Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. 

PROSTORNI PLAN UREĐENJA 

GRADA SAMOBORA 

Zagreb, prosinac 2006.

Županija: 

Grad: 

Naziv prostornog plana: 

ZAGREBAČKA 

SAMOBOR 

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SAMOBORA 

TEKSTUALNI DIO 

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru: 

Službene vijesti Grada Samobora, broj 1/01, 2/03, 2/05 

Javna rasprava: 

I. Javna rasprava: od 17.11.2003. do 16.01.2004. 

II. Javna rasprava: od 01.02.2006. do 02.03.2006. 

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: 

Odluka Gradskog vijeća Grada Samobora o donošenju Plana: 

Službene vijesti grada Samboora broj 7/06, od 29.12.2006. 

Javni uvid održan: 

I. 27.11.2003., 04.12.2003., 11.12.2003., 18.12.2003.,15.01.2004. 

II. 08.02.2006. 

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: 

ŽELJKO KOVAČIĆ, dipl.ing.građ. 

Suglasnost na plan prema čl. 24. i 26b. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04): 

- Ministarstvo obrane Zagreb, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša 

Klasa: 350-02/05-01/25, Urbroj: 512M3-020202-06-8, Zagreb, 03.11.2006. 

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu 

Klasa: 612-08/06-10/1402 Urbroj: 532-04-05/3-06-2, Zagreb, 10.10.2006. 

- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva 

Klasa: 350-2/06-01/87, Urbroj: 525-3-06-1, Dana, 30.11.2006. 

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode 

Klasa: 612-07/05-49/10, Urbroj: 532-08-02-1/1-06-8, Zagreb, 20.09.2006. 

- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva 

Klasa: 350-02/06-01/212, Urbroj: 525-09-A.B.P./05-02, Zagreb, 07.11.2006. 

- Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove 

Klasa: 350-02/06-01/15, Urbroj: 238-04/1-06-10, od 19.12.12006. 

Pravna osoba koja je izradila Plan: 

Pečat pravne osobe koja je izradila Plan: 

URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. ZAGREB, Britanski trg 12 

Odgovorna osoba: 

LUKA ŠULENTIĆ, dipl.ing.arh. 

Koordinator izrade Plana: 

ZORAN HEBAR, dipl.ing.arh. 

Stručni tim u izradi plana: 

1. ZORAN HEBAR, dipl.ing.arh. 

2. HRVOJE JAMNICKI, dipl.ing.građ. 

3. TEA MIRKOVIĆ BERKOVIĆ, dipl.ing.arh. 

4. DOMAGOJ LOVAS, dipl.ing.arh. 

5. LJERKA MIŠANOVIĆ, dipl.ing.arh. 

Pečat Gradskog vijeća Grada Samobora: 

6. NADA BAKULA, dipl.oecc., ing.građ. 

7. DALIBORKA PAVLOVIĆ, aps.arh. 

8. GORAN KARLOVIĆ, dipl.ing. arh. 

9. NINA KELAVA, dipl.ing. arh. 

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Samobora: 

BORIS MAKARUN 

Istovjetnost ovog Prostornog plana s izvornikom ovjerava: 

Pečat nadležnog tijela:


ELABORAT: 


NARUČITELJ: 

GRAD SAMOBOR 

IZVRŠITELJ: 

KOORDINATOR 

PLANA: 

URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. 

Zagreb, Britanski trg 12 


STRUČNI TIM: 


TEA MIRKOVIĆ BERKOVIĆ, dipl.ing.arh. 

HRVOJE JAMNICKI, dipl.ing.građ. 

NADA BAKULA, dipl.oecc., ing.građ. 

DOMAGOJ LOVAS, dipl.ing.arh. 

LJERKA MIŠANOVIĆ, dipl.ing.arh. 

NINA KELAVA, dipl.ing.arh. 

GORAN KARLOVIĆ, dipl.ing.arh. 

DALIBORKA PAVLOVIĆ, aps.arh. 

RUKOVODITELJ 

ORGANIZACIJSKE 

JEDINICE: 


OBRADA TEKSTA: 

VIŠNJA ŽUGAJ, stenodaktilograf 

D I R E K T O R 

LUKA ŠULENTIĆ, dipl.ing.arh. 

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 

2006. godina


TEKST 

I 

SADRŽAJ 

OBRAZLOŽENJE.....................................................................................................................1 

UVOD .......................................................................................................................................1 

1. POLAZIŠTA..............................................................................................................................1 

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Samobora u odnosu na prostor i sustav 

Županije i Države ......................................................................................................................1 

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru............................................................................................3 

1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke ...................................................................................26 

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena 

postojećih prostornih planova..................................................................................................28 

1.1.3.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja .................28 

1.1.3.2. Prostorni plan Zagrebačke županije.........................................................................................29 

1.1.4. Ocjena postojećih prostornih planova......................................................................................31 

1.1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske podatke te 

prostorne pokazatelje..............................................................................................................32 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ......................................................................................32 

2.1. Ciljevi prostornog razvitka županijskog značaja .......................................................................32 

2.1.1. Razvoj grada i naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava..........................................33 

2.1.1.1. Prometna i komunalna infrastruktura .......................................................................................34 

2.1.1.2. Prometni sustav ......................................................................................................................34 

2.1.1.3. Pošta i telekomunikacije..........................................................................................................34 

2.1.1.4. Vodnogospodarski sustav .......................................................................................................35 

2.1.1.5. Energetski sustav....................................................................................................................37 

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora .....................................................................................37 

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša .........................................................38 

2.2. Ciljevi prostornog razvitka gradskog značaja ...........................................................................39 

2.2.1. Demografski razvitak...............................................................................................................40 

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture ........................................................................................41 

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture..............................................42 

2.2.3.1. Razvoj naselja.........................................................................................................................42 

2.2.3.2. Društvena infrastruktura ..........................................................................................................43 

2.2.3.3. Prometna infrastruktura...........................................................................................................43 


2.2.3.5. Vodnogospodarski sustav .......................................................................................................44 

2.2.3.6. Energetski sustav....................................................................................................................46 

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina ..................47 

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na prostoru Grada Samobora............................................53 

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora....................................................................................54 

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj 

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, 

obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina.......55 

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture........................................................57 

2.3.3.1. Unapređenje uređenja naselja.................................................................................................57 

2.3.3.2. Unapređenje prometne infrastrukture ......................................................................................58 

2.3.3.3. Unapređenje komunalne infrastrukture ....................................................................................58 

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA........................................................................................60 

3.1. Prikaz prostornog razvitka na području Grada Samobora u odnosu na prostornu i 

gospodarsku strukturu Županije...............................................................................................60 

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ................................................61 

3.2.1. Građevinska područja naselja .................................................................................................64 

3.2.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina ...................................................................65 

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti.............................................................................68 

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti ...............................................................................................68 

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti....................................................................................................70 

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.............................................................................71 

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava................................................................................................75 

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav ................................................................................................75 


2006. godina


3.5.1.1. Cestovni promet......................................................................................................................75 

3.5.1.2. Željeznički promet ...................................................................................................................76 

3.5.1.3. Granični prijelazi......................................................................................................................77 


3.5.2. Energetski sustav....................................................................................................................80 

3.5.3. Komunalna infrastruktura ........................................................................................................82 

3.5.3.1. Vodoopskrba...........................................................................................................................82 

3.5.3.2. Odvodnja ................................................................................................................................87 

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda........................................................................................................90 

3.5.3.4. Podzemne vode ......................................................................................................................92 

3.5.3.5. Korištenje voda .......................................................................................................................92 

3.5.3.6. Zaštita od poplava...................................................................................................................93 

3.5.3.7. Melioracijska odvodnja ............................................................................................................97 

3.6. Postupanje s otpadom.............................................................................................................99 

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš...............................................................................99 

3.7.1. Zaštita voda ............................................................................................................................99 

3.7.2. Zaštita od buke .....................................................................................................................100 

3.7.3. Zaštita od požara ..................................................................................................................100 

3.7.4. Zaštita tla ..............................................................................................................................100 

3.7.5. Zaštita zraka .........................................................................................................................100 

3.7.6. Zaštita životinja .....................................................................................................................100 

3.7.7. Zaštita šuma .........................................................................................................................101 

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE .............................................................................................102 

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA ............................................................102 

1.1. Površine naselja....................................................................................................................102 

1.1.1. Građevinska područja naselja ...............................................................................................102 

1.1.2. Vikend zone ..........................................................................................................................103 

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene ........................................................................103 

1.3. Površine za sport i rekreaciju.................................................................................................103 

1.4. Poljoprivredne površine.........................................................................................................104 

1.5. Šumske površine...................................................................................................................104 

1.6. Posebna namjena .................................................................................................................104 

1.7. Prometni i infrastrukturni koridori ...........................................................................................105 

1.8. Vodne površine i vodno dobro ...............................................................................................105 

1.9. Vodozaštitna područja...........................................................................................................106 

1.10. Mineralne sirovine.................................................................................................................106 

1.11. Granični prijelazi....................................................................................................................106 

1.12. Odlagalište otpada ................................................................................................................106 

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA..................................................................................106 

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju..........................................................................106 

2.1.1. Građevine od važnosti za Državu..........................................................................................106 

2.1.2. Građevine od važnosti za Zagrebačku županiju.....................................................................107 

2.2. Građevinska područja naselja ...............................................................................................108 

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja ..........................................................................................114 

2.3.1. Građevinska područja izdvojenih namjena.............................................................................114 

2.3.2. Gradnja izvan građevinskih područja.....................................................................................116 

2.3.2.1. Izgradnja na poljoprivrednim površinama i u vinogradima ......................................................116 

2.3.2.2. Druga gradnja izvan građevinskih područja ...........................................................................120 

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI.....................................................121 

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI...........................................................121 

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA, TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH 

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA........................................................................................122 

5.1 Promet..................................................................................................................................122 

5.1.1. Željeznički promet .................................................................................................................122 

5.1.2. Cestovni promet....................................................................................................................122 

5.1.3. Pošte ....................................................................................................................................125 

5.1.4. Telekomunikacije ..................................................................................................................125 

5.2. Energetski sustav..................................................................................................................126 

5.2.1. Transport plina i plinoopskrba................................................................................................126 


2006. godina


5.2.2. Elektroenergetika ..................................................................................................................127 

5.2.3. Dopunski izvori energije ........................................................................................................128 

5.3. Vodnogospodarski sustav .....................................................................................................128 

5.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine............................................................................................128 

5.3.2. Korištenje voda .....................................................................................................................129 

5.3.3. Odvodnja ..............................................................................................................................133 

5.3.4. Kvaliteta voda .......................................................................................................................134 

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- 

POVIJESNIH CJELINA.........................................................................................................134 

6.1. Zaštita prirodnih vrijednosti....................................................................................................135 

6.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina ..........................................................................................137 

7. POSTUPANJE S OTPADOM................................................................................................142 

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ.....................................142 

8.1. Zaštita krajobraza..................................................................................................................142 

8.2. Zaštita stabilnosti tla..............................................................................................................143 

8.3. Zaštita zraka .........................................................................................................................144 

8.4. Zaštita voda ..........................................................................................................................144 

8.5. Zaštita od buke .....................................................................................................................144 

8.6. Mjere zaštite i sanacije ugroženih dijelova okoliša .................................................................144 

8.7. Sanacija kamenoloma...........................................................................................................145 

8.8. Sklanjanje ljudi ......................................................................................................................146 

8.9. Zaštita od rušenja..................................................................................................................147 

8.10. Zaštita od poplava.................................................................................................................147 

8.11. Zaštita od požara ..................................................................................................................147 

8.12. Zaštita od potresa .................................................................................................................147 

8.13. Zaštita od tehnoloških nesreća ..............................................................................................147 

8.14. Zaštitne zone oko vojnih objekata..........................................................................................148 

9. MJERE PROVEDBE PLANA................................................................................................148 

9.1. Obveza izrade prostornih planova .........................................................................................148 

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera............................................................................149 

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni....................................150 

LITERATURA.......................................................................................................................151 

POPIS GRAFIČKIH PRILOGA 

KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 

1.1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA .................................................................1: 25000 

1.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE ..............................................................................1: 25000 

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE 

ENERGETSKI SUSTAV 

2.1.1. CIJEVNI TRANSPORT PLINA .................................................................................1: 25 000 

2.1.2. ELEKTROENERGETIKA .........................................................................................1: 25 000 

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 

2.2.1. VODOOPSKRBA .....................................................................................................1: 25 000 

2.2.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA, UREĐENJE VODOTOKA I VODA 

I MELIORACIJSKA ODVODNJA .............................................................................1: 25 000 

UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 

3.1.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA ...................................................1: 25 000 

3.1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU I 

PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE ..........................................1: 25 000 

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 

4.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA ...................................................................1: 5 000 


2006. godina


I 

OBRAZLOŽENJE 

UVOD 

Elaborat prijedloga plana izrađen je na osnovi ugovora broj 2/62-2001. sklopljenog 19.11.2001. g. 

između Grada Samobora i Urbanističkog zavoda grada Zagreba d.o.o. 

Metodologija izrade i sadržaj plana usklađeni su s Pravilnikom o sadržajima, mjerilima 

kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih 

planova 1 . 

Zakonom o prostornom uređenju 2 je određena obaveza donošenja Prostornih planova uređenja 

Gradova. 

Izrada plana predviđena je u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Samobora. 

U radu su bili korišteni podaci Prostornog plana Zagrebačke županije i njegovih separatnih 

studija. Tijekom rada se surađivalo s predstavnicima komunalnih poduzeća u pogledu razvoja 

komunalne infrastrukture te s predstavnicima drugih službi od značaja za prostorni razvoj Grada. 

Korištena je konzervatorska podloga za PPUG Samobora koju je izradio Konzervatorski odjel 

Ministarstva kulture u rujnu 2001. 

U radu su korišteni svi dostupni podaci iz dotadašnjih istraživanja i planova koji su se odnosili na 

ovaj prostor. Za plan su provedene dvije javne rasprave. Prva je završila početkom 2004.g. i bio je 

utvrđen konačni prijedlog. Druga je završila početkom 2006. 

1. POLAZIŠTA 

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Samobora u odnosu na prostor i 

sustav Županije i Države 

Gotovo tisućljetni razvoj Samobora bio je usklađen s prirodnim obilježjima i ljepotama reljefa. 

Spoj padina Samoborskog gorja, dolina rječica i potoka te zapadnog ruba savske ravnice ogledao 

se u razmještaju naselja, njihovom odnosu spram šuma te uzgoja vinograda na osunčanim 

padinama. 

Osim posebnih iznimki taj se sklad očuvao do danas. 

U drugoj polovini dvadesetog stoljeća razvoj današnjeg područja Grada Samobora bio je dosta 

intenzivan. Prema popisu iz 1991. g. ovdje je živjelo oko 34.000 stanovnika a prema Popisu 2001. 

god. 36.206. Najveći broj stanovnika je u naseljima uz spoj ravnice i padine Samoborskog gorja, 

na potezu od Rakovog potoka, preko Velike i Male Rakovice, Samobora do Bregane te u 

nizinskim naseljima uz Savu. U prostorima brdskog prostora su naselja s manjim brojem 

stanovnika. U njima su sve zastupljenije građevine za odmor, građene u sklopu naselja, u 

vinogradima kao klijeti i manje stambene građevine te one disperzne u prostoru. 

Dok se kod razmještaja stanovanja može govoriti o relativno ravnomjernom rasporedu u prostoru 

iako s velikim razlikama u gustoći stanovništva, kada je riječ o radnim zonama ili pojedinim 

gospodarstvenim objektima vidljivo je njihovo grupiranje u Samoboru i Bregani, a tek manjim 

dijelom pojedinačno, u drugim naseljima. 

1 

2 

NN 106/98, 39/04 i 45/04 

NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/2000, 32/02 i 100/04 

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. godina 1


Cestovna mreža je dosta dobro razvijena. Osnovu čini magistralna cesta Zagreb - Ljubljana s 

graničnim prijelazom Bregana. Regionalne i lokalne prometnice dosta dobro povezuju naselja 

međusobno i s okolnim prostorima. Otežane su mogućnosti u gradu Samoboru prvenstveno zbog 

odvijanja teretnog prometa kroz najuže središte grada. 

Današnje se područje Grada prostire između državne granice s Republikom Slovenijom na dijelu 

sjevernog i zapadnog dijela, do prisavske ravnice na istoku te autoceste Zagreb - Karlovac na 

krajnjem jugu. Jugozapadna granica Grada se nalazi u planinskom prostoru Žumberka. Samobor 

se nalazi u Zagrebačkoj županiji, a graniči s Općinom Brdovec i Gradom Zaprešićem na Savi, 

zatim s Općinama Sveta Nedelja i Stupnik, s Gradom Zagrebom, Općinom Klinča Sela, Gradom 

Jastrebarskim te s Općinama Krašić i Žumberak. Najdužu granica ima prema Općinama Brežice i 

Kostanjevica u susjednoj Republici Sloveniji. 

Život ljudi se na ovom prostoru može pratiti od prapovijesti. Najbolji primjer za to su arheološka 

nalazišta iz starijeg željeznog doba u Budinjaku, Farkaševcu, Grdanjcima, Malom Lipovcu, itd. 

Pri tom je važno istaći činjenicu da se život odvijao i u nizinskim i planinskim prostorima 

kontinuirano. 

Urbani razvoj ima tisućljetnu tradiciju. 

Samobor je dobio poveljom kralja Bele IV još 1242. godine status slobodnog kraljevskog 

trgovišta. Kroz cijelu svoju povijest samoborski se prostor razvijao usklađeno s mogućnostima i 

obilježjima krajolika u kojem su pojedina naselja nastajala. 

Područje Grada Samobora ima površinu od 250,73 km 2 . 

Nekadašnja Općina Samobor je imala znatno veću površinu. Današnji ustroj ima od 1992. godine 

kada su zakonom formirane današnje granice gradova i općina. 

Danas je Samobor jedan od 9 gradova i 25 općina u Županiji. 

Po površini zauzima 8,2 % područja Županije, s oko 36 tisuća stanovnika 3 sudjeluje sa 11,8% u 

odnosu na broj stanovnika Županije 4 . 

S gustoćom od 144 st/km 2 Samobor spada u gušće naseljena područja u Županiji čiji prosjek je 

101 st/km 2 , dok je hrvatski prosjek 78,5 st/km 2 . 

Tablica 1. 

Podaci o Gradu Samoboru u odnosu na Zagrebačku županiju 

Zagrebačka 

županija 

Grad 

Samobor 

Stanovnici Stanovi Kućanstva 

Površina 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 

km 2 broj broj broj broj Broj broj broj broj broj 

Gustoća 

st/km 2 

2001. 

3058,15 259321 282989 309696 75494 89602 103297 75836 85972 94274 101 

250,74 32887 35017 36206 9262 10782 12144 9209 10420 11081 144 

% 8,2 12,7 12,4 11,7 12,3 12,0 11,7 12,1 12,1 11,7 - 

3 

4 

36.206 st. prema popisu iz 2001. 

Broj stanovnika županije je prema popisu iz 2001. bio 306.696. 



1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 

Naselja, površina, stanovnici 

Grad Samobor obuhvaća teritorij 78 naselja. 

TABLICA 2. 

Broj stanovnika prema popisima od 1857. do 2001. godine 

Naselje 

Broj stanovnika prema popisu 

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 

Beder 116 126 154 177 176 193 167 204 215 226 218 198 165 113 104 

Bobovica 72 84 86 107 115 114 129 140 189 211 221 256 290 290 279 

Braslovje 251 274 311 296 297 379 394 470 454 460 451 450 427 404 361 

Bratelji - - - - - 45 32 34 45 47 42 39 31 19 17 

Bregana 308 300 359 422 441 419 362 455 460 799 1.567 1.613 1.759 2.344 2.528 

Breganica 54 59 60 66 68 84 81 97 91 75 72 72 69 63 68 

Brezovac Žumberački 75 79 97 98 97 158 155 169 149 165 139 112 80 46 27 

Budinjak 40 78 84 88 73 33 42 50 20 27 36 27 20 17 15 

Bukovje Podvrško 61 - - 66 79 84 88 106 109 113 99 77 69 57 46 

Celine Samoborske 88 96 136 177 155 193 212 214 209 212 206 240 244 262 280 

Cerje Samoborsko 208 253 314 344 375 366 384 424 349 447 430 412 382 366 392 

Cerovica 62 66 79 96 71 73 62 54 37 42 36 29 16 6 6 

Dane 46 65 75 94 113 125 96 109 72 89 89 62 45 24 22 

Dolec Podokićki 36 49 65 70 73 62 77 86 103 111 106 86 109 77 78 

Domaslovec 185 196 223 275 315 332 342 397 490 495 500 600 577 692 835 

Draganje Selo 67 79 88 105 119 121 116 115 131 128 118 113 111 89 83 

Dragonoš 70 64 74 72 75 101 70 129 144 154 135 100 84 48 27 

Drežnik Podokićki 167 174 196 239 252 277 294 325 346 349 339 300 259 235 235 

Dubrava Samoborska 37 50 61 75 104 83 107 105 131 150 176 183 178 200 189 

Falašćak 61 72 84 101 96 98 123 143 196 190 174 159 139 144 148 

Farkaševec Samoborski 157 198 188 253 293 317 306 337 380 387 376 377 405 452 463 

Galgovo 315 387 393 460 516 638 664 747 775 748 712 754 764 764 685 

Golubići 128 189 208 219 226 275 261 276 244 241 212 141 69 34 17 

Gornja Vas 134 180 202 201 210 226 218 208 199 206 177 162 123 78 42 

Gradna 124 126 168 204 222 270 258 300 307 329 339 336 366 406 432 

Grdanjci 106 143 150 181 180 215 192 270 342 354 359 339 337 316 331 

Gregurić Breg 234 268 258 284 210 277 282 287 299 288 259 208 177 147 117 

Hrastina Samoborska 129 137 148 199 211 218 263 318 308 306 369 407 556 645 750 

Jarušje 76 98 137 147 102 214 186 232 297 289 263 254 189 156 100 

Javorek 82 84 94 107 121 136 131 163 177 174 166 153 136 125 87 

Kladje 189 214 257 306 328 352 369 397 442 433 439 461 518 699 718 

Klake 318 371 415 460 510 566 535 562 587 612 604 495 401 343 278 

Klokočevec Samoborski 139 158 193 260 288 315 322 347 407 416 446 429 447 433 403 

Konšćica 259 302 362 397 419 473 458 450 478 472 425 382 308 246 287 

Kostanjevec Podvrški 172 146 231 213 274 123 92 123 149 132 129 110 109 92 88 

Kotari 87 118 133 148 134 149 152 151 253 156 139 121 96 88 88 

Kravljak 53 64 91 103 105 101 102 83 52 51 64 50 37 28 21 

Lug Samoborski 87 102 113 114 127 101 128 157 141 198 299 277 627 660 785 

Mala Jazbina 143 170 184 206 209 259 216 257 289 326 360 353 368 418 430 

Mala Rakovica 142 276 310 369 350 373 322 409 443 445 507 534 574 585 655 

Mali Lipovec - - - 115 62 124 116 135 150 128 119 118 106 105 103 

Manja Vas 69 95 118 135 131 126 138 161 140 136 138 128 117 104 78 

Medsave 48 65 74 110 125 130 117 167 219 225 244 256 242 242 246 

Molvice 200 269 314 355 393 408 462 502 587 601 588 559 537 526 566 

Noršić Selo 132 164 179 218 193 293 203 336 371 368 343 316 214 195 167 

Novo Selo Žumberačko 137 160 173 208 212 205 180 196 152 150 142 121 74 51 31 

Osredek Žumberački 106 87 87 98 78 76 70 81 61 74 59 47 34 25 17 

Osunja 110 135 142 134 133 131 108 96 53 75 70 65 47 31 20 

Otruševec 133 144 156 174 191 227 236 265 315 327 319 314 288 298 298 

Pavučnjak 242 260 271 347 357 411 426 482 471 483 461 462 531 559 600 

Petkov Breg 89 136 124 130 150 204 228 229 265 273 282 288 225 261 252 

Podgrađe Podokićko 279 323 330 384 403 400 360 364 374 374 360 295 243 200 186 

Podvrh 133 284 293 362 413 469 366 415 449 450 488 506 520 524 519 

Poklek 92 111 127 163 157 174 173 199 128 135 124 114 75 75 53 

Prekrižje Plešivičko 44 50 61 66 53 56 60 69 61 60 49 43 45 29 24 

Rakov Potok 397 444 482 561 635 660 714 871 858 864 859 884 989 1.005 1.049 

Rude 1.405 1.363 1.324 1.427 1.424 1.481 1.370 1.298 1.310 1.310 1.306 1.323 1.253 1.208 1.141 

Samobor 3.186 3.060 3.039 3.228 2.901 2.790 2.848 2.966 3.767 4.665 5.763 7.773 12.404 14.170 15.147 

Samoborski Otok 160 149 193 216 258 324 341 441 524 542 594 595 605 630 639 

Savršćak 43 56 56 46 78 118 125 128 183 191 172 168 190 165 192 

Selce Žumberačko 27 42 41 42 39 48 38 39 32 31 34 37 20 12 7 

Sječevac 50 60 60 69 69 79 79 86 79 71 54 56 65 46 15 

Slani dol 139 160 184 197 167 208 194 206 249 250 253 242 245 221 226 

Slapnica 6 56 64 75 75 78 74 73 65 68 66 65 48 34 23 

Slavagora 126 156 141 161 176 191 129 149 177 161 167 110 85 83 83 

Smerovišće - - - - - - - - 4 16 10 64 83 116 134 

Stojdraga 113 137 168 184 186 210 202 204 192 193 161 162 128 109 91 

Sveti Martin pod Okićem 127 150 160 165 172 208 207 224 296 300 268 258 239 249 257 

Šimraki - - - - - 96 102 100 89 91 70 35 7 6 9 

Šipački Breg 79 77 105 118 100 106 88 116 133 126 102 87 64 58 45 

Tisovac Žumberački 133 197 237 265 285 115 101 99 81 87 73 46 33 11 7 

Velika Jazbina 68 68 83 105 97 133 132 128 136 155 164 194 208 219 225 

Velika Rakovica 154 209 240 271 262 289 279 311 345 358 344 366 409 404 432 

Veliki Lipovec 183 192 234 123 92 123 130 164 178 179 170 133 126 109 99 

Višnjevec Podvrški 60 79 78 82 101 118 76 144 147 152 115 93 71 39 40 

Vratnik Samoborski 65 57 67 78 88 82 78 105 96 107 107 102 110 123 100 

Vrbovec Samoborski 158 165 183 175 164 205 240 256 284 286 273 273 295 297 283 

Vrhovčak 79 132 130 171 187 187 171 181 217 219 235 222 255 267 285 

UKUPNO 13.650 15.187 16.499 18.557 18.736 20.221 19.751 21.886 23.747 25.334 26.944 28.391 32.891 35.017 36.206 



Analiza kretanja broja stanovnika pokazuje da se na današnjem području Grada ukupan broj 

stanovnika konstantno povećava od prvog popisa stanovništva 1857. godine, kada je tu živjelo 

13.650 stanovnika, do danas kada Grada Samobor ima preko 36.200 stanovnika 5 . 

