Prostorni plan uređenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA
3.6. Postupanje s otpadom
Komunalni i drugi otpad se od 1968. godine odlaže u napuštene šljunčare kraj Vrbovca.
Odlagalište otpada nalazi se približno 1,5 km od prvih zdenaca vodocrpilišta Strmec koji
opskrbljuje vodom skoro čitavo sjeverozapadno područje Grada Zagreba. Procjenjuje se da je do
danas deponirano oko 200.000 tona otpada. Osim stvaranja plinova uzrokovanih biološkim
razgrađivanjem otpada filtrat otpada i oborinskih voda predstavlja najveću opasnost za zagađenje
podzemnih voda savskog aluvija. Na odlagalištu nema kompaktora za nabijanje otpada niti ograda
pa je pristup odlagalištu nekontroliran i slobodan. U cilju izbjegavanja plaćanja pristojbe za odvoz
otpada, ono se već godinama pojedinačno odlaže u okolne manje šljunčare.
Zaštitu vodonosnika predlagalo se riješiti vodonepropusnom branom, zatim se predlagalo
deponiranje otpada na novu lokaciju u Mokrice kod Zdenčine ali ti prijedlozi nisu prihvaćeni.
Hrvatske vode zahtijevaju bezuvjetan prestanak odlaganja otpada na Trebežu.
Na 11. zasjedanju Gradskog vijeća Samobora prihvaćena je informacija o promjeni lokacije
deponiranja otpada s Trebeža na deponij Prudinec - Jakuševec u Zagrebu.
PPŽ-om je određeno da se do izrade cjelovite studije zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke
županije lokaciju Trebež treba rekultivirati i zatvoriti.
Kao jedno od planiranih novih odlagališta je PPŽ-om određena lokacija Mokrice. Nju se smatra
lokacijom u istraživanju do izrade spomenute studije.
Odlagalište Trebež se planira prenamijeniti u međustanicu - prikupljalište otpada koji bi se tamo
kompaktirao i zatim prevozio šleperima u Zagreb na odlagalište u Jakuševcu gdje bi čekao na
preradu u planiranoj spalionici. To će omogućiti sanaciju odlagališta Trebež.
Odlaganje inertnog otpada omogućuje se u zonama sanacije kamenoloma i šljunčara, u skladu s
projektom sanacije. Moguće ga je odlagati i na drugim za to prikladnim mjestima koja će se odrediti
u posebnom postupku, programom zaštite okoliša.
3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za građevine gospodarskih djelatnosti, potrebno je u
skladu s posebnim propisima osigurati mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš (zaštita od
buke, zagađenja zraka, vibracija, elektroenergetskog zračenja, pročišćavanje otpadnih voda,
tehnološki otpad i sl.)
Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za ostale građevine potrebno je osigurati mjere zaštite od
požara, te osigurati izgradnju skloništa osnovne zaštite. Kod izdavanja lokacijskih dozvola
potrebno je pridržavati se važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim
uvjetima i normativima za sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera.
3.7.1. Zaštita voda
Zaštita voda od onečišćavanja i zagađivanja od primarnog je značenja za život i zdravlje ljudi i
ukupnu zaštitu okoliša. Mjere koje pri tom treba poduzimati podrazumijevaju sprečavanje i
zabranu bilo kakvih zahvata i djelovanja koja utječu na onečišćenje voda i stanje okoliša. Prilikom
izdavanja lokacijskih dozvola treba propisati sljedeće mjere zaštite:
- Treba izgraditi vodonepropusne sustave mješovite odvodnje odnosno odvodnje otpadnih voda.
- Preko slivnika s taložnicama odvodit će se u javnu kanalizaciju oborinske vode sa svih
prometnih površina.
- U sustav javne odvodnje mogu se upuštati samo vode propisane pročišćenosti.
- U vodotoke se mogu upuštati samo pročišćene otpadne vode.
Radi zaštite vodotoka potrebno je uvesti kontrolu svih ulaznih tokova i inventarizirati zagađivače,
posebno one kod kojih postoji mogućnost unošenja ili odlaganja opasnih tvari.
Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 99