Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
Naime, pri utvrđivanju građevinskih područja naselja, posebno onih u brdskom dijelu Grada,
respektirat će se tipološka osobitost formiranja naselja od nekoliko odvojenih građevinskih
područja. Kod nekih su naselja ta odvojena područja izgrađena građevinama za odmor – vikendkućama
pa će se ta razlika u korištenju unutar osnovne – stambene namjene – pokazati u
kartografskom prikazu br. 4. Građevinska područja naselja.
Valja imati na umu da je prema Popisu 2001. godine u Gradu Samoboru bilo oko 2.330 vikendkuća
(povremeno stanovanje). Popunjavanjem postojećih građevinskih područja ove namjene
omogućit će se izgradnja još cca 800 novih vikend-kuća pa bi ih ukupno moglo biti oko 3.100.
Prostorni plan Zagrebačke županije u ovakvim situacijama predviđa povećanje planiranog broja
stanovnika Grada za dva stanovnika po vikend-kući. To znači da bi broj planiranih cca 40.000
stanovnika Grada Samobora trebalo uvećati za povremeno prisutnih 6.200 stanovnika.
U smislu interpretacije u Planu, građevinsko područje sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog
dijela. Pod neizgrađenim se podrazumijeva onaj što se planom namjenjuje novoj gradnji, a danas
je neizgrađen.
Kriteriji za određivanje granica građevinskog područja naselja su:
• veličina već izgrađenog prostora,
• ostvarivanje optimalne gustoće izgradnje u naselju,
• proširenja građevinskog područja na temelju razvojnih potreba i demografskih procesa, a u
skladu s dosadašnjim načinom života stanovnika,
• građevna područja formiraju se uz postojeće lokalne puteve, rubno u odnosu na kvalitetna
poljoprivredna zemljišta,
• građevna područja ne šire se uz državne i županijske ceste, na šume i šumska zemljišta, te duž
koridora državne i županijske infrastrukture,
• treba omogućiti primjeren nivo izbora u svakom naselju,
• građevinska područja se neće širiti na vodozaštitno područje.
Dosadašnjim planom određena građevinska područja bila su vrlo velika. Dijelovi vlasničkih
čestica koji se koriste kao poljoprivredno zemljište bili su obuhvaćeni u građevinska područja.
Dijelom su bila na prostorima koji su netipični za dosadašnji način života.
Određivanjem novih građevinskih područja i njihovim usklađivanjem sa stvarnim potrebama, što
će rezultirati smanjenjem građevnih područja iz dosadašnjeg plana na dijelovima gdje nije realno
očekivati gradnju, omogućit će se optimalan razvoj naselja i ostalih potrebnih funkcija.
U sklopu neizgrađenog dijela građevinskog područja mora se osigurati prostore od javnog interesa
(javne i društvene namjene) te opremanje infrastrukturom. Provedba smjernica županijskog plana
se može sažeto opisati na sljedeći način:
Prostornim planom Zagrebačke županije je određeno da se građevinska područja u ukupnoj
površini ne mogu povećavati u odnosu na njihovu površinu u dosada važećem prostornom planu.
- Za područje Grada Samobora znakovit je podatak da više od 40% naselja ima trend gubitka
stanovništva. To su, s izuzetkom Klokočevca, sva naselja u brdskom području, dok naselja u
nizinskom dijelu Grada u pravilu imaju porast broja stanovnika. Generalno, stopa rasta pada s
udaljenošću naselja od grada Samobora odnosno glavnih prometnih pravaca kojima je
Samobor vezan na Zagreb s jedne strane i granični prijelaz u Bregani s druge strane.
Ciljevi su Plana stoga:
- primjeren raspored površina građevinskih područja u odnosu na demografska kretanja
- postizanje gustoće stanovnika od najmanje 33 st/ha za središte Grada i 18 st/ha za sva naselja
u prosjeku
- sprečavanje povećanja građevinskih područja na nivou Plana
- racionalizacija dubine mogućeg formiranja građevnih čestica
- izuzimanje šuma i poljoprivrednih površina iz građevinskih područja.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 56