U međupopisnim razdobljima je pad bio zabilježen samo između 1910.-1921. godine, što je s 

obzirom na ratne prilike bilo i razumljivo. 

Prema podacima popisa, u zadnjih pedesetak godina Samobor je bilježio rast od 2-3 tisuće 

stanovnika u desetogodišnjim razdobljima. U zadnjem (1991.-2001. g.) je taj rast manji od tisuću. 

Djelomično je razlog u ratnim ali i ukupnim ekonomskim prilikama dekade. Prati li se kretanje 

broja stanovnika kroz vrijeme po naseljima, uočava se da je sam Samobor ne samo najveći s više 

od 15 tisuća stanovnika već se i najviše povećao broj stanovnika od početnih 3.186 st. iz 1857. 

godine. 

Danas je drugo po veličini naselje Bregana sa 2.528 stanovnika. 

Više od tisuću stanovnika danas imaju još samo Rakov Potok i Rude. 

Naselja s 500-1000 stanovnika ima 10, onih sa 200-500 st. 21, a s manje od 200 st. je više od pola 

(43) naselja. 

TABLICA 3. 

Broj stanovnika po naseljima u odnosu na veličinu naselja 

Naselja s više od Naselja s Naselja s Naselja s Naselja s Naselja s Naselja s Naselja s 

15000 stanovnika 1000-3000 st. 500-1000 st 300-500 st. 200-300 st. 100-200 st. 10-100 st. manje od 10 st. Ukupno 

Broj naselja 1 3 10 8 13 11 28 4 78 

Broj stanovnika 15147 4718 6752 3244 3431 1540 1345 29 36206 

% 41,8 13,0 18,6 9,0 9,5 4,3 3,7 0,1 100,0 

Najmanja i naselja s najvećim odnosno stalnim padom broja stanovnika su ona u brdskom 

području. 

Na području Grada živi 11.081 kućanstvo pa prosječno kućanstvo ima 3,27 članova. S obzirom na 

podatak o 12.144 stana proizlazi da postoji višak od 1063 stana. Dio se odnosi na stanove za 

odmor, a dio je, posebno u brdskom dijelu, posljedica demografskog pražnjenja žumberačkog 

prostora. Osim ovih 12.144 stanova za stalno stanovanje na području Grada ima i 2.411 stanova 

za povremeno stanovanje (2.330 stanova za odmor te 81 stan koji se koristi u vrijeme sezonskih 

radova u poljoprivredi). 1991. godine je bilo 2.754 stanova za povremeno stanovanje, što znači da 

je dio njih prenamijenjen u stalno stanovanje. 

5 

36.206 stanovnika prema popisu iz 2001. godine 



TABLICA 4. Podaci po naseljima u Gradu Samoboru za razdoblje 1981.-2001. 

Naselje 

Površina 

Stanovnici 

Stanovi za stalno Stanovi za 

stanovanje povremeno st 

Kućanstva Gustoća naselj. 

1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 1991. 2001. 

km 2 % broj broj broj broj broj broj broj broj broj broj broj st/km 2 st/km 2 

1 Beder 402 16 165 113 104 35 32 49 4 12 36 30 38 28 26 

2 Bobovica 2,21 0,88 290 290 279 69 80 78 1 3 68 77 73 131 126 

3 Braslovje 3,19 1,27 427 404 361 98 107 108 41 40 98 101 101 127 113 

4 Bratelji 1,89 0,75 31 19 17 6 5 9 2 0 7 4 3 10 9 

5 Bregana 2,81 1,12 1759 2344 2.528 523 766 843 155 55 539 730 799 834 900 

6 Breganica 1,54 0,62 69 63 68 15 15 29 9 7 15 15 16 41 44 

7 Brezovac Žumberački 6,48 2,58 80 46 27 17 15 15 11 11 19 15 8 7 4 

8 Budinjak 2,2 0,88 20 17 15 8 8 6 0 0 8 6 6 8 7 

9 Bukovje Podvrško 0,65 0,26 69 57 46 20 17 18 2 1 17 17 18 88 71 

10 Celine Samoborske 0,94 0,38 244 262 280 57 67 66 1 0 56 63 66 279 298 

11 Cerje Samoborsko 2,29 0,91 382 366 392 123 113 131 103 99 105 107 118 160 171 

12 Cerovica 1,61 0,64 16 6 6 6 4 4 2 3 6 2 3 4 4 

13 Dane 1,98 0,79 45 24 22 13 15 15 2 0 13 12 12 12 11 

14 Dolec Podokićki 0,39 0,16 105 77 78 25 25 26 4 0 26 20 20 197 200 

15 Domaslovec 1,76 0,7 577 692 835 147 188 229 0 5 146 185 222 393 474 

16 Draganje Selo 1,26 0,5 111 89 83 36 32 34 9 27 26 26 27 71 66 

17 Dragonoš 4,91 1,96 84 48 27 20 19 17 2 7 20 18 13 10 5 

18 Drežnik Podokićki 4,09 1,63 259 235 235 66 75 73 16 15 67 68 71 57 57 

19 Dubrava Samoborska 1,57 0,63 178 200 189 50 57 58 95 73 47 47 51 127 120 

20 Falašćak 2,2 0,88 139 144 148 42 39 49 8 3 35 37 39 65 67 

21 Farkaševec Samoborski 1,52 0,61 405 452 463 91 101 112 0 0 91 103 105 297 305 

22 Galgovo 5,49 2,19 764 764 685 204 210 232 42 29 197 203 204 139 125 

23 Golubići 8,57 3,42 69 34 17 24 35 18 0 7 24 18 10 4 2 

24 Gornja Vas 3,29 1,31 123 78 42 32 31 46 6 0 36 27 19 24 13 

25 Gradna 1,21 0,48 366 406 432 87 105 115 1 3 85 105 112 336 357 

26 Grdanjci 4,26 1,7 337 316 331 97 95 107 7 24 94 94 104 74 78 

27 Gregurić Breg 3,67 1,46 177 147 117 50 50 47 76 93 49 46 45 40 32 

28 Hrastina Samoborska 1 0,4 556 645 750 140 192 228 0 2 143 178 218 645 750 

29 Jarušje 6,98 2,78 189 156 100 45 48 47 0 4 43 40 35 22 14 

30 Javorek 2,16 0,86 136 125 87 28 31 34 6 23 28 29 33 58 40 

31 Kladje 4,09 1,63 518 699 718 145 197 223 85 90 139 194 197 171 176 

32 Klake 5,07 2,02 401 343 278 117 132 119 59 62 111 123 95 68 55 

33 Klokočevec Samoborski 1,43 0,57 447 433 403 103 105 112 2 1 108 105 100 303 282 

34 Konšćica 1,78 0,71 308 246 287 80 90 86 60 52 60 69 82 138 161 

35 Kostanjevec Podvrški 4,95 1,98 109 92 88 23 21 25 0 4 23 21 19 19 18 

36 Kotari 0,97 0,39 96 88 88 28 28 28 2 2 27 28 26 91 91 

37 Kravljak 4,83 1,93 37 28 21 11 15 15 0 4 11 8 9 6 4 

38 Lug Samoborski 0,7 0,28 627 660 785 172 194 263 30 3 180 195 238 943 1121 

39 Mala Jazbina 1,36 0,54 368 418 430 91 112 115 91 86 89 109 112 307 316 

40 Mala Rakovica 2,14 0,85 574 585 655 147 190 211 70 57 150 159 201 273 306 

41 Mali Lipovec 2,88 1,15 106 105 103 28 34 39 50 46 27 33 31 36 36 

42 Manja Vas 0,92 0,37 117 104 78 33 36 35 2 3 34 36 30 113 85 

43 Medsave 1,92 0,77 242 242 246 53 54 58 0 2 53 53 60 126 128 

44 Molvice 5,85 2,33 537 526 566 123 134 180 167 118 126 134 156 90 97 

45 Noršić Selo 11,82 4,71 214 195 167 49 44 61 6 7 46 46 44 16 14 

46 Novo Selo Žumberačko 4,15 1,66 74 51 31 21 23 18 8 11 21 18 13 12 7 

47 Osredek Žumberački 2,09 0,83 34 25 17 9 9 7 3 5 9 9 6 12 8 

48 Osunja 2,87 1,14 47 31 20 13 12 11 1 2 13 11 9 11 7 

49 Otruševec 2,17 0,87 288 298 298 74 81 89 84 42 68 82 77 137 137 

50 Pavučnjak 5,81 2,32 531 559 600 121 132 162 42 38 124 131 153 96 103 

51 Petkov Breg 3,39 1,35 225 261 252 62 66 83 7 1 62 68 69 77 74 

52 Podgrađe Podokićko 1,79 0,71 243 200 186 74 63 72 29 18 72 61 60 112 104 

53 Podvrh 1,91 0,76 520 524 519 137 147 148 143 193 133 142 148 274 272 

54 Poklek 3,47 1,38 75 75 53 18 26 20 29 42 18 19 18 22 15 

55 Prekrižje Plešivičko 2,45 0,98 45 29 24 9 12 11 8 6 9 10 9 12 10 

56 Rakov Potok 6,82 2,72 989 1005 1.049 234 264 284 53 41 231 247 293 147 154 

57 Rude 6,99 2,79 1253 1208 1.141 348 365 395 230 217 355 352 360 173 163 

58 Samobor 16,38 6,53 12404 14170 15.147 3924 4716 5411 479 332 3950 4677 4.980 865 925 

59 Samoborski Otok 5,64 2,25 605 630 639 142 153 153 1 0 141 158 157 112 113 

60 Savršćak 3,23 1,29 190 165 192 39 41 47 2 0 39 37 46 51 59 

61 Selce Žumberačko 3,07 1,22 20 12 7 6 5 7 0 0 6 4 3 4 2 

62 Sječevac 4,47 1,78 65 46 15 11 11 12 0 0 14 10 7 10 3 

63 Slani dol 3,93 1,57 245 221 226 62 66 64 39 23 54 59 64 56 58 

64 Slapnica 2,41 0,96 48 34 23 11 11 13 1 1 11 10 8 14 10 

65 Slavagora 1,79 0,71 85 83 83 24 20 31 33 49 23 20 23 46 46 

66 Smerovišće 1,16 0,46 83 116 134 24 35 38 16 16 23 33 35 100 116 

67 Stojdraga 5,72 2,28 128 109 91 40 35 49 21 24 41 38 39 19 16 

68 Sv. Martin pod Okićem 1,31 0,52 239 249 257 72 72 85 42 30 70 69 66 190 196 

69 Šimraki 2,03 0,81 7 6 9 3 4 8 32 31 3 3 4 3 4 

70 Šipački Breg 2,22 0,89 64 58 45 23 19 25 32 35 21 18 17 26 20 

71 Tisovac Žumberački 1,9 0,76 33 11 7 9 6 7 6 5 9 7 5 6 4 

72 Velika Jazbina 0,24 0,1 208 219 225 41 54 58 2 3 41 51 56 913 938 

73 Velika Rakovica 1,63 0,65 409 404 432 110 135 141 41 8 105 116 116 248 265 

74 Veliki Lipovec 2,4 0,96 126 109 99 24 36 41 27 38 25 30 36 45 41 

75 Višnjevec Podvrški 3,58 1,43 71 39 40 20 13 18 16 14 15 12 13 11 11 

76 Vratnik Samoborski 2,28 0,91 110 123 100 32 34 31 14 23 25 32 29 54 44 

77 Vrbovec Samoborski 3,1 1,24 295 297 283 71 70 83 0 0 70 70 81 96 91 

78 Vrhovčak 1,49 0,59 255 267 285 77 83 109 84 80 80 80 92 179 191 

UKUPNO 250,74 100 32887 35017 36206 9262 10782 12144 2754 2411 9209 10420 11081 140 144 



Društvena i gospodarska infrastruktura 

Kada se analizira podatke o središnjim funkcijama i radnim mjestima, tada je slika Samobora 

obilježena sljedećim podacima: 

• U gradu Samoboru je 1991. bilo 5.716 radnih mjesta (na 14.170 st.). 

• Danas u Samoboru postoje županijski uredi i ispostave državne uprave. Tu je i matični ured, 

tijela gradske uprave, a mjesni odbori su u svim naseljima. 

• U Samoboru su i ured za obranu, služba motrenja i obavješćivanja, stožeri civilne zaštite, 

policijska uprava i policijska postaja, vatrogasna postrojba, porezna uprava, državni ured za 

reviziju. Granična policija i carinska ispostava su u Bregani. 

U Samoboru je uprava Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje, Hrvatske telekomunikacije, 

Hrvatske pošte s uredima Samobor, Bregana, Sveti Martin pod Okićem i Rakov Potok. 

Od pravosudnih funkcija u Samoboru je općinski i prekršajni sud, općinsko državno odvjetništvo, 

dva javna bilježnika i odvjetnički uredi. 

U Gradu radi Pučko otvoreno učilište u čijem sastavu je i kino te galerija "Zlatko Prica". U gradu 

radi Samoborski muzej, Gradska knjižnica, Matica hrvatska – ogranak Samobor, Tamburaško 

društvo Ferdo Livadić, KUD Oštrc, Hrvatsko pjevačko društvo Jeka, Gradska glazba Samobor, 

Folklorni ansambli Mladost i Petkov Breg, Trupa TU, Plesna grupa Burka, Amatersko lutkarsko 

kazalište Lutonjica Toporko, Dječja glazbena udruga Smiješak, Dječji pjevački zbor Samoborček, 

Hrvatsko haiku društvo, Športski twirling klub Samobor – Samoborske mažoretkinje, Samoborska 

edukativno kulturna scena, Udruga Lipicanska barokna raskoš, Likovna udruga Hobby art, 

Udruga Fotum Samobor – Foto galerija Lang, a odnedavno i Muzej Marton - prvi privatni muzej. 

Na području Grada djeluje turistička zajednica, brojne udruge građana, podružnice političkih 

stranaka, strukovna udruženja, humanitarne udruge, športska i druga društva i klubovi itd. 

Od vjerskih zajednica je najzastupljenija rimokatolička crkva. Njene župe su u naseljima Lug 

Samoborski, Rakov Potok, Rude, Samobor, Sveti Martin pod Okićem i Noršić Selo. U Samoboru 

su muški i ženski redovnički samostani. 

Na području Žumberka su grkokatoličke župe Stojdraga, Grabar i Samobor. 

Na području Samobora rade 3 dječja vrtića, a u Bregani 1. 

Matične osnovne škole su u Samoboru (2), Bregani, Rudama, Svetom Martinu pod Okićem. U 

Samoboru djeluje glazbena škola. 

OŠ Bogumila Tonija u Samoboru ima područne razredne odjele u Farkaševcu i Mirnovcu. OŠ Sv. 

Martin pod Okićem ima odjele u Klakama i Pavučnjaku. 

OŠ Samobor ih ima u Celinama i Smerovišću. 

OŠ Milana Langa iz Bregane ima područne odjele u Grdanjcima, Novom Selu i Noršić Selu. OŠ 

Rude ima područni odjel u Manjoj Vasi. 

U Rakovom potoku je područna škola Grada Sveta Nedelja. 

Samobor je jedno od značajnijih srednjeobrazovnih središta u Županiji. 

U njemu djeluje ekonomska škola, gimnazija "A.G. Matoš", srednja strukovna škola i srednja 

glazbena škola "Ferdo Livadić". 

U Lugu Samoborskom je Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje omladine. 

Postoje brojne nakladničke tvrtke. 

Najznačajnije športske građevine su: nogometni stadion Samobor, športska dvorana u OŠ 

"Bogumil Toni" s gledalištem za 100 i 1000 gledatelja, tenis centar TK Samobor 1890, ŠRC 

Šmidhen i Vugrinščak, igralište za odbojku na pijesku, brojna tenis igrališta, motocross staza 

Helena, i školske športske dvorane. 



U Samoboru djeluje Dom zdravlja Zagrebačke županije te zdravstvene stanice u Bregani, 

Budinjaku, Galgovu i Rudama. Ljekarne postoje u Samoboru i Bregani. U Samoboru djeluje 

Centar za socijalnu skrb, Savjetovalište za prevenciju ovisnosti i rad s ovisnicima, ispostava 

Zavoda za zapošljavanje, područni uredi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ispostava 

Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika, ispostava Zavoda za platni 

promet te brojne ispostave banaka u Samoboru i Bregani. 

U Samoboru radi dom umirovljenika. 

Samobor je u okolici Zagreba gradić s najdužom urbanom tradicijom. Njegov značaj je u 

svakodnevnom životu nekada i danas prelazio granice administrativnog područja. No i naselja 

Bregana, Rude, Sv. Martin pod Okićem zajedno s Galgovom su naselja koja bitno utječu na razvoj 

okolnog prostora. 

Najpoznatiji elementi samoborske tradicionalne prepoznatljivosti su njegov značaj kao 

izletničko-turističke destinacije, kvalitetni i brojni obrtnički proizvodi, ljepote grada i okolice, a 

sve to zasnovano na skladu prirodnog krajolika, kulturno-povijesnog nasljeđa i današnjeg života. 

Nekadašnji izletnički i turistički lokaliteti, među kojima su najpoznatiji bili hidropatsko lječilište 

na Vugrinščaku, hoteli Lavica i Šmidhen s bazenima, brojni planinarski domovi povezani dobro 

obilježenim planinarskim stazama, gostionice i restorani, bili su mjesto provođenja slobodnog 

vremena brojnih Zagrepčana i drugih gostiju. 

Uskotračna željeznica, popularni "Samoborček" je gotovo stotinu godina povezivala Breganu i 

Samobor sa središtem Zagreba. Samoborček je bio jedan od značajnijih nositelja identiteta grada. 

Danas izletničko-turističko obilježje daju i nadalje brojni ugostiteljski lokali, planinarski domovi i 

staze do brdskih izletišta. 

Otvaraju se mali novi hoteli. Šmidhen još nema onakav značaj kakav je imao ranije, a Vugrinščak 

je djelomično uređen. 

Popularni Samoborski fašnik, Dani kruha i vina, Biciklijada, Salamijada, Dani vatrometa i druge 

manifestacije koje privlače brojne posjetitelje danas u mnogome doprinose doživljaju Samobora. 

Obrtnička tradicija se, uz sve probleme koje je uzrokovao rat, i danas prepoznaje kao značajan 

činitelj identiteta. To potvrđuje i podatak da je u okviru obrtničkih djelatnosti zaposleno oko 1.500 

ljudi. U sferi drugih proizvodnih i trgovačkih djelatnosti prednjači "Samoborka" sa svojim 

tradicionalnim i novim proizvodima u graditeljstvu, te tvrtke: Chromos, DIV, Marimpex, Molvik, 

Klimaoprema, i druge manje tvrtke. 

U sferi prometa karakteristično je da su u Samoboru dvije prijevozničke tvrtke ("Samoborček" i 

"Auto turist") koje obavljaju prigradski i turistički prijevoz putnika, a da je autobusni kolodvor u 

vlasništvu zagrebačkog "ZET"-a. Samoborčeka već dvadesetak godina nema. 

U Gradu djeluju brojne udruge socijalne skrbi. To su: GD Crvenog križa Samobor, Klub starijih 

osoba, Udruga invalida Grada Samobora i Općine Sv. Nedjelja, Udruga Hrvatskih branitelja 

liječenih od PTSP-a Zagrebačke županije, LOBI – udruga za razvoj i organiziranje lokalne 

zajednice, Udruga branitelja 151. Samoborske brigade, Udruga roditelja poginulih branitelja 

Domovinskog rata Grada Samobora i Općine Sv. Nedjelja, Udruga Hrvatskih dragovoljaca 

Domovinskog rata Samobor i Sv. Nedjelja, Udruga dragovoljaca veterana Domovinskog rata, 

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Samobora i Općine Sv. nedjelja, Hrvatski 

časnički zbor, Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, Udruga umirovljenika Grada 

Samobora, Udruga gluhih Samobora i Sv. Nedelje, Udruga slijepih Zagreb, Hrvatsko učiteljsko 

društvo, Samoborska udruga zaštitnika životinja. 



PROSTORNE KARAKTERISTIKE 

Samoborski prostor se može promatrati kao nekoliko cjelina koje imaju svoja specifična obilježja. 

