Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

More documents

Recommendations

Info

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA Danas opet ovo područje dobiva na značaju zbog svog pograničnog položaja. Bregana je najveći međugranični prijelaz, autocesta je područje Bregane i Samobora povezala u sustav brzih cestovnih komunikacija. Ljudi sve više koriste prednosti života u lijepom i čistom ambijentu no ne na prevelikoj udaljenosti od velikog grada. Tradicija samoborske industrije je velika. Spomenimo samo nekadašnji Kristal, Čaraparnu, Končar, Fotokemiku, Samoborku, Chromos, Šavrić itd. Danas ti pogoni rade u novim uvjetima i s promjenjivim uspjehom, a neki više ne rade. No prostori radnih zona su tu i sigurno mogu predstavljati značajni razvojni resurs. Samobor i Breganu je donedavno "preskočio" aktualni trend gradnje velikih trgovačkih centara u okolici Zagreba. Danas se i u Samoboru grade veći trgovački centri kao što su: Konzum, Merkur, Merkator, Kaufland i dr. Možda je to i bolje od trenutnog financijskog učinka. Ovo je prostor karakterističan po prelijepim vizurama, ne prevelikim gabaritima građevina, lociranju radnih pogona na "skrivenim" lokacijama i isticanju u prvi plan lijepih i bogato ozelenjenih parkova i prirodnih prostora. To ilustriraju parkovi uz vile Reiser, Wagner, park na Trgu Matice Hrvatske, park uz dvorac Lug, zatim onaj uz dvorac Bistrac, park-šume Anindol i Tepec te Stražnik itd. Tradicionalna industrija se znala skladno uklopiti u krajolik. Tako na primjer, tvornica Kristal u dolini u Rudarskoj Dragi možda na prvi pogled ne izgleda primjereno okolnoj šumi i potoku, no s druge strane, ona je gotovo nevidljiva i ne konkurira drugim gradskim vizurama. Danas je to pogon Ghetaldusa. Slično je i s pogonima u industrijskoj zoni. Oni su pretežno male visine, ne prevelikih tlocrta s bogato ozelenjenim okolišem. Iznimka je lokacija Samoborke uz Betonsku i Ul. Krešimira IV kojoj nedostaje odgovarajuće zelenilo i ima ovom dijelu grada neprimjerenu namjenu posebno u pogledu rada sa sitnim kamenim agregatom na otvorenom prostoru. Zanimljivo je za istaći da se višekatna stambena gradnja u Bregani bolje uklopila u okoliš no neki dijelovi Južnog naselja u Samoboru. I tu se pokazalo da nema smisla kvantitetu i "preslikavanje" drugih rješenja pretpostavljati kvaliteti i specifičnim obilježjima samoborskog prostora. Neupitno je da je područje od Bregane i Klokočevca na sjeveru, preko Velike i Male Jazbine, Luga i Samobora, do Velike i Male Rakovice na jugu te Hrastine na istoku, ono koje ima najveće razvojne potencijale. Tu danas živi više od polovine stanovništva, a i ubuduće je za očekivati da je to prostor koji će se što je moguće više iskorištavati za gradnju. No upravo zato treba razvoju ovog područja pristupati s posebnom senzibilnošću. 5. NIZINSKI DIO PRIGRADSKIH NASELJA U PRETEŽNO POLJOPRIVREDNOM OKRUŽENJU PRISAVSKE RAVNICE Osnovna obilježja ovom prostoru daje još uvijek od poplava rijeke Save ugroženo područje od Samoborskog Otoka do Medsave. Uz Savrščak su aktivne brojne šljunčare, a nekadašnja šljunčara u Vrbovcu Samoborskom je još uvijek jedini gradski deponij otpada. Lociran uzvodno od crpilišta Strmec u susjednoj Općini Sveta Nedelja, pretrpan i u osnovi izveden kao provizorij, ovaj deponij je jedan od ekološki gotovo nerješivih problema. Autocesta Bregana - Jankomir je omogućila odlične prometne veze sa širim prostorom. Međusobna komunikacija iz naselja s jedne do onih na drugoj strani autoceste je dobra zahvaljujući postojanju pet deniveliranih prijelaza. No naselja locirana između autoceste i Save (Otok, Celine, Savršćak, Medsave i Vrbovec) imaju razvojna obilježja drugačija od onih koja se nalaze između autoceste i Samobora. U njima je razvojni proces sporiji no u ovim južnijima. Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 10
