Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)
Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)
Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA<br />
I<br />
OBRAZLOŽENJE<br />
UVOD<br />
Elaborat prijedloga <strong>plan</strong>a izrađen je na osnovi ugovora broj 2/62-2001. sklopljenog 19.11.2001. g.<br />
između Grada <strong>Samobora</strong> i Urbanističkog zavoda <strong>grada</strong> Zagreba d.o.o.<br />
Metodologija izrade i sadržaj <strong>plan</strong>a usklađeni su s Pravilnikom o sadržajima, mjerilima<br />
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih<br />
<strong>plan</strong>ova 1 .<br />
Zakonom o prostornom uređenju 2 je određena obaveza donošenja <strong>Prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova uređenja<br />
Gradova.<br />
Izrada <strong>plan</strong>a predviđena je u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada <strong>Samobora</strong>.<br />
U radu su bili korišteni podaci Prostornog <strong>plan</strong>a Zagrebačke županije i njegovih separatnih<br />
studija. Tijekom rada se surađivalo s predstavnicima komunalnih poduzeća u pogledu razvoja<br />
komunalne infrastrukture te s predstavnicima drugih službi od značaja za prostorni razvoj Grada.<br />
Korištena je konzervatorska podloga za PPUG <strong>Samobora</strong> koju je izradio Konzervatorski odjel<br />
Ministarstva kulture u rujnu 2001.<br />
U radu su korišteni svi dostupni podaci iz dotadašnjih istraživanja i <strong>plan</strong>ova koji su se odnosili na<br />
ovaj prostor. Za <strong>plan</strong> su provedene dvije javne rasprave. Prva je završila početkom 2004.g. i bio je<br />
utvrđen konačni prijedlog. Druga je završila početkom 2006.<br />
1. POLAZIŠTA<br />
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada <strong>Samobora</strong> u odnosu na prostor i<br />
sustav Županije i Države<br />
Gotovo tisućljetni razvoj <strong>Samobora</strong> bio je usklađen s prirodnim obilježjima i ljepotama reljefa.<br />
Spoj padina Samoborskog gorja, dolina rječica i potoka te zapadnog ruba savske ravnice ogledao<br />
se u razmještaju naselja, njihovom odnosu spram šuma te uzgoja vino<strong>grada</strong> na osunčanim<br />
padinama.<br />
Osim posebnih iznimki taj se sklad očuvao do danas.<br />
U drugoj polovini dvadesetog stoljeća razvoj današnjeg područja Grada <strong>Samobora</strong> bio je dosta<br />
intenzivan. Prema popisu iz 1991. g. ovdje je živjelo oko 34.000 stanovnika a prema Popisu 2001.<br />
god. 36.206. Najveći broj stanovnika je u naseljima uz spoj ravnice i padine Samoborskog gorja,<br />
na potezu od Rakovog potoka, preko Velike i Male Rakovice, <strong>Samobora</strong> do Bregane te u<br />
nizinskim naseljima uz Savu. U prostorima brdskog prostora su naselja s manjim brojem<br />
stanovnika. U njima su sve zastupljenije građevine za odmor, građene u sklopu naselja, u<br />
vinogradima kao klijeti i manje stambene građevine te one disperzne u prostoru.<br />
Dok se kod razmještaja stanovanja može govoriti o relativno ravnomjernom rasporedu u prostoru<br />
iako s velikim razlikama u gustoći stanovništva, kada je riječ o radnim zonama ili pojedinim<br />
gospodarstvenim objektima vidljivo je njihovo grupiranje u Samoboru i Bregani, a tek manjim<br />
dijelom pojedinačno, u drugim naseljima.<br />
1<br />
2<br />
NN 106/98, 39/04 i 45/04<br />
NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/2000, 32/02 i 100/04<br />
Urbanistički zavod <strong>grada</strong> Zagreba d.o.o. 2006. godina 1
Change language