Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA U skladu s navedenim, odvodnja otpadnih voda naselja Grada Samobora planira se: • daljnjim dograđivanjem postojećih kanalizacijskih sustava s rekonstrukcijom pripadnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, • izgradnjom manjih sustava i pripadajućih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na izdvojenim lokacijama kod kojih nije moguće, zbog tehničkih i financijskih razloga, izvršiti priključak na neki od većih kanalizacijskih sustava, • izgradnjom skupnih ili pojedinačnih sabirnih spremnika za udaljenija naselja i osiguravanje pravovremenog pražnjenja putem specijalnih vozila, uz konačnu dispoziciju prikupljenih tvari na najbližem većem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Daljnjim razvojem kanalizacijskog sustava javne odvodnje Grada Samobora planira se izvedba potrebnih zahvata s ciljem otklanjanja registriranih smetnji u pogonu te priključenja naselja koja do danas nemaju riješenu ovu problematiku. Planira se izgradnja fekalne kanalizacijske mreže ovog područja koja je priključena na postojeći sustav odvodnje. Izgradnja fekalne kanalizacije planira se istovremeno s izgradnjom oborinske kanalizacije i regulacijskih objekata na njoj koji će omogućiti da najzagađenije (prve) kiše prihvati fekalna kanalizacija koja će ih transportirati uz ostale otpadne vode do središnjeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda SUPOV-a Grada Samobora. Grad Samobor ima izgrađeni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na koji je priključena mješovita odvodnja otpadnih voda grada Samobora i naselja Bregana, te fekalna kanalizacija polurazdjelnog sustava odvodnje iz naselja Perivoj, Lug, Klokočevac, Bobovica, Gradna i novog naselja Bregana. Uređaj za pročišćavanje lociran je istočno od naselja Gradna neposredno uz glavni kolektor. Njegov kapacitet od cca 15000 ES ne zadovoljava današnje potrebe i trebat će ga rekonstruirati u svrhu povećanja kapaciteta do 50000 ES što bi zadovoljilo potrebe do kraja dugoročnog planskog razdoblja. Na ostalom području u korištenju su septičke jame dvojbene sanitarne ispravnosti. Sva naselja u brdskom području Grada Samobora nemaju adekvatno riješenu odvodnju otpadnih voda što obuhvaća i potrebu pročišćavanja tih voda. Rješavanju problematike odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda treba dati prednost ukoliko se želi ostvariti bolji standard življenja stanovništva na ovom i nizvodnom području te bi se na taj način osigurala zaštita okoliša u skladu s načelima održivog razvoja. Pročistači Grad Samobor je 1983. godine dobio pročistač otpadnih voda konvencionalne tehnologije s mehaničkom aeracijom, trulištem i recipijentom Savom. Kapacitet pročistača je cca 15000 ekvivalentnih stanovnika (ES). Zbog potrebe povećanja projektiranog kapaciteta, do čega je došlo zbog zahtjeva dodatnog pročišćavanja kanalizacijskog sustava Bregana, realiziran je uređaj s promjenom opterećenja biološkog procesa pročišćavanja s anaerobnom stabilizacijom mulja. Uzvodno od planirane retencije na Rudarskoj Gradni planira se biološki pročistač na koji će se dovoditi sve fekalne vode iz viših naseljenih područja. Također je planirana lokacija biološkog pročistača otpadnih voda kapaciteta 5000 ES u zoni nadvožnjaka Domaslovec. Posebnu važnost treba dati rješavanju odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda u naseljima koja se nalaze ili gravitiraju postojećim i potencijalnim crpilištima u svrhu učinkovite zaštite vodonosnika odnosno akvifera, te osiguranjem uvjeta za njihovo daljnje korištenje za potrebe vodoopskrbe. Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 88
