Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA 3.5.3.4. Podzemne vode Jedan od osnovnih resursa sveukupnog razvoja Grada Samobora i Zagrebačke županije predstavljaju podzemne vode savskog aluvija. Debljina vodonosnih slojeva korespondira s debljinom šljunkovitog savskog aluvija i općenito raste od zapada prema istoku tj. u nizvodnom smjeru tečenja Save, te od rubova savske nizine prema njezinoj sredini. Značajka vodonosnika je velika propusnost šljunkovitih naslaga čime se osigurava prihranjivanje podzemnih voda iz rijeke Save na cijelom području nizinskog poplavnog dijela. Vodonosnik se također prihranjuje i podzemnim dotokom s okolnog gorja, te procjeđivanjem oborina i površinskih voda kroz polupropusnu krovinu vodonosnog sloja. Krovinu tvore prašinastopjeskovite taložine s mjestimičnim glinenastim proslojcima što ne osigurava dovoljnu zaštitu od infiltracije površinskih zagađenja. Urbanizacija s izgradnjom industrijskih pogona u blizini zona crpilišta i neadekvatna kanalizacija postupno je dovelo do ugrožavanja kakvoće podzemnih voda u području vodozahvata, što je rezultiralo isključivanjem iz pogona većine crpilišta smještenih na lijevoj obali Save. Veliki značaj za vodoopskrbu grada Zagreba i zapadnih dijelova Zagrebačke županije ima crpilište Strmec koje je neposredno ugroženo uzvodno smještenim odlagalištem komunalnog otpada "Trebež", industrijskim pogonima Samobora i Svete Nedelje, potokom Rakovica, brojnim uzvodnim naseljima od kojih većina nema riješenu odvodnju, poljoprivrednim površinama, jamama ispunjenim različitim otpadom i prometnicama. Zaštita vodocrpilišta određuje se na području zakonske regulative "Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta" (NN 55/2002.) temeljem kojeg se donose Odluke o zaštitnim područjima putem nadležnih tijela lokalne uprave i samouprave. Za vodozaštitno područje crpilišta Bregana donesena je Odluka o vodozaštitnom području (Službeni glasnik 10/85. od 28.6.1985.) i trebat će ju uskladiti s odredbama Pravilnika u propisanom roku od pet godina. Do tada je ova Odluka na snazi. Za vodocrpilište "Strmec" izrađen je Prijedlog Odluke o vodozaštitnom području (IV 1995.) – s time da je zadnja verzija upućena Županijskoj skupštini 20.10.1997. na usvajanje. Za izvorište Slapnica izrađena je karta lokaliteta potencijalnih zagađivača (12). Za izvorište odnosno crpilište lokalnog značenja i malog kapaciteta koji se nalaze u sustavu lokalnih vodovoda isto tako je potrebno donijeti odluke o zonama sanitarne zaštite. Nelegalna i nekontrolirana eksploatacija mineralnih sirovina najštetnija je za okoliš u području savskog aluvija gdje je u neposrednom kontaktu s podzemnim vodama. 3.5.3.5. Korištenje voda Energetsko korištenje voda Premda je Republika Hrvatska na najnižem stupnju energetskih resursa u Europi, do danas nije iskorišten njezin hidroenergetski potencijal, iako takovi planovi postoje kroz duže vremensko razdoblje. Isto tako ne postoje izgrađene hidrotehničke građevine u koritu rijeke Save u svrhu stabiliziranja i povećanja izdašnosti vodonosnika u savskom aluviju. Suprotno tome dolazi do spuštanja dna korita Save zbog njezinog bujičnog karaktera koji odnosi šljunkovito dno korita čime dolazi do spuštanja razine podzemne vode i smanjenja izdašnosti vodocrpilišta u prilivnom području savskih voda. Vodoprivredna osnova grada Zagreba predvidjela je izgradnju HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused), s ovim tehničkim karakteristikama: Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 92
