IzvjeÅ¡Äe o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije
IzvjeÅ¡Äe o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije IzvjeÅ¡Äe o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije
uddjel u % 55 50 45 40 35 30 01.08. 02.08. 03.08. 04.08. 05.08. 06.08. 07.08. 08.08. 09.08. 10.08. 11.08. 12.08. 01.09. 02.09. 03.09. 04.09. 05.09. 06.09. 07.09. 08.09. 09.09. 10.09. 11.09. 12.09. 01.10. 02.10. 03.10. 04.10. 05.10. 06.10. 07.10. 08.10. 09.10. 10.10. 11.10. 12.10. 01.11. 02.11. 03.11. 04.11. 05.11. 06.11. 07.11. 08.11. 09.11. 10.11. 11.11. 12.11. 01.12. 02.12. siječanj 2008. - ožujak 2011. Krediti trgovačkim društvima Krediti stanovništvu Slika 6. Kretanje udjela distribucija kredita stanovništvu i trgovačkim društvima u razdoblju siječanj 2008. veljača 2012. godine, u % Za istaknuti je da je uvidom u odobrene kredite vidljiv utjecaj gospodarske krize na pad kreditnog zaduženja, kako gospodarstvu tako i stanovništvu. Naime, u ožujku 2012. godine je, nakon šest mjeseci, realiziran pad ukupne vrijednosti kreditnog zaduženja kod poslovnih banaka (za 1,8 milijardu kuna) u okolnostima razduženja svih sektora. Za sektor stanovništva proces razduživanja nije novost, on realno traje posljednje tri godine. U ožujku je smanjenje bilo znatno (za 796 milijuna kuna) te je i nominalna godišnja razina rasta smanjena do vrlo niskih 1,7% i to u okolnostima godišnje deprecijacije kune prema euru (1,7%) i švicarskom franku (9,5%) uz koje je indeksirano nešto manje od 80% kredita ovog sektora (znači, realnog godišnjeg rasta nije niti bilo). Korporativni sektor, koji je ipak financiran izdašnije tijekom posljednje godine, u ožujku se razdužio za 473 milijuna kuna što je snizilo i godišnju stopu rasta do 8,6%, najnižu u posljednja četiri mjeseca. U ožujku se razdužio i sektor države za 245,4 milijuna kuna te je godišnja stopa rasta oštro pala na tek 2,1%, najnižu razinu od sredine 2010. godine. 6
2. KRETANJA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE Poduzetnici Hrvatske u 2011. godini poslovali su i dalje u uvjetima recesije. Negativni trendovi iz poslovne 2010. godine, koju je u Hrvatskoj, kao i u svijetu, obilježilo prelijevanje učinaka svjetske financijske krize započete u 2008. godini na realni sektor gospodarstva, su nastavljeni i u 2011. godini. Na gospodarska kretanja hrvatskog gospodarstva najveći je utjecaj ekonomija Europske unije buduće da se oko 60% ukupne robne razmjene ostvaruje na tom području. Gospodarski rast u državama EU27 bio je u 2011. godini 1,5% (u prethodnoj godini 2,0%). Ostvareni rast na tržištu EU27 posebno kod naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Italije i Njemačke pozitivno je djelovao na inozemnu potražnju te je povećan izvoz hrvatskih poduzetnika.. Poslovnu je 2011. godinu u svijetu obilježio usporavanje gospodarskog rasta, 2,8% rasta za najrazvijenije države G20 nakon 5,0% rasta u 2010. godini. Usporene stope gospodarskog rasta u 2011. godini ostvarene su i u azijskim gospodarstvima, u Kini 9,2% (10,4% u 2010. godini), u Indiji 7,3% (10,3% u 2010. godini), u Indoneziji 6,5% (6,2% u 2010. godini). Usporeni gospodarski rast imala su i gospodarstva Brazila 2,7% (7,5% u 2010. godini), Kanade 2,5% (3,2% u 2010. godini), SAD-a 1,7% (3,0% u 2010. godini), Njemačke 3,0% (3,7% u 2010. godini) i Italije 0,4% (1,8% u 2010. godini). Navedena kretanja na vanjskom tržištu, te smanjenje unutrašnje potražnje zbog smanjenja osobne i investicijske potrošnje doprinjelo je padu bruto domaćeg proizvoda od 6,0% u 2009. godini i pad od 1,2% u 2010. godini da bi u 2011. godini gospodarstvo stagniralo – stopa rasta bruto domaćeg proizvoda od 0,0%., Privitak 1 tablice 1.1 i 1.2. U recesijskim i stagnacijskim uvjetima poslovanja gospodarstva Hrvatske povećan je broj nezaposlenih pa su smanjeni prihodi kućanstava. Straha od gubitka posla rezultirao je smanjenjem potražnje za kreditima, a što je za posljedicu imalo zanemariv rast potrošnje kućanstava od 0,2%. U odnosu na prethodnu godinu u 2011. godini ostvareno je, tablica 7 i 8 te Privitak 1: - povećanje ukupnih prihoda za 5,81%, a ukupnih rashoda za 5,18% - pozitivni konsolidirani financijski rezultat od 7,18 milijardi kuna (u 2010. 