Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
Analiza pokazuje da u navedenom periodu naselja konstantno gube stanovništvo i to u rasponima
od 67% do 1% u 10 godina. Među ovim su naseljima čak i ona (Rude) kojima je namijenjena
funkcija većeg lokalnog razvojnog središta te ona (Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko,
Stojdraga) koja bi trebala preuzeti funkciju manjih lokalnih razvojnih središta.
Cilj Plana je uspostaviti uvjete nastavka trenda blagog rasta broja stanovnika uz istovremeni
razvoj svih naselja. Tome će doprinijeti poboljšanje komunalne i društvene infrastrukture,
primjena suvremenih tehnologija i ukupnih znanja u poljoprivredi, poticanje drugih oblika rada u
naseljima a sve s ciljem povećanja ukupne kvalitete života u svakoj obitelji.
Prema prognozama kretanja broja stanovnika iz Prostornog plana Zagrebačke županije, Grad bi
Samobor do 2015. godine trebao dosegnuti broj od cca 40.000 (39.500) stanovnika.
Dosadašnja prostorno-planska dokumentacija predviđala je dosizanje tog broja stanovnika već
2000. ili 2005. godine pa je evidentno da će se usporeni rast broja stanovnika Županije odraziti i
na Grad Samobor koji će rasti čak sporije od Županije. Indeks 2015/2001 za Županiju je 111,8, a
za Grad Samobor 110,0. Demografska prognoza ovog plana računa s brojem od 40-50000
stanovnika na cijelom području Grada. Od toga bi na području GUP-a (Samobor i dio Bregane)
moglo živjeti 20-25000 st., a u drugim naseljima još toliko.
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
Dugoročna orijentacija gospodarskog razvitka Grada Samobora bit će na razvoju novih
gospodarskih i slobodnih zona, unapređenju poljoprivredne i šumarstva, daljnjem razvoju drugih
postojećih gospodarskih djelatnosti, eksploataciji mineralnih sirovina te razvoju turizma.
S obzirom na postojeće prirodne potencijale i dobar geoprometni položaj, a posebno tradiciju
Samobora, odlučivanjem o korištenju pojedinih prostora utjecat će se na racionalniji, svrsishodniji
i ujednačeniji prostorni razmještaj pojedinih djelatnosti, vodeći pri tom računa o karakteristikama
i dostignutom razvitku pojedinih prostora.
U izboru osnovnih pravaca razvitka prednost treba dati onim djelatnostima kod kojih raspoloživi
resursi, tržišni uvjeti i tehnički napredak omogućuju brži razvoj. Prostornim planom se određuju
prostorni okviri, uvjeti i mogućnosti za smještaj djelatnosti koje racionalno koriste zemljište, koje
nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene. Djelatnosti ne smiju biti u suprotnosti sa
zaštitom okoliša, a jedan od kriterija odabira je da materijalno mogu poboljšati funkcioniranje
pojedinih naselja ili Grada u cjelini. No svakako treba težiti razvoju tradicionalnih proizvodnih
djelatnosti: obrtništva, industrije zasnovane na preradi mineralnih sirovina, obradi metala.
Uspostavljanje ravnoteže u prostoru postiže se disperznim rasporedom onih gospodarskih sadržaja
koji zahtijevaju manje lokacije kako bi bili primjereni prostornoj strukturi postojećeg prostora.
Prostornim planom predviđen je razvoj proizvodnih djelatnosti u zonama za industriju
(gospodarska namjena G, I). Najznačajniji prostor pri tom zauzimaju zone u samom Samoboru te
Bobovici i Rakovu Potoku.
Veće zone poslovnih namjena vezane su, osim uz Samobor, uz granični prijelaz u Bregani te uz
zonu poslovnih namjena u Klokočevcu.
U zonama koje koriste prednost položaja uz granični prijelaz u Bregani, moguće je formiranje
robnih terminala, slobodne zone i velikih trgovačkih centara, ali se isključuje mogućnost gradnje
skladišta kao osnovnog sadržaja.
Jedna od odrednica gospodarskog razvoja je stimuliranje prihvatljivih vrsta proizvodnje te servisa.
Gospodarske djelatnosti moguće su i u naseljima u kojima se usmjeravaju prvenstveno na
obrtništvo i malo poduzetništvo.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 41