Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
Dio vodoopskrbne mreže je dotrajao. Tako je npr. u naseljima Rude i Braslovje vodoopskrbna
mreža u funkciji još od 1914. godine. Ona je dotrajala, ali pokazuje dugogodišnju tradiciju
organizirane vodoopskrbe na području Grada.
Izvorišta voda i potrebe
Za vodoopskrbu Grada Samobora od najvećeg su interesa postojeća i potencijalna crpilišta na
područja savskog aluvija i Samoborskog gorja.
Najznačajnija izvorišta s gledišta rješavanja potrebe vodoopskrbe su veća postojeća vodocrpilišta
savskog aluvija i to:
• crpilište "Strmec" putem kojeg se zadovoljavaju vodoopskrbne potrebe Grada Samobora,
Općine Sveta Nedelja i zapadnih dijelova vodoopskrbnog sustava grada Zagreba,
• crpilište "Bregana" koje se koristi za zadovoljenje vodoopskrbnih potreba na području
Grada Samobora.
Vodocrpilišta manjeg značaja zbog svoje manje izdašnosti su: "Slapnica" s Q = 60 l/sek i
"Lipovec" s Q = 20 l/sek.
Postojeći kapacitet vodocrpilišta "Strmec" je 500 l/sek a njegov planirani kapacitet je između 700
i 900 l/sek. Postojeći kapacitet vodocrpilišta "Bregana" je 100 l/sek, a planirani kapacitet se ne
povećava.
Izvorišta "Slapnica" i "Lipovec" služe uglavnom za vodoopskrbu visinskih djelova Grada
Samobora.
Ova izvorišta nalaze se na jugoistočnom dijelu Samoborskog gorja, s jugozapadne strane grada
Samobora. Postavljenim visinskim lokacijama omogućena je gravitacijska distribucija vode za
grad Samobor.
U sadašnjem stanju ova izvorišta zahtijevaju sanaciju i povećanje zaštite svojih izvorišnih resursa.
Na širem području Samoborskog gorja postoji više izvorišta manjeg kapaciteta (kaptaže i
izvorišta) kojima se osigurava vodoopskrba pojedinih naselja i ti vodovodi se smatraju lokalnim.
Ova izvorišta, premda ne mogu garantirati traženu kakvoću vode, sigurnost dobave i sanitarnu
ispravnost, ipak su od značaja za vodoopskrbu manjih zapadnih područja Grada Samobora jer se
zbog udaljenosti i razvijenog reljefa, vodoopskrba iz većih sustava smatra neracionalnom.
Treba napomenuti, da je vodoopskrba većeg dijela Samobora riješena iz sustava javne
vodoopskrbe "Vodoopskrbe i odvodnje".
Brdski dio Grada karakterizira postojanje velikog broja malih naselja (sela i zaselaka). Ova
naselja su obično međusobno dosta udaljena, i često se nalaze na višem dijelu gorja. Do sada nije
bilo moguće organizirati vodoopskrbu iz zajedničkog javnog sustava vodoopskrbe te su mještani
najčešće sami gradili vlastite lokalne vodovode bazirane na bližim izvorima ili bunarima.
Danas se većina malih naselja na višim dijelovima Samoborskog i Žumberačkog gorja opskrbljuje
vodom iz tih lokalnih sustava s kaptiranih izvora.
Dio naselja na nižim predjelima također se opskrbljuje vodom iz lokalnih sustava baziranih na
izvorima a često i bunarima u plitkim dolinama potoka. Manjim brojem ovih lokalnih sustava
upravlja Vodoopskrba. Sustave su gradili najčešće stanovnici sami (uglavnom u okviru mjesnih
zajednica) uz pomoć Grada Samobora.
Kako danas mjesne zajednice ne egzistiraju, vlasništvo nad ovim sustavima ima Grad Samobor, a
njima djelomično još upravljaju stanovnici sami uz veliku pomoć Poglavarstva.
Popis lokalnih vodoopskrbnih podsustava koji su pod nadzorom i upravljanjem "Vodoopskrbe i
odvodnje" d.o.o., Zagreb, te lokalnih vodovoda pod upravom i nadzorom lokalne uprave:
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 21