To su: 

1. Žumberak – u okviru granica Parka prirode 

2. Samoborsko gorje – brdski dio van granica Parka prirode 

3. Jugoistočno prigorje 

4. Gusto izgrađen urbani prostor na potezu Samobor – Bregana 

5. Nizinski dio prigradskih naselja u pretežno poljoprivrednom okruženju prisavske ravnice. 

Obilježja svakog od ovih područja su sljedeća: 

1. SAMOBORSKI DIO PARKA PRIRODE ŽUMBERAK - SAMOBORSKO GORJE 

Unutar granica Parka je najzapadniji dio prostora, od Stojdrage na sjeveru, preko Plešivice, Noršić 

Sela, Velikog Lipovca do Velikog Oštrca na jugu. Unutar granice Parka je trećina područja Grada. 

Područje je očuvano bogatstvom krajolika. U njemu se izmjenjuju potočne doline i brdski 

predjeli, šume i livade, a brojna mala naselja i zaselci se doživljavaju kao svojevrsni ukras 

prirodnog okruženja. 

Relativno dobra prometna povezanost, unatoč ponegdje planinskim uvjetima, omogućuje 

relativno laku dostupnost većini naselja i izletnički zanimljivih odredišta. No, moglo bi se kazati 

da je ljepota krajolika obrnuto proporcionalna razvijenosti i naseljenosti ovog prostora. 

Stanovništvo stari i odumire, mladih gotovo i nema, radna mjesta su rijetka, poljoprivrede gotovo 

i nema. Slikovito bi se moglo reći da šume pomalo gutaju krajolik pretvarajući ga u jedan veliki 

šumski kompleks. 

To je posljedica činjenice da se zemlja na proplancima sve manje obrađuje, livade se sve manje 

kose, stoke je sve manje pa nema ni ispaše, a prirodni procesi su bez ljudskog sudjelovanja 

nezaustavljivi. Tako bi se u dogledno vrijeme moglo desiti da naselja ostanu bez stanovnika, a 

krajolik bez proplanaka i livada. Tada više neće biti ni onoga što ovaj prostor čini posebno 

zanimljivim. 

Cestom se iz Bregane duž toka istoimenog potoka dolazi do Bio-parka Divlje vode. Uz utok 

Potoka Rakovac u Breganu, pored naselja Koretići je Žumberačko eko-selo, sve popularnija 

destinacija ljubitelja prirode i konja. Iz Stojdrage se pružaju vidici na slovenski i zaprešički 

krajolik. Uz Novo Selo Žumberačko je pored Japetića koji je na granici s Jastrebarskim (880 m 

n.m) najviši vrh u samoborskom prostoru (Ravnice) sa 860 m n.m. Preko Budinjaka i Gornje Vasi 

cesta dalje vodi kroz Općine Žumberak i Krašić prema Ozlju i Jastrebarskom. 

Cijeli zapadni dio prostora pripada slivu Bregane, duž čije doline vodi cesta. U nju se ulijevaju 

brojni potoci (Jarak, Rakovac, Škrobotnik, Breganica, Dobri potok). Naselja su u pravilu na višim 

dijelovima prostora. Često samo do njih vode ceste, poput onih za Beder, Kostanjevec Podvrški, 

Kravljak, Sječevac, Brezovac Žumberački, Noršić Selo ili Višnjevec Podvrški. 

Prema Republici Sloveniji vode ceste kroz Osunju, odvojak iz Novog Sela Žumberačkog i iz 

Pokleka. Sa susjednim područjima unutar Parka prirode samoborski prostor povezuju i brojne 

nerazvrstane ceste i obilježene planinarske staze. 

2. PROSTORI SAMOBORSKOG GORJA IZVAN GRANICA PARKA PRIRODE 

U zemljopisnom smislu je ovo središnje područje, u neposrednoj blizini Samobora i Bregane. 

Vrlo razveden reljef je, ukupno gledajući, manjih visina od žumberačkog, s maksimalnim 

visinama do 608 m n.m. (V. Črnec kod Ruda). Duž dolina Lipovečke i Rudarske Gradne vode 

ceste koje ovaj prostor povezuju sa susjednim područjima. Brojni planinarski domovi i izletišta su 

dobro povezani autobusnim linijama, cestama i planinarskim stazama. Pored šuma i livada ovdje 

su brojni vinogradi i voćnjaci. 



Na tradiciji eksploatacije samoborskih pješčanika nastali su kamenolomi koji, naročito u prostoru 

uz Smerovišće uz dolinu Lipovečke Gradne, svojim širenjem bez ikakvih mjera sanacije, 

ugrožavaju krajolik. 

Najveće naselje su Rude. Razvile su se na cesti Samobor - Jastrebarsko. 

Između Otruševca, Vrhovčaka i Dubrave Samoborske je novo samoborsko groblje. 

Naselja su brojna i u pravilu, ne gube stanovništvo. U mnogima ili pored njih, se grade građevine 

za odmor Samoboraca i Zagrepčana. 

3. JUGOISTOČNO PRIGORJE 

Ovaj se termin odnosi na prostor između ceste Cerje - Manja Vas - Kotari i ceste Kladje - Molvice te 

ceste Zagreb - Jastrebarsko. 

Izrazito blagi reljef s visinama do max. 278 m n.m. (Srednjak) pogodovao je brojnosti naselja i 

uspostavi dobrih prometnih veza. Cesta Bregana - Samobor - Kladje - Galgovo - Pavučnjak - Klinča 

Sela je jedna od najkraćih veza jaskanskog prostora sa Samoborom i Slovenijom. Sličnu funkciju 

ima cesta preko Rakova Potoka, a uz autocestu Zagreb - Karlovac, Jastrebarsko je sa Zagrebom 

povezano tzv. starom Karlovačkom cestom koja predstavlja jugoistočnu granicu samoborskog 

područja. 

Okić grad je jedna od omiljenih izletničko-planinarskih destinacija. 

Koristeći pogodnosti reljefa, osunčanih ekspozicija i lijepih vizura na Samoborsko polje, 

Nedeljski breg, a dalje i na Medvednicu, u naseljima ovog područja se gradi sve više stambenih 

građevina, ali i onih za odmor. Neke od njih se s vremenom sve više koriste za stalno stanovanje. 

U Rakovom Potoku, Galgovu, Kladju i Molvicama postoje tvrtke koje doprinose gospodarskom 

razvoju cijelog kraja. 

4. GUSTO IZGRAĐENI URBANI PROSTOR SAMOBORA I BREGANE 

Samobor je s pravom u očima brojnih posjetitelja, ali i njegovih time ponosnih stanovnika, 

najljepši povijesni gradić u Županiji i cijeloj zagrebačkoj okolici. Kao gradić se razvija od 

trinaestog stoljeća. 

Ostaci starog grada iz tog vremena svojim zidinama kao da ne samo simboliziraju već i nadziru 

razvoj Samobora. 

On se razvio na utoku Lipovečke i Rudarske Gradne u jedinstveni tok rječice koja i danas daje 

osnovno obilježje specifičnostima samoborskog središta. 

Građevine iz 19. stoljeća, obnovljeni trg, zidine župne crkve, sve na samoj riječnoj obali, čine 

samoborsku neponovljivu sliku. 

No grad se gradi i na padinama orijentiranim ka plodnoj ravnici. Tako su nastajali gradsko 

središte uz tok Gradne, rezidencijalni prostori na padinama Giznika na južnom, te Stražnika i 

Jelenščaka na sjevernom dijelu grada. U ravničastom dijelu su se gradili od polovine 20. stoljeća 

proizvodni pogoni, dijelovi naselja s višestambenim građevinama (Južno naselje), ali i novi 

prostori obiteljske izgradnje (Perivoj, Istočno naselje, spajanje s Hrastinom). 

Preko Luga se, praktički kontinuirano, izgrađeni prostor proteže do državne granice u Bregani. 

Iako Bregana nema tako izraženu povijest i druga obilježja kao što to ima Samobor, evidentno je 

da je Bregana naselje vrlo izraženog prigradskog ali i urbanog načina života. 

Razvoju cijelog tog prostora su pogodovale i nekadašnje prometne veze. 

Do 20. stoljeća je cesta iz Ljubljane vodila preko Samobora za Zagreb i Karlovac. To je utjecalo 

na razvoj turizma i trgovine. Gradnja Samoborčeka krajem 19. stoljeća je značila ne samo vezu sa 

Zagrebom već je bila i razvojni pokretač Bregani. 

Kasnije je Bregana postala mjesto stanovanja ljudi zaposlenih na gradnji i održavanju nuklearne 

elektrane Krško ili u Remontnom zavodu na slovenskoj strani. 



Danas opet ovo područje dobiva na značaju zbog svog pograničnog položaja. Bregana je najveći 

međugranični prijelaz, autocesta je područje Bregane i Samobora povezala u sustav brzih 

cestovnih komunikacija. Ljudi sve više koriste prednosti života u lijepom i čistom ambijentu no 

ne na prevelikoj udaljenosti od velikog grada. 

Tradicija samoborske industrije je velika. Spomenimo samo nekadašnji Kristal, Čaraparnu, 

Končar, Fotokemiku, Samoborku, Chromos, Šavrić itd. 

Danas ti pogoni rade u novim uvjetima i s promjenjivim uspjehom, a neki više ne rade. 

No prostori radnih zona su tu i sigurno mogu predstavljati značajni razvojni resurs. Samobor i 

Breganu je donedavno "preskočio" aktualni trend gradnje velikih trgovačkih centara u okolici 

Zagreba. Danas se i u Samoboru grade veći trgovački centri kao što su: Konzum, Merkur, 

Merkator, Kaufland i dr. 

Možda je to i bolje od trenutnog financijskog učinka. Ovo je prostor karakterističan po prelijepim 

vizurama, ne prevelikim gabaritima građevina, lociranju radnih pogona na "skrivenim" lokacijama 

i isticanju u prvi plan lijepih i bogato ozelenjenih parkova i prirodnih prostora. To ilustriraju 

parkovi uz vile Reiser, Wagner, park na Trgu Matice Hrvatske, park uz dvorac Lug, zatim onaj uz 

dvorac Bistrac, park-šume Anindol i Tepec te Stražnik itd. Tradicionalna industrija se znala 

skladno uklopiti u krajolik. 

Tako na primjer, tvornica Kristal u dolini u Rudarskoj Dragi možda na prvi pogled ne izgleda 

primjereno okolnoj šumi i potoku, no s druge strane, ona je gotovo nevidljiva i ne konkurira 

drugim gradskim vizurama. Danas je to pogon Ghetaldusa. 

Slično je i s pogonima u industrijskoj zoni. Oni su pretežno male visine, ne prevelikih tlocrta s 

bogato ozelenjenim okolišem. Iznimka je lokacija Samoborke uz Betonsku i Ul. Krešimira IV 

kojoj nedostaje odgovarajuće zelenilo i ima ovom dijelu grada neprimjerenu namjenu posebno u 

pogledu rada sa sitnim kamenim agregatom na otvorenom prostoru. 

Zanimljivo je za istaći da se višekatna stambena gradnja u Bregani bolje uklopila u okoliš no neki 

dijelovi Južnog naselja u Samoboru. 

I tu se pokazalo da nema smisla kvantitetu i "preslikavanje" drugih rješenja pretpostavljati 

kvaliteti i specifičnim obilježjima samoborskog prostora. 

Neupitno je da je područje od Bregane i Klokočevca na sjeveru, preko Velike i Male Jazbine, 

Luga i Samobora, do Velike i Male Rakovice na jugu te Hrastine na istoku, ono koje ima najveće 

razvojne potencijale. 

Tu danas živi više od polovine stanovništva, a i ubuduće je za očekivati da je to prostor koji će se 

što je moguće više iskorištavati za gradnju. 

No upravo zato treba razvoju ovog područja pristupati s posebnom senzibilnošću. 

5. NIZINSKI DIO PRIGRADSKIH NASELJA U PRETEŽNO POLJOPRIVREDNOM 

OKRUŽENJU PRISAVSKE RAVNICE 

Osnovna obilježja ovom prostoru daje još uvijek od poplava rijeke Save ugroženo područje od 

Samoborskog Otoka do Medsave. 

Uz Savrščak su aktivne brojne šljunčare, a nekadašnja šljunčara u Vrbovcu Samoborskom je još 

uvijek jedini gradski deponij otpada. Lociran uzvodno od crpilišta Strmec u susjednoj Općini 

Sveta Nedelja, pretrpan i u osnovi izveden kao provizorij, ovaj deponij je jedan od ekološki 

gotovo nerješivih problema. 

Autocesta Bregana - Jankomir je omogućila odlične prometne veze sa širim prostorom. Međusobna 

komunikacija iz naselja s jedne do onih na drugoj strani autoceste je dobra zahvaljujući postojanju 

pet deniveliranih prijelaza. No naselja locirana između autoceste i Save (Otok, Celine, Savršćak, 

Medsave i Vrbovec) imaju razvojna obilježja drugačija od onih koja se nalaze između autoceste i 

Samobora. U njima je razvojni proces sporiji no u ovim južnijima. 



Bobovica, Gradna, Domaslovec i Farkaševec iako se samostalno razvijaju, više su pod utjecajem 

blizine Samobora. 

To ilustrira i gradnja stambenih građevina, ali i veći broj gospodarskih djelatnosti koje se u njima 

lociraju kontinuirano. 

PROMETNA OBILJEŽJA SAMOBORSKOG PROSTORA 

Sažeti prikaz samoborskog područja ne može se izraditi bez obilježja prometne povezanosti. 

Prometni položaj utječe u velikoj mjeri na razvoj svakog prostora, a mogućnosti što bržeg kretanja 

i dobra prometna dostupnost su gotovo presudni pri donošenju odluke o lociranju praktički svakog 

sadržaja. 

Generalno se može kazati da je samoborski prostor dobro povezan s okolnim širim i užim 

područjima. 

Autocesta (D4) ga povezuje s Republikom Slovenijom i zagrebačkom obilaznicom, a preko nje s 

državnim sustavom cesta i autocesta. 

Ulica grada Wirgesa prema Svetoj Nedelji razvrstana je kao državna cesta (D309), a prema 

Bregani kao županijska, povezuje prostor Samobora sa Slovenijom te sa Svetom Nedeljom i 

Zagrebom. Državna cesta (D505) povezuje autocestu u Bobovici s Breganom, Krašićem i 

Karlovcem. Županijske su ceste za Rude (i dalje Jastrebarsko), Galgovo (do Klinča Sela), Gradnu, 

Strmec, Otok, Cerje i Klake. Sve ostale ceste su lokalne ili nerazvrstane. 

Već se i po kategorizaciji cesta može zaključiti da je veći prometni značaj opravdano dan 

istočnom za razliku od zapadno-žumberačkog dijela samoborskog područja. 

Danas najveće probleme predstavlja odvijanje prometa kroz središte grada Samobora. Dok se 

veze smjera sjever-jug i pristupe iz smjera istoka može ocijeniti zadovoljavajućima, cjelokupno 

odvijanje prometa prema Smerovišću, Rudama i Dubravi odvija se preko jedne preuske ulice u 

povijesnoj jezgri. Stoga se može ocijeniti da su Starogradska ulica i (loše) prometno regulirano 

odvijanje prometa Obrtničkom ulicom neuralgični potezi samoborskog prometa. Alternativni 

pravci ne postoje pa se kroz središte grada odvija kamionski i promet osobnih vozila te autobusa. 

Lokacija autobusnog kolodvora uz povijesnu jezgru je sa stanovišta dolazaka putnika pješice do 

kolodvora dobra, no sa stanovišta prometnog opterećenja preuskih ulica i neuređenosti kolodvora 

je vrlo loša. 

Zaključci svih dosadašnjih prometnih analiza svode se u osnovi na dvije konstatacije. 

Jedna je traženje alternativnih trasa obilaska centra, a druga je gradnja novog autobusnog 

kolodvora izvan gradskog središta s korištenjem njegove današnje lokacije za povećanje 

kapaciteta parkiranja. To se oboje nastoji GUP-om i ostvariti. 

UMJESTO ZAKLJUČKA 

Kako ovaj sažeti prikaz obilježja prostornog razvoja samoborskog područja nema za cilj dati 

sveobuhvatnu sliku stanja već ocrtati, po subjektivnom viđenju neke njegove karakteristike, 

možda ga je najbolje skicozno i završiti. 

Da bi ta slika budućnosti mogla biti što manje mutna, valja se poslužiti iskustvima iz dosadašnjeg 

razvoja, a sukladno trendu traženja puta k održivom razvitku i uravnoteženom razvoju u prostoru 

trebalo bi birati takva rješenja koja će, ne samo sačuvati dosadašnje kvalitete, već dati nove. 

Za to su najvažniji ljudi i njihov pristup razvoju. 

Podsjećamo na to da su Samobor obilježila imena od Bele IV, preko Livadića, Šmidhena, Matoša, 

Langa, Perkovca, Reisera, Noršića, do Sudnika, Grgosa, Gabreka i drugih koji su, svatko na svoj 

način, doprinosili boljitku i prepoznatljivosti grada. 



Zato bi rad na promišljanju budućnosti trebao omogućiti prepoznavanje takvih procesa koji će u 

prvi plan istaći ljudsku inicijativu. Pri tome prostor ne treba gledati samo kao okvir već i kao 

najtrajniji element razvoja. 

Možda je dobro podsjetiti na to da se upravo sada po prvi put nakon pedesetak godina u 

Samoboru uredio novi pravi gradski park – Park Domovinske zahvalnosti. Da bi i u budućnosti 

bio grad parkova i zelenila Samobor sigurno zaslužuje ne samo održavanje postojećih već i 

stvaranje novih. Ovome iza crkve sv. Anastasije pomogla je želja za sjećanjem na poginule 

samoborske branitelje. 

To je uvijek najveća cijena, a istovremeno najplemenitiji motiv za uređenje prostora. 

Promet 

Sažeti prikaz samoborskog područja ne može se izraditi bez obilježja prometne povezanosti. 

Prometni položaj utječe u velikoj mjeri na razvoj svakog prostora, a mogućnosti što bržeg kretanja 

i dobra prometna dostupnost su gotovo presudni pri donošenju odluke o lociranju praktički svakog 

sadržaja. 

Generalno se može kazati da je samoborski prostor dobro povezan s okolnim širim i užim 

područjima, ali se razvijenost cestovne mreže bitno razlikuje u nizinskom i brdskom području. 

U nizinskom dijelu područja Grada je cestovna mreža intenzivno izgrađena s vrlo različitom 

razinom prometne ponude od najviše (autocesta) do najniže (središte grada Samobora, 

makadamske ceste u Samoborskom gorju). U brdskom dijelu područja Grada dosta je cesta 

asfaltirano, no još uvijek postoje potezi makadamskih cesta. 

U mrežu Europskih cesta na području Grada uključena je cesta Bregana - Zagreb - Kutina (E70), a 

poklapa se s paneuropskim koridorom X. 

Osnovicu cestovnog povezivanja područja Grada sa širim prostorom čine ove državne ceste: 

D 4 GP Bregana (gr. R. Slov.) - Zagreb - Slav. Brod - GP Bajakovo (gr. SR J.) razvrstana kao 

državna autocesta, 

D 309 Samobor - Sveta Nedelja (D4) razvrstana kao državna cesta, 

D 505 Čvor Bobovica (D4) - Bregana - Krašić - Ozalj - Karlovac (D1) razvrstana kao ostale 

državne ceste. 

Na mrežu državnih cesta priključuje se mreža županijskih cesta: 

Ž 1042 Ž 1040 – Rakov Potok – Jastrebarsko – Draganić – Karlovac (D 505) 

Ž 3050 Bregana (D 505) – Podvrh – M. Jazbina 

Ž 3051 D 505 – Samobor (D 309) 

Ž 3053 D 505 – Samoborski Otok 

Ž 3054 Gradna – Ž 3060 

Ž 3055 Samobor (Ž 3051) – Gajeva – Rude - D. Reka – Ž 1042 

Ž 3056 Samobor (Ž 3051) – Mirnovečka cesta – Kladje – Pavučnjak – Ž 1042 

Ž 3057 Cerje Samoborsko (L 31093) – M. Rakovica – Ž 3056 

Ž 3058 Klake – Ž 3056 

Ž 3059 Ž 3056 – Molvice 

Ž 3060 Samobor (Ž 3051) - Strmec Samoborski – Ž 3063 

Mrežu lokalnih cesta čine: 

L 31080 D 505 – Jarušje – Grdanjci (D 505) 

L 31081 Noršić Selo – L 31080 

L 31082 Kostanjevec Podvrški – D 505 

L 31083 Beder – Javorek – D 505 

L 31084 Jarušje (L 31080) – Smerovišće (L 31087) 

L 31085 Vratnik Samoborski – L 31087 

L 31086 Slani Dol – L 31085 



L 31087 Samobor (Ž 3055) – Smerovišće – M. Lipovec 

L 31088 V. Lipovec – L 31087 

L 31089 Velika Jazbina (Ž 3050) – Vrhovčak – Samobor (Ž 3055) 

L 31090 Lug Samoborski (Ž 3050) – Samobor (Ž 3055) 

L 31091 Gradna (Ž 3054) – Celine Samoborski - Savrščak – L 31092 

L 31092 Medsave – Vrbovec Samob. – Farkaševec Samoborski – Hrastina (Ž 3060) 

L 31093 Samobor (Ž 3055) – Cerje Samoborsko – Manja Vas – Bukovje Podvrško 

L 31096 Ž 3056 – Vel. Rakovica – Slavagora 

L 31100 Molvice (Ž 3059) – Mala Gorica (Ž 3065) 

L 31144 Podgrođe Podokićko – Ž 3056 

L 31145 Ž 3056 – Drežnik Podokićki 

L 31146 Petkov Breg – Klinča Selo (Ž 1042) 

L 31147 Galgovo (Ž 3056) – Rakov Potok (Ž 1042) 

L 31148 Ž 1042 – G. Zdenčina – Ž 3106 

L 31208 Gornja Vas (D505) – Mrzlo Polje Žumberačko – L31080 

Već se i po kategorizaciji cesta može zaključiti da je veći prometni značaj opravdano dan 

istočnom za razliku od zapadno-žumberačkog dijela samoborskog područja. 

Prema raspoloživim podacima brojenja prometa dostupni su jedino oni na državnoj cesti D309 

Samobor - Sveta Nedelja koji iznose: 

2000. godine 14.225 vozila/dan (PGDP) 

2001. godine 14.176 vozila/dan 

2003. godine 18.000 vozila/dan. 

Gustoća prometa na ovoj prometnici znatno premašuje intenzitet prometa na zagrebačkoj 

obilaznici na potezu Zaprešić - Jankomir koji iznosi 10.670 vozila/dan. 

Struktura prometa u zimskom periodu s 14.176 vozila/dan izgleda ovako: 

vozila dužine do 5,5 m 12.370 vozila/dan 87,26 % 

vozila dužine od 5,5 m do 9,1 m 1.148 vozila/dan 8,05 % 

vozila dužine od 9,1 m do 12,2 m 274 vozila/dan 1,93 % 



U ljetnom razdoblju je uz nešto veći intenzitet prometa (15.517 vozila/danu) struktura vozila 

praktički ista. 

Kretanje intenziteta prometa tijekom godina: 

1997. 8.800 PGDP 

1998. 13.000 PGDP 

1999. 13.200 PGDP 

2000. 14.200 PGDP 

Na osnovi ovih podataka uočljiv je nagli porast broja vozila na ovoj prometnici u 1998. godini, a 

nakon toga je znatno manji. 

Prometna generacija i atrakcija područja 

Unutar područja obuhvata plana grad Samobor svakako predstavlja centar prometne privlačnosti a 

ujedno je i glavni generator motornog cestovnog prometa kako unutar gradskog područja tako i u 

njegovom širem okruženju. Grad Zagreb je, u ovom tematskom smislu, u izuzetno velikoj mjeri 

prisutan kao prometni čimbenik. 

