Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
Koncentracija stanovništva u gradskom naselju (Samobor) i naseljima koja s njime čine
prostorno-razvojnu cjelinu (obuhvat GUP-a) je preko 50% ukupnog stanovništva Grada.
Stoga je razvoj gradskog i prigradskog područja Samobora strateško pitanje.
Samobor je, s 15.147 stanovnika 6 konurbacijsko i manje regionalno razvojno središte. Planirani
broj stanovnika u obuhvatu GUP-a (Samobor s dijelovima prigradskih naselja urbanih obilježja) je
cca 22.000 - 25.000 stanovnika.
Iz navedenoga slijedi i zaključak da velik dio stanovništva živi u ruralnim ili ruralno-urbanim
naseljima u kućanstvima koja se djelomično ili pretežno bave poljoprivredom.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjeduju 96 % ukupnih poljoprivrednih površina.
Preostalih 4% je državno poljoprivredno zemljište. Poduzeće koje je obrađivalo državno zemljište
je u stečaju.
Struktura posjeda je nepovoljna. Svega 8% gospodarstava ima posjed od 6-8 hektara, a 3% od 8-
15 hektara. Ta gospodarstva proizvode nešto tržnih viškova poljoprivrednih proizvoda.
Nova trgovačka društva koja se danas bave i poljoprivrednom proizvodnjom ne mogu uspješno
zamijeniti donedavnu kooperaciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i bivših velikih
poljoprivrednih i prerađivačkih poduzeća.
Samoborska poljoprivreda odražava stanje ukupne hrvatske poljoprivrede i gospodarstva. Posebni
problemi se javljaju u prodaji poljoprivrednih proizvoda i organiziranju proizvodnje, odnosno
njenom kreditiranju.
Neposredna blizina Grada Zagreba i njegovo tržište vrlo su poticajni za razvitak poljoprivredne
proizvodnje.
Gospodarstvo Samobora je, i unatoč makroekonomskim i političkim problemima koji obilježavaju
zadnju dekadu XX. stoljeća u Republici Hrvatskoj, očuvalo poduzetničku tradiciju.
Samoborski poduzetnici koriste prednosti zemljopisnog položaja i traže nova, uglavnom izvozna
tržišta, a tome pogoduje blizina granice i glavnog grada.
Industrija, graditeljstvo i trgovina zapošljavaju preko 3.100 ljudi. Broj obrtnika se konstantno
povećava i danas ih ima oko 1.700.
Najveći dio samoborskog prostora pripada šumskim površinama koje uz ekološku i zaštitnu imaju
i gospodarsku funkciju u proizvodnji drvene građe i ogrjevnog drveta. Posebnu važnost u
samoborskim resursima ima eksploatacija mineralnih sirovina – šljunka i pijeska vezanog uz
aluvij save (Savrščak), kamena u Samoborskom gorju (Mala Rakovica, Smerovišće, Škrobotnik)
te termalne vode na spoju savske nizine i istočnih obronaka Samoborskog gorja (Šmidhen).
Uz savski su aluvij vezana i crpilišta pitke i tehnološke vode.
Hidropotencijal Save iskoristit će se izgradnjom HE Zaprešić (izvan obuhvata GUP-a), a dio
pripadajuće akumulacije prostirat će se na području Grada Samobora.
Krajobraz se može podijeliti u tri kategorije: prirodni, kultivirani i izgrađeni krajobraz. Prirodni
krajobraz je pretežito biofizička struktura unutar koje se razvijaju relativno stabilni ekosustavi.
Najznačajniji predjeli prirodnog krajobraza su šumske cjeline te ekosustavi vodotoka.
Pod posebnom su zaštitom predjeli Žumberka i Samoborskog gorja proglašeni parkom prirode
koji na području Grada Samobora zauzima više od 100 km 2 odnosno više od 40% površine Grada.
U Samoborskom je gorju i posebni - botanički - rezervat Smerovišće te park-šuma Tepec -
Palačnik - Stražnik. Na Žumberku je i zaštićeni krajolik – dolina potoka Slapnice. Uz Savu je i
mali dio posebnog - ornitološkog - rezervata Strmec - Sava.
6
Popis 2001. godine
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 27