2,3 milijarde kuna) - povećanje dobiti za 18,77% - povećanje dobiti razdoblja za 210% - smanjenje uvoza za 1,0%, te povećanje izvoza za 2,2% - smanjenje investicija u novu dugotrajnu imovinu za 11,65% - smanjenje državne potrošnje za 0,2% - rast prometa u trgovini na malo za 1% - povećanj broja noćenja turista za 7%. - pad industrijske proizvodnje za 1,2%. - pad građevinskih radova od 9,1% - povećanje stope registrirane nezaposlenosti sa 17,4 na 17,8%. Tablica 7. Konsolidirani financijski rezultati gospodarstva Republike Hrvatske u milijunima kuna Ukupno poduzetnici godina dobit nakon oporezivanja gubitak nakon oporezivanja konsolidirani financijski rezultati broj poduzetnika Broj zaposlenih 2005. 27.236 9.764 17.472 71.803 813.762 2006. 30.313 10.428 19.885 78.509 844.307 2007. 36.668 11.904 24.764 83.532 896.013 2008. 34.746 17.517 17.228 89.656 933.958 2009. 26.438 22.041 4.397 91.320 889.396 2010. 27.709 25.393 2.316 96.758 843.948 2011. 32.911 25.731 7.180 98.530 851.386 7
- Page 1 and 2: REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATI
- Page 3 and 4: SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA UPRA
- Page 5 and 6: 1. UVOD U izradi ovog Izvješća, k
- Page 7 and 8: Ovako strukturirano gospodarstvo Ž
- Page 9: Razlog smanjenju ukupnih gospodarsk
- Page 13 and 14: U 2011. godini poduzetnici Hrvatske
- Page 15 and 16: Slijede poduzetnici Primorsko-goran
- Page 17 and 18: Tijekom 2011. godine, najveće apso
- Page 19 and 20: Struktura imovine i dalje je relati
- Page 21 and 22: Prema podacima Državnog zavoda za
- Page 23 and 24: U broju zaposlenih, koji je od 2001
- Page 25 and 26: Ovako strukturirano obrtništvo pol
- Page 27 and 28: milijuna USD/brodu 120 100 80 60 40
- Page 29 and 30: 18.133 0,64% 149.261 5,28% 242.183
- Page 31 and 32: Iz slike 16 zorno se uočava veći
- Page 33 and 34: 5. FINANCIJSKI REZULTATI Ocjena fin
- Page 35 and 36: Tablica 30. Prikaz financijskog pos
- Page 37 and 38: Tablica 33. Imovina poduzetnika Spl
- Page 39 and 40: oj osiguranika i krosnika mirovina
- Page 41 and 42: Tablica 37. Kretanje broja nezaposl
- Page 43 and 44: 7. AKTIVNOSTI UPRAVNOG ODJELA ZA GO
- Page 45 and 46: 2,54% 1,56% 1,07% 0,78% 0,53% 0,29%
- Page 47 and 48: Sukladno navedenom opredjeljenju za
- Page 49 and 50: 8. ZAKLJUČAK Gospodarska kretanja
- Page 51 and 52: Tablica 1.1 Kretanje bruto društve
- Page 53 and 54: Tablica 1.6 Rang lista prvih deset
- Page 55 and 56: Tablica 1.8 Rezultati poslovanja po
- Page 57 and 58: Tablica 1.10 Broj insolventnih prav
- Page 59 and 60: Tablica 1.12 Zaposlenici - osiguran
uddjel u %<br />
55<br />
50<br />
45<br />
40<br />
35<br />
30<br />
01.08.<br />
02.08.<br />
03.08.<br />
04.08.<br />
05.08.<br />
06.08.<br />
07.08.<br />
08.08.<br />
09.08.<br />
10.08.<br />
11.08.<br />
12.08.<br />
01.09.<br />
02.09.<br />
03.09.<br />
04.09.<br />
05.09.<br />
06.09.<br />
07.09.<br />
08.09.<br />
09.09.<br />
10.09.<br />
11.09.<br />
12.09.<br />
01.10.<br />
02.10.<br />
03.10.<br />
04.10.<br />
05.10.<br />
06.10.<br />
07.10.<br />
08.10.<br />
09.10.<br />
10.10.<br />
11.10.<br />
12.10.<br />
01.11.<br />
02.11.<br />
03.11.<br />
04.11.<br />
05.11.<br />
06.11.<br />
07.11.<br />
08.11.<br />
09.11.<br />
10.11.<br />
11.11.<br />
12.11.<br />
01.12.<br />
02.12.<br />
siječanj 2008. - ožujak 2011.<br />
Krediti trgovačkim društvima<br />
Krediti stanovništvu<br />
Slika 6. Kretanje udjela distribucija kredita stanovništvu i trgovačkim društvima u razdoblju siječanj 2008.<br />
veljača 2012. godine, u %<br />
Za istaknuti je da je uvidom u odobrene kredite vidljiv utjecaj gospodarske krize na pad kreditnog<br />
zaduženja, kako <strong>gospodarstvu</strong> tako i stanovništvu. Naime, u ožujku 2012. godine je, nakon šest<br />
mjeseci, realiziran pad ukupne vrijednosti kreditnog zaduženja kod poslovnih banaka (za 1,8<br />
milijardu kuna) u okolnostima razduženja svih sektora.<br />
Za sektor stanovništva proces razduživanja nije novost, on realno traje posljednje tri godine. U<br />
ožujku je smanjenje bilo znatno (za 796 milijuna kuna) te je i nominalna godišnja razina rasta<br />
smanjena do vrlo niskih 1,7% i to u okolnostima godišnje deprecijacije kune prema euru (1,7%) i<br />
švicarskom franku (9,5%) uz koje je indeksirano nešto manje od 80% kredita ovog sektora (znači,<br />
realnog godišnjeg rasta nije niti bilo). Korporativni sektor, koji je ipak financiran izdašnije tijekom<br />
posljednje godine, u ožujku se razdužio za 473 milijuna kuna što je snizilo i godišnju stopu rasta do<br />
8,6%, najnižu u posljednja četiri mjeseca. U ožujku se razdužio i sektor države za 245,4 milijuna<br />
kuna te je godišnja stopa rasta oštro pala na tek 2,1%, najnižu razinu od sredine 2010. godine.<br />
6
Change language