Postojećom ponudom autobusnih linija grad Samobor je dobro povezan u prigradskom i 

međugradskom prometu (Zagreb). Frekvencija autobusnih linija je u funkciji broja putnika i 

atrakciji odredišta pa su prema manje naseljenim prigradskim selima i naseljima autobusne linije s 

malom učestalošću polazaka, koje se nedjeljom još više reduciraju, a time se istovremeno reducira 

i turističko-izletnička dostupnost i privlačnost mnogih odredišta. 



Lokacija autobusnog kolodvora u povijesnoj jezgri grada Samobora je sa stanovišta dolazaka 

putnika pješice do kolodvora dobra, no sa stanovišta prometnog opterećenja preuskih ulica i 

neuređenosti kolodvora je vrlo loša. 

Značajan problem danas predstavlja odvijanje teškog teretnog prometa kroz samo središte grada 

Samobora, no znatno veći problem je prometna zagušenost zapadnog ulaza odnosno izlaza iz 

grada zbog veće prometne potrebe od propusne moći postojećih prometnica. 

Ponuda parkirališno-garažnih kapaciteta u gradu je značajno manja od parkirališne potražnje. 

Zaključci svih dosadašnjih prometnih analiza svode se u osnovi na dvije konstatacije. 

Jedna je traženje alternativnih trasa obilaska centra, a druga je gradnja novog autobusnog 

kolodvora izvan gradskog središta s korištenjem njegove današnje lokacije za povećanje 

kapaciteta parkiranja. To su međutim teme koje valja obraditi GUP-om grada Samobora. 

U međudržavnom cestovnom prometu prema Republici Sloveniji postoje dva stalna granična 

prijelaza u Bregani: 

• stalni međunarodni cestovni prijelaz I. kategorije: Bregana - Obrežje; 

• stalni međudržavni cestovni prijelaz II. kategorije: Bregana Naselje - Slovenska Vas. 

Također postoji i jedan granični prijelaz za pogranični cestovni promet: Novo Selo Žumberačko - 

Planina. 

Prijelazi rijeke Save na području Grada Samobora omogućeni su skelama na pozicji Samoborskog 

Otoka i Medsave. 

Telekomunikacije i poštanski promet 

Na području Grada Samobora postoje ovi telekomunikacijski sustavi: 

A. Sustav javnih komunikacija u nepokretnoj mreži 

B. Sustav javnih komunikacija u pokretnoj mreži 

C. Sustav radiokomunikacija 

D. Sustav poštanskog prometa. 

A. Sustav javnih komunikacija u nepokretnoj mreži 

A.1. Telefonska mreža 

Sustav javnih telekomunikacija u nepokretnoj telefonskoj mreži sastoji se od uređaja za 

komutaciju i uređaja za prijenos. Ovi uređaji smještavaju se u građevinske objekte, a povezuju se 

mrežom spojnih veza preko prijenosnih medija. 

A.1.1. 

Komutacije 

Međunarodni i međužupanijski promet mjesnih centrala gravitira prema Zagrebu, gdje su u radu 

četiri tandem tranzitne centrale i jedna međunarodna. Na području Grada Samobora nalaze se 

dvije mjesne centrale u središtu grada Samobora, a u funkciji pristupne centrale je i mjesna 

centrala Jastrebarsko. 

Na području mjesne centrale Samobor ima 16 postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) 

i dodatno UPS Gornja Vas koji pripada spojnim vezama mjesnoj centrali u Jastrebarskom i UPS 

Rakov Potok koji pripada pristupnom području područnih centrala u Zagrebu. 

Na području Grada Samobora u radu su i udaljeni pretplatnički multiplekseri (UPM) koji čine 

razmješteni dio pretplatničkog stupnja pristupne centrale ili UPS-a, koji se s matičnom 

pristupnom centralom ili UPS-om povezuje spojnim vezama. Upotrebljavaju se kao palijativno 

rješenje do izgradnje UPS-a i postavljaju se uglavnom u postojeće građevine. Kapacitet UPM-a je 

manji od UPS-a i nema mogućnost prespajanja prometa između svojih korisnika. 



Na području Grada postoje u radu ovi UPM-ovi (svaki je istog kapaciteta od 30 priključaka): 

Jarušje, Noršić Selo 1, Noršić Selo 2, Novo Selo Žumberačko 1, Novo Selo Žumberačko 2, 

Poklek 1, Poklek 2, Stojdraga 1, Stojdraga 2, Kordići 1 i Kordići 2. Ukupni kapacitet ovih UPMova 

je 330 telefonskih priključaka, a ukupni kapacitet UPS-ova na pristupnom području Samobor 

je 13.312 telefonskih priključaka. 

A.1.2. Sustav prijenosa 

U mreži javnih telekomunikacija upotrebljava se u načelu samo digitalni sustav prijenosa s 

iznimkom korisničkog, pristupnog područja gdje prevladava tradicionalni analogni NF sustav. 

Sustavi prijenosa služe za povezivanje komutacijskih čvorova. 

A.1.3. Prijenosni mediji 

Za prijenosne medije u javnoj telekomunikaciji korišteni su svjetlovodni i bakreni odnosno 

aluminijski kabeli položeni podzemno. 

Korisnički kabeli služe za priključenje korisnika na javnu telekomunikacijsku mrežu, položeni su 

podzemno najčešće u kabelskoj kanalizaciji koja se dijeli na standardnu, tzv. transportnu 

kanalizaciju (TTK) i distributivnu (DTK) koja služi za formiranje pristupne mreže. 

Osim navedenih prijenosnih medija, na području Grada koriste se, ali u puno manjoj mjeri i 

elektroenergetski vodovi u radio relejnom sustavu. Ovim područjem prolaze koridori: 

• Zagreb (toranj Sljeme) - Samobor, Jastrebarsko, Strojdraga, 

• Željezno - Gornja Vas, Kordići 

• Golubići - Gornja Vas, Jarušje, Poklek, Noršić Selo. 

A.2. Mreža za prijenos podataka 

U nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži prenose se osim telefonskog govornog prometa i 

različiti podaci putem komutirane telefonske mreže (Internet, ISDN). 

B. Sustav javnih komunikacija u pokretnoj mreži 

Hrvatski telekom ima na području Grada dvije pokretne telefonske mreže: 

• analognu (NMT na 420 MHz) naziva MOBITEL, 

• digitalnu (GSM – od engleskog nazivlja Global System of Mobile na 900 MHz) 

Uz ove dvije pokretne telefonske mreže izgrađena je i treća, VIP-net, koja ima postavljenu baznu 

radijsku stanicu u središtu grada Samobora. 

Postojeći raspored osnovnih postaja u sustavima pokretnih komunikacija HT-a osigurava 

pokrivenost dijela autoceste, naselja, sela i zaselaka koji pripadaju području Grada Samobora, te 

osigurava dovoljan kapacitet za predio užeg centra grada. 

Postojeće bazne radijske stanice na području Grada Samobora postavljene su na ovim lokacijama: 

1. Novo Selo Žumberačko 

2. Stojdraga 

3. Golubići 

4. Jerbići 

5. Gornji Terihaji 

6. Bregana Naselje 

7. Bregana, autocesta 

8. Samobor, ATC II 

9. Samobor, Mirnovečka 

10. Braslovje. 



C. Sustav radiokomunikacija 

Sustavi radiokomunikacija služe za prijenos i distribuciju radio i TV signala. Sastoje se od sustava 

TV odašiljača i TV pretvarača (repetitora), te od sustava FM i SV odašiljača radio programa. Na 

području Zagrebačke županije nije postavljen niti jedan FM i TV odašiljač, već TV pretvarači 

primaju signal s odašiljača na Sljemenu, pretvaraju ga i distribuiraju dalje na područje svog 

pokrivanja. Postavljaju se sa svrhom da područja koja nisu pokrivena signalom sa Sljemena imaju 

kvalitetan TV signal. 

Na području Grada Samobora "Odašiljači i veze" d.o.o. ima šest TV pretvarača u radu: 

1. Grdanjci I, 180 m n.m. + 12 m stup 

2. Grdanjci II, 180 m n.m. + 10 m stup (vatrogasni dom) 

3. Smerovišće, 260 m n.m. + 12 m stup 

4. Lipovec, 470 m n.m. + 15 m stup 

5. Rude I, 300 m n.m. + 18 m stup 

6. Rude II, 290 m n.m. + 12 m stup 

Radio Samobor ima u korištenju ove odašiljače odnosno pretvarače: 

1. Oštrc, 750 m n.m. + 20 m stup (pretvarač) 

2. Samobor, Ulica Ilirskog pokreta 1, 168 m n.m. + 20 m stup (odašiljač) 

D. Sustav poštanskog prometa 

Sustav poštanskog prometa zastupljen je putem pet poštanskih ureda: 

10430 Samobor, Ljudevita Gaja 4 

10432 Bregana, Đure Basaričeka 9 

10433 Samobor, Zagorska 43 (poštanski ured bez dostavnog područja) 

10435 Sveti Martin pod Okićem 

10436 Rakov Potok. 

Ovi poštanski uredi zadovoljavaju sve današnje i buduće potrebe poštanskih usluga u području 

obuhvata plana. 

Energetski sustav 

A) Plinofikacija 

Najnaseljeniji dio Grada Samobora je plinoficiran. Čeličnim plinovodom u pojasu Ulice grada 

Wirgesa (Betonske ceste) doveden je plin iz MRS Podsused do redukcijske stanice u Komparevoj 

ulici gdje se dovodni radni tlak od 3 bara reducira na 100 mbara. Donja Bregana je granično 

područje do kojega se iz smjera grada Samobora distribuira plin putem niskotlačne plinske mreže, 

a dalje prema naselju Bregana distribuira se putem ST plinske mreže s individualnim (kućnim) 

redukcijama na pogonski tlak od 100 mbara. 

Plinofikacijom su obuhvaćena naselja Farkaševec, Klokočevec, Domaslovec, Hrastina, Otruševec, 

Velika Jazbina, Kladje, Mala Rakovica, Bobovica, Lug Samoborski, Smerovišće, grad Samobor, 

sva prigradska naselja u smjeru Bregane uključivo i Breganu. Ostala naselja nisu plinoficirana. 

B) Elektroenergetika 

Potrošnju električne energije Zagrebačke županije nije moguće promatrati odvojeno od potrošnje 

Grada Zagreba zbog međusobne povezanosti i ovisnosti elektroenergetskog sustava u cjelini. 

Ukupna potrošnja električne energije na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije u 1998. 

godini iznosila je 3105 GWh - otprilike četvrtinu potrošnje u Republici Hrvatskoj. Dosegnuta je 

bila vršna snaga od 615 MW. 



Temeljem trenda ostvarene potrošnje u prethodnim godinama u korelaciji s društvenim bruto 

proizvodom dolazi se do kvantifikacije vjerojatne potrošnje električne energije u 2010. godini od 

4.800 GWh s vršnom snagom od približno 900 MW. 

Elektroenergetsko napajanje područja Grada Samobora obavlja se putem dva distribucijska 

područja i to: 

1. Distribucijskog područja Elektre Zagreb, s Pogonom Samobor i Pogonom Velika Gorica; 

2. Distribucijskog područja Elektre Karlovac, s Pogonom Ozalj i Pogonom Jastrebarsko. 

Elektrodistributivna prijenosna mreža visokog napona 

Na prostoru grada Samobora nalazi se transformatorska stanica (TS) 110/10(20) kV Samobor s 

ugrađenom transformacijom snage 2×40 MVA koja predstavlja čvornu točku 110 kV 

elektroprijenosne kao i 10(20) kV distribucijske mreže šireg područja Samobora. Na ovo su 

postrojenje priključena 2 dalekovoda napona 110 kV, te dalekovodi / kabeli napona 10(20) kV. 

U području obuhvata nalazi se sedam visokonaponskih dalekovoda: 

1. DV 110 kV Rakitje-Samobor, 

2. DV 110 kV Samobor-Zaprešić, 

3. DV 110 kV Samobor-Brestanica (Republika Slovenija), dionica: TS Samobor - državna 

granica Republike Hrvatske kod Harmice, 

4. DV 110 kV Rakitje - Švarča 

5. DV 110 kV Rakitje - Tumbri (1) / Zdenčina 

6. DV 2×110 kV Rakitje - Tumbri (2,3) 

7. DV 2×400 kV Tumbri - Krško (Republika Slovenija), dionica: Tumbri - državna granica 

Republike Hrvatske. 

Dalekovod 110 kV Brestanica - Samobor bio je u funkciji do početka 90-tih godina kao element 

tada jedinstvenog elektroprivrednog sustava bivše državne zajednice odnosno tada postojećih 

međurepubličkih veza. S obzirom na novonastale okolnosti nakon osamostaljenja Republike 

Hrvatske i promjena u elektroenergetskom sustavu (povezivanje novih država na višim 

naponskim razinama) ova je dalekovodna veza izgubila svoju prvobitnu funkciju, te je isključena 

iz pogona. Zbog dotrajalosti i potencijalne opasnosti po ostale korisnike prostora značajni dio 

drvenih konstrukcija stupova ovog dalekovoda na potezu od državne granice pa do TS Samobor je 

uklonjen. 

Naknadno je na pojedinim dionicama trase ovog dalekovoda izvršena interpolacija zračne i 

kabelske distribucijske mreže naponskih nivoa 0,4 kV i 10(20) kV. 

Područje Pogona Samobor 

Elektrodistributivna mreža Pogona Samobor bazira se na: 

− TS 110/10(20) kV Samobor instalirane snage 2×20 MVA napajane 110 kV dalekovodima: 

DV 110 kV Rakitje - Samobor i DV 110 kV Rakitje - Zaprešić - Samobor, 

− TS 30/10(20) kV Kalinovica instalirane snage 12 MVA napajanu 30 kV dalekovodom Rakitje 

- Kalinovica 

− TS 30/10(20) kV Rakitje - Anex (u sklopu 110/30/10(20) kV Rakitje) instalirane snage 

8 MVA napajane direktno iz TS 110/30 kV Rakitje, 

− TS 30/10 kV Bobovica ukinuta je kao pojna točka i prevodi se u rasklopište 20 kV, a napojni 

vod 30 kV Rakitje - Bobovica rekonstruira u 20 kV kabel za napajanje naselja Strmec. 

Iz navedenih pojnih točaka putem 20 kV izvoda grana se srednjenaponska kabelska mreža koja je 

po svom tipu na području grada Samobora uglavnom petljasta i kablirana, a na vangradskom i u 

brdovitom području s niskim intenzitetom izgradnje radijalna i uglavnom zračna. 



Preko srednjenaponske mreže 20/10 kV napaja se 163 distributivnih transformatorskih stanica 

10(20)/0,4 kV i to: 

R. 

br. 

N a z i v 

instalirana snaga 

kVA 

R. 

br. 

N a z i v 


kVA 

1. ZTS 192 Poklek II 50 83. TS 29 Rude I 160 

2. ZTS 66 Poklek 50 84. ZTS 240 Rude - donje 160 

3. ZTS 65 Stojdraga 100 85. ZTS 30 Cerje I 160 

4. ZTS 214 Glažuta 50 86. TS 31 Rude II 250 

5. ZTS 64 Gabrovica 100 87. TS 239 Rude gornje 160 

6. ZTS 103 Kršlin 30 88. ZTS 186 Braslovje II 100 

7. ZTS 63 Javorek 50 89. ZTS 32 Braslovje I 250 

8. ZTS 189 Kostanjevec 50 90. ZTS 33 Manja Vas 100 

9. ZTS 190 Beder 50 91. ZTS 226 Kotari 160 

10. ZTS 107 Škrobotnik 30 92. ZTS 129 Velika Rakovica II 160 

11. ZTS 38 Višnjevec 50 93. ZTS 177 Slavagora 50 

12. ZTS 58 Noršić Selo 160 94. ZTS 94 Baltin jarek 50 

13. ZTS 273 Bašić Breg 100 95. TS 219 Dugava 250 

14. ZTS 237 Koretići-mlin 160 96. ZTS 8 Konščica 250 

15. ZTS 57 Jarušje 30 97. ZTS 9 Klake 160 

16. ZTS 56 Dragonoš 30 98. ZTS 81 VP Falaščak 100 

17. ZTS 76 Šipački Breg 50 99. ZTS 118 Molvice II Žitkovići 160 

18. ZTS 105 Mali Lipovec 160 100. TS 188 Molvice III Ivšac 630 

19. ZTS 46 Veliki Lipovec 100 101. ZTS 7 Molvice I 100 

20. TS 88 Samoborka - Lipovec 250 102. TS 83 VP Molvice 50 

21. TS 45 Smerovišće 160 103. ZTS 10 Martin pod Okićem 160 

22. ZTS 164 Slani Dol 98 104. TS 247 Podgrađe 

23. ZTS 115 Gregurić Breg 100 105. TS 91 Drežnik I 630 

24. ZTS 117 Veliki Dol 30 106. ZTS 11 Galgovo I 160 

25. TS 70 Samoborka - Smerovišće 400 107. ZTS 172 Galgovo II 160 

26. ZTS 116 Draganje Selo 160 108. ZTS 173 Galgovo III 100 

27. TS 254 Vratnik 100 109. TS 178 Perivoj II 630 

28. ZTS 151 Hamor vikend 30 110. TS 49 Bistrac 630 

29. ZTS 44 Hamor I 50 111. ZTS 127 Jelenščak 100 

30. ZTS 156 Hamor II 160 112. TS 157 Perivoj I 630 

31. ZTS 191 Kirini 30 113. TS 74 Helena 630 

32. ZTS 144 Palačnik 160 114. TS 37 Urli 630 

33. ZTS 86 Dubrava 100 115. TS 96 Šmidhen 630 

34. TS 236 Vrhovčak - centar 400 116. ZTS 90 Klimaoprema 100 

35. TS 202 Lug II 630 117. TS 241 Purić - Hebrangova 630 

36. TS 50 Velika Jazbina 630 118. TS 223 Perivoj III 630 

37. TS 128 Lug I 400 119. TS 150 Matoševa 250 

38. TS 142 Podvrh 630 120. TS 97 Tržnica 1000 

39. TS 194 Bregana 630 121. TS 41 Gimnazija 630 

40. TS 52 Bregana II 400 122. TS 224 Vrhovčak II 250 

41. TS 53 Bregana III 950 123. ZTS 71 Vrhovčak I 160 

42. TS 54 Bregana Trudbenik 630 124. TS 162 Starogradska 400 

43. TS 51 Bregana I 630 125. TS 42 Tvornica čarapa 2 ×630 

44. TS 220 MGP Bregana 630 126. TS 43 (rubno) Kristal I 1000 

45. TS 80 Motel Bregana 250 127. TS 272 Autobusni kolodvor 630 

46. ZTS 196 Bregana crpilište 250 128. TS 246 Trg kralja Tomislava 630 

47. TS 262 ČCP Bregana 250 129. TS 40 Socijalno 630 

48. TS 253 Somek 500 130. TS 207 ATC 250 

49. ZTS 55 Grdanjci I 160 131. TS 182 S. Fabkovića 630 

50. TS 152 Grdanjci II 630 132. TS 103 Gajeva 630 

51. ZTS 255 Bregana Trkeši 250 133. TS 181 SAMA 2×1000 

52. TS 159 Rade Končar - Bobovica 630 134. TS 126 Zagrebačka 630 



R. 

br. 

N a z i v 


kVA 

R. 

br. 

N a z i v 


kVA 

53. TS 47 Rade Končar III - Bobovica 630 135. TS 112 Delićeva 500 

54. TS 98 Bobovica 250 136. TS 59 Žumberačka 630 

55. TS 261 Čvorište Bobovica 250 137. TS 124 Južno naselje kotlovnica 1260 

56. ZTS 101 Otok II 160 138. TS 123 Južno naselje II 630 

57. ZTS 48 Otok I 160 139. TS 123 Južno naselje I 630 

58. TS 99 Gradna 630 140. TS 77 Škola Perkovčeva 630 

59. ZTS 161 Kolektor Gradna 250 141. TS 29 Vojarna Taborec 630 

60. TS 36 Celine 160 142. TS 148 Pušine 400 

61. TS 257 Celine II 250 143. TS 221 Giznik II 400 

62. ZTS 228 Savrščak 250 144. TS 75 Anin dol 400 

63. ZTS 184 Stočar - Celine 250 145. TS 136 Lešće 400 

64. TS 218 Tigra - Vrbovec 630 146. TS 60 Giznik I 630 

65. ZTS 35 Vrbovec 250 147. TS 204 Langova 630 

66. ZTS 203 Medsave 100 148. TS 25 Okićka 630 

67. TS 245 Farkaševec - rasklopište 250 149. TS 125 Tehnogradnja 250 

68. ZTS 34 Domaslovec I 160 150. TS 69 Chromos II 2×1000 

69. ZTS 139 Farkaševec 160 151. TS 24 Chromos I - ERA 630 

70. TS 201 Domaslovec I 160 152. TS 39 Končar I 630 

71. ZTS 170 Domaslovec II 160 153. TS 199 Jug B 400 

72. TS 251 Domaslovec IV 630 154. TS 26 Bradač 400 

73. ZTS 140 Hrastina 250 155. TS 110 Murva 400 

74. TS 229 Hrastina II 400 156. TS 22 RIZ 400 

75. TS 28 Velika Rakovica 400 157. TS 23 Samoborka I 2×1000 

76. ZTS 84 Kladje I 250 158. TS 147 Sajmište 400 

77. ZTS 131 Kladje II 75 159. TS 145 Kristal II 250 

78. TS 130 Mala Rakovica 100 160. TS 21 Fotokemika 630 

79. ZTS 109 Kamenolom Cerje 250 161. TS 176 Samoborka Imes 2×1000 

80. ZTS 154 Cerje II 160 162. TS 169 Chromos 630 

81. ZTS 132 Rude III Črnec 50 163. TS 200 Chromos IV 1000 

82. TS 146 Rude IV centar 400 Ukupna instalirana snaga 62.093 

Postojeće je stanje elektroenergetske mreže donekle zadovoljavajuće s obzirom na opterećenje i 

naponske prilike. Može se konstatirati da manje od 10% potrošača ima problema s naponskim 

prilikama. 

Područje Pogona Sveta Klara 

DP Elektra - Zagreb, Područni ured Sveta Klara distribuira električnu energiju na području 

jugoistočnog dijela područja Grada Samobora (Rakov Potok). 

Elektroenergetska opskrba obavlja se preko 4 TS 23 Botinec. 

Putem pretežno zračne mreže i manjim dijelom kabelima naponskih razina 20 kV napajaju se 

četiri (4) transformatorske stanice i to: 

1. ZTS 5072 Rakov Potok IV 160 kVA 

2. ZTS 5042 Rakov Potok I 250 kVA 

3. TS 5150 Marović 630 kVA 

4. ZTS 5165 Rakov Potok V 250 kVA 

Ukupno: 

1290 kVA 

Postojeće stanje elektroenergetske mreže ne zadovoljava potrebe sve većeg broja građevina 

uglavnom za povremeni boravak (vikendice). 



Područje Pogona Jastrebarsko 

DP Elektra Karlovac, Pogon Jastrebarsko distribuira električnu energiju na području manjeg dijela 

Grada Samobora, a elektroopskrba se obavlja preko TS Zdenčina 110/10 kV snage 10 MVA uz 

napajanje iz 110 kV dalekovoda Tumbri (Zagreb) - Pokuplje (Karlovac). 

