IzvjeÅ¡Äe o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije
IzvjeÅ¡Äe o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije IzvjeÅ¡Äe o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije
Kad se analizira konsolidirani financijski rezultat ili neto dobiti sektora u 2011., na prvom mjestu je prerađivačka industrija sa 6,6 milijardi kuna ispred djelatnosti informacija i komunikacija sa 2,4 milijardi kuna, slijedi trgovina sa 1,2 milijarde kuna neto dobiti te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti koje su imale 1,1 milijardu kuna neto dobiti u 2011. godini. Prerađivačka industrija u 2011. godini imala je 12,9 milijardi dobiti i 6,2 milijardi gubitaka te 6,6 milijardi kuna neto dobiti. Djelatnosti koje su imale neto gubitak u 2011. godini su: građevinarstvo 2,7 milijardi kuna, poslovanje nekretninama sa 1,7 milijardi kuna neto gubitka i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1,3 milijarde kuna neto gubitka. U posljednjim godinama imamo dominaciju poduzetnika u trgovini u kojoj je registriran svaki treći poduzetnik. Prema podacima za 2011. godinu od 98.530 poduzetnika njih je 27.717 (28,1%) bilo u trgovini, zatim slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 14.345 poduzetnika (14,6%), građevinarstvo sa 12.351 poduzetnika (12,5%) i prerađivačka industrija sa 11.817 poduzetnika (12,0%). Najbolje rezultate ostvarili su mali poduzetnici koji su ostvarili 20 milijuna kuna neto dobiti nakon 3,6 milijardi kuna neto gubitka u 2010. godini. Srednje veliki su također smanjili neto gubitak za 42,9% jer je ostvareno 201 milijun kuna neto gubitka nakon 353 milijuna kuna neto gubitka u 2010. godini. Veliki su povećali neto dobit za 17,5%, ostvareno je 7,4 milijarde kuna neto dobiti nakon 6,3 milijarde kuna neto dobiti u 2010. godini., tablica 9. Tablica 9. Konsolidirani financijski rezultati – dobit ili gubitak razdoblja poduzetnika RH 2006. – 2011. – po veličinama, u milijunima kuna godina ukupno mali srednje veliki veliki 2006. 19.885 5.952 3.056 10.878 2007. 24.679 7.092 4.256 13.416 2008. 16.314 5.091 2.754 8.469 2009. 2. 439 687 573 1.179 2010. 2.316 -3.597 -353 6.265 2011. 7.180 20 -201 7.361 Sektor velikih poduzetnika u 2011. godini sudjelovao je sa: - 0,4% udjela u broju poduzetnika - 32,6% u broju zaposlenih - 48,0% u ukupnom prihodu - 45,0% dobiti razdoblja - 28,9% gubitku razdoblja - 51,8% investicija u novu dugotrajnu imovinu Nadalje, sektor velikuih poduzetnika je u 2011. godini ostvario 7,36 milijardi neto dobiti razdoblja, dok je ukupni rezultat poduzetnika svih veličina bio neto dobit razdoblja od 7,18 milijardi kuna. Sektor srednje velikih poduzetnika sudjelovao je u 2011. godini sa 1,3% udjela u broju poduzetnika, 18,4% u broju zaposlenih, 18,2% u ukupnom prihodu, 12,8 dobiti razdoblja, 17,2% gubitka razdoblja, 16,2% investicija u novu dugotrajnu imovinu te 201 milijun kuna neto gubitka razdoblja. Sektor malih poduzetnika je u 2011. godini sudjelovao sa 98,3% udjela u broju poduzetnika, 49,1% u broju zaposlenih, 33,8% u ukupnom prihodu, 42,2 dobiti razdoblja, 53,9% gubitka razdoblja, 32,0% investicija u dugotrajnu imovinu i 20 milijuna kuna (0,3%) neto dobiti razdoblja. U novu dugotrajnu imovinu u 2011. godini poduzetnici su uložili 33,0 milijarde kuna odnosno 11,6% manje nego prethodne godine. U 2011. godini u odnosu na 2010. godinu smanjeni su ukupni prihodi pa su i smanjene investicije u 12 od 21 županije. Najviše su investirali poduzetnici Grada Zagreba koji su u 2011. godini ostvarili 49,8% ukupnih investicija poduzetnika Republike Hrvatske. 10
