Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
Najvredniji prirodni elementi poput šumovitog prostora Žumberka i Samoborskog gorja, ravnice
sliva rijeka Save s vrijednim poljoprivrednim zemljištem, izgrađenih naselja i magistralne
infrastrukture te njezinog značenja u odnosu na susjedne prostore, predstavljaju ishodište daljnjeg
razvoja.
Prometnice i magistralna infrastruktura su generatori razvoja ali i kategorija korištenja zemljišta
koja koridorima zauzima i dijeli prostor, posebno vrijedne poljodjelske, a ponekad i šumske
površine te ekološke cjeline. Planom treba definirati postojeće i buduće trase u koridorima
racionalnih širina. Kad god je moguće koridore treba koristiti za više vrsta infrastrukturnih
građevina odnosno vodova.
Kod gradnje treba voditi računa o racionalnom korištenju i zaštiti prostora s obzirom na njegove
prirodne osobitosti (položaj, tlo, vegetaciju i sl.), te s obzirom na tipologiju postojećih naselja.
U okviru instrumentarija kojima raspolaže prostorni plan, racionalno korištenje i zaštita
samoborskog prostora postići će se na sljedeći način:
− Na temelju iskustava o dosadašnjoj upotrebi i namjeni prostora odredit će se stabilne zone koje
su konfliktnih ili međusobno ugrožavajućih namjena.
Primjer može biti vodocrpilište "Strmec" (izvan Grada Samobora) i odlagalište otpada
"Trebež", vodocrpilište "Bregana" i autocesta D4 s graničnim prijelazom, kamenolomi u parku
prirode Žumberak-Samoborsko gorje i u park-šumi Tepec-Palačnik-Stražnik.
− Prostori za razvoj naselja će se određivati tako da omoguće daljnji razvoj i izbor lokacije na
kojoj se želi živjeti. Pri tom će se isključiti od gradnje prostore što su izdvojeni od postojećih
dijelova naselja, one uz vodotoke, na rubovima šume i na najkvalitetnijem poljoprivrednom tlu.
− Za grad Samobor će se odrediti granica GUP-a i granica građevinskih područja tako da se
omogući daljnji razvoj do državne ceste 505 na sjeveru, u Bregani, uz čvor Bobovica do
državne ceste D4 na sjeveroistoku i do racionalno određenih granica na istoku i jugu, tj. do
Samoborskog polja u koje se izgradnja ne širi zbog zaštite prirodnog krajobraza te do
suburbanih naselja na jugu.
− Kod određivanja trasa prometnih i infrastrukturnih koridora vodit će se računa o tome da su oni
i ograničavajući i razvojni elementi koji se ne mogu rješavati zasebno, već samo u kontekstu
usklađenih prostornih odnosa sa svim gradskim prostorima i funkcijama.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj
stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću
izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina
Građevinsko područje jedan je od osnovnih elemenata planskog instrumentarija za odgovarajuće
uređivanje prostora svakog naselja.
Određivanje njegovih granica trebalo bi spriječiti stihijsku gradnju građevina i drugih sadržaja u
prostoru i usmjeravati ih u prostorne okvire specifične za svako naselje.
Sprečavanje gradnje obiteljskih kuća i kuća za odmor po šumskom i poljoprivrednom zemljištu,
osobito onom najvrednijem, ili zemljištu pod zaštitom, prioritetni je zadatak prostornog
planiranja.
U Gradu Samoboru specifičnost predstavljaju građevine za odmor u brdskom prostoru. Planom je
to ocijenjeno kao posebnost koju ne treba pretvoriti u građevinsko područje izvan naselja, ali treba
omogućiti uređenje i postavu novih građevina za odmor tako da se uklope u cjeline građevinskih
područja naselja.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 55