Putem srednjenaponske mreže 20/10 kV napaja se 6 distributivnih transformatorskih stanica 

10(20)/0,4 kV i to: 

1. Pavučnjak 1 100 kVA 

2. Pavučnjak 2 100 kVA 

3. Kirini 100 kVA 

4. Petkov Breg 160 kVA 

5. Botički 100 kVA 

6. Podgrađe (TS 247) 50 kVA 

Ukupno: 

610 kVA 

Područje Pogona Ozalj 

Distribucijsko područje Elektre Karlovac, Pogon Ozalj opskrbljuje električnom energijom manji 

broj naselja na zapadnom dijelu područja Grada Samobora. 

Navedena područja se napajaju električnom energijom preko dva dalekovoda 10 kV (pravac 

Bratelji + Novo Selo Žumberačko i pravac Delivuki + Pavkovići) s područja Karlovačke županije 

iz TS 35/10(20) kV Ozalj. 

Putem srednjenaponske mreže 10 kV napajaju se četiri distributivne transformatorske stanice 

10(20)/0,4 kV i to: 

1. ZTS Bratelji 100 kVA 

2. ZTS Novo Selo 1 100 kVA 

3. ZTS Pavkovići 100 kVA 

4. ZTS Delivuki 100 kVA 

Ukupno 

400 kVA 

Elektroenergetski objekti na ovom dijelu područja Grada Samobora ne zadovoljavaju današnje 

visoke tehničke norme, a održavanje je otežano jer prolaze brdovitim i uglavnom šumskim 

predjelima. 

Vodnogospodarski sustav 

A) Vodoopskrba 

Unutar Zagrebačke županije oko 60% stanovništva ima riješenu vodoopskrbu koja se uglavnom 

obavlja na organizirani način putem javnih sustava kojima upravljaju specijalizirane javne tvrtke, 

odnosno komunalna poduzeća. Na području Grada Samobora vodoopskrbom upravlja tvrtka 

"Vodoopskrba i odvodnja" d.o.o. Zagreb. 

Ostali dio stanovništva (oko 40%) opskrbljuje se vodom iz malih lokalnih vodovoda ili putem 

individualnih zahvata. U ovim okolnostima pretežito se ne zadovoljava niz uvjeta: 

- kontinuitet i sigurnost vodoopskrbe, 

- kakvoća vode, 

- kontrola sanitarne ispravnosti vode i dr. 

Dosadašnji razvoj vodoopskrbe bio je usmjeren i pratio je rast većih aglomeracija stanovnika u 

gradovima i naseljenim mjestima područja Grada Samobora. U perifernim, rijetko naseljenim 

područjima Grada ne postoje značajniji vodoopskrbni sustavi odnosno zahvati i objekti. 



Dio vodoopskrbne mreže je dotrajao. Tako je npr. u naseljima Rude i Braslovje vodoopskrbna 

mreža u funkciji još od 1914. godine. Ona je dotrajala, ali pokazuje dugogodišnju tradiciju 

organizirane vodoopskrbe na području Grada. 

Izvorišta voda i potrebe 

Za vodoopskrbu Grada Samobora od najvećeg su interesa postojeća i potencijalna crpilišta na 

područja savskog aluvija i Samoborskog gorja. 

Najznačajnija izvorišta s gledišta rješavanja potrebe vodoopskrbe su veća postojeća vodocrpilišta 

savskog aluvija i to: 

• crpilište "Strmec" putem kojeg se zadovoljavaju vodoopskrbne potrebe Grada Samobora, 

Općine Sveta Nedelja i zapadnih dijelova vodoopskrbnog sustava grada Zagreba, 

• crpilište "Bregana" koje se koristi za zadovoljenje vodoopskrbnih potreba na području 

Grada Samobora. 

Vodocrpilišta manjeg značaja zbog svoje manje izdašnosti su: "Slapnica" s Q = 60 l/sek i 

"Lipovec" s Q = 20 l/sek. 

Postojeći kapacitet vodocrpilišta "Strmec" je 500 l/sek a njegov planirani kapacitet je između 700 

i 900 l/sek. Postojeći kapacitet vodocrpilišta "Bregana" je 100 l/sek, a planirani kapacitet se ne 

povećava. 

Izvorišta "Slapnica" i "Lipovec" služe uglavnom za vodoopskrbu visinskih djelova Grada 

Samobora. 

Ova izvorišta nalaze se na jugoistočnom dijelu Samoborskog gorja, s jugozapadne strane grada 

Samobora. Postavljenim visinskim lokacijama omogućena je gravitacijska distribucija vode za 

grad Samobor. 

U sadašnjem stanju ova izvorišta zahtijevaju sanaciju i povećanje zaštite svojih izvorišnih resursa. 

Na širem području Samoborskog gorja postoji više izvorišta manjeg kapaciteta (kaptaže i 

izvorišta) kojima se osigurava vodoopskrba pojedinih naselja i ti vodovodi se smatraju lokalnim. 

Ova izvorišta, premda ne mogu garantirati traženu kakvoću vode, sigurnost dobave i sanitarnu 

ispravnost, ipak su od značaja za vodoopskrbu manjih zapadnih područja Grada Samobora jer se 

zbog udaljenosti i razvijenog reljefa, vodoopskrba iz većih sustava smatra neracionalnom. 

Treba napomenuti, da je vodoopskrba većeg dijela Samobora riješena iz sustava javne 

vodoopskrbe "Vodoopskrbe i odvodnje". 

Brdski dio Grada karakterizira postojanje velikog broja malih naselja (sela i zaselaka). Ova 

naselja su obično međusobno dosta udaljena, i često se nalaze na višem dijelu gorja. Do sada nije 

bilo moguće organizirati vodoopskrbu iz zajedničkog javnog sustava vodoopskrbe te su mještani 

najčešće sami gradili vlastite lokalne vodovode bazirane na bližim izvorima ili bunarima. 

Danas se većina malih naselja na višim dijelovima Samoborskog i Žumberačkog gorja opskrbljuje 

vodom iz tih lokalnih sustava s kaptiranih izvora. 

Dio naselja na nižim predjelima također se opskrbljuje vodom iz lokalnih sustava baziranih na 

izvorima a često i bunarima u plitkim dolinama potoka. Manjim brojem ovih lokalnih sustava 

upravlja Vodoopskrba. Sustave su gradili najčešće stanovnici sami (uglavnom u okviru mjesnih 

zajednica) uz pomoć Grada Samobora. 

Kako danas mjesne zajednice ne egzistiraju, vlasništvo nad ovim sustavima ima Grad Samobor, a 

njima djelomično još upravljaju stanovnici sami uz veliku pomoć Poglavarstva. 

Popis lokalnih vodoopskrbnih podsustava koji su pod nadzorom i upravljanjem "Vodoopskrbe i 

odvodnje" d.o.o., Zagreb, te lokalnih vodovoda pod upravom i nadzorom lokalne uprave: 



Sustav Opskrba naselja 

Način upravljanja Broj 

Kapacitet 

i nadzora domaćinstava 

1. Grdanjci Grdanjci lok.upr. 120 

2. Višnjevec Višnjevec (0,05 l/s) 

sušni period 

lok.upr. 10 

3. Kostanjevec Kostanjevec (1,0 l/s) lok.upr. 15 

4. Cerje-Manja Vas Cerje + Manja Vas (1,2 l/s) VIO 

5. Prekrižje Prekrižje lok.upr. 8 

6. Bukovje (sustav Manja Vas-Cerje) Bukovje lok.upr. 15 

6a. Bukovje II 

7. Kotari Kotari (0,3 l/s) lok.upr. 20 

8. Klake I Klake I (0,5 l/s) lok.upr. 50 

9. Klake II Klake II (0,1 l/s) lok.upr. 40 

10. Donji Črnec Donji Črnec (0,4 l/s) lok.upr. 33 

11. Gornji Črnec Gornji Črnec (0,05 l/s) lok.upr. 30 

12. Pihlerski Breg Pihlerski Breg (0,5 l/s) lok.upr. 40 

13. Braslovje – Guliši zaselak Guliši lok.upr. 13 

14. Braslovje – Matijevići zaselak Matijevići lok.upr. 30 

15. Braslovje – Grgečići zaselak Grgečići (0,5 l/s) lok.upr. 15 

16. V. Lipovec - Klokočevica V. Lipovec (3,4 l/s) lok.upr. 25 

17. M. Lipovec M. Lipovec (0,5 l/s) lok.upr. 24 

18. Gregurić Breg Gregurić Breg (1,5 l/s) lok.upr. 30 

19. Slani Dol Slani Dol (0,2 l/s) lok.upr. 70 

20. Gornja Dubrava Gornja Dubrava (0,6 l/s) lok.upr. 11 

21. Lešće-Otruševec dio Otruševca (0,1 l/s) lok.upr. 11 

22. Podgrađe Podokićko Podgrađe (1,2 l/s) lok.upr. 20 

23. Velika Rakovica dio Rakovice (0,5 l/s) lok.upr. 50 

24. Drežnik – Botići dio Drežnika (0,2 l/s) lok.upr. 35 

25. Drežnik – Štulci dio Drežnika lok.upr. 15 

26. Petkov Breg Petkov Breg lok.upr. 70 

27. Pavučnjak – Jarek dio Pavučnjaka lok.upr. 35 

28. Pavučnjak – Kirini dio Pavučnjaka lok.upr. 12 

29. Pavučnjak – Šolčići dio Pavučnjaka lok.upr. 16 

30. Pavučnjak – Botički dio Pavučnjaka lok.upr. 15 

31. Pavučnjak – Palčići dio Pavučnjaka (0,3 l/s) lok.upr. 34 

32. Pavučnjak – Buti dio Pavučnjaka lok.upr. 17 

33. Velika Jazbina dio Jazbine (0,1 l/s) lok.upr. 20 

34. Bregana – Remontni zavod Remontni zavod (12 l/s) van pogona 4 

35. Kaptaža Braslovje dio Ruda VIO 

36. Stojdraga Stojdraga VIO 

37. Slapnica Lipovec Samobor VIO 

38. Noršić Selo Noršić Selo VIO 

39. Beder – Javorek Beder-Javorek VIO 

Uz stalna domaćinstva u većini sela postoje i vikendice koje također treba opskrbiti vodom. 

Osnova svakog sustava vodoopskrbe je izvorište, koje treba davati dovoljne količine zdrave pitke 

vode za potrebe potrošača. Na promatrana 34 sustava postoje dva osnovna tipa zahvata. Najveći 

dio izvorišta su kaptirani izvori, uglavnom u karbonatnim stijenama Samoborskog i Žumberačkog 

gorja. Ovom tipu zahvata pripadaju svi sustavi od broja 1 do broja 23 i broj 33. 

Za svaki od ovih kaptiranih izvora se može reći da je glede kapaciteta i kvalitete vode zasebni 

slučaj. 

Dovoljne količine vode za sadašnje potrebe imaju izvorišta: 

1. Grdanjci 

2. Kostanjevec 

3. Braslovlje - Matijevići 

4. Veliki Lipovec 

5. Gregurić Breg 

6. Podgrađe 



Kapacitet izvorišta uglavnom zadovoljavaju potrebe na narednim sustavima: 

1. Bukovje - Manja Vas - Cerje 

2. Klake I 

3. Klake II 

4. Donji Črnec 

5. Pihlerski Breg 

6. Braslovlje - Guliši 

7. Braslovlje - Grgečići 

8. Mali Lipovec 

9. Velika Rakovica 

Kapaciteti izvora ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (osobito u sušnom periodu) na narednim 

sustavima: 

1. Višnjevec 

2. Bukovje (za selo Bukovje) 

3. Prekrižje 

4. Kotari (za dio sela Kotari) 

5. Gornji Črnec 

6. Slani Dol 

8. Gornja Dubrava 

9. Lešće - Otruševec 

10. Velika Jazbina 

Osobito je kritična situacija na sustavu Višnjevec gdje u sušnom periodu kapacitet izvora ne 

zadovoljava ni potrebe 10 domaćinstava. Uz to u blizini sela nema drugih izvora. 

Teška situacija je i u naselju Slani Dol gdje kapacitet izvora ne zadovoljava postojećih 70 

domaćinstava, a visokotlačna pumpa dodatno poskupljuje pogon. 

Kod ovih izvorišta (baziranih na izvorima) nisu obavljani istražni radovi koji su trebali definirati 

količine i kvalitetu voda. 

Sadašnji kapaciteti bunara uglavnom zadovoljavaju potrebe potrošača, ali je kvaliteta vode 

ugrožena mogućnošću zagađenja s površine terena. Voda zahvaćena iz dubljih slojeva (bunar 

Petkov Breg) često sadrži povećane količine željeza i mangana. 

Kako su svi ovi sustavi locirani na relativno ravničarskom terenu, blizu mreže javne vodoopskrbe 

trebalo bi ih spojiti na nju. Dok su postojeći bunari još u pogonu treba uvesti redovnu kontrolu 

kvalitete vode i dezinfekciju. 

Ni jedan od ova 34 samostalna sustava vodoopskrbe ne ispunjava uvjete za uključivanje u sustav 

javne vodoopskrbe. Lokalni vodovod u naselju Klake preuzelo je na upravljanje komunalno 

poduzeće iz Klinča Sela. Sva izvorišta (kaptirani izvori i bunari) nemaju definiranu ni izdašnost ni 

kvalitetu vode, kao ni prilivna područja i mjere zaštite. Po zakonskim propisima ova izvorišta su 

"ilegalna" jer ne posjeduju ni vodopravnu dozvolu, a nemaju ni koncesiju. 

Na jugozapadnom dijelu područja Grada Samobora nalazi se vodovod: Petričko Selo - Hartje - 

Drašći vrh - Željezno Žumberačko. 

Na jugoistočnom dijelu područja Grada nalazi se vodovod: Galgovo - Martin pod Okićem - 

Falaščak - Molvice - Slavagora - Konščica - Kladje - Mala Rakovica na koji se veže ogranak: 

Velika Rakovica - Slavagora s planiranom vodospremom u Slavagori. 



Vodoopskrbna postrojenja su: 

- Falaščak zapremnina 100 m 3 k.p. 290 m n.m. (kota preljeva) 

- Slava Gora zapremnina 150 m 3 k.p. 416 m n.m. 

- Konščica zapremnina 200 m 3 k.p. 293 m n.m. 

- Kotari zapremnina k.p. 559,7 m n.m. 

- Cerje zapremnina 50 m 3 k.p. 467 m n.m. 

- Giznik zapremnina 300 m 3 k.p. 250 m n.m. 

- Sveti Juraj zapremnina 30 m 3 k.p. 305 m n.m. 

- Bogdanovićeva zapremnina 1000 m 3 k.p. 215 m n.m. 

- Čudomerščak zapremnina 280 m 3 k.p. 218 m n.m. 

- Vrhovčak zapremnina 100 m 3 k.p. 320 m n.m. 

- Jelenščak zapremnina 200 m 3 k.p. 225 m n.m. 

- Bregana zapremnina 800 m 3 k.p. 218 m n.m. 

- Rakov Potok zapremnina 400 m 3 k.p. 230 m n.m. 

- Bukovje zapremnina 100 m 3 k.p. 510 m n.m. 

- Mala Rakovica zapremnina 150 m 3 k.p. 250 m n.m. 

Crpne stanice su: 

- Falaščak Q = 10 l/s 

- Konščica Q = 4,5 l/s H = 133 m n.m. 

- Baltin jarak Q = 13 l/s H = 97 m n.m. 

- Giznik Q = 5 l/s 

- Bukovje (izvorište) Q = 1,2 l/s H = 508 m n.m. 

- Kotari Q = 0,2 l/s 

- Anin dol Q = 7,0 l/s 

- Slapnica (izvorište) Q = 60,0 l/s 

- Lipovec (izvorište) Q = 18,0 l/s 

- Rakov Potok Q = 2×13 l/s 

- Slava Gora Q = 2×3 l/s 

- Jelenščak 

Nizinskim dijelom područja izgrađen je magistralni vodovod koji je povezan sa zagrebačkim 

vodovodom, a opskrbljuje se iz ovih crpilišta: 

- Bregana (3 bunara) kapaciteta 100 l/s 

- Strmec (6 bunara) kapaciteta 500 l/s 

- Slapnica (11 kaptaža) kapaciteta 60 l/s 

- Lipovec (4 kaptaža) kapaciteta 20 l/s 

- Gornji kraj (2 kopana bunara) kapaciteta 15 l/s 

- Baltin jarek (1 kaptaža) kapaciteta 3 l/s 

- Falaščak kapaciteta 10 l/s 

Na ovaj sustav su priključena i sljedeća naselja: Bregana, Lug, Podvrh, Otruševec, Velika i Mala 

Jazbina, Klokočevec, Bobovica, Hrastina, Domaslovec, Farkaševec, Vrbovec, Medsave, Savrščak, 

Celine, Velika i Mala Rakovica, Kladje, Molvice, Konjščica, Falaščak, Sveti Martin pod Okićem i 

Galgovo. 

Na lijevoj obali Save nalazi se vodozaštitno područje "Šibice" s dvije zone sanitarne zaštite (I. i 

II.). Ono dijelom svojeg užeg vodozaštitnog područja II. zona ulazi u prostorni obuhvat Plana. 

Vodom iz vodocrpilišta "Šibice" opskrbljuje se krajnji sjeverozapadni dio Zagrebačke županije i 

veći dio Krapinsko-zagorske županije. Za ovo vodocrpilište donesena je Odluka o vodozaštitnom 

području "Šibice" (Službeni glasnik 19/83) i to za I. i II. zonu dok je za III izrađen prijedlog 

Odluke. 

U područje obuhvata plana ulaze zone sanitarne zaštite izvorišta s područja Grada Jastrebarskog. 

Za ta vodocrpilišta donesena je Odluka o vodozaštitnim područjima izvorišta vodoopskrbnog 

sustava "Jastrebarsko". 



Ocjena postojećeg stanja 

Kod svih većih vodoopskrbnih sustava primjetni su znatni gubici vode, te problemi kod 

upravljanja i održavanja. 

Kod lokalnih vodovoda uočljivi su ovi nedostaci: nedovoljna količina vode, upitna kakvoća i 

sanitarna ispravnost vode te način održavanja i kontrole pogona. 

B) Odvodnja 

Sustav javne odvodnje grada Samobora i naselja Bregana riješen je mješovitim načinom odvodnje 

otpadnih i oborinskih voda. U okolnim rubnim gradskim i prigradskim naseljima grada Samobora: 

Perivoj, Lug, Klokočevec, Bobovica, Gradna te u novom dijelu naselja Bregana odvodnja je 

riješena polurazdjelnim sustavom odvodnje. 

Istočno od naselja Gradna, a neposredno uz glavni odvodni kanalizacijski kolektor lociran je 

uređaj za pročišćavanje otpadnih voda instaliranog kapaciteta cca 15.000 do 18.000 ES. Na ovaj 

uređaj priključena je sva odvodnja grada Samobora i okolnih navedenih naselja. Kapacitet uređaja 

ne zadovoljava sadašnje potrebe te je potrebna njegova rekonstrukcija i povećanje kapaciteta do 

50.000 ES, što će zadovoljiti potrebe do 2015. godine. 

Naselja Medsave, Vrbovec Samoborski, Farkaševec Samoborski, Hrastina, Celine, Savrščak i 

Otok imaju riješenu odvodnju putem precrpnih uređaja kojim se otpadne vode odvode u sabirni 

uređaj i zajedničkim precrpljivanjem tlačnim cjevovodom dovode na uređaj za pročišćavanje. 

C) Zaštita desnog zaobalja rijeke Save od poplava 

Male i srednje vode Bistraca i Gradne se danas novoizgrađenim kanalom sa sjeveroistočne strane 

autoceste Zagreb-Bregana odvode u korito potoka Rakovice i njime se ispuštaju u korito rijeke 

Save nizvodno od budućeg pregradnog mjesta planirane HE Zaprešić. Svrha ovog hidrotehničkog 

zahvata je sprječavanje ulijevanja malih i srednjih voda Bistraca i Gradne u prostor uspora buduće 

akumulacije hidroelektrane. Preusmjeravanje tečenja se postiglo izgradnjom preljevnih pragova u 

postojećim koritima Bistraca i Gradne koji dopuštaju samo velikim vodama ovih vodotoka 

prelijevanje u staro korito. 

Desna obala rijeke Save nije branjena od velikih voda zato što se to namjeravalo učiniti u sklopu 

izgradnje nasipa dovodnog kanala HE Podsused. Za rječicu Gradnu i potoke Bistrac i Rakovicu 

postoji tehnička dokumentacija za izgradnju obrambenih nasipa od velikih voda. 

Grad Samobor pripada vodnom području sliva Save i Kupe. Na području Grada prisutne su 

pojave plavljenja i bujično erozijska djelovanja, pa je zaštita od štetnog djelovanja voda važna 

djelatnost koju u narednom razdoblju treba usmjeriti na provedbu uglavnom već planiranih 

aktivnosti. 

Rijeka Sava i slivovi Samoborskog gorja 

Hidrografska mreža slivnog područja Samoborskog gorja je vrlo dobro razvijena. Brojni brdski 

vodotoci čine u svom nizvodnom, ravničarskom terenu potoke Breganu, Podvrščak, Bistrac, 

Gradnu i Rakovicu, a svi oni utječu u Savu. 

Bregana ima pritoke: Jarak, Dobri potok, Velika draga, Škrobotnik, Breganica, Dugi hrt i Jarak 

(Višnjevec). 

Lipovečka Gradna ima pritoke: Slapnica, Javorečki potok i Pozorin potok. 

Rudarska Gradna ima pritoke: Med drage, Gulišev potok, Veliki dol, Gregurić potok i Bijeli 

potok. 

Gradna (zajedničko korito Lipovečke i Rudarske Gradne) ima pritoke: Bistrac s Ciglenjakom i 

Podvrščakom. 

Rakovica ima pritoke: Lanišće, Mala i Velika Rakovica i Šumečec. 

Na istočnom dijelu područja nalaze se potoci: Molvice, Starča i Lomnica. 



Potok Bregana 

Ovaj vodotok je bujičnog karaktera, djelomično je granični vodotok između Republike Hrvatske i 

Republike Slovenije. Izvedena je regulacija njegovog korita od utoka u Savu do Breganskih sela. 

Na uzvodnom dijelu toka Bregane izvedeni su manji hidrotehnički radovi na obaloutvrdama i 

potpornim zidovima. Izveden je desnoobalni nasip uz vodocrpilište Bregana do naselja 

Samoborski Otok u svrhu zaštite naselja od poplave. 

Potok Gradna 

Izvedeni su djelomični radovi u nizinskom dijelu Lipovečka vodotoka u obliku regulacije korita 

kao i u brdskom dijelu sliva koji čine vodotoci Rudarska Gradna i Lipovečka Gradna. 

Kroz grad Samobor korito je regulirano. Na uređenju bujice Slapnica su izvedeni uređajni radovi 

u koritu u vidu tri bujičarske pregrade od kamena, reda veličine h = 3,5 - 4,0 m. 

Potok Rakovica 

Izvedena je regulacija potoka Rakovice od ušća u Savu do autoceste Zagreb - Ljubljana. 

Rijeka Sava 

Za rijeku Savu izrađuje se tehnička dokumentacija za I. etapu izgradnje desnih obrambenih nasipa 

za zaštitu od poplave, a planirana je i HE Zaprešić sa završetkom akumulacije na području 


Sustav obrane od poplava Zagrebačke županije temelji se na rješenju "Srednje Posavlje". 

Unaprijed zadanim kriterijima planira se manipuliranje velikim vodama Save tako da se osigura 

efikasna obrana od poplave, a višak vode otereti u paralelne kanale i pohrani u za to rezervirane 

retencijske prostore. 

Na području Grada Samobora potrebno je izvršiti rekonstrukciju savskih nasipa na dionici od 

Sutle prema Podsusedu. 