Slijede poduzetnici Primorsko-goranske županije sa 9,6%, Splitsko-dalmatinske županije 9,3%, Istarske županije sa 8,9% te investitori Zagrebačke županije 6,9% udjela u ukupnim investicijama poduzetnika Hrvatske. Najmanje su investirali u 2011. godini poduzetnici Požeško-slavonske županije svega 0,5% a poduzetnici Ličko-senjske 0,7% te Virovitičko-podravske županije također 0,7% ukupnih investicija poduzetnika Hrvatske. Stagnacija hrvatskog gospodarstva u okruženju neizvjesnosti svjetskih financijskih tržišta, određuje slab priljev inozemnog kapitala posljednje tri godine. Tijekom 2011. godine, na ovoj osnovi je u Hrvatsku ukupno uloženo 1,048 milijarde eura, što je 3,6 puta više nego prethodne godine, ali ujedno i 56% manje nego 2009. godine te 75% manje nego 2008. godine. Najveći dio ulaganja u 2011. godini je imao karakter vlasničkih ulaganja (1,9 milijardi eura), vrijednost reinvestirane dobiti je iznosila 300,7 milijuna eura, dok su obveze prema vlasnički povezanim poduzećima smanjene (-1,2 milijarde eura). Najviše pojedinačne vrijednosti izravnih ulaganja su realizirane u djelatnosti financijskog posredovanja (267,3 milijuna eura), poslovanju nekretninama (246,4 milijuna eura), kemijskoj industriji (236,8 milijuna eura) te, što je posebno zanimljivo, kroz vlasnička ulaganja u nekretnine (146,3 milijuna eura). Najznačajnije zemlje ulagači bile su Nizozemska, Njemačka, Austrija i Luksemburg. Vrijednost izvoza RH, izražena u kunama, je u 2011. godini povećana za 1,0%. U većem djelu godine se ta stopa kretala oko 5%, ali je krajem godine, zbog razlike u vrijednosti izvezenih brodova, ali i niza drugih roba, došlo do usporavanja rasta izvoza. Na godišnjoj razini najviše je povećan izvoz industrijskih strojeva i uređaja, metala, otpada (čiji je najveći dio činio metalni otpad) te naftnih derivata. Kod uvoza je, na godišnjoj razini, zabilježen pad od 1,4%, no taj bi pad bio i izraženiji da nije bilo utjecaja rasta cijena. Naime, u 2011. godini je najviše povećan uvoz energije, odnosno, naftnih derivata, električne energije, sirove nafte i zemnog plina kod kojih je rast cijena bio među najizraženijima. Pored toga, značajno je povećana i vrijednost uvoza odjeće te prehrambenih proizvoda. Robni je deficit, treću godinu za redom, smanjen na godišnjoj razini i to za 4,8%. Tako je njegov udio u BDP-u sa 23,5% u pretkriznoj 2008. godini pao na približno 12,5%. U tom kontekstu, povećana je i pokrivenost uvoza izvozom, sa 58,7% u 2010. godini na 60,3%. Deficit je u eurima iznosio 5,8 milijardi eura i smanjen je za 6,7% u odnosu na prethodnu godinu. Promet u trgovini na malo je nakon trogodišnjeg opadajućeg trenda, porastao nominalno za 4%, a realno za 1% u odnosu na 2010. godinu (16,1% realno manji u odnosu na 2008. godinu). U 2011. godini (već treću godinu uzastopce) zabilježen je pad