Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
• Prema rezultatima popisa 2001. Grad Samobor ima 36.206 st. Prema prognozama Prostornog
plana Zagrebačke županije Općine će rasti po nešto većoj stopi (0,84) od Gradova (0,75).
Prognoza za 2015. g. za Grada Samobor je u tom planu bila 39.500 st. Indeks 2015/2001.
iznosi 109,1, a prosječna stopa rasta 2001. - 2015. je 0,68. Ovaj Prostorni plan uređenja Grada
planira 40-50000 stanovnika.
• Samobor se planira kao središte Grada – konurbacijsko razvojno središte i manje regionalno
razvojno međuopćinsko i nadlokalno središte (4. kategorija). Bregana, Rude, Sveti Martin pod
Okićem, Galgovo planiraju se kao područna važnija i veća lokalna - mala razvojna središta (5.
kategorija). Celine Samoborske, Farkaševec Samoborski, Velika Rakovica, Grdanjci,
Stojdraga, Smerovišće, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko planiraju se kao manja poticajna
razvojna središta – pomoćna središnja naselja (6. kategorija).
• Nakon provedene stručne analize važećim prostornim planovima određenih, a neizgrađenih
površina gospodarske, proizvodne i poslovne namjene, tek eventualno treba planirati nove, za
gospodarski razvoj prihvatljive zone, uz uvjet da se ne povećava njihova ukupna površina.
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina
Prostorna organizacija je takva da je posebna pažnja posvećena prilagođavanju daljnjeg razvoja,
obilježjima prirodne osnove i elementima dosadašnjeg razvoja.
Ovaj Prostorni plan i novi Generalni urbanistički plan Samobora izrađeni su i donose se u
okolnostima koje određuju:
• Strategija i Program prostornog uređenja Hrvatske koji određuju vrijednosni sustav u području
prostornog uređenja Republike Hrvatske ("prostor kao temeljno nacionalno dobro", održivi
razvitak");
• Nepostojanje nacionalne gospodarske strategije i nacionalne strategije zaštite okoliša koje
značajno utječe na prostorno uređenje;
• Neuređenost sustava koji bi osiguravao usklađenost vlasničkih prava, javnih gradskih interesa i
gradskih ulaganja u uređenje i povećanje vrijednosti gradskog prostora;
• Složenost procedure, realizaciju koje uvjetuje postojeća zakonska i podzakonska regulativa;
• Izrada i donošenje Strateškog programa razvoja Grada.
U okviru teza kojima se definira usklađeniji i ravnomjerniji razvoj te održivi razvoj, a da se pri tome
vodi računa o povijesnoj i prirodnoj baštini i okolišu kao ograničenim i iscrpivim potencijalima,
nastoji se odrediti i razvoj Samobora.
Pritom Grad neće dominirati već će poticati razvoj okolnog prostora.
Europska iskustva ukazuju na potrebu koordinacije razvojnih programa gradova i prostora oko njih.
Takvo promišljanje u sadašnjim prostorno-razvojnim odnosima može biti snažan razvojni i
integracijski čimbenik Hrvatske.
Temeljne prostorne značajke razvoja Samobora povezane s njegovim položajem, prirodnim i
povijesnim naslijeđem su:
• kulturna tradicija i posebno povijesni značaj;
• znanje i znanstveni potencijali;
• gospodarske tradicije – obrt, proizvodne djelatnosti, trgovina;
• upravljačke tradicije za trajne i povremene djelatnosti;
• kvalitetna gradska infrastruktura;
• kvalitetan prostor za razvoj grada, bez znatnog prostornog širenja;
• kvalitetna gradska okolica sa Samoborskim gorjem i Žumberkom kao najvećom prirodnom
vrijednošću, te poljoprivrednim površinama u savskoj ravnici.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 61