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA Pročišćavanje otpadnih voda pojedinačnih objekata i malih naselja Velik broj malih naselja upućuje na potrebu tehničkih rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda pojedinačnih objekata i malih naselja do 50 ES (ekvivalentnih stanovnika) te malih naselja od 50-500 ES. Bez takvih rješenja zapravo i nema cjelovite zaštite voda. Preporuča se korištenje suvremenih EU normi npr. smjernice njemačke norme DIN 4261, koja podrazumijeva primjenu dvaju tehničkih rješenja: • Trokomorna trulišnica, u kojoj se otpadna voda zadržava 10-15 dana, za vrijeme čega se odvijaju biološki procesi prirodne anaerobne mineralizacije organske tvari s efektom pročišćavanja 60-80%. Pročišćena je otpadna voda bistra i bez mirisa te se može ispustiti u okolinu. Trokomorna trulišnica, kao mali uređaj za pročišćavanje, čisti se jednom godišnje, a čišćenje se povjerava komunalnoj organizaciji ili koncesionaru koji obavlja poslove odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; • Biofilter prokapnik, koji predstavlja alternativu trokomornoj trulišnici za pročišćavanje otpadnih voda do 50 stanovnika. To je ustvari, mali biološki uređaj naročito pogodan za one pojedinačne objekte, mala naselja ili dijelove naselja gdje se odvodnja događa na padini, koja osigurava visinsku razliku od 3 m. Održavanje mehaničko-biološkog uređaja s biofilterom prokapnikom sastoji se u pražnjenju mulja iz trokomorne taložnice i sekundarne taložnice uz pomoć cisterne te povremenom čišćenju sustava za raspoređivanje vode po površini biofiltera. Uređaj tipa biofilter prokapnik u svim uvjetima uz korektno održavanje osigurava efekt pročišćavanja od 80%. Uređaji za pročišćavanje kapaciteta 50-500 stanovnika ili ES projektiraju se i dimenzioniraju prema EU smjernicama (norme njemačkog društva za pročišćavanje otpadnih voda ATV A122/91), pri čemu se primjenjuju tri tehnička rješenja: • Postupak s aktivnim muljem • Postupak u potopljenom biofilteru prokapniku • Postupak u aeriranom potopljenom prokapniku. Kao smjernice za projektiranje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda od 50-500 stanovnika mogu se koristiti suvremene EU norme (kao npr. norme ATV A126 ili sl.). Izvode se kao tipski uređaji, a projektiraju se prema kriterijima za male uređaje. Kao smjernice za projektiranje uređaja kapaciteta većeg od 500 stanovnika (projektiraju se prema smjernicama za velike uređaje) mogu se koristiti suvremene EU norme (kao npr. norme ATV A131/91 i ATV A131/99 ili sl.). Otpadne vode iz proizvodno-poslovnih građevina moraju se prethodno pročistiti, odnosno stručno dokazati da svojom agresivnošću ne utječu na zagađenje čovjekova okoliša. Kruti otpad se može odlagati samo na za to određena mjesta. Na građevnom području može se spaljivati samo drvo i ligno-celulozni otpad. Uvjeti za odvodnju otpadnih voda na područjima Grada Samobora gdje nije izgrađena javna kanalizacija Ovim se Planom propisuju tehničko-sanitarni normativi za izgradnju, način i uvjete korištenja građevina za sakupljanje otpadnih voda (sabirnih jama). U predjelima Grada u kojima su objekti rijetko izgrađeni (slobodnostojeći objekti na većem međusobnom razmaku) za stambene i druge objekte u kojima boravi najviše do 10 osoba mogu se izgrađivati sabirne jame. Sabirne jame mogu se graditi: • od armiranog betona s premazom cementnom žbukom 1:2 uz dodatak sredstava za vodonepropusnost, • od čelika uz uvjet da su u cijelosti zaštićene antikorozivnim premazima, • od drugih materijala za koje treba imati atest o vodonepropusnosti. Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 89
Page 1 and 2:
URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d
Page 3 and 4:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 93: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157:
show all

Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)