Nizinsko područje između Sutle i Krapine tek je manjim dijelom branjeno od savskih poplavnih 

voda. Na tom prostoru predviđena je izgradnja HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused). To je 

višenamjenski objekt kojim se uz energetsko korištenje Save rješava ujedno i obrana od poplava 

područja uzvodno od Podsuseda, odvodnja zaobalja, sanacija zaobalja, vodoopskrba, i stvara 

mogućnost gospodarskog iskorištavanja znatnih površina. 

Sliv rijeke Kupe 

Na jugu područja nalaze se potoci Okičnica s pritocima Jakobci i Konščica, te potok Velika 

Botova s pritocima: Mala Botova, Pavučnjak i Rakov potok. 

Zajednička značajka svih navedenih vodotoka je bujičnost tokova iz kojih se velike vode često 

izlijevaju iz korita i nanose štetu okolnom naseljenom području. 

Nadalje, sastav tla slivnih površina i korita vodotoka je podložan klizanju i razvoju erozijskih 

procesa što dovodi do značajnog prenošenja nanosa. 

1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke 

Najvažnije prostorno-razvojne i resursne značajke Grada Samobora su: 

- zemljopisni položaj (geografski i geopolitički) 

- grad i okolna naselja 

- prometni značaj (cestovni) 

- poljoprivredno tlo 

- šume 

- rijeka Sava s priobaljem 

- ostale vodne površine s priobalnim prostorima 

- vodonosno područje 

- povijesno nasljeđe 

- zaštićeni dijelovi prirode. 



Koncentracija stanovništva u gradskom naselju (Samobor) i naseljima koja s njime čine 

prostorno-razvojnu cjelinu (obuhvat GUP-a) je preko 50% ukupnog stanovništva Grada. 

Stoga je razvoj gradskog i prigradskog područja Samobora strateško pitanje. 

Samobor je, s 15.147 stanovnika 6 konurbacijsko i manje regionalno razvojno središte. Planirani 

broj stanovnika u obuhvatu GUP-a (Samobor s dijelovima prigradskih naselja urbanih obilježja) je 

cca 22.000 - 25.000 stanovnika. 

Iz navedenoga slijedi i zaključak da velik dio stanovništva živi u ruralnim ili ruralno-urbanim 

naseljima u kućanstvima koja se djelomično ili pretežno bave poljoprivredom. 

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjeduju 96 % ukupnih poljoprivrednih površina. 

Preostalih 4% je državno poljoprivredno zemljište. Poduzeće koje je obrađivalo državno zemljište 

je u stečaju. 

Struktura posjeda je nepovoljna. Svega 8% gospodarstava ima posjed od 6-8 hektara, a 3% od 8- 

15 hektara. Ta gospodarstva proizvode nešto tržnih viškova poljoprivrednih proizvoda. 

Nova trgovačka društva koja se danas bave i poljoprivrednom proizvodnjom ne mogu uspješno 

zamijeniti donedavnu kooperaciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i bivših velikih 

poljoprivrednih i prerađivačkih poduzeća. 

Samoborska poljoprivreda odražava stanje ukupne hrvatske poljoprivrede i gospodarstva. Posebni 

problemi se javljaju u prodaji poljoprivrednih proizvoda i organiziranju proizvodnje, odnosno 

njenom kreditiranju. 

Neposredna blizina Grada Zagreba i njegovo tržište vrlo su poticajni za razvitak poljoprivredne 

proizvodnje. 

Gospodarstvo Samobora je, i unatoč makroekonomskim i političkim problemima koji obilježavaju 

zadnju dekadu XX. stoljeća u Republici Hrvatskoj, očuvalo poduzetničku tradiciju. 

Samoborski poduzetnici koriste prednosti zemljopisnog položaja i traže nova, uglavnom izvozna 

tržišta, a tome pogoduje blizina granice i glavnog grada. 

Industrija, graditeljstvo i trgovina zapošljavaju preko 3.100 ljudi. Broj obrtnika se konstantno 

povećava i danas ih ima oko 1.700. 

Najveći dio samoborskog prostora pripada šumskim površinama koje uz ekološku i zaštitnu imaju 

i gospodarsku funkciju u proizvodnji drvene građe i ogrjevnog drveta. Posebnu važnost u 

samoborskim resursima ima eksploatacija mineralnih sirovina – šljunka i pijeska vezanog uz 

aluvij save (Savrščak), kamena u Samoborskom gorju (Mala Rakovica, Smerovišće, Škrobotnik) 

te termalne vode na spoju savske nizine i istočnih obronaka Samoborskog gorja (Šmidhen). 

Uz savski su aluvij vezana i crpilišta pitke i tehnološke vode. 

Hidropotencijal Save iskoristit će se izgradnjom HE Zaprešić (izvan obuhvata GUP-a), a dio 

pripadajuće akumulacije prostirat će se na području Grada Samobora. 

Krajobraz se može podijeliti u tri kategorije: prirodni, kultivirani i izgrađeni krajobraz. Prirodni 

krajobraz je pretežito biofizička struktura unutar koje se razvijaju relativno stabilni ekosustavi. 

Najznačajniji predjeli prirodnog krajobraza su šumske cjeline te ekosustavi vodotoka. 

Pod posebnom su zaštitom predjeli Žumberka i Samoborskog gorja proglašeni parkom prirode 

koji na području Grada Samobora zauzima više od 100 km 2 odnosno više od 40% površine Grada. 

U Samoborskom je gorju i posebni - botanički - rezervat Smerovišće te park-šuma Tepec - 

Palačnik - Stražnik. Na Žumberku je i zaštićeni krajolik – dolina potoka Slapnice. Uz Savu je i 

mali dio posebnog - ornitološkog - rezervata Strmec - Sava. 

6 

Popis 2001. godine 



Kultivirani krajobraz ili pretežito ruralna struktura sadrži gotovo sve značajke prirodnog 

krajobraza pogotovo u brdskom prostoru. Prevladavaju male gustoće naseljenosti i opsegom 

manja naselja koja se stapaju s prirodnim okružjem. 

Izgrađeni krajobraz je pretežito urbana struktura kojoj je čovjek svojim zahvatima u potpunosti 

promijenio prirodni kultivirani krajobraz. Među najznačajnije izgrađene strukture ubraja se 

Samobor, a na nižim razinama i ostala naselja ili dijelovi naselja s obilježjima izgrađenog 

krajobrazu. 

Kulturno-povijesni krajobraz su kultivirani i/ili izgrađeni krajobraz koji su stvarani u dugom 

vremenskom slijedu. Najznačajniji takav krajobraz je zaštićena urbana cjelina Samobora. 

Turizam je tradicionalno prostorno-razvojna i resursna značajka samoborskog kraja. 

Povijesna, prirodna, socijalna, geoprometna i gospodarska osnova za kvalitetan razvoj 

samoborskog turizma svakako postoji. To može rezultirati cjelogodišnjim organiziranim 

turističkim djelovanjem, potaknuti niz ostalih djelatnosti i dodatno zapošljavanje, polučiti 

značajne financijske učinke i podići razinu kulture življenja. Koncepcije razvoja turizma 

zasnovane na postojećim potencijalima i potražnji, nažalost još nema. 

Prostorom prolazi strateški cestovni pravac Hrvatske i to europski koridor E70, a poklapa se s 

paneuropskim koridorom X. 

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg 

područja i ocjena postojećih prostornih planova 

1.1.3.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske 7 i Program prostornog 

uređenja 8 

Strategijom Republike Hrvatske je dana orijentacija dugoročnog prostornog razvitka prema zaštiti 

prirodnih i kulturnih vrijednosti, prema načelima održivog razvoja. 

Programom Republike Hrvatske su određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i 

smjernice za uređenje prostora te prijedlog prioriteta za ostvarenje ciljeva prostornog uređenja. 

Prioriteti su: 

• zaustavljanje negativnih procesa za depopulacijskim područjima kroz jačanje i pokretanje 

gospodarstva i prometnih funkcija 

• iskorištenje postojećih i nedovoljno učinkovitih potencijala na lokacijama i kapacitetima gdje 

se može bez većih ulaganja postići brži i kvalitetniji učinak 

• otklanjanje nedostataka i modernizacija postojećih infrastrukturnih sustava 

• sanacija kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša 

Samobor je svrstan u kategoriju srednjih gradova (15.000- 30.000 st.) koje treba osposobljavati za 

stvarnu ulogu srednjeg razvojnog središta u konurbacijskom području grada Zagreba. 

Prema Strategiji Republike Hrvatske spada u 117 gradova koji zadovoljavaju demografske i 

socioekonomske kriterije grada. 

Programom Republike Hrvatske postavljeni su sljedeći prioriteti: 

- Cestovni promet 

• dovršenje izgradnje autoceste Bregana – Jankomir (što je i učinjeno) 

- Vodnogospodarski sustav 

• osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo u što kraćem 

vremenskom roku. 

7 

8 

iz 1997. g. 

NN 50/99 



Mjere za postizanje ciljeva su uklanjanje izvora ili uzroka zagađivanja voda, sprečavanje 

nastajanja zagađenja na izvorištima, određivanje zona zaštite vodocrpilišta, izgrađivanje 

neophodnih vodosprema, izgrađivanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i slično. 

Za gospodarstvo je navedeno: 

- Šumarstvo 

U cilju očuvanja šuma potrebno je svaku šumsku površinu obnoviti, potencirati zaštitnu ulogu 

šuma, ne prenamijeniti postojeće šumske površine, provoditi postojeće mjere i utvrđivati nove 

za zaštićene šume te povećati šumske površine pod zaštitom u smislu proglašenja zaštite. 

- Poljodjelstvo 

U cilju zaštite i očuvanja tog resursa potrebno je dokumentima prostornog uređenja osigurati 

njegovo racionalno korištenje i smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta u druge namjene. 

- Industrija 

Potencirati industrijske grane za koje postoje osigurani prirodni resursi, osigurana i školovana 

radna snaga, tržište, kapital i tradicija. 

- Turizam 

Podići turizam na višu razinu koristeći prirodne prednosti – šume jezera, vodotoke ..., kulturne 

osobitosti – graditeljsku baštinu te razviti i nove aspekte – šport, rekreaciju, pri čemu je 

izgradnja golf igrališta potencirana kao dio ponude od važnosti za Državu. 

- Zaštita prirodne baštine 

Zaštititi dvostruko veću površinu (na nivou Države) i u tom smislu, na temelju stupnja 

očuvanosti, kvalitete i vrijednosti pojedinih prostora predlagati njihovu zaštitu. 

- Zaštita graditeljske baštine 

Uspostaviti ravnotežu između izvorno-povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih 

graditeljskih pojava na prostorima povijesnih cjelina kroz uspostavu mjera zaštite izradom 

stručnih konzervatorskih studija i prostornih planova. 

- Krajobraz 

Zaštita identiteta postojećih krajobraznih i prirodnih vrijednosti. 

- Zaštita okoliša 

Unaprijediti postojeću kvalitetu okoliša, sanirati krizna područja, ukloniti uzroke zagađenja, 

osobito onih koji i u europskim relacijama ulaze u jako vrijedne i rijetke prostore – nezagađena 

tla, čista pitka voda, ambijentalne cjeline. 

- Zbrinjavanje otpada 

Smanjenje sadašnjih nekontroliranih odlagališta, uspostava mreže prikupljališta otpada, izrada 

programa zbrinjavanja otpada na županijskim i gradskim razinama. 

Na prostoru Grada nije predviđena lokacija za obrađivanje i skladištenja opasnog otpada. 

Zatvaranje i rekultiviranje predviđeno je Prostornim planom Zagrebačke županije za 

odlagalište otpada Trebež te je predložena nova lokacija Mokrice istočno od Donje Zdenčine. 

1.1.3.2. Prostorni plan Zagrebačke županije 9 

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br 10/97.) 

Samobor se nalazi u Zagrebačkoj županiji. 

Površina Grada Samobor a iznosi 250,73 km² odnosno 8,2% ukupne površine Županije. 

Osnovni ciljevi prostornog razvoja Županije su: 

• ravnomjerniji demografski razvoj i rješavanje demografskih problema 

• razvoj i unapređenje sustava naselja 

9 

Glasnik Zagrebačke županije 3/02. 



• razvoj gospodarskih i infrastrukturnih sustava 

• revitalizacija i poboljšanja uvjeta života u ruralnom i pograničnom području uz očuvanje 

izvornih obilježja i prepoznatljivosti prostora 

• zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti s posebnim naglaskom na zaštitu voda. 

Demografske promjene, stanovništvo i sustav naselja 

U planiranoj policentričnoj mreži gradova na području Županije definirani su tipovi razvojnih 

središta. Osnovni cilj urbanog razvoja: usmjeravati i poticati razvoj grada koji sa sadašnjih preko 

15.000 stanovnika spada u gradove srednje veličine (15.000 - 30.000 stanovnika) da unaprijedi i 

potpuno razvije svoje funkcije za veličinu od oko 20.000, zadržavajući sva ključna obilježja 

povijesnog grada dimenzioniranog po mjeri čovjeka. 

Razvoj prometne i ostale infrastrukture 

- Cestovni promet: 

• autocesta Zagreb - Bregana 

• brza cesta Zagreb - Sv. Nedelja - Samobor 

• državna cesta Bobovica - Bregana - Krašić - Karlovac 

• stalni međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije Bregana - Obrež 

• stalni međunarodni granični cestovni prijelaz II. kategorije Bregana Naselje - Slovenska Vas 

• granični cestovni prijelaz za pogranični promet Novo Selo Žumberačko - Planina 

• županijska cesta Gabrovica - Koretići - Jelenići - Pećno 

• županijska cesta Bobovica - Prigorje Brdovečko 

- Željeznički promet 

• Planirana je trasa pruge II. reda Podsused - Sv. Nedelja - Samobor - Bregana. 

Vodnogospodarski sustav 

Da bi se osigurale dovoljne količine zdrave i kvalitetne pitke vode, neophodno je provesti 

određene aktivnosti: 

• sprečavati zagađivanje terena na području zaštitnih zona vodocrpilišta 

• sustavno i planski proširivati mrežu gradske kanalizacije 

• rekonstruirati uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na kapacitet 50.000 ES. 

Postupanje s otpadom 

Za rješenje problematike zbrinjavanja i gospodarenja otpadom, potrebno je: 

• izraditi posebnu studiju zbrinjavanja otpada na nivou Županije 

• odlagalište Trebež rekultivirati i zatvoriti 

• planirana lokacija odlagališta komunalnog otpada u Mokricama smatra se lokacijom u 

istraživanju. 

Zaštita krajobraznih, kulturnih i prirodnih vrijednosti 

- Vodni resursi 

Osim definiranja zona u kojima je zabranjena svaka izgradnja i zona u kojima je dozvoljena 

izgradnja pod određenim uvjetima, potrebno je uspostaviti sistem odvodnje, osobito za područja 

vodonosnika, kao i sustav uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. 

- Graditeljska baština 

Utvrđuje se da je zaštitu nepokretnih kulturnih dobara potrebno provoditi planovima užeg 

područja. Traži se da ruralne cjeline i predjeli zadrže svoj identitet i izvorna obilježja. U 

Prostornom planu uređenja Grada i Općine treba prikazati zaštićena, preventivno zaštićena i za 

zaštitu predložena dobra nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja kao i uvjete njihova 

korištenja. 



- Prirodna baština 

Osim na zaštićene dijelove prirode, određene oblike zaštite potrebno je usmjeriti i na 

najugroženiju kategoriju – ruralne predjele kultiviranog krajobraza. 

Planira se uspostavljanje Županijske krajobrazne osnove sa sustavom podataka o prirodnom i 

kulturnom nasljeđu. 

- Zrak 

Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša inicirala je projekt "Katastar emisija u okoliš" (KEO) 

kojem je svrha prikupiti podatke o emisijama u tlo, vodu i zrak. Na osnovi njih poduzet će se 

mjere zaštite okoliša. 

1.1.4. Ocjena postojećih prostornih planova 


Plan je bio donesen 1986. godine i temeljito dopunjen 1996. godine. Pružao je dobru osnovu za 

usmjeravanje prostornog razvoja. Njegova (pre)detaljna prezentacija je bila u 1:5000. To je 

omogućilo formiranje dosta jasne baze podataka o stanju u prostoru prije desetak godina 

(infrastruktura, šume, klizišta, itd.). Plan nije bio rađen u digitalnom obliku. Katastarske podloge 

su mu danas već zastarjele. 

Bitna opredjeljenja dosadašnjeg plana su planiranje takvog razvoja koji će omogućiti rast svakog 

naselja, očuvavši pritom sve bitne prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti i tradicije skladnog 

razvoja cijelog prostora Grada. Odredbe za provođenje su se u primjeni pokazale dobrima te ih 

nije potrebno značajnije mijenjati. 

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN 

Ovaj je Plan usmjeravao prostorni razvoj samog Samobora. Bio je rađen na podlogama smanjenih 

katastarskih planova i na osnovnoj državnoj karti mjerila 1:5000. To je u primjeni ponekad 

izazivalo nedoumicu, jer se zbog različitih vrsta karata moglo pojedine detalje tumačiti na dva 

načina. 

Plan je za najveći dio stambenih dijelova grada planirao mješovitu namjenu s mogućnošću 

gradnje zgrada visine podrum + prizemlje + 2 kata + potkrovlje. To je u nekoliko slučajeva 

rezultiralo gradnjom prevelikih zgrada koje se nisu skladno uklopile u okolni prostor. 

Plan je za dosta značajne dijelove gradskog prostora odredio zone pod nazivom "izdvojeni 

sadržaji urbaniteta". Za njih je bila propisana izrada detaljnih planova, a ponekad se nije moglo 

jasno odrediti što je u tim zonama dobro graditi, a što ne. Stoga se u novom GUP-u njih ne bi 

trebalo planirati. 

U granice GUP-a su bili uključeni i dijelovi zaštićenih park-šuma (Tepec-Palačnik-Stražnik) što je 

povećalo obuhvat, a nije imalo nikakav značaj za usmjerenje samog razvoja. 

Tranzitni promet i promet koji bi obilazio povijesnu jezgru grada Samobora planom nije bio 

jednoznačno riješen. 

STRATEŠKI PROGRAM RAZVOJA GRADA SAMOBORA od 2002. do 2010. godine 10 

Program je poslužio kao orijentacija u vrijednosnim opredjeljenjima ovog Plana. 

Rađen je po metodologiji koja je novost u Republici Hrvatskoj. Stvarali su ga Samoborci, a ne 

stručnjaci koji su samo koordinirali rad. Rad na njemu se odvijao temeljem sporazuma Vlada 

Republike Hrvatske i Federalne Republike Njemačke. 

10 

Strateški program razvoja Grada Samobora 2002-2010 

Razvojni savjet Grada Samobora u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb i Deutsche Gesellschaft für Techniche Zusammenarbeit 



Primijenjena je suvremena, participativna razvojna metodologija koja zahtijeva puno sudjelovanje 

Samoboraca od početka do kraja izrade programa i u njegovoj provedbi. 

Program je donesen 2002. godine. 11 

Pokušao je sagledati stanje, slabosti, probleme i prijetnje razvoju te od problema preko ciljeva 

odrediti viziju razvoja Grada. Ona je: 

"Samobor je zdrava sredina, sa snažnom poduzetničkom inicijativom koja omogućuje 

napredovanje mladih, stalni gospodarski rast i očuvanje okoliša, punu zaposlenost, razvoj 

društvenih djelatnosti i očuvanje tradicije. Svi dijelovi područja Grada Samobora razvijaju se 

ravnomjerno u skladu sa svojim razvojnim mogućnostima i prednostima. Gradska uprava je 

učinkovita i zadovoljava sve korisnike." 

Završni dio programa su mjere i projekti kojima se želi ostvariti ciljeve u razdoblju do 2010. 

godine, s procjenom troškova, izvorima financiranja i stupnjevanjem prioriteta. 

1.1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske 

podatke te prostorne pokazatelje 

U odnosu na demografske pokazatelje najznačajnija je činjenica da se demografski razvoj odvijao 

znatno drugačije no što se to dosadašnjim planovima pretpostavljalo. Danas na području Grada 

živi oko 40.000 stanovnika. Prema popisu iz 2001. godine tu je živjelo 36.206 stanovnika. 

S obzirom na to da se nekada broj stanovnika rapidno povećavao (npr. od 1971. do 1981. za oko 

4.500 ili 16%), a da se zadnjih 10 godina povećao za samo 1.200 ili 3,4%, o tome treba voditi 

računa. 

Procjene iz Prostornog plana Zagrebačke županije su da bi 2015. u Gradu moglo živjeti oko 

39.500 stanovnika. To sve upućuje na to da se ne mogu uvažiti nekadašnje prognoze o 40 - 43.000 

stanovnika Grada Samobora (u današnjim granicama) do 2001. ili 2005. godine, ali niti do 2015. 

godine. 

Posljedica po plan će biti nešto drugačiji odnos planiranih površina za razvoj naselja i 

gospodarskih djelatnosti no što je to bilo u dosadašnjim planovima. 

U odnosu na prostorne pokazatelje važno je prepoznati obilježja dosadašnjih razvojnih procesa u 

svakom od naselja te ih na kvalitetan način primijeniti u planu. To se prvenstveno odnosi na 

očuvanje najkvalitetnijih poljoprivrednih zemljišta i njihovo izuzimanje od gradnje. 

Dosadašnji planovi su to tlo tretirali kao rezervat za širenje naselja. 

Vodozaštitna područja su značajni element ograničenja jer o njima ovisi vodoopskrba ne samo 

Samobora nego i šire regije. 

S obzirom na zapravo dobru opremljenost naselja komunalnom i društvenom infrastrukturom, a i 

sve više radnih mjesta izvan samog grada, postoje uvjeti za daljnji razvoj svakog naselja u skladu 

s dosadašnjom tradicijom i navikama života te prirodnim i kultiviranim krajobrazom. 

Pri svemu tome promet kao element što je pogodovao razvoju, a i značit će mnogo u budućnosti 

treba biti poticajni, a ne element ograničenja i stvaranja problema u svakodnevnom životu ljudi. 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 

2.1. Ciljevi prostornog razvitka županijskog značaja 

Procjenjuje se da će stanovništvo do 2015. g. u Samoboru rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 

0,68% 12 , tj. sa 35.925 stanovnika iz Popisa 2001. godine broj stanovnika će 2015. godine porasti 

na cca 39.500 stanovnika. U daljnjem demografskom i prostornom razvitku do 2015. g. nastavit 

će se povoljniji razmještaj stanovništva između Grada Zagreba i Zagrebačke županije. 

11 

12 

Službene vijesti Grada Samobora 8/02. 

Podatak iz Prostornog plana Zagrebačke županije 



Izgradnju turističkih kapaciteta treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće ponude. 

Turističku ponudu treba obogatiti mrežom golf igrališta. Razvoj turizma uvjetovan je i razvojem 

kvalitetnije prometne i komunalne infrastrukture te stalnom brigom oko zaštite prirodnih i 

kulturnih dobara i zaštite okoliša. Među ciljevima razvoja turizma izdvajaju se: 

- kontrolirana turistifikacija Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje i postizanje manje 

izoliranosti prostora kroz uređenje sustava pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza 

- razvoj tranzitnog turizma kroz izgradnju odgovarajuće tranzitno turističke ponude. Poseban je 

naglasak na prijelazu Bregana, glavnom ulazu u Hrvatsku iz smjera zapadne Europe. 

U svrhu poboljšanja prometne povezanosti Zagrebačke županije te bolje prometne povezanosti s 

Gradom Zagrebom Prostornim planom Zagrebačke županije planirana je brza cesta Zagreb - Sveta 

Nedelja - Samobor, a u cilju poboljšanja sigurnosti i protočnosti prometa ovim se planom predlaže 

smanjiti njenu kategoriju. 

Od pruga županijskog značaja planira se izgradnja nove pruge – željezničke pruge II. reda koja 

ide trasom bivše samoborske uskotračne željeznice Podsused - Samobor - Bregana. 

