Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
Ocjena postojećeg stanja
Kod svih većih vodoopskrbnih sustava primjetni su znatni gubici vode, te problemi kod
upravljanja i održavanja.
Kod lokalnih vodovoda uočljivi su ovi nedostaci: nedovoljna količina vode, upitna kakvoća i
sanitarna ispravnost vode te način održavanja i kontrole pogona.
B) Odvodnja
Sustav javne odvodnje grada Samobora i naselja Bregana riješen je mješovitim načinom odvodnje
otpadnih i oborinskih voda. U okolnim rubnim gradskim i prigradskim naseljima grada Samobora:
Perivoj, Lug, Klokočevec, Bobovica, Gradna te u novom dijelu naselja Bregana odvodnja je
riješena polurazdjelnim sustavom odvodnje.
Istočno od naselja Gradna, a neposredno uz glavni odvodni kanalizacijski kolektor lociran je
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda instaliranog kapaciteta cca 15.000 do 18.000 ES. Na ovaj
uređaj priključena je sva odvodnja grada Samobora i okolnih navedenih naselja. Kapacitet uređaja
ne zadovoljava sadašnje potrebe te je potrebna njegova rekonstrukcija i povećanje kapaciteta do
50.000 ES, što će zadovoljiti potrebe do 2015. godine.
Naselja Medsave, Vrbovec Samoborski, Farkaševec Samoborski, Hrastina, Celine, Savrščak i
Otok imaju riješenu odvodnju putem precrpnih uređaja kojim se otpadne vode odvode u sabirni
uređaj i zajedničkim precrpljivanjem tlačnim cjevovodom dovode na uređaj za pročišćavanje.
C) Zaštita desnog zaobalja rijeke Save od poplava
Male i srednje vode Bistraca i Gradne se danas novoizgrađenim kanalom sa sjeveroistočne strane
autoceste Zagreb-Bregana odvode u korito potoka Rakovice i njime se ispuštaju u korito rijeke
Save nizvodno od budućeg pregradnog mjesta planirane HE Zaprešić. Svrha ovog hidrotehničkog
zahvata je sprječavanje ulijevanja malih i srednjih voda Bistraca i Gradne u prostor uspora buduće
akumulacije hidroelektrane. Preusmjeravanje tečenja se postiglo izgradnjom preljevnih pragova u
postojećim koritima Bistraca i Gradne koji dopuštaju samo velikim vodama ovih vodotoka
prelijevanje u staro korito.
Desna obala rijeke Save nije branjena od velikih voda zato što se to namjeravalo učiniti u sklopu
izgradnje nasipa dovodnog kanala HE Podsused. Za rječicu Gradnu i potoke Bistrac i Rakovicu
postoji tehnička dokumentacija za izgradnju obrambenih nasipa od velikih voda.
Grad Samobor pripada vodnom području sliva Save i Kupe. Na području Grada prisutne su
pojave plavljenja i bujično erozijska djelovanja, pa je zaštita od štetnog djelovanja voda važna
djelatnost koju u narednom razdoblju treba usmjeriti na provedbu uglavnom već planiranih
aktivnosti.
Rijeka Sava i slivovi Samoborskog gorja
Hidrografska mreža slivnog područja Samoborskog gorja je vrlo dobro razvijena. Brojni brdski
vodotoci čine u svom nizvodnom, ravničarskom terenu potoke Breganu, Podvrščak, Bistrac,
Gradnu i Rakovicu, a svi oni utječu u Savu.
Bregana ima pritoke: Jarak, Dobri potok, Velika draga, Škrobotnik, Breganica, Dugi hrt i Jarak
(Višnjevec).
Lipovečka Gradna ima pritoke: Slapnica, Javorečki potok i Pozorin potok.
Rudarska Gradna ima pritoke: Med drage, Gulišev potok, Veliki dol, Gregurić potok i Bijeli
potok.
Gradna (zajedničko korito Lipovečke i Rudarske Gradne) ima pritoke: Bistrac s Ciglenjakom i
Podvrščakom.
Rakovica ima pritoke: Lanišće, Mala i Velika Rakovica i Šumečec.
Na istočnom dijelu područja nalaze se potoci: Molvice, Starča i Lomnica.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 25