industrijske proizvodnje i to za 1,2%, što znači da je razina industrijske proizvodnje na okvirno 80% one iz 1990. godine i oko 88% proizvodnje iz 2008. godine, (slika 6, Privitak 1 tablica 1.11). Promatrano prema industrijskim djelatnostima prošlogodišnji je pad rezultat smanjenja proizvodnje u sve tri industrijske djelatnosti. Ipak, najveći pad (-7%) bilježi se u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija tj. u proizvodnji električne energije i plina. Pored opskrbe i kod rudarstva i vađenja se bilježi pad. I u ovoj djelatnosti pad je jednim dijelom vezan uz plin, odnosno vađenje sirove nafte i prirodnog plina bilo je smanjeno u 2011. godini u odnosu na prethodnu godinu. U prerađivačkoj industriji zabilježen je lagani pad 0,2%. Najznačjniji utjecaj na negativna kretanja unutar prerađivačke industrije imao je pad proizvodnje električne opreme (-10,5%), što je djelomično rezultat smanjene graditeljske aktivnosti (indeks fizičkog obujma građevinskih radova na zgradama u prvih je jedanaest mjeseci smanjen za 11,2%). 11
- Page 1 and 2: REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATI
- Page 3 and 4: SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA UPRA
- Page 5 and 6: 1. UVOD U izradi ovog Izvješća, k
- Page 7 and 8: Ovako strukturirano gospodarstvo Ž
- Page 9 and 10: Razlog smanjenju ukupnih gospodarsk
- Page 11 and 12: 2. KRETANJA U GOSPODARSTVU REPUBLIK
- Page 13: U 2011. godini poduzetnici Hrvatske
- Page 17 and 18: Tijekom 2011. godine, najveće apso
- Page 19 and 20: Struktura imovine i dalje je relati
- Page 21 and 22: Prema podacima Državnog zavoda za
- Page 23 and 24: U broju zaposlenih, koji je od 2001
- Page 25 and 26: Ovako strukturirano obrtništvo pol
- Page 27 and 28: milijuna USD/brodu 120 100 80 60 40
- Page 29 and 30: 18.133 0,64% 149.261 5,28% 242.183
- Page 31 and 32: Iz slike 16 zorno se uočava veći
- Page 33 and 34: 5. FINANCIJSKI REZULTATI Ocjena fin
- Page 35 and 36: Tablica 30. Prikaz financijskog pos
- Page 37 and 38: Tablica 33. Imovina poduzetnika Spl
- Page 39 and 40: oj osiguranika i krosnika mirovina
- Page 41 and 42: Tablica 37. Kretanje broja nezaposl
- Page 43 and 44: 7. AKTIVNOSTI UPRAVNOG ODJELA ZA GO
- Page 45 and 46: 2,54% 1,56% 1,07% 0,78% 0,53% 0,29%
- Page 47 and 48: Sukladno navedenom opredjeljenju za
- Page 49 and 50: 8. ZAKLJUČAK Gospodarska kretanja
- Page 51 and 52: Tablica 1.1 Kretanje bruto društve
- Page 53 and 54: Tablica 1.6 Rang lista prvih deset
- Page 55 and 56: Tablica 1.8 Rezultati poslovanja po
- Page 57 and 58: Tablica 1.10 Broj insolventnih prav
- Page 59 and 60: Tablica 1.12 Zaposlenici - osiguran
- Page 61 and 62: Tablica 1.16 Aktivni obrti po župa
- Page 63 and 64: milijuna USD/brodu 1.000 900 800 70
Kad se analizira konsolidirani financijski rezultat ili neto dobiti sektora u 2011., na prvom mjestu je<br />
prerađivačka industrija sa 6,6 milijardi kuna ispred djelatnosti informacija i komunikacija sa 2,4<br />
milijardi kuna, slijedi trgovina sa 1,2 milijarde kuna neto dobiti te stručne, znanstvene i tehničke<br />
djelatnosti koje su imale 1,1 milijardu kuna neto dobiti u 2011. godini. Prerađivačka industrija u<br />
