Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
Danas opet ovo područje dobiva na značaju zbog svog pograničnog položaja. Bregana je najveći
međugranični prijelaz, autocesta je područje Bregane i Samobora povezala u sustav brzih
cestovnih komunikacija. Ljudi sve više koriste prednosti života u lijepom i čistom ambijentu no
ne na prevelikoj udaljenosti od velikog grada.
Tradicija samoborske industrije je velika. Spomenimo samo nekadašnji Kristal, Čaraparnu,
Končar, Fotokemiku, Samoborku, Chromos, Šavrić itd.
Danas ti pogoni rade u novim uvjetima i s promjenjivim uspjehom, a neki više ne rade.
No prostori radnih zona su tu i sigurno mogu predstavljati značajni razvojni resurs. Samobor i
Breganu je donedavno "preskočio" aktualni trend gradnje velikih trgovačkih centara u okolici
Zagreba. Danas se i u Samoboru grade veći trgovački centri kao što su: Konzum, Merkur,
Merkator, Kaufland i dr.
Možda je to i bolje od trenutnog financijskog učinka. Ovo je prostor karakterističan po prelijepim
vizurama, ne prevelikim gabaritima građevina, lociranju radnih pogona na "skrivenim" lokacijama
i isticanju u prvi plan lijepih i bogato ozelenjenih parkova i prirodnih prostora. To ilustriraju
parkovi uz vile Reiser, Wagner, park na Trgu Matice Hrvatske, park uz dvorac Lug, zatim onaj uz
dvorac Bistrac, park-šume Anindol i Tepec te Stražnik itd. Tradicionalna industrija se znala
skladno uklopiti u krajolik.
Tako na primjer, tvornica Kristal u dolini u Rudarskoj Dragi možda na prvi pogled ne izgleda
primjereno okolnoj šumi i potoku, no s druge strane, ona je gotovo nevidljiva i ne konkurira
drugim gradskim vizurama. Danas je to pogon Ghetaldusa.
Slično je i s pogonima u industrijskoj zoni. Oni su pretežno male visine, ne prevelikih tlocrta s
bogato ozelenjenim okolišem. Iznimka je lokacija Samoborke uz Betonsku i Ul. Krešimira IV
kojoj nedostaje odgovarajuće zelenilo i ima ovom dijelu grada neprimjerenu namjenu posebno u
pogledu rada sa sitnim kamenim agregatom na otvorenom prostoru.
Zanimljivo je za istaći da se višekatna stambena gradnja u Bregani bolje uklopila u okoliš no neki
dijelovi Južnog naselja u Samoboru.
I tu se pokazalo da nema smisla kvantitetu i "preslikavanje" drugih rješenja pretpostavljati
kvaliteti i specifičnim obilježjima samoborskog prostora.
Neupitno je da je područje od Bregane i Klokočevca na sjeveru, preko Velike i Male Jazbine,
Luga i Samobora, do Velike i Male Rakovice na jugu te Hrastine na istoku, ono koje ima najveće
razvojne potencijale.
Tu danas živi više od polovine stanovništva, a i ubuduće je za očekivati da je to prostor koji će se
što je moguće više iskorištavati za gradnju.
No upravo zato treba razvoju ovog područja pristupati s posebnom senzibilnošću.
5. NIZINSKI DIO PRIGRADSKIH NASELJA U PRETEŽNO POLJOPRIVREDNOM
OKRUŽENJU PRISAVSKE RAVNICE
Osnovna obilježja ovom prostoru daje još uvijek od poplava rijeke Save ugroženo područje od
Samoborskog Otoka do Medsave.
Uz Savrščak su aktivne brojne šljunčare, a nekadašnja šljunčara u Vrbovcu Samoborskom je još
uvijek jedini gradski deponij otpada. Lociran uzvodno od crpilišta Strmec u susjednoj Općini
Sveta Nedelja, pretrpan i u osnovi izveden kao provizorij, ovaj deponij je jedan od ekološki
gotovo nerješivih problema.
Autocesta Bregana - Jankomir je omogućila odlične prometne veze sa širim prostorom. Međusobna
komunikacija iz naselja s jedne do onih na drugoj strani autoceste je dobra zahvaljujući postojanju
pet deniveliranih prijelaza. No naselja locirana između autoceste i Save (Otok, Celine, Savršćak,
Medsave i Vrbovec) imaju razvojna obilježja drugačija od onih koja se nalaze između autoceste i
Samobora. U njima je razvojni proces sporiji no u ovim južnijima.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 10