Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
U Samoboru djeluje Dom zdravlja Zagrebačke županije te zdravstvene stanice u Bregani,
Budinjaku, Galgovu i Rudama. Ljekarne postoje u Samoboru i Bregani. U Samoboru djeluje
Centar za socijalnu skrb, Savjetovalište za prevenciju ovisnosti i rad s ovisnicima, ispostava
Zavoda za zapošljavanje, područni uredi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ispostava
Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika, ispostava Zavoda za platni
promet te brojne ispostave banaka u Samoboru i Bregani.
U Samoboru radi dom umirovljenika.
Samobor je u okolici Zagreba gradić s najdužom urbanom tradicijom. Njegov značaj je u
svakodnevnom životu nekada i danas prelazio granice administrativnog područja. No i naselja
Bregana, Rude, Sv. Martin pod Okićem zajedno s Galgovom su naselja koja bitno utječu na razvoj
okolnog prostora.
Najpoznatiji elementi samoborske tradicionalne prepoznatljivosti su njegov značaj kao
izletničko-turističke destinacije, kvalitetni i brojni obrtnički proizvodi, ljepote grada i okolice, a
sve to zasnovano na skladu prirodnog krajolika, kulturno-povijesnog nasljeđa i današnjeg života.
Nekadašnji izletnički i turistički lokaliteti, među kojima su najpoznatiji bili hidropatsko lječilište
na Vugrinščaku, hoteli Lavica i Šmidhen s bazenima, brojni planinarski domovi povezani dobro
obilježenim planinarskim stazama, gostionice i restorani, bili su mjesto provođenja slobodnog
vremena brojnih Zagrepčana i drugih gostiju.
Uskotračna željeznica, popularni "Samoborček" je gotovo stotinu godina povezivala Breganu i
Samobor sa središtem Zagreba. Samoborček je bio jedan od značajnijih nositelja identiteta grada.
Danas izletničko-turističko obilježje daju i nadalje brojni ugostiteljski lokali, planinarski domovi i
staze do brdskih izletišta.
Otvaraju se mali novi hoteli. Šmidhen još nema onakav značaj kakav je imao ranije, a Vugrinščak
je djelomično uređen.
Popularni Samoborski fašnik, Dani kruha i vina, Biciklijada, Salamijada, Dani vatrometa i druge
manifestacije koje privlače brojne posjetitelje danas u mnogome doprinose doživljaju Samobora.
Obrtnička tradicija se, uz sve probleme koje je uzrokovao rat, i danas prepoznaje kao značajan
činitelj identiteta. To potvrđuje i podatak da je u okviru obrtničkih djelatnosti zaposleno oko 1.500
ljudi. U sferi drugih proizvodnih i trgovačkih djelatnosti prednjači "Samoborka" sa svojim
tradicionalnim i novim proizvodima u graditeljstvu, te tvrtke: Chromos, DIV, Marimpex, Molvik,
Klimaoprema, i druge manje tvrtke.
U sferi prometa karakteristično je da su u Samoboru dvije prijevozničke tvrtke ("Samoborček" i
"Auto turist") koje obavljaju prigradski i turistički prijevoz putnika, a da je autobusni kolodvor u
vlasništvu zagrebačkog "ZET"-a. Samoborčeka već dvadesetak godina nema.
U Gradu djeluju brojne udruge socijalne skrbi. To su: GD Crvenog križa Samobor, Klub starijih
osoba, Udruga invalida Grada Samobora i Općine Sv. Nedjelja, Udruga Hrvatskih branitelja
liječenih od PTSP-a Zagrebačke županije, LOBI – udruga za razvoj i organiziranje lokalne
zajednice, Udruga branitelja 151. Samoborske brigade, Udruga roditelja poginulih branitelja
Domovinskog rata Grada Samobora i Općine Sv. Nedjelja, Udruga Hrvatskih dragovoljaca
Domovinskog rata Samobor i Sv. Nedjelja, Udruga dragovoljaca veterana Domovinskog rata,
Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Samobora i Općine Sv. nedjelja, Hrvatski
časnički zbor, Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, Udruga umirovljenika Grada
Samobora, Udruga gluhih Samobora i Sv. Nedelje, Udruga slijepih Zagreb, Hrvatsko učiteljsko
društvo, Samoborska udruga zaštitnika životinja.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 7