Vodne resurse potrebno je prije svega promatrati sa stanovišta iskorištavanja za potrebe 

vodoopskrbe i osiguravanja kvalitetne vode za piće, a moguće ih je iskorištavati i kao 

gospodarske potencijale (energetsko iskorištavanje, navodnjavanje, uzgoj riba) kao izrazito 

ekološke vrijednosti i kao turistički potencijal. 

Šume su važan dio krajobraza i njegovih prirodnih osobitosti. One daju pečat prepoznatljivosti 

krajobraznog identiteta prostora i nositelji su biološke raznolikosti i ekološke stabilnosti, pa stoga 

i nezamjenljiv turistički i prirodni resurs. 

U gospodarenju šumama svi elementi gospodarenja i korištenja šuma moraju biti podređeni 

kriteriju njihove ekološke funkcije i samoobnovljivosti. 

S obzirom na primarnu ulogu poljodjelstva tlo je osnovno i prirodno dobro i preduvjet razvoja. 

Zato treba smanjiti građevinska područja na kvalitetnim poljoprivrednim tlima, stimulirati 

ekološku obradu zemlje, osigurati uvjete za čišćenje divljih deponija i sanirati postojeće, provoditi 

izgradnju kanalizacijske mreže s pročišćivačima za otpadne vode. 

Racionalno korištenje mineralnih sirovina treba biti osnovni kriterij kod određivanja lokacija za 

njihovu eksploataciju. Kod planiranja obima i lokacija eksploatacije prioritet treba imati 

eksploatacija mineralnih sirovina u funkciji sanacije postojećih eksploatacijskih polja i njihovo 

privođenje konačnoj namjeni. Za sva napuštena eksploatacijska polja treba što prije naći 

kvalitetno optimalno rješenje njihove sanacije. Na eksploatacijskom polju na kojem se obavljaju 

rudarski radovi već tijekom eksploatacije treba provoditi postupnu sanaciju terena i biološkom 

rekultivacijom vizualno prilagođavati okolišu. 

Glavni cilj i obveza vezani za unapređenje uređenja naselja odnosi se na racionalno korištenje 

prostora za izgradnju naselja, odnosno određivanje građevinskih područja. 

Treba preispitati i po mogućnosti smanjiti veličinu građevinskih područja brojnih naselja u odnosu 

na planirano u planovima bivše općine jer su ona u većini slučajeva predimenzionirana. 

2.1.1. Razvoj grada i naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 

U prostoru grada razlikuju se tri tipa naselja: urbana i pretežito urbana, ruralno-urbana te ruralna 

naselja. 

Naselja urbanih i pretežito urbanih karakteristika smještena su na prijelazu Samoborskog gorja u 

savsku nizinu i vezana su uz grad Samobor. U ostalom nizinskom i prijelaznom prostoru 

smještena su uglavnom ruralno-urbana naselja, a brdski prostor Grada zauzimaju naselja ruralnih 

karakteristika u kojima ili uz koja se pojavljuju još samo vikend zone. 



U svim naseljima je nužno poticati one mjere koje će ubrzati njihov razvoj, a naročito poboljšanje 

društvene infrastrukture (obrazovanje, zdravstvo, kultura, opskrba) i poboljšanje komunalnog 

standarda. Stvaranje uvjeta za ugodan život usklađen s okolicom osigurat će ostanak postojećih 

stanovnika te povećanje njihova broja. Treba stimulirati otvaranje radnih mjesta u svim oblicima 

djelatnosti koje ne ugrožavaju život ljudi u naseljima. 

Pri formiranju građevinskih područja treba, uvažavajući povijesnu prostornu matricu naselja, 

voditi računa o osiguranju prostora za razvoj stanovanja, ali i drugih sadržaja (radne zone, 

rekreacija i šport, javna namjena itd.). Pri tom treba sačuvati od gradnje sve šumske i 

najkvalitetnije poljoprivredne površine. 

2.1.1.1. Prometna i komunalna infrastruktura 

Osnovni ciljevi razvoja prometnog i infrastrukturnog sustava su: 

− razvoj prometnih i infrastrukturnih sustava treba slijediti potrebe i pravce planiranog 

prostornog razvoja Županije i Grada, 

− racionalno korištenje postojećih kapaciteta i resursa uz optimalno uključivanje u planove 

gospodarskog i prostornog razvoja, 

− infrastrukturni sustavi trebaju biti sigurni u pogonu i korištenju, prostorno razvijeni uz 

mogućnost primjene pojedinih specifičnih rješenja, 

− izgradnja komunalne infrastrukture treba pratiti usmjeravanje razvoja na određena područja, 

opremati naselja i gradove te ostvarivati i podupirati pretpostavke za izgradnju na područjima 

planiranim za razvoj naselja ili djelatnosti. 

2.1.1.2. Prometni sustav 

A) Cestovni promet 

Na području Grada Samobora planira se: 

− izgradnja ceste Sveta Nedelja - Samobor - Bobovica - most preko Save - Brdovec, 

− rekonstrukcija i djelomična izgradnja ceste na trasi: Hamor - Dubrava - Otruševec - Lug – 

Ulica grada Wirgessa, 

− izgradnja južne obilaznice grada Samobora trasom Mala Rakovica - Orahova draga (cesta 

Samobor - Rude) s tunelom, 

− izgradnja zapadne obilaznice grada Samobora cestovnim tunelom po trasi Ulica Halaburščak - 

Ulica Gornji Kraj, 

− proširenje postojeće mreže prometnica na prostore planirane izgradnja kao pretpostavke novoj 

urbanizaciji, 

− asfaltiranje makadamskih dionica i poteza u mreži županijskih, lokalnih i ostalih cestovnih 

prometnica, 

− razvijanje mreže biciklističkih staza i puteva, 

− unapređivanje i racionalizacija korištenja parkirališnih kapaciteta, 

− izgradnja nove ceste južnim rubom Samoborskog gorja. 

B) Željeznički promet 

U željezničkom prometu je planirana trasa željezničke pruge II. reda: Podsused - Sveta Nedelja - 

Samobor - Bregana. 

2.1.1.3. Pošta i telekomunikacije 

Postojeća mreža poštanskih ureda zadovoljava s gledišta današnjeg poštanskog prometa, no 

razvoj, unapređenje i širenje mreže poštanskih ureda i podizanje razine ponude poštanskih usluga 

spada u sveukupni razvoj prometnih odnosa i usluga. 

Primarni ciljevi razvoja telekomunikacijske mreže su: 

− unapređivanje postojećeg, dobrog stupnja razvijenosti, 



− primjena novih učinkovitih tehnologija u sustavu veza, 

− pojačanje koridora međunarodnih veza, 

− dopunjavanje mreže radiodifuzije u svrhu povećanja pokrivenosti do 100%. 

Nadalje, prilikom izgradnje novih dijelova telekomunikacijskog sustava, njegove djelomične 

rekonstrukcije ili zamjene treba koristiti postojeće koridore prometne infrastrukture. 

Zastarjelu opremu i mreže treba zamjenjivati suvremenim i pouzdanijim. 

2.1.1.4. Vodnogospodarski sustav 


Opće stanje vodoopskrbe na području Grada Samobora je uglavnom zadovoljavajuće. Nedovoljna 

je prostorna pokrivenost javnom vodoopskrbnom mrežom u brdskom području Grada Samobora. 

Samobor, Bregana i druga naselja u nizinskom dijelu područja Grada su dobro pokrivena javnom 

vodoopskrbnom mrežom. 

Polazni cilj razvojnog programa javne vodoopskrbe je da svaki stanovnik Republike Hrvatske 

treba u doglednoj budućnosti biti opskrbljen dovoljnim količinama kvalitetne pitke vode. 

Isto tako bi vodoopskrbni sustavi trebali zadovoljiti gospodarske potrebe vode u postojećoj i 

planiranoj izgradnji. 

Racionalno gospodarenje postojećim sustavom vodoopskrbe podrazumijeva: način distribucije u 

okviru dopuštenih gubitaka vode, svođenje potrošnje na stvarne potrebe komunalnog standarda, 

prihvatljiv utrošak električne energije i sl. 

Opskrba vodom ima prioritetni značaj u integralnom pristupu gospodarskim aktivnostima koje se 

koriste vodom. Zato će se i nadalje širiti mreža kaptaža i izvorišta, štititi ih, te povezati sva naselja 

u vodoopskrbni sustav. 

B) Odvodnja i zaštita voda 

Glavni izvor zagađenja podzemnih voda su otpadne vode i druge otpadne tvari, zatim ispiranje 

zagađenih površina, prometnica, erozija, ispiranje tla, primjena različitih sredstava u 

poljodjelstvu, gnojišta, prirodna i izvanredna zagađenja. 

Preduvjet zaštite voda od zagađenja je ispravno tretiranje otpadnih voda i drugog otpada naselja i 

gospodarstava s uređajima za pročišćavanje pojedinih naselja ili gospodarskih i radnih zona. 

U cilju zaštite voda potrebno je realizirati sljedeće ciljeve: 

− sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima, a posebno 

podzemne vode); 

− sanirati i ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na 

postojećim ili planiranim izvorištima vode, 

− očuvati kvalitetu vode tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provođenjem i 

održavanjem mjera zaštite te kontrolom rada izgrađenih objekata i uređaja za pročišćavanje 

zagađenih voda, 

− zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona 

narušena i poboljšati je izgradnjom potrebnih uređaja za prethodno pročišćavanje zagađenih 

voda. Kod nove investicijske izgradnje insistirati na provođenju potrebnih mjera zaštite, 

− osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode tamo gdje su one narušene i postizavanje 

propisane kvalitete za određene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera 

zaštite, 

− ostvariti skladan i postojan razvoj u kojem neće neracionalno korištenje resursa prostora 

dovesti do pogoršanja kvalitete voda, zdravlja ljudi i uslijed toga do teškoća ili čak zaostajanja 

samog razvoja. 



Ciljeve treba realizirati na načelima održivog razvoja, na način koji zadovoljavanjem potreba 

sadašnje generacije ne ugrožava pravo i mogućnost istovjetnog korištenja sljedećih generacija. 

Zaštita vodocrpilišta iz kojih se grad Samobor i okolna naselja opskrbljuju pitkom vodom nije 

razrađena. 

Stoga je potrebno što hitnije, na nivou Županije, donijeti Odluke o vodozaštitnim područjima za 

crpilišta Strmec te izvorišta Slapnica i Lipovec na kojima se temelji vodoopskrba viših dijelova 

grada Samobora. 

Izvorišta Slapnicu i Lipovec potrebno je sanirati kako bi se ispunili traženi uvjeti za takvu vrstu 

objekata i bolje zaštitili izvorišni resursi. 

Za sva ova, gore navedena crpilišta je izrađen prijedlog Odluke o vodozaštitnim područjima. 

Na vodozaštitnim područjima obvezno treba, uz provedbu i ostalih mjera zaštite, izgraditi 

vodonepropusnu kanalizaciju te otpadne vode odvesti izvan vodozaštitnih područja i nizvodno od 

vodotoka koji mogu imati utjecaj na prihranjivanje podzemlja. 

Opće smjernice daljnjeg razvitka vodoopskrbe 

Razvitak vodoopskrbe treba temeljiti isključivo na korištenju kvalitetne i sanitarno sigurne vode 

što se postiže samo kod većih sustava gdje se kontinuirano provodi kontrola kakvoće vode. 

Na temelju dosadašnjeg iskustva može se zaključiti postojanje realne opasnosti od daljnje 

degradacije kakvoće vode izvorišnih resursa na području savskog aluvija što je ograničavajući 

činitelj za realizaciju i daljnji razvitak vodoopskrbe na području Grada Samobora i regije. 

Značaj koji ima vodoopskrba stanovništva i industrije te uvažavajući načela održivog razvitka, 

smatra se, da druge komponente općeg prosperiteta ovog prostora imaju sekundarni značaj pa ih 

treba podrediti koncepciji zaštite postojećih i potencijalnih izvorišnih zona. 

Za opstojnost i nesmetani daljnji razvitak vodoopskrbe Grada Samobora prioritetnim zadatkom 

smatra se zaštita crpilišta. 

C) Korištenje voda 

Prioriteti pri planiranju su višenamjenski sustavi prema suvremenim načelima rješavanja 

kompleksnih vodnogospodarskih problema na slivovima velikih rijeka. 

Sa stajališta vodnogospodarskih interesa prioritet u gradnji bi trebali imati višenamjenski objekti. 

Prioritetni hidroenergetski višenamjenski objekti trebaju se uskladiti s drugim korisnicima 

prostora te s elementima zaštite prostora. 

Razvoj ribnjačarstva bitno ovisi o mogućnosti opskrbe ribnjaka dovoljnim količinama kvalitetne 

vode. Već danas na pojedinim ribnjacima postoji problem raspoloživih količina i kvalitete vode. 

Raspoložive količine vode mogle bi se povećati akumuliranjem voda u slivu, no to zahtijeva 

znatno veća ulaganja. Stoga je predviđeno povećanje ribnjaka na postojećim površinama, a u 

granicama raspoloživih vodnih količina. 

Prema utvrđenim kriterijima moguće je povećanje ribnjačkih površina u slivu Save. 

D) Uređenje vodotoka i voda 

Treba postići zaštitu od poplava velikih voda Save izgradnjom obrambenih nasipa na desnoj obali 

Save. 

Zaštitu od poplavljivanja savskih pritoka sa Samoborskog gorja treba izvesti izgradnjom 

odgovarajućih retencija u uzvodnom slivu, te regulacijom i uređenjem korita u nizvodnim 

dijelovima sa zaštitnim nasipima. 



2.1.1.5. Energetski sustav 

A) Transport plina 

Udio potrošnje plina treba povećati u odnosu na druge energente u širokoj potrošnji i toplanama iz 

razloga njegove prihvatljive cijene i ekološke vrijednosti. 


Za razvoj hrvatskog energetskog sustava do 2010. godine potrebna je izgradnja novih kapaciteta 

snage 1500 MW. 

Uz izgradnju novih energetskih objekata trebat će graditi odgovarajuću prijenosnu i distribucijsku 

mrežu, uz obnovu i rekonstrukciju postojeće mreže visokog, srednjeg i niskog napona. 

Zagrebačka županija uglavnom zadovoljava svoje elektroenergetske potrebe iz energana na svom 

području, a manjak dopunjava iz izvora u drugim dijelovima Države te uvozom iz susjednih 

država. 

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske uvažava ciljeve i smjernice energetskog 

razvoja: 

− osuvremeniti i proširiti prijenosne sustave, 

− zadržati sve do sada istražene i potencijalne lokacije za moguće nove energetske objekte za 

koje treba obaviti potrebna daljnja istraživanja, 

− zadržati postojeće i osigurati nove lokacije i koridore energetskih objekata koji Hrvatsku 

povezuju sa susjednim zemljama. 

Iz razloga što rijeka Sava na ovom području ima značajan hidropotencijal to se prema obavljenim 

studijsko-istražnim radovima planira izgradnja HE Zaprešić. 

Studijske analize pokazuju da današnje napajanje područja Zagrebačke županije ne zadovoljava 

kriterije pouzdanosti i sigurnosti opskrbe. U navedenom razdoblju potrebno je od kapitalnih 

objekata prijenosnih i transformacijskih sustava na razini Države između ostalog dovršiti 

2×400 kV dalekovod oko Zagreba, TS 400/200/110 kV Zlodi i druge objekte. 

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 

Na području Grada Samobora najveće površine pokrivaju šume. Njihovo očuvanje je jedan od 

značajnijih ciljeva plana. Provodit će se sljedećim mjerama: 

Šume: 

- Upravljanjem i uređivanjem te trajnim gospodarenjem treba očuvati sve funkcije šuma; 

- Infrastrukturne i prometne sustave će se planirati tako da ne ugrožavaju cjelovitost postojećih 

šuma, posebno imajući u vidu njihovu ukupnu malu površinu; 

- U park-šumama treba omogućiti rekreaciju i edukaciju. U tu svrhu će se predvidjeti opremu 

prikladnu karakteru šume i krajobraza. Očuvanje vrijednosti uz istovremeno omogućavanje 

njihova korištenja stanovnicima Grada u slobodno vrijeme učinit će ih svojevrsnim parkovno 

- rekreacijskim gradskim prostorima. 

Parkovno i zaštitno zelenilo uz vodotoke trebaju osigurati skladno krajobrazno uređenje i postati 

mjesta koja će ljudi rado posjećivati. 

Poljoprivredna tla: 

- Očuvanje i vrednovanje kvalitetnih tala kao osnovnih prirodnih i gospodarskih resursa treba 

omogućiti poljodjelstvo kao trajnu namjenu. 

- Ne treba povećavati građevinska područja na prostorima najkvalitetnijih tala. 

- Sprečavat će se gradnju koja nije u funkciji racionalnog korištenja tala. 

- Omogućit će se gradnju građevina u funkciji gospodarenja poljodjelskim površinama. 



- Posebno će se težiti povećanju kvantitete i kvalitete obrade poljoprivrednih površina, vodeći 

istovremeno računa o zaštiti podzemlja (vodonosnik) od zagađenja. Razvojna orijentacija 

treba biti na proizvodnju zdrave hrane gdje god se to ocijeni mogućim. 

Vode: 

- Štitit će se podzemne i nadzemne vode od onečišćenja. 

Posebno treba: 

- Štititi vode Save, Gradne, Bregane, njihovih pritoka te drugih vodotoka i vodnih površina od 

zagađenja i gradnje uz njih. Iznimke su zone u kojima su planirani sadržaji za odmor i 

rekreaciju uz obale vodotoka i vodnih površina na za to određenim mjestima. No i ti objekti ne 

smiju zagađivati vodu i priobalje, a niti predstavljati barijere ili privatiziranje priobalja. 

- Osigurat će se uređivanje i zaštitu potoka te njihovih obala zadržavanjem prirodnih tokova. 

- Tehnička rješenja obrane od poplava i visokih voda vodotoka prilagodit će se prirodnim 

obilježjima. 

Mineralne sirovine: 

Treba čuvati, ispitivati i vrednovati ležišta mineralnih sirovina povoljnog potencijala za 

racionalno korištenje. Postojeće šljunčare u Savrščaku će se postupno s eksploatacijom sanirati i 

pretvarati u športsko-rekreacijski centar. 

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 

Inventarizacijom prirodnih resursa i prosudbom mogućnosti njihova opterećenja te potreba i 

načina njihove zaštite doprinijet će se očuvanju ekološke stabilnosti. 

To je osobito važno kod zaštite i korištenja voda. Na području Grada eksploataciju mineralnih 

sirovina provoditi samo radi sanacije do zatvaranja eksploatacijskih polja osim u kamenolomu 

Škrobotnik. 

- Konkurentni zahtjevi za korištenjem prostora i okoliša (naselja, poljoprivreda, šumarstvo, 

gospodarstvo, rekreacija, prometni, energetski i vodnogospodarski sustavi, te postupanje s 

otpadom) uskladit će se međusobno kao i s interesima zaštite prirode i krajobraza, napose u 

Parku prirode, očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i kakvoće zraka, zaštite voda, tala, 

klime, biljnog i životinjskog svijeta i zaštite od buke. 

- Zaštita prirodnih resursa; tla, voda, mineralnih sirovina, zraka, klime, biljnog i životinjskog 

svijeta, odnosno, uz određivanje mogućnosti njihovog korištenja a da to ne dovodi do njihove 

degradacije i nestanka, te racionalno korištenje i zaštita na način da se ne prelazi nosivi 

kapacitet resursne osnove je globalni cilj za postizanje ekološke stabilnosti. 

Potrebno je davanje prednosti komplementarnim umjesto konkurentnim djelatnostima u 

korištenju prostora. 

- Zaštitu najkvalitetnijih tala će se osigurati: 

1) Racionalnim popunjavanjem građevinskih područja, te osiguranjem primjerenih 

standarda kvalitete života u njima. 

2) Recikliranjem, oporabom i suvremenim metodama zbrinjavanja otpada. Bit će osigurana 

optimalna veličina potrebnih kapaciteta odlagališta ili spalionice otpada. 

- Sačuvat će se sve vrijedne poljoprivredne površine te tako osigurati ekološke i krajobrazne 

vrijednosti prostora. 

- Površine šuma se neće smanjivati, a potrebno im je osigurati postojanost ekosustava. 

- Kakvoću zraka će se održavati prostornim razmještajem kvalitetnih tehnologija i 

kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti, štednjom i racionalizacijom energije te 

razvojem dopunskih alternativnih energija. 



- Kvalitetu vode sačuvat će se zaštitom podzemnih voda, otvorenih vodotoka te razvojem 

komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija) tamo gdje ih još nema. 

Radi zaštite najvrednijih prostornih prirodnih cjelina, ciljevi plana su: 

- donošenje prostorno-planske dokumentacije za Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje, 

- očuvanje karakteristika prostora, naročito istaknutih vizura na grad Samobor, vinogradarska 

područja, šume u zaleđu naselja, 

- očuvanje neizgrađenih prostora te strukture i odgovarajućeg mjerila izgrađenog ruralnog 

krajobraza, 

- osiguranje prirodnih tokova rječica i potoka te očuvanje krajobraza u što je moguće 

prirodnijem stanju. 

- Za poljoprivredu: 

- daljnje korištenje najkvalitetnijeg zemljišta za poljoprivredu uz očuvanje temeljnih 

krajobraznih obilježja (oranice, sjenokoše, šumarci, živice koje naglašavaju parcelaciju i sl.), 

- racionalno vođenje prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava kako bi se sačuvalo što 

više vrijednog tla od izgradnje, 

- sprečavanje širenja građevinskih područja naselja na najkvalitetnija poljoprivredna tla, 

2.2. Ciljevi prostornog razvitka gradskog značaja 

Ukupni razvoj će se temeljiti na očuvanju prirodnih razvojnih dobara, na sanaciji onih ugroženih i 

degradiranih, uz istovremeno omogućavanje daljnjeg prostornog razvitka Samobora kao gradskog 

središta i svakog od 77 ostalih naselja. Ciljevi su: 

- Racionalno definiranje građevinskih područja u funkciji razvoja svakog naselja bez pretjeranog 

širenja. 

Građevinska područja trebaju uvažavati povijesnu matricu naselja, postojeću komunalnu i 

prometnu infrastrukturu te način života. Posebno će se odrediti uvjete i granice u kojima se 

formiraju zone gospodarskih djelatnosti veće od 1 ha. 

Potrebno je precizno utvrditi mogućnosti, vrste i uvjete prostornog uređivanja za sadržaje izvan 

građevinskih područja. 

- Prostori koji se koriste kao poljoprivredni dijelovi čestica, a bili su unutar građevinskih 

područja iz dosadašnjeg plana, predvidjet će se kao poljoprivredna područja, a za daljnji razvoj 

će se građevinska područja predvidjeti u pravilu tamo gdje imaju osiguran pristup s javnog 

puta uz uvjet da je moguća i gradnja komunalne infrastrukture. Građevni dijelovi čestica u 

pravilu će biti dubine do 50 m, a iznimno i više ako to zahtijeva pojedina situacija. Nove ulice 

će se planirati slijedeći tradicijski oblik naselja. Usvajajući određenja Županijskog plana, 

proširenja građevinskih područja će se predvidjeti prvenstveno za veća naselja tj. naselja koja 

povećavaju broj stanovnika uz detaljnu provjeru. Za manja naselja nužnost i opravdana 

proširenja posebno će se ispitati. 

- Poboljšanjem društvene infrastrukture – primarno osnovnih škola, dječjih vrtića, prostora za 

rekreaciju i okupljanje stanovništva, kvalitetne opskrbe te poboljšanjem komunalnog standarda 

doprinijet će se poboljšanju kvalitete života unutar svakog naselja. 

