Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
Primijenjena je suvremena, participativna razvojna metodologija koja zahtijeva puno sudjelovanje
Samoboraca od početka do kraja izrade programa i u njegovoj provedbi.
Program je donesen 2002. godine. 11
Pokušao je sagledati stanje, slabosti, probleme i prijetnje razvoju te od problema preko ciljeva
odrediti viziju razvoja Grada. Ona je:
"Samobor je zdrava sredina, sa snažnom poduzetničkom inicijativom koja omogućuje
napredovanje mladih, stalni gospodarski rast i očuvanje okoliša, punu zaposlenost, razvoj
društvenih djelatnosti i očuvanje tradicije. Svi dijelovi područja Grada Samobora razvijaju se
ravnomjerno u skladu sa svojim razvojnim mogućnostima i prednostima. Gradska uprava je
učinkovita i zadovoljava sve korisnike."
Završni dio programa su mjere i projekti kojima se želi ostvariti ciljeve u razdoblju do 2010.
godine, s procjenom troškova, izvorima financiranja i stupnjevanjem prioriteta.
1.1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske
podatke te prostorne pokazatelje
U odnosu na demografske pokazatelje najznačajnija je činjenica da se demografski razvoj odvijao
znatno drugačije no što se to dosadašnjim planovima pretpostavljalo. Danas na području Grada
živi oko 40.000 stanovnika. Prema popisu iz 2001. godine tu je živjelo 36.206 stanovnika.
S obzirom na to da se nekada broj stanovnika rapidno povećavao (npr. od 1971. do 1981. za oko
4.500 ili 16%), a da se zadnjih 10 godina povećao za samo 1.200 ili 3,4%, o tome treba voditi
računa.
Procjene iz Prostornog plana Zagrebačke županije su da bi 2015. u Gradu moglo živjeti oko
39.500 stanovnika. To sve upućuje na to da se ne mogu uvažiti nekadašnje prognoze o 40 - 43.000
stanovnika Grada Samobora (u današnjim granicama) do 2001. ili 2005. godine, ali niti do 2015.
godine.
Posljedica po plan će biti nešto drugačiji odnos planiranih površina za razvoj naselja i
gospodarskih djelatnosti no što je to bilo u dosadašnjim planovima.
U odnosu na prostorne pokazatelje važno je prepoznati obilježja dosadašnjih razvojnih procesa u
svakom od naselja te ih na kvalitetan način primijeniti u planu. To se prvenstveno odnosi na
očuvanje najkvalitetnijih poljoprivrednih zemljišta i njihovo izuzimanje od gradnje.
Dosadašnji planovi su to tlo tretirali kao rezervat za širenje naselja.
Vodozaštitna područja su značajni element ograničenja jer o njima ovisi vodoopskrba ne samo
Samobora nego i šire regije.
S obzirom na zapravo dobru opremljenost naselja komunalnom i društvenom infrastrukturom, a i
sve više radnih mjesta izvan samog grada, postoje uvjeti za daljnji razvoj svakog naselja u skladu
s dosadašnjom tradicijom i navikama života te prirodnim i kultiviranim krajobrazom.
Pri svemu tome promet kao element što je pogodovao razvoju, a i značit će mnogo u budućnosti
treba biti poticajni, a ne element ograničenja i stvaranja problema u svakodnevnom životu ljudi.
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
2.1. Ciljevi prostornog razvitka županijskog značaja
Procjenjuje se da će stanovništvo do 2015. g. u Samoboru rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od
0,68% 12 , tj. sa 35.925 stanovnika iz Popisa 2001. godine broj stanovnika će 2015. godine porasti
na cca 39.500 stanovnika. U daljnjem demografskom i prostornom razvitku do 2015. g. nastavit
će se povoljniji razmještaj stanovništva između Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
11
12
Službene vijesti Grada Samobora 8/02.
Podatak iz Prostornog plana Zagrebačke županije
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 32