Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
Na tradiciji eksploatacije samoborskih pješčanika nastali su kamenolomi koji, naročito u prostoru
uz Smerovišće uz dolinu Lipovečke Gradne, svojim širenjem bez ikakvih mjera sanacije,
ugrožavaju krajolik.
Najveće naselje su Rude. Razvile su se na cesti Samobor - Jastrebarsko.
Između Otruševca, Vrhovčaka i Dubrave Samoborske je novo samoborsko groblje.
Naselja su brojna i u pravilu, ne gube stanovništvo. U mnogima ili pored njih, se grade građevine
za odmor Samoboraca i Zagrepčana.
3. JUGOISTOČNO PRIGORJE
Ovaj se termin odnosi na prostor između ceste Cerje - Manja Vas - Kotari i ceste Kladje - Molvice te
ceste Zagreb - Jastrebarsko.
Izrazito blagi reljef s visinama do max. 278 m n.m. (Srednjak) pogodovao je brojnosti naselja i
uspostavi dobrih prometnih veza. Cesta Bregana - Samobor - Kladje - Galgovo - Pavučnjak - Klinča
Sela je jedna od najkraćih veza jaskanskog prostora sa Samoborom i Slovenijom. Sličnu funkciju
ima cesta preko Rakova Potoka, a uz autocestu Zagreb - Karlovac, Jastrebarsko je sa Zagrebom
povezano tzv. starom Karlovačkom cestom koja predstavlja jugoistočnu granicu samoborskog
područja.
Okić grad je jedna od omiljenih izletničko-planinarskih destinacija.
Koristeći pogodnosti reljefa, osunčanih ekspozicija i lijepih vizura na Samoborsko polje,
Nedeljski breg, a dalje i na Medvednicu, u naseljima ovog područja se gradi sve više stambenih
građevina, ali i onih za odmor. Neke od njih se s vremenom sve više koriste za stalno stanovanje.
U Rakovom Potoku, Galgovu, Kladju i Molvicama postoje tvrtke koje doprinose gospodarskom
razvoju cijelog kraja.
4. GUSTO IZGRAĐENI URBANI PROSTOR SAMOBORA I BREGANE
Samobor je s pravom u očima brojnih posjetitelja, ali i njegovih time ponosnih stanovnika,
najljepši povijesni gradić u Županiji i cijeloj zagrebačkoj okolici. Kao gradić se razvija od
trinaestog stoljeća.
Ostaci starog grada iz tog vremena svojim zidinama kao da ne samo simboliziraju već i nadziru
razvoj Samobora.
On se razvio na utoku Lipovečke i Rudarske Gradne u jedinstveni tok rječice koja i danas daje
osnovno obilježje specifičnostima samoborskog središta.
Građevine iz 19. stoljeća, obnovljeni trg, zidine župne crkve, sve na samoj riječnoj obali, čine
samoborsku neponovljivu sliku.
No grad se gradi i na padinama orijentiranim ka plodnoj ravnici. Tako su nastajali gradsko
središte uz tok Gradne, rezidencijalni prostori na padinama Giznika na južnom, te Stražnika i
Jelenščaka na sjevernom dijelu grada. U ravničastom dijelu su se gradili od polovine 20. stoljeća
proizvodni pogoni, dijelovi naselja s višestambenim građevinama (Južno naselje), ali i novi
prostori obiteljske izgradnje (Perivoj, Istočno naselje, spajanje s Hrastinom).
Preko Luga se, praktički kontinuirano, izgrađeni prostor proteže do državne granice u Bregani.
Iako Bregana nema tako izraženu povijest i druga obilježja kao što to ima Samobor, evidentno je
da je Bregana naselje vrlo izraženog prigradskog ali i urbanog načina života.
Razvoju cijelog tog prostora su pogodovale i nekadašnje prometne veze.
Do 20. stoljeća je cesta iz Ljubljane vodila preko Samobora za Zagreb i Karlovac. To je utjecalo
na razvoj turizma i trgovine. Gradnja Samoborčeka krajem 19. stoljeća je značila ne samo vezu sa
Zagrebom već je bila i razvojni pokretač Bregani.
Kasnije je Bregana postala mjesto stanovanja ljudi zaposlenih na gradnji i održavanju nuklearne
elektrane Krško ili u Remontnom zavodu na slovenskoj strani.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 9