Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
PROSTORNE KARAKTERISTIKE
Samoborski prostor se može promatrati kao nekoliko cjelina koje imaju svoja specifična obilježja.
To su:
1. Žumberak – u okviru granica Parka prirode
2. Samoborsko gorje – brdski dio van granica Parka prirode
3. Jugoistočno prigorje
4. Gusto izgrađen urbani prostor na potezu Samobor – Bregana
5. Nizinski dio prigradskih naselja u pretežno poljoprivrednom okruženju prisavske ravnice.
Obilježja svakog od ovih područja su sljedeća:
1. SAMOBORSKI DIO PARKA PRIRODE ŽUMBERAK - SAMOBORSKO GORJE
Unutar granica Parka je najzapadniji dio prostora, od Stojdrage na sjeveru, preko Plešivice, Noršić
Sela, Velikog Lipovca do Velikog Oštrca na jugu. Unutar granice Parka je trećina područja Grada.
Područje je očuvano bogatstvom krajolika. U njemu se izmjenjuju potočne doline i brdski
predjeli, šume i livade, a brojna mala naselja i zaselci se doživljavaju kao svojevrsni ukras
prirodnog okruženja.
Relativno dobra prometna povezanost, unatoč ponegdje planinskim uvjetima, omogućuje
relativno laku dostupnost većini naselja i izletnički zanimljivih odredišta. No, moglo bi se kazati
da je ljepota krajolika obrnuto proporcionalna razvijenosti i naseljenosti ovog prostora.
Stanovništvo stari i odumire, mladih gotovo i nema, radna mjesta su rijetka, poljoprivrede gotovo
i nema. Slikovito bi se moglo reći da šume pomalo gutaju krajolik pretvarajući ga u jedan veliki
šumski kompleks.
To je posljedica činjenice da se zemlja na proplancima sve manje obrađuje, livade se sve manje
kose, stoke je sve manje pa nema ni ispaše, a prirodni procesi su bez ljudskog sudjelovanja
nezaustavljivi. Tako bi se u dogledno vrijeme moglo desiti da naselja ostanu bez stanovnika, a
krajolik bez proplanaka i livada. Tada više neće biti ni onoga što ovaj prostor čini posebno
zanimljivim.
Cestom se iz Bregane duž toka istoimenog potoka dolazi do Bio-parka Divlje vode. Uz utok
Potoka Rakovac u Breganu, pored naselja Koretići je Žumberačko eko-selo, sve popularnija
destinacija ljubitelja prirode i konja. Iz Stojdrage se pružaju vidici na slovenski i zaprešički
krajolik. Uz Novo Selo Žumberačko je pored Japetića koji je na granici s Jastrebarskim (880 m
n.m) najviši vrh u samoborskom prostoru (Ravnice) sa 860 m n.m. Preko Budinjaka i Gornje Vasi
cesta dalje vodi kroz Općine Žumberak i Krašić prema Ozlju i Jastrebarskom.
Cijeli zapadni dio prostora pripada slivu Bregane, duž čije doline vodi cesta. U nju se ulijevaju
brojni potoci (Jarak, Rakovac, Škrobotnik, Breganica, Dobri potok). Naselja su u pravilu na višim
dijelovima prostora. Često samo do njih vode ceste, poput onih za Beder, Kostanjevec Podvrški,
Kravljak, Sječevac, Brezovac Žumberački, Noršić Selo ili Višnjevec Podvrški.
Prema Republici Sloveniji vode ceste kroz Osunju, odvojak iz Novog Sela Žumberačkog i iz
Pokleka. Sa susjednim područjima unutar Parka prirode samoborski prostor povezuju i brojne
nerazvrstane ceste i obilježene planinarske staze.
2. PROSTORI SAMOBORSKOG GORJA IZVAN GRANICA PARKA PRIRODE
U zemljopisnom smislu je ovo središnje područje, u neposrednoj blizini Samobora i Bregane.
Vrlo razveden reljef je, ukupno gledajući, manjih visina od žumberačkog, s maksimalnim
visinama do 608 m n.m. (V. Črnec kod Ruda). Duž dolina Lipovečke i Rudarske Gradne vode
ceste koje ovaj prostor povezuju sa susjednim područjima. Brojni planinarski domovi i izletišta su
dobro povezani autobusnim linijama, cestama i planinarskim stazama. Pored šuma i livada ovdje
su brojni vinogradi i voćnjaci.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 8