Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
Navedeni podaci pokazuju da je:
- planirana gustoća stanovanja
G st (netto) = 46.260 st. : 3.046,43 ha (površina građevinskih područja) = 15,2 st/ha
G bst (brutto) = 46.260 st : 3.134,32 ha (površina svih građevinskih područja) = 14,8 st/ha
- planirana gustoća stanovanja
G ust = 46.260 st : 313 km 2 = 148 st/ km 2
Ukupno planirana površina građevinskih područja naselja iznosi 3.046,43 ha, a površina
građevinskih područja izdvojenih namjena je 87,77 ha. To je sveukupno 3.134,32 ha.
U dosadašnjem Prostornom planu je bila iskazana površina građevinskih područja naselja sa 3.080,00
ha i radnih zona sa 144,00 ha.
To je ukupno iznosilo 3.224,00 ha. To je za 89,68 ha veće od sada planiranoga.
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
Prostornim se planom razvoj gospodarstva zasniva na određivanju odgovarajućih prostora i
preporuci prioritetnih djelatnosti koje ovise o značajkama i tipu prostora. Prostor je okvir za
razvoj svih gradskih funkcija.
U planiranju prostornog razvoja se polazi od pretpostavke promjene strukture i postupne
transformacije samoborskog gospodarstva i njegovog približavanja strukturi razvijenih tržišnih
gospodarstava. Težište razvitka pomicat će se od radnointenzivnih prema djelatnostima bogatim
informacijama i znanjem. Za očekivati je umjereni rast industrije, graditeljstva, obrtništva,
osobnih usluga i trgovine, a brže stope rasta u poslovnim uslugama, prometu i vezama, turizmu i
ugostiteljstvu, te vanjskoj trgovini. To može rezultirati porastom udjela tercijarnog i kvartarnog
sektora, uz istodobno smanjivanje udjela primarnog i sekundarnog sektora u ukupnom brutto
proizvodu.
To za prostorni razvoj može značiti manje monofunkcionalnih radnih zona.
Novim investicijama omogućit će se promjena ili diverzifikacija proizvodnih programa u
industrijama klasičnih tehnologija i gradnja novih proizvodnih kapaciteta visokih tehnologija.
Nužno je usmjeravanje svježeg kapitala u izvorno propulzivne programe zbog povećavanja
konkurentske sposobnosti Samobora.
Planom se u prostorima koji imaju gospodarsko poslovni karakter namjena u pravilu ne mijenja.
U gospodarskim zonama se većom fleksibilnošću omogućava smještaj različitih djelatnosti.
Proizvodnja, trgovina, usluge i sl. što se uklapa u stambene i druge dijelove naselja, planom se
stimulira, čime se nastoji poboljšati sadržaj i funkcije u naseljima.
Po veličini i funkciji gospodarskih sadržaja razlikuju se:
- Prostori namijenjeni većoj koncentraciji industrijske proizvodnje, građevinarstva, prometnih i
komunalnih objekata, velikim poslovnim sadržajima (pretežno trgovina, uredi i sl.). Ti se
sadržaji planom primarno predviđaju u većim gospodarskim zonama koje su smještene u
postojećim samoborskim radnim zonama, njihovom proširenju prema čvoru na autocesti D4 u
Bobovici i one su detaljno prikazane u GUP-u. U ostalim građevinskim područjima Grada
Samobora planiraju se:
- Veće zone gospodarskih namjena južno od autoceste D4 između čvora u Bobovici i graničnog
prijelaza u Bregani i to:
• proizvodne namjene (Bobovica)
• poslovnih namjena – uslužnih (Klokočevec)
• zona poslovnih namjena uz granični prijelaz (Bregana).
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 68