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA Bobovica, Gradna, Domaslovec i Farkaševec iako se samostalno razvijaju, više su pod utjecajem blizine Samobora. To ilustrira i gradnja stambenih građevina, ali i veći broj gospodarskih djelatnosti koje se u njima lociraju kontinuirano. PROMETNA OBILJEŽJA SAMOBORSKOG PROSTORA Sažeti prikaz samoborskog područja ne može se izraditi bez obilježja prometne povezanosti. Prometni položaj utječe u velikoj mjeri na razvoj svakog prostora, a mogućnosti što bržeg kretanja i dobra prometna dostupnost su gotovo presudni pri donošenju odluke o lociranju praktički svakog sadržaja. Generalno se može kazati da je samoborski prostor dobro povezan s okolnim širim i užim područjima. Autocesta (D4) ga povezuje s Republikom Slovenijom i zagrebačkom obilaznicom, a preko nje s državnim sustavom cesta i autocesta. Ulica grada Wirgesa prema Svetoj Nedelji razvrstana je kao državna cesta (D309), a prema Bregani kao županijska, povezuje prostor Samobora sa Slovenijom te sa Svetom Nedeljom i Zagrebom. Državna cesta (D505) povezuje autocestu u Bobovici s Breganom, Krašićem i Karlovcem. Županijske su ceste za Rude (i dalje Jastrebarsko), Galgovo (do Klinča Sela), Gradnu, Strmec, Otok, Cerje i Klake. Sve ostale ceste su lokalne ili nerazvrstane. Već se i po kategorizaciji cesta može zaključiti da je veći prometni značaj opravdano dan istočnom za razliku od zapadno-žumberačkog dijela samoborskog područja. Danas najveće probleme predstavlja odvijanje prometa kroz središte grada Samobora. Dok se veze smjera sjever-jug i pristupe iz smjera istoka može ocijeniti zadovoljavajućima, cjelokupno odvijanje prometa prema Smerovišću, Rudama i Dubravi odvija se preko jedne preuske ulice u povijesnoj jezgri. Stoga se može ocijeniti da su Starogradska ulica i (loše) prometno regulirano odvijanje prometa Obrtničkom ulicom neuralgični potezi samoborskog prometa. Alternativni pravci ne postoje pa se kroz središte grada odvija kamionski i promet osobnih vozila te autobusa. Lokacija autobusnog kolodvora uz povijesnu jezgru je sa stanovišta dolazaka putnika pješice do kolodvora dobra, no sa stanovišta prometnog opterećenja preuskih ulica i neuređenosti kolodvora je vrlo loša. Zaključci svih dosadašnjih prometnih analiza svode se u osnovi na dvije konstatacije. Jedna je traženje alternativnih trasa obilaska centra, a druga je gradnja novog autobusnog kolodvora izvan gradskog središta s korištenjem njegove današnje lokacije za povećanje kapaciteta parkiranja. To se oboje nastoji GUP-om i ostvariti. UMJESTO ZAKLJUČKA Kako ovaj sažeti prikaz obilježja prostornog razvoja samoborskog područja nema za cilj dati sveobuhvatnu sliku stanja već ocrtati, po subjektivnom viđenju neke njegove karakteristike, možda ga je najbolje skicozno i završiti. Da bi ta slika budućnosti mogla biti što manje mutna, valja se poslužiti iskustvima iz dosadašnjeg razvoja, a sukladno trendu traženja puta k održivom razvitku i uravnoteženom razvoju u prostoru trebalo bi birati takva rješenja koja će, ne samo sačuvati dosadašnje kvalitete, već dati nove. Za to su najvažniji ljudi i njihov pristup razvoju. Podsjećamo na to da su Samobor obilježila imena od Bele IV, preko Livadića, Šmidhena, Matoša, Langa, Perkovca, Reisera, Noršića, do Sudnika, Grgosa, Gabreka i drugih koji su, svatko na svoj način, doprinosili boljitku i prepoznatljivosti grada. Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 11
Page 1 and 2: URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d
Page 3 and 4: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 15: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 67 and 68:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMO
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157:
show all

Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)