2011. godini imala je 12,9 milijardi dobiti i 6,2 milijardi gubitaka te 6,6 milijardi kuna neto dobiti.<br />
Djelatnosti koje su imale neto gubitak u 2011. godini su: građevinarstvo 2,7 milijardi kuna,<br />
poslovanje nekretninama sa 1,7 milijardi kuna neto gubitka i djelatnost pružanja smještaja te<br />
pripreme i usluživanja hrane 1,3 milijarde kuna neto gubitka.<br />
U posljednjim godinama imamo dominaciju poduzetnika u trgovini u kojoj je registriran svaki treći<br />
poduzetnik. Prema podacima za 2011. godinu od 98.530 poduzetnika njih je 27.717 (28,1%) bilo u<br />
trgovini, zatim slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 14.345 poduzetnika (14,6%),<br />
građevinarstvo sa 12.351 poduzetnika (12,5%) i prerađivačka industrija sa 11.817 poduzetnika<br />
(12,0%).<br />
Najbolje rezultate ostvarili su mali poduzetnici koji su ostvarili 20 milijuna kuna neto dobiti nakon<br />
3,6 milijardi kuna neto gubitka u 2010. godini. Srednje veliki su također smanjili neto gubitak za<br />
42,9% jer je ostvareno 201 milijun kuna neto gubitka nakon 353 milijuna kuna neto gubitka u 2010.<br />
godini. Veliki su povećali neto dobit za 17,5%, ostvareno je 7,4 milijarde kuna neto dobiti nakon 6,3<br />
milijarde kuna neto dobiti u 2010. godini., tablica 9.<br />
Tablica 9. Konsolidirani financijski rezultati – dobit ili gubitak razdoblja poduzetnika RH 2006. – 2011. – po<br />
veličinama, u milijunima kuna<br />
godina ukupno mali srednje veliki veliki<br />
2006. 19.885 5.952 3.056 10.878<br />
2007. 24.679 7.092 4.256 13.416<br />
2008. 16.314 5.091 2.754 8.469<br />
2009. 2. 439 687 573 1.179<br />
2010. 2.316 -3.597 -353 6.265<br />
2011. 7.180 20 -201 7.361<br />
Sektor velikih poduzetnika u 2011. godini sudjelovao je sa:<br />
- 0,4% udjela u broju poduzetnika<br />
- 32,6% u broju zaposlenih<br />
- 48,0% u ukupnom prihodu<br />
- 45,0% dobiti razdoblja<br />
- 28,9% gubitku razdoblja<br />
- 51,8% investicija u novu dugotrajnu imovinu<br />
Nadalje, sektor velikuih poduzetnika je u 2011. godini ostvario 7,36 milijardi neto dobiti razdoblja,<br />
dok je ukupni rezultat poduzetnika svih veličina bio neto dobit razdoblja od 7,18 milijardi kuna.<br />
Sektor srednje velikih poduzetnika sudjelovao je u 2011. godini sa 1,3% udjela u broju<br />
poduzetnika, 18,4% u broju zaposlenih, 18,2% u ukupnom prihodu, 12,8 dobiti razdoblja, 17,2%<br />
gubitka razdoblja, 16,2% investicija u novu dugotrajnu imovinu te 201 milijun kuna neto gubitka<br />
razdoblja.<br />
Sektor malih poduzetnika je u 2011. godini sudjelovao sa 98,3% udjela u broju poduzetnika, 49,1%<br />
u broju zaposlenih, 33,8% u ukupnom prihodu, 42,2 dobiti razdoblja, 53,9% gubitka razdoblja,<br />
32,0% investicija u dugotrajnu imovinu i 20 milijuna kuna (0,3%) neto dobiti razdoblja.<br />
U novu dugotrajnu imovinu u 2011. godini poduzetnici su uložili 33,0 milijarde kuna odnosno 11,6%<br />
manje nego prethodne godine. U 2011. godini u odnosu na 2010. godinu smanjeni su ukupni<br />
prihodi pa su i smanjene investicije u 12 od 21 županije. Najviše su investirali poduzetnici Grada<br />
Zagreba koji su u 2011. godini ostvarili 49,8% ukupnih investicija poduzetnika Republike Hrvatske.<br />
10
Change language