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA Pregradni profil na stacionaži rijeke Save km Kota normalnog uspora m n.m. Instalirani protok Qi m 3 /s 717+640 133,00 500 Kota donje vode kod Qi m n.m. 122,45 122,95 Neto pad Hn m 10,22 9,72 Snaga elektrane Pn u MW 43,0 41,0 Srednja godišnja Wg u GWH/god 219,3 202,4 HE Zaprešić je smještena cca 1150 m uzvodno od ušća rijeke Krapine u Savu, odnosno 750 m uzvodno od mosta zapadne cestovne obilaznice Zagreb na pravcu prema Mariboru. Akumulacija HE Zaprešić dugačka je 11 km. Za zatvaranje ove akumulacije potrebno je izgraditi nasipe ukupne dužine oko 17.640 m. Nasipi se nastavljaju na popratni nasip Sutle u lijevom i popratni nasip Bregane u desnom zaobalju. Na području naselja Otok, umjesto nasipa, predviđa se izgradnja betonskog zida dužine 618 m. Prosječni razmak nasipa iznosi oko 350 m. Opskrba vodom ribnjaka Na području Grada Samobora je zbog visoke kvalitete vode u brdskim potocima na više lokaliteta organizirano ribnjačarstvo s različitom stabilnošću uzgoja i u različite svrhe. Komercijalno ribnjačarstvo je u padu, a ugostiteljsko uglavnom stabilno. Interes za tu gospodarsku granu postoji. Daljnji razvoj ribnjačarstva bitno ovisi o mogućnosti opskrbe ribnjaka dovoljnim količinama kvalitetne vode. Već danas, na pojedinim ribnjacima, postoji problem raspoloživih količina i kvalitete vode (zagađenja i pomor riba). 3.5.3.6. Zaštita od poplava Rijeka Sava Za rijeku Savu izrađuje se tehnička dokumentacija za I etapu izgradnje desnih obrambenih nasipa za zaštitu od poplave, a planirana je i HE Zaprešić sa završetkom akumulacije na području Samobora. Sustav obrane od poplava Zagrebačke županije temelji se na rješenju "Srednje Posavlje". Unaprijed zadanim kriterijima planira se manipuliranje velikim vodama Save tako da se osigura efikasna obrana od poplave, a višak vode otereti u paralelne kanale i pohrani u za to rezervirane retencijske prostore. Na području Grada Samobora potrebno je izvršiti rekonstrukciju savskih nasipa na dionici od Sutle prema Podsusedu. Nizinsko područje između Sutle i Krapine tek je manjim dijelom branjeno od savskih poplavnih voda. Na tom prostoru predviđena je izgradnja HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused). To je višenamjenski objekt kojim se uz energetsko korištenje Save ujedno rješava i obrana od poplava područja uzvodno od Podsuseda, odvodnja zaobalja, sanacija zaobalja, vodoopskrba, i stvara mogućnost gospodarskog iskorištavanja znatnih površina. Desni pritoci Save Pritoci Save od državne granice s Republikom Slovenijom do sliva lateralnog kanala Odra, odnosno sliva Kupe (slivovi Samoborskog gorja: Potok Rakovica, Gradna, Bistrac i Podvrščak) Zaštita slivova Samoborskog gorja od velikih voda Save vezana je u perspektivi za izgradnju HE Zaprešić. U I. etapi izgradnje obrambeni nasipi Save izgradit će se na visinu koja ne uzima u obzir uspor HE Zaprešić. Prilikom izgradnje HE Zaprešić ovi nasipi će se dogradnjom povisiti na potrebnu visinu. Zaštitu od podvirnih voda planira se zapriječiti izvedbom dijafragmi. Izgradnjom nasipa bazena hidroelektrane bit će zaobalje branjeno od stogodišnjih velikih voda. Bazen HE Zaprešić dovodi pod uspor postojeće ušće potoka Gradne. Usvojeno je rješenje provođenja Gradne kanalom u korito nizvodnog potoka Rakovice, koji se ulijeva u Savu nizvodno od brane. Kanal je smješten uz autocestu Zagreb-Bregana, a prihvaća sve potoke od Bregane do Rakovice. Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 93
Page 1 and 2:
URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d
Page 3 and 4:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 97: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157:
show all

Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)