Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
3.5.3.4. Podzemne vode
Jedan od osnovnih resursa sveukupnog razvoja Grada Samobora i Zagrebačke županije
predstavljaju podzemne vode savskog aluvija.
Debljina vodonosnih slojeva korespondira s debljinom šljunkovitog savskog aluvija i općenito
raste od zapada prema istoku tj. u nizvodnom smjeru tečenja Save, te od rubova savske nizine
prema njezinoj sredini.
Značajka vodonosnika je velika propusnost šljunkovitih naslaga čime se osigurava prihranjivanje
podzemnih voda iz rijeke Save na cijelom području nizinskog poplavnog dijela. Vodonosnik se
također prihranjuje i podzemnim dotokom s okolnog gorja, te procjeđivanjem oborina i
površinskih voda kroz polupropusnu krovinu vodonosnog sloja. Krovinu tvore prašinastopjeskovite
taložine s mjestimičnim glinenastim proslojcima što ne osigurava dovoljnu zaštitu od
infiltracije površinskih zagađenja.
Urbanizacija s izgradnjom industrijskih pogona u blizini zona crpilišta i neadekvatna kanalizacija
postupno je dovelo do ugrožavanja kakvoće podzemnih voda u području vodozahvata, što je
rezultiralo isključivanjem iz pogona većine crpilišta smještenih na lijevoj obali Save.
Veliki značaj za vodoopskrbu grada Zagreba i zapadnih dijelova Zagrebačke županije ima
crpilište Strmec koje je neposredno ugroženo uzvodno smještenim odlagalištem komunalnog
otpada "Trebež", industrijskim pogonima Samobora i Svete Nedelje, potokom Rakovica, brojnim
uzvodnim naseljima od kojih većina nema riješenu odvodnju, poljoprivrednim površinama,
jamama ispunjenim različitim otpadom i prometnicama.
Zaštita vodocrpilišta određuje se na području zakonske regulative "Pravilnikom o utvrđivanju
zona sanitarne zaštite izvorišta" (NN 55/2002.) temeljem kojeg se donose Odluke o zaštitnim
područjima putem nadležnih tijela lokalne uprave i samouprave.
Za vodozaštitno područje crpilišta Bregana donesena je Odluka o vodozaštitnom području
(Službeni glasnik 10/85. od 28.6.1985.) i trebat će ju uskladiti s odredbama Pravilnika u
propisanom roku od pet godina.
Do tada je ova Odluka na snazi.
Za vodocrpilište "Strmec" izrađen je Prijedlog Odluke o vodozaštitnom području (IV 1995.) – s
time da je zadnja verzija upućena Županijskoj skupštini 20.10.1997. na usvajanje.
Za izvorište Slapnica izrađena je karta lokaliteta potencijalnih zagađivača (12).
Za izvorište odnosno crpilište lokalnog značenja i malog kapaciteta koji se nalaze u sustavu
lokalnih vodovoda isto tako je potrebno donijeti odluke o zonama sanitarne zaštite.
Nelegalna i nekontrolirana eksploatacija mineralnih sirovina najštetnija je za okoliš u području
savskog aluvija gdje je u neposrednom kontaktu s podzemnim vodama.
3.5.3.5. Korištenje voda
Energetsko korištenje voda
Premda je Republika Hrvatska na najnižem stupnju energetskih resursa u Europi, do danas nije
iskorišten njezin hidroenergetski potencijal, iako takovi planovi postoje kroz duže vremensko
razdoblje. Isto tako ne postoje izgrađene hidrotehničke građevine u koritu rijeke Save u svrhu
stabiliziranja i povećanja izdašnosti vodonosnika u savskom aluviju.
Suprotno tome dolazi do spuštanja dna korita Save zbog njezinog bujičnog karaktera koji odnosi
šljunkovito dno korita čime dolazi do spuštanja razine podzemne vode i smanjenja izdašnosti
vodocrpilišta u prilivnom području savskih voda.
Vodoprivredna osnova grada Zagreba predvidjela je izgradnju HE Zaprešić (radni naziv HE
Podsused), s ovim tehničkim karakteristikama:
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 92