Izvješće o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije

Slijede poduzetnici Primorsko-goranske županije sa 9,6%, Splitsko-dalmatinske županije 9,3%,
Istarske županije sa 8,9% te investitori Zagrebačke županije 6,9% udjela u ukupnim investicijama
poduzetnika Hrvatske. Najmanje su investirali u 2011. godini poduzetnici Požeško-slavonske
županije svega 0,5% a poduzetnici Ličko-senjske 0,7% te Virovitičko-podravske županije također
0,7% ukupnih investicija poduzetnika Hrvatske.
Stagnacija hrvatskog gospodarstva u okruženju neizvjesnosti svjetskih financijskih tržišta, određuje
slab priljev inozemnog kapitala posljednje tri godine. Tijekom 2011. godine, na ovoj osnovi je u
Hrvatsku ukupno uloženo 1,048 milijarde eura, što je 3,6 puta više nego prethodne godine, ali
ujedno i 56% manje nego 2009. godine te 75% manje nego 2008. godine.
Najveći dio ulaganja u 2011. godini je imao karakter vlasničkih ulaganja (1,9 milijardi eura),
vrijednost reinvestirane dobiti je iznosila 300,7 milijuna eura, dok su obveze prema vlasnički
povezanim poduzećima smanjene (-1,2 milijarde eura).
Najviše pojedinačne vrijednosti izravnih ulaganja su realizirane u djelatnosti financijskog
posredovanja (267,3 milijuna eura), poslovanju nekretninama (246,4 milijuna eura), kemijskoj
industriji (236,8 milijuna eura) te, što je posebno zanimljivo, kroz vlasnička ulaganja u nekretnine
(146,3 milijuna eura). Najznačajnije zemlje ulagači bile su Nizozemska, Njemačka, Austrija i
Luksemburg.
Vrijednost izvoza RH, izražena u kunama, je u 2011. godini povećana za 1,0%. U većem djelu
godine se ta stopa kretala oko 5%, ali je krajem godine, zbog razlike u vrijednosti izvezenih
brodova, ali i niza drugih roba, došlo do usporavanja rasta izvoza. Na godišnjoj razini najviše je
povećan izvoz industrijskih strojeva i uređaja, metala, otpada (čiji je najveći dio činio metalni otpad)
te naftnih derivata.
Kod uvoza je, na godišnjoj razini, zabilježen pad od 1,4%, no taj bi pad bio i izraženiji da nije bilo
utjecaja rasta cijena. Naime, u 2011. godini je najviše povećan uvoz energije, odnosno, naftnih
derivata, električne energije, sirove nafte i zemnog plina kod kojih je rast cijena bio među
najizraženijima. Pored toga, značajno je povećana i vrijednost uvoza odjeće te prehrambenih
proizvoda.
Robni je deficit, treću godinu za redom, smanjen na godišnjoj razini i to za 4,8%. Tako je njegov
udio u BDP-u sa 23,5% u pretkriznoj 2008. godini pao na približno 12,5%. U tom kontekstu,
povećana je i pokrivenost uvoza izvozom, sa 58,7% u 2010. godini na 60,3%. Deficit je u eurima
iznosio 5,8 milijardi eura i smanjen je za 6,7% u odnosu na prethodnu godinu.
Promet u trgovini na malo je nakon trogodišnjeg opadajućeg trenda, porastao nominalno za 4%, a
realno za 1% u odnosu na 2010. godinu (16,1% realno manji u odnosu na 2008. godinu).
U 2011. godini (već treću godinu uzastopce) zabilježen je pad industrijske proizvodnje i to za 1,2%,
što znači da je razina industrijske proizvodnje na okvirno 80% one iz 1990. godine i oko 88%
proizvodnje iz 2008. godine, (slika 6, Privitak 1 tablica 1.11). Promatrano prema industrijskim
djelatnostima prošlogodišnji je pad rezultat smanjenja proizvodnje u sve tri industrijske djelatnosti.
Ipak, najveći pad (-7%) bilježi se u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija tj. u
proizvodnji električne energije i plina.
Pored opskrbe i kod rudarstva i vađenja se bilježi pad. I u ovoj djelatnosti pad je jednim dijelom
vezan uz plin, odnosno vađenje sirove nafte i prirodnog plina bilo je smanjeno u 2011. godini u
odnosu na prethodnu godinu. U prerađivačkoj industriji zabilježen je lagani pad 0,2%. Najznačjniji
utjecaj na negativna kretanja unutar prerađivačke industrije imao je pad proizvodnje električne
opreme (-10,5%), što je djelomično rezultat smanjene graditeljske aktivnosti (indeks fizičkog
obujma građevinskih radova na zgradama u prvih je jedanaest mjeseci smanjen za 11,2%).
11