Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA Za novu stambenu i drugu gradnju prioritetno treba koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. S obzirom na prigradski i ruralni način života, građevinska područja planirana rubno uz poljoprivredna zemljišta pridonose boljem funkcioniranju i lakšem obrađivanju poljoprivrednih područja, a istovremeno se u pravilu uz prometnice grade radni sadržaji. U planiranju razvoja mreže naselja polazišta su dosadašnja iskustva razvoja, položaj u prostoru, specifičnosti pojedinih prostornih cjelina, opremljenosti središnjim funkcijama i sadržajima, demografska dinamika i planske pretpostavke. One se zasnivaju na težnji da se u svakom naselju osigura prostor za daljnji prostorni razvoj čak i za ona naselja koja su do sada gubila stanovništvo. Jedan od najvažnijih ciljeva je racionalizacija uporabe područja naselja, pri čemu se posebna pozornost posvećuje usklađivanju stambene i proizvodne, a posebno poljoprivredne funkcije. Ciljevi prostornog uređenja naselja su: • zaštita identiteta i posebnosti tipologije naselja i lokalne graditeljske tradicije za svako naselje ponaosob, • vrednovanje morfoloških i strukturnih elemenata naselja, posebno njihovih tipološkoarhitektonskih značajki, • zaštita, obnova i uređenje povijesno-arhitektonskih vrijednosti, • vrednovanje postojećeg graditeljskog fonda, • zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti, • planski usmjereno širenje naselja, • prvenstveno usmjeravanje gradnje u područja bolje opremljena infrastrukturom, • primjena mjera za racionalno planiranje građevinskih područja, • praćenje dinamike gospodarskog rasta gradnjom stambenih građevina i građevina društvenog standarda te komunalnom opremljenošću, • planiranje razvoja prometnog sustava tako da zadovolji potrebe dnevne migracije, tj. omogućavanje dobre povezanosti svih naselja međusobno, a napose sa Samoborom u kojem radi pretežni broj zaposlenih iz svih naselja kao i sa Zagrebom koji je centar dnevnih migracija cijelog svog konurbacijskog prostora. • Očuvanje, obnova i svrhovito korištenje spomenika kulture i graditeljske baštine, kao najvrednijih elemenata identiteta te prilagođavanje novih intervencija u prostoru postojećoj tipologiji naselja; • Zaštita i unapređenje ukupnog okoliša kao prostornog okvira za daljnji skladan razvoj svih naselja pri čemu treba planirati očuvanje i korištenje vrijednog poljoprivrednog zemljišta, šuma i vodotoka; • Planiranje takvog gospodarskog razvoja prilagođenog okolišu koji će koristiti lokacijske prednosti položaja uz državnu granicu i blizinu Zagreba; • Prostorni razvoj naselja planirati tako da se omogući ugodan život uz racionalnu organizaciju, vodeći računa o korištenju za gradnju prvenstveno onih zemljišta koja su slabijeg boniteta; • Naselja planirati tako da se nova gradnja skladno uklopi u postojeće očuvane vrijednosti krajobraza; • Osiguranje prostora za razvoj turističko izletničkih aktivnosti; • Planirati takvo korištenje prostora da se očuva kvaliteta voda i njezina zdravstvena ispravnost. 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora Prostor je jedan od najvažnijih neobnovljivih resursa te ga treba maksimalno čuvati. Zbog toga će se budući razvoj planirati u okvirima opterećenja koja prostor može prihvatiti te trajno poboljšavati zatečeno stanje. Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 54
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA Najvredniji prirodni elementi poput šumovitog prostora Žumberka i Samoborskog gorja, ravnice sliva rijeka Save s vrijednim poljoprivrednim zemljištem, izgrađenih naselja i magistralne infrastrukture te njezinog značenja u odnosu na susjedne prostore, predstavljaju ishodište daljnjeg razvoja. Prometnice i magistralna infrastruktura su generatori razvoja ali i kategorija korištenja zemljišta koja koridorima zauzima i dijeli prostor, posebno vrijedne poljodjelske, a ponekad i šumske površine te ekološke cjeline. Planom treba definirati postojeće i buduće trase u koridorima racionalnih širina. Kad god je moguće koridore treba koristiti za više vrsta infrastrukturnih građevina odnosno vodova. Kod gradnje treba voditi računa o racionalnom korištenju i zaštiti prostora s obzirom na njegove prirodne osobitosti (položaj, tlo, vegetaciju i sl.), te s obzirom na tipologiju postojećih naselja. U okviru instrumentarija kojima raspolaže prostorni plan, racionalno korištenje i zaštita samoborskog prostora postići će se na sljedeći način: − Na temelju iskustava o dosadašnjoj upotrebi i namjeni prostora odredit će se stabilne zone koje su konfliktnih ili međusobno ugrožavajućih namjena. Primjer može biti vodocrpilište "Strmec" (izvan Grada Samobora) i odlagalište otpada "Trebež", vodocrpilište "Bregana" i autocesta D4 s graničnim prijelazom, kamenolomi u parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje i u park-šumi Tepec-Palačnik-Stražnik. − Prostori za razvoj naselja će se određivati tako da omoguće daljnji razvoj i izbor lokacije na kojoj se želi živjeti. Pri tom će se isključiti od gradnje prostore što su izdvojeni od postojećih dijelova naselja, one uz vodotoke, na rubovima šume i na najkvalitetnijem poljoprivrednom tlu. − Za grad Samobor će se odrediti granica GUP-a i granica građevinskih područja tako da se omogući daljnji razvoj do državne ceste 505 na sjeveru, u Bregani, uz čvor Bobovica do državne ceste D4 na sjeveroistoku i do racionalno određenih granica na istoku i jugu, tj. do Samoborskog polja u koje se izgradnja ne širi zbog zaštite prirodnog krajobraza te do suburbanih naselja na jugu. − Kod određivanja trasa prometnih i infrastrukturnih koridora vodit će se računa o tome da su oni i ograničavajući i razvojni elementi koji se ne mogu rješavati zasebno, već samo u kontekstu usklađenih prostornih odnosa sa svim gradskim prostorima i funkcijama. 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Građevinsko područje jedan je od osnovnih elemenata planskog instrumentarija za odgovarajuće uređivanje prostora svakog naselja. Određivanje njegovih granica trebalo bi spriječiti stihijsku gradnju građevina i drugih sadržaja u prostoru i usmjeravati ih u prostorne okvire specifične za svako naselje. Sprečavanje gradnje obiteljskih kuća i kuća za odmor po šumskom i poljoprivrednom zemljištu, osobito onom najvrednijem, ili zemljištu pod zaštitom, prioritetni je zadatak prostornog planiranja. U Gradu Samoboru specifičnost predstavljaju građevine za odmor u brdskom prostoru. Planom je to ocijenjeno kao posebnost koju ne treba pretvoriti u građevinsko područje izvan naselja, ali treba omogućiti uređenje i postavu novih građevina za odmor tako da se uklope u cjeline građevinskih područja naselja. Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 55
Page 1 and 2:
URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d
Page 3 and 4:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 59: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157:
show all

Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)