Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
- Najveća visina građevina u zoni gospodarskih namjena je 12 m do vrha nadozida, a samo
izuzetno više kada to zahtijeva tehnologija i uz prethodnu suglasnost Gradskog poglavarstva.
Izdvojeni prostori za poslovnu namjenu su planirani u Bregani (K1) i u Klokočevcu (K).
Na lokaciji u Bregani će se graditi sadržaji potrebni za funkcioniranje graničnog prijelaza.
Na lokaciji u Klokočevcu će se graditi sadržaji poput slobodne zone, uslužnih i drugih manjih
djelatnosti koje koriste pogodnosti lociranja uz državnu granicu.
U ovim zonama ne mogu se graditi samo skladišne građevine.
U izdvojene zone (Bobovica, Vrbovec Samoborski, Domaslovec i Rakov Potok) smjestit će se oni
sadržaji koji zahtijevaju veću površinu građevnih čestica, intenzivniji promet i udaljenost od naselja.
Zona u Vrbovcu Samoborskom može biti namijenjena i za lociranje sadržaja koji rade s eksplozivima
jer je dovoljno udaljena od naselja.
Poljoprivredne površine
- Poljoprivredne površine na tlu viših boniteta planom se predlaže zaštititi od prenamjene u
druge svrhe, te ih usmjeravati gdje god je to moguće na proizvodnju zdrave hrane. To je
posebno važno zbog zaštite vodonosnika od zagađenja te korištenja očuvanog prirodnog
okoliša u brdskom području.
- Poljoprivredna će se proizvodnja razvijati uređenjem poljoprivrednih površina, pri čemu će se
voditi računa o očuvanju prirodnog okoliša, npr. pojedinačnih i grupnih stabala. To će se
provoditi zbog očuvanja biocenoze kao podloge proizvodnje zdrave hrane i zbog pejsažnih
vrijednosti;
- Na poljoprivrednim će se površinama moći izgrađivati i nove farme uz primjenu zaštitnih
mjera u odnosu na naselja (udaljenost, korištenje zelenila kao barijera), te odabirom
tehnologije proizvodnje koja će se kompatibilno uključiti u proizvodnju zdrave hrane
(korištenje gnojiva i slično). Za tu proizvodnju će se moći graditi odgovarajuće građevine.
- Na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja nije dozvoljena gradnja vikendica.
Na posjedima primjerene veličine, a koja ovisi o geografskom položaju (nizinski - brdski
prostor) i vrsti poljoprivredne djelatnosti (ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo,
rasadnici) i kreće se u rasponu od 10 ha za ratarsku proizvodnju u nizinskom području do 1
ha za rasadnike bez obzira na geografski položaj moguća je gradnja u funkciji poljoprivredne
djelatnosti. To mogu biti:
u nizinskim područjima (do 150 m n.m.):
• građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine 10 ha,
• građevine za uzgoj voća i (ili) povrća na posjedu minimalne veličine 5 ha,
• građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine 3 ha,
• građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne
veličine 1 ha.
u gorskim i brežuljkastim područjima (iznad 150 m n.m.):
• građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine od 5 ha,
• građevine za uzgoj voća i (ili) povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha,
• građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine od 1,5
ha,
• građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne
veličine 1 ha.
Iznimno se na posjedima manjim od navedenih mogu graditi spremišta u vinogradima
(klijeti), spremišta voća u voćnjacima, ostava za alat, oruđe, kultivatore, spremišta drva u
šumama i sl., uz uvjet da se ista grade kao prizemnice s mogućnošću gradnje podruma i da
njihova bruto površina prizemlja ne prelazi 40 m 2 .
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 73