- U prigradskim i ostalim naseljima će se osigurati i mogućnosti za obavljanje gospodarskih 

djelatnosti koje ne ometaju stanovanje. 

- Detaljniji ciljevi prostornog razvitka samog Samobora će se odrediti GUP-om. 

- Radi racionalnijeg korištenja zemljišta preispitat će se granice GUP-a. 

- Planom će se osigurati koridori i prostori za sve lokalne sustave prometne i komunalne 

infrastrukture. 

- Unutar cestovnih koridora treba osigurati uvjete za uređenje pješačkih i biciklističkih staza. 



2.2.1. Demografski razvitak 

Polaznu osnovicu za planiranje predstavljaju rezultati popisa stanovništva iz 2001., ocjena 

kretanja i strukture stanovništva, tendencije kretanja i struktura obilježja stanovništva u ranijem 

razdoblju, nacionalni program demografskog razvitka s mjerama demografske obnove (1996.), 

vodeći računa o projekcijama Prostornog plana županije. 

Treba imati u vidu posljedice rata koje su veoma značajne u demografskoj strukturi čitave 

Hrvatske, pa tako i na prostoru Grada Samobora. 

Dugoročne prognoze kretanja stanovništva treba uzeti kao aproksimativne tendencije, jer one 

ovise ne samo o ograničenjima u planiranju već i o mnoštvu društvenih i ekonomskih činitelja, 

kako za područje na koje se projiciraju tako i za njegovo šire okruženje. 

Na području Grada Samobora cijelu drugu polovicu 20. stoljeća karakterizira porast broja 

stanovnika s maksimumom u međupopisnom razdoblju 1971. / 1981. kada je zabilježen gotovo 

16%-tni porast u Gradu te 60%-tni porast u naselju Samobor. Od 1981. do 2001. godine evidentno 

je usporavanje rasta broja stanovnika pa je tako u razdoblju 1981. / 1991. stanovništvo Grada 

poraslo cca 6,5%, a naselja Samobor 14%, da bi 1991. / 2001. rast iznosio samo 3,4% za Grad i 

6,9% za naselje Samobor. U to vrijeme Županija povećava broj stanovnika za više od 15%. 

Prema popisu 2001. g. Grada Samobor ima 36.206 stanovnika, naselje - grad Samobor 15.147, a 

Županija 304.186 stanovnika. 

Iako je demografsko predviđanje po naseljima vrlo upitne objektivnosti, za potrebe osnovnih 

planskih određenja procijenjena su demografski ugrožena naselja, vodeći računa o kretanju broja 

stanovnika u razdoblju 1981.-1991. te 1991.-2001. godine. 

U oba razdoblja stanovništvo gubi 34 naselja uglavnom brdskog područja s izuzetkom 

Klokočevca Samoborskog, koja su ionako bila mala (četiri su naselja imala manje od 10 

stanovnika, a još 17 naselja imalo je manje od 50 stanovnika). 

Tablica 5. POPIS NASELJA KOJA GUBE STANOVNIŠTVO 

Naselje 1981. 

% pada 

91/81 

1991. 

% pada 

01/91 

2001. 

1. Beder 165 -31,5 113 -8,0 104 

2. Braslovje 427 -5,4 404 -10,6 361 

3. Bratelji 31 -38,7 19 -10,5 17 

4. Brezovac Žumberački 80 -42,5 46 -41,3 27 

5. Budinjak 20 -15,0 17 -11,8 15 

6. Bukovje Podvrško 69 -17,4 57 -19,3 46 

7. Dane 45 -46,7 24 -8,3 22 

8. Draganje Selo 111 -19,8 89 -6,7 83 

9. Dragonoš 84 -42,9 48 -43,8 27 

10. Golubići 69 -50,7 34 -50,0 17 

11. Gornja Vas 123 -36,6 78 -46,2 42 

12. Gregurić Breg 177 -16,9 147 -20,4 117 

13. Jarušje 189 -17,5 156 -35,9 100 

14. Javorek 136 -8,1 125 -30,4 87 

15. Klake 401 -14,5 343 -19,0 278 

16. Klokočevec Samoborski 447 -3,1 433 -6,9 403 

17. Kostanjevec Podvrški 109 -15,6 92 -4,3 88 

18. Kravljak 37 -24,3 28 -25,0 21 

19. Mali Lipovec 106 -0,9 105 -1,9 103 

20. Manja Vas 117 -11,1 104 -25,0 78 

21. Noršić Selo 214 -8,9 195 -14,4 167 

22. Novo Selo Žumberačko 74 -31,1 51 -39,2 31 

23. Osredek Žumberački 34 -26,5 25 -32,0 17 

24. Osunja 47 -34,0 31 -35,5 20 

25. Podgrađe Podokićko 243 -17,7 200 -7,0 186 

26. Prekrižje Plešivičko 45 -35,6 29 -17,2 24 

27. Rude 1.253 -3,6 1.208 -5,5 1.141 

28. Selce Žumberačko 20 -40,0 12 -41,7 7 

29. Sječevac 65 -29,2 46 -67,4 15 

30. Slapnica 48 -29,2 34 -32,4 23 

31. Stojdraga 128 -14,8 109 -16,5 91 

32. Šipački Breg 64 -9,4 58 -22,4 45 

33. Tisovac Žumberački 33 -66,7 11 -36,4 7 

34. Veliki Lipovec 126 -13,5 109 -9,2 99 



Analiza pokazuje da u navedenom periodu naselja konstantno gube stanovništvo i to u rasponima 

od 67% do 1% u 10 godina. Među ovim su naseljima čak i ona (Rude) kojima je namijenjena 

funkcija većeg lokalnog razvojnog središta te ona (Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, 

Stojdraga) koja bi trebala preuzeti funkciju manjih lokalnih razvojnih središta. 

Cilj Plana je uspostaviti uvjete nastavka trenda blagog rasta broja stanovnika uz istovremeni 

razvoj svih naselja. Tome će doprinijeti poboljšanje komunalne i društvene infrastrukture, 

primjena suvremenih tehnologija i ukupnih znanja u poljoprivredi, poticanje drugih oblika rada u 

naseljima a sve s ciljem povećanja ukupne kvalitete života u svakoj obitelji. 

Prema prognozama kretanja broja stanovnika iz Prostornog plana Zagrebačke županije, Grad bi 

Samobor do 2015. godine trebao dosegnuti broj od cca 40.000 (39.500) stanovnika. 

Dosadašnja prostorno-planska dokumentacija predviđala je dosizanje tog broja stanovnika već 

2000. ili 2005. godine pa je evidentno da će se usporeni rast broja stanovnika Županije odraziti i 

na Grad Samobor koji će rasti čak sporije od Županije. Indeks 2015/2001 za Županiju je 111,8, a 

za Grad Samobor 110,0. Demografska prognoza ovog plana računa s brojem od 40-50000 

stanovnika na cijelom području Grada. Od toga bi na području GUP-a (Samobor i dio Bregane) 

moglo živjeti 20-25000 st., a u drugim naseljima još toliko. 

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture 

Dugoročna orijentacija gospodarskog razvitka Grada Samobora bit će na razvoju novih 

gospodarskih i slobodnih zona, unapređenju poljoprivredne i šumarstva, daljnjem razvoju drugih 

postojećih gospodarskih djelatnosti, eksploataciji mineralnih sirovina te razvoju turizma. 

S obzirom na postojeće prirodne potencijale i dobar geoprometni položaj, a posebno tradiciju 

Samobora, odlučivanjem o korištenju pojedinih prostora utjecat će se na racionalniji, svrsishodniji 

i ujednačeniji prostorni razmještaj pojedinih djelatnosti, vodeći pri tom računa o karakteristikama 

i dostignutom razvitku pojedinih prostora. 

U izboru osnovnih pravaca razvitka prednost treba dati onim djelatnostima kod kojih raspoloživi 

resursi, tržišni uvjeti i tehnički napredak omogućuju brži razvoj. Prostornim planom se određuju 

prostorni okviri, uvjeti i mogućnosti za smještaj djelatnosti koje racionalno koriste zemljište, koje 

nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene. Djelatnosti ne smiju biti u suprotnosti sa 

zaštitom okoliša, a jedan od kriterija odabira je da materijalno mogu poboljšati funkcioniranje 

pojedinih naselja ili Grada u cjelini. No svakako treba težiti razvoju tradicionalnih proizvodnih 

djelatnosti: obrtništva, industrije zasnovane na preradi mineralnih sirovina, obradi metala. 

Uspostavljanje ravnoteže u prostoru postiže se disperznim rasporedom onih gospodarskih sadržaja 

koji zahtijevaju manje lokacije kako bi bili primjereni prostornoj strukturi postojećeg prostora. 

Prostornim planom predviđen je razvoj proizvodnih djelatnosti u zonama za industriju 

(gospodarska namjena G, I). Najznačajniji prostor pri tom zauzimaju zone u samom Samoboru te 

Bobovici i Rakovu Potoku. 

Veće zone poslovnih namjena vezane su, osim uz Samobor, uz granični prijelaz u Bregani te uz 

zonu poslovnih namjena u Klokočevcu. 

U zonama koje koriste prednost položaja uz granični prijelaz u Bregani, moguće je formiranje 

robnih terminala, slobodne zone i velikih trgovačkih centara, ali se isključuje mogućnost gradnje 

skladišta kao osnovnog sadržaja. 

Jedna od odrednica gospodarskog razvoja je stimuliranje prihvatljivih vrsta proizvodnje te servisa. 

Gospodarske djelatnosti moguće su i u naseljima u kojima se usmjeravaju prvenstveno na 

obrtništvo i malo poduzetništvo. 



Na prostoru Grada turizam je tradicionalna djelatnost. Razvijat će se i u budućnosti u raznim 

oblicima, a vezano na osobitosti predjela. Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje predviđen je 

prvenstveno za razvoj izletničkog turizma ta za šport na ograničenom prostoru. 

Uz Savu je, na području eksploatacije šljunka kod Savrščaka, predviđeno uređenje jezera i razvoj 

turizma oslonjenog na športove i rekreaciju na vodi. 

U gradu Samoboru razvoj turizma i u budućnosti je vezan na kulturno-povijesne vrijednosti 

(gradska jezgra, Stari grad, kurije), manifestacijski turizam, iskorištavanje termalnih voda 

(Šmidhen) i prirodne vrijednosti gradskog okoliša (park-šuma, Grgosova spilja). Blizina 

graničnog prijelaza daje mogućnosti i za razvoj tranzitnog turizma. 

Prigodom određivanja specifičnih ciljeva dugoročnog razvitka poljoprivrede važno je hidro i agro 

melioracijom, racionalizacijom tehnologije i potrošnje mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu 

bilja rekonceptualizirati gospodarsko korištenje poljodjelskih površina u skladu sa smjernicama 

ekološke proizvodnje hrane, poticati agro-turističku ponudu i čuvati izvorna obilježja krajobraza. 

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 

2.2.3.1. Razvoj naselja 

Unutar područja Grada Samobora nalazi se 78 naselja. Samobor je grad u povijesnom, 

funkcionalnom i sadržajnom smislu. 

Bregana će sve više poprimati obilježja gradskog naselja zasnovanog na današnjem načinu života 

stanovnika, prostornoj organizaciji, sadržajima društvenih i gospodarskih djelatnosti. Ove potonje 

će se ubrzano razvijati zahvaljujući blizini državne granice. 

Urbane oblike života pokazuju i naselja između Samobora i Bregane pa je stoga predložena 

granica GUP-a koja osim Samobora obuhvaća i dijelove ovih naselja. Ta naselja, a napose 

Bregana i nadalje ostaju samostalna. 

Rakov Potok i Rude zbog položaja u prostoru Grada treba razvijati u društvenoj i gospodarskoj 

funkciji. 

U nizinskom dijelu Grada obilježja prigradskih naselja najprije će razviti Hrastina, Domaslovec i 

Farkaševec. 

Ostala će naselja i u budućnosti biti više ili manje semiruralna odnosno ruralna. 

U području parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje svim naseljima valja osigurati uvjete 

revitalizacije. 

Zajednički ciljevi budućeg razvoja svih naselja su: 

• stimulirati optimalno korištenje, prostornu organizaciju i oblikovanje planiranih građevinskih 

područja, 

• za novu stambenu i drugu gradnju prvenstveno koristiti dijelove građevinskih područja koja su 

već opremljena komunalnom infrastrukturom, 

• ulaganjima u poboljšanje životnog standarda (gradnjom kvalitetnog prometnog, 

vodoopskrbnog i energetskog sustava) poticati kvalitetu života stanovništva u svim naseljima, 

• posvetiti pozornost usklađivanju stambene i proizvodne funkcije unutar svih naselja, 

• održavati i graditi građevine središnjih društvenih funkcija u prigradskim i seoskim naseljima 

tj. poticati razvoj društvene infrastrukture, 

• većim prigradskim naseljima omogućiti poprimanje značajnije urbane fizionomije, 

• ciljevi razvoja grada Samobora i dijelova drugih naselja urbanih obilježja će se detaljnije 

definirati GUP-om. 



2.2.3.2. Društvena infrastruktura 

Društvene djelatnosti pripadaju skupini središnjih funkcija, a usmjerene su prema podizanju 

standarda i kvalitete života stanovništva. One podižu obrazovnu, kulturnu, športsku i znanstvenu 

razinu svih stanovnika. 

Za osnovne škole treba osigurati takav prostorni razmještaj koji će u budućnosti omogućiti rad u 

jednoj smjeni. 

Razvoj društvenih djelatnosti treba biti u skladu s postavljenim ciljevima te županijskim 

određenjem policentričnog razvitka. Unutar planiranih građevinskih područja moguće je osigurati 

lokacije za plansku gradnju predškolskih ustanova, osnovnih škola, zdravstvenih ustanova te 

vjerskih građevina koje se mogu graditi u skladu s potrebama i mogućnostima. Društvene funkcije 

mogu se graditi unutar stambenih građevina kao njen dio (npr. područni odjel dječjeg vrtića, 

privatna ambulanta i sl.). 

Vjerske zajednice su, u skladu s ustavnim pravom, slobodne javno obavljati vjerske obrede, 

osnivati škole, socijalne i dobrotvorne ustanove u naseljima. 

Društvena infrastruktura samog Samobora i naselja uključenih u granicu GUP-a odredit će se tim 

planom. 

2.2.3.3. Prometna infrastruktura 

Razvoj prometnog sustava temelji se na povoljnom geoprometnom položaju ovog područja i 

blizini Grada Zagreba. 

Temeljni ciljevi i smjernice razvoja prometne infrastrukture su: 

− definiranje koridora za državnu prometnu infrastrukturu predviđenu Strategijom i Programom 

prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Zagrebačke županije, 

− gradnjom i rekonstrukcijom prometnih sustava i građevina poboljšati kvalitetu življenja svih 

stanovnika Grada, 

− osiguravanje prostora i koridora za prometnu infrastrukturu, 

− poboljšanje prometne povezanosti prostora Grada međusobno, sa susjednim općinama i 

Gradovima i s Gradom Zagrebom, uređenjem postojećih i gradnjom novih prometnica i 

uređivanjem linija javnog autobusnog i željezničkog prometa, 

− povećanje sigurnosti u prometu, 

− osiguranje dostupnosti prometnog sustava za sve dobne i ekonomske grupe građana, posebice 

za hendikepirane i druge osobe s povećanim potrebama u kretanju, 

− osiguranje prostornih uvjeta za razvoj i unapređenje biciklističkog prometa. 

A) Cestovni promet 

Osnovne smjernice razvoja primarne cestovne mreže Zagrebačke županije na području Grada 

Samobora su: izgradnja nove ceste Zagreb - Sveta Nedelja - Samobor - Bobovica - most preko 

Save - Prigorje Brdovečko. Od posebnog je značaja priključenje cestovne mreže nižeg reda na tu 

novu cestu. 

Prostornim planom Zagrebačke županije je ta cesta do Samobora predviđena u kategoriji državne 

brze ceste. U budućnosti bi se njenu kategoriju moglo predvidjeti kao županijsku kako bi 

poslužila kao okosnica za priključenje prometa iz svih naselja na nju. Za novu cestu je planirana 

nova trasa južno od pruge i ona bi u budućnosti mogla biti državna. U planu je označena kao 

alternativna trasa državne ceste. 

U cilju poboljšanja sigurnosti i protočnosti prometa potrebno je pogustiti uličnu mrežu u 

Samoboru. 



U prometnu mrežu grada Samobora uključuje se i djelomično novi cestovni pravac po trasi koja 

se dijelom proteže po postojećim cestama, uz njihovu rekonstrukciju, a dijelom po novim trasama. 

Ova obilaznica obuhvaća potez Ulica Čudomerščak - Ludvić - Dubrava - Otruševec - Lug – Ulica 

grada Wirgesa. Za nju su rađene varijantne trase koje se planom tretiraju kao alternativni koridori. 

Unutar područja Grada Samobora treba asfaltirati sve lokalne i ostale ulice. 

B) Željeznički promet 

Potrebno je stvoriti uvjete za izgradnju planirane jednokolosiječne pruge II reda Podsused - 

Samobor - Bregana u svrhu brzog povezivanja središta grada Samobora i Bregane sa središtem 

grada Zagreba. 

Ovo će smanjiti korištenje osobnih automobila i biti doprinos povećanju sigurnosti u prometu a 

smanjenju ekološki negativnih emisija. 


U Gradu Samoboru treba iz strateških razloga posebno poticati razvoj kvalitetnog sustava veza u 

pograničnom području prema Sloveniji, pri čemu treba osigurati i alternativno povezivanje i 

raznovrsnost sustava. 

Sustav telekomunikacijskih mreža i poštanskih usluga treba razvijati i osuvremenjivati jer je 

važan za podizanje kvalitete života, zadovoljavanje potreba gospodarstva, dodatnih potreba 

urbanih, ruralnih i turističkih sredina te podizanje općesigurnosnih uvjeta. 

Telekomunikacijski promet ima relativno mali fizički utjecaj na prostor i male prostorne zahtjeve, 

te neznatan utjecaj na okoliš. Za telekomunikacijske kablove treba osigurati položaj unutar 

cestovnih i željezničkih koridora, pri čemu se osim za urbane potrebe računa i na povezivanje 

signalizacije prometnica i željezničkih pruga. 

U sustavu radiodifuzije treba postojeći sustav nadograđivati u cilju postizanja bolje pokrivenosti 

cijelog prostora, posebno gorskih i pograničnih, te na unapređenje tehnologija. 

2.2.3.5. Vodnogospodarski sustav 


Cilj razvoja vodoopskrbe na području Grada Samobora je uspostava kvalitetne, kontinuirane i 

sigurne vodoopskrbe stanovništva i industrije na čitavom području. U tu svrhu treba osigurati 

dovoljne količine vode dobre kakvoće a koja se najvećim dijelom nalazi u vodonosnom području 

savskog aluvija ili u izvorima u Samoborskom gorju. 

S obzirom da je uočen i dokazan trend ugrožavanja vodocrpilišnih zona u savskoj nizini i da on 

poprima sve negativnija obilježja, potrebno je učinkovito zaštititi vodne resurse kako bi se 

omogućilo njihovo daljnje korištenje u skladu s načelima održivog razvoja. 

Također je potrebno osigurati zaštitu i drugih izvorišta koja se koriste odnosno namjeravaju 

koristiti za potrebe vodoopskrbe stanovništva i gospodarskih djelatnosti. 

Stoga treba nastaviti hidrogeološka istraživanja, pripremu i izgradnju novih odnosno proširenje 

postojećih izvorišta i povezati ih vodoopskrbnom mrežom s gravitirajućim područjem i drugim 

postojećim vodoopskrbnim cjevovodima. 

Na postojećim sustavima vodoopskrbe treba provesti sanaciju gubitaka vode te uspostaviti 

kontrolno upravljačke sustave sa svrhom optimalizacije pogona. 

Treba težiti povezivanju vodoopskrbnih podsustava sa svrhom veće sigurnosti i kontinuiteta 

dobave vode i kod akcidenata. 



Planirani razvoj vodoopskrbe na području Grada Samobora temelji se na daljnjem korištenju 

postojećih crpilišta "Strmec" i "Bregana" (putem kojih se realizira vodoopskrba u "nizinskom" 

dijelu sustava) te na korištenju izvorišta "Slapnica" i "Lipovec" (za potrebe visinskih zona). 

Planira se uspostava veze između "nizinskog" dijela sustava vezanog na crpilište "Strmec" sa 

sustavom crpilišta "Slapnica" i "Lipovec" u cilju dopune kapaciteta i uspostave veće sigurnosti 

vodoopskrbe. 

Povezivanje podsustava "prve" i "druge" zone predviđeno je uz izvedbu cjevovoda φ 500 mm s 

trasom uz Ulicu grada Wirgesa od Svete Nedelje do Samobora i izvedbom precrpne stanice 

"Samobor - jug" (kapacitea Q ≅ 100 l/s) kojom će se omogućiti doprema vode do referentnog 

vodospremnika "druge" zone - "Bogdanovićeva" (V = 1000 m 3 , H p ≅ 215 m n.m.). 

Planira se dovršenje sjeveroistočnog prstena oko grada Samobora (cjevovod φ 300 mm) na potezu 

kod industrijskog kompleksa Fotokemika te izvedba spojnih cjevovoda i vodoopskrbne mreže na 

sjevernom području Grada (naselja uz autocestu Zagreb - Bregana i rijeku Savu). Pored toga, 

planirano je proširenje vodospremničkog prostora, odnosno predviđena je sanacija i dogradnja 

glavnih vodospremnika na području grada Samobora - "Jazbina" i "Bogdanovićeva", zatim 

izgradnja još jednog vodospremnika na podsustavu "Slapnica" ("druga" zona), i to na lokaciji 

"Stražnik". 

Neophodna je sanacija i dogradnja ostalih vodospremnika na obuhvatu "treće" zone, te 

rekonstrukcija pojedinih dijelova vodoopskrbne mreže s ciljem smanjivanja gubitaka vode. 

Planirana je značajna dogradnja vodoopskrbnog sustava na južnom (naselja: Velika Rakovica, 

Konšćica, Slavagora, Cerje Samoborsko) i zapadnom području Grada (naselja: Gornja Vas, Novo 

Selo Žumberačko, Poklek, Stojdraga). 

Planira se priključenje krajnjeg jugozapadnog područja Grada (naselja: Rakov Potok, Petkov 

Breg, Pavučnjak) na sustav crpilišta "Strmec" ("prva" zona), sve uz izgradnju dovodno - 

opskrbnog cjevovoda φ 300 mm i primarne precrpnice, s vezom na projektirani vodospremnik 

"Rakov Potok" (V = 400 m 3 , H p ≅ 225 m n.m.) i daljnjom distribucijom za naselja Petkov Breg i 

Pavučnjak, uz ostvarenje veze s vodoopskrbnim sustavom "Klinča Sela". 

Na svim lokalnim vodovodima kojima je djelomično riješena vodoopskrba na južnom području 

Grada Samobora potrebno je provesti sanacijske radove kako bi se poboljšali vodoopskrbni uvjeti, 

te omogućilo komunalnom poduzeću upravljanje i održavanje ovih podsustava. Daljnjim 

razvojem predviđa se, gdje god je to moguće i opravdano, priključivanje lokalnih vodovoda na 

središnji sustav ili na veće lokalne podsustave, ukoliko se putem njih mogu osigurati 

zadovoljavajući uvjeti vodoopskrbe uz dovoljne količine vode zadovoljavajuće kakvoće. 

B) Odvodnja i zaštita voda 

Cilj razvoja kanalizacijskih sustava je ispravna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u svim 

naseljima na području Grada Samobora s namjerom povećanja standarda življenja, smanjenje 

opasnosti od poplavljivanja pojedinih područja, te očuvanje i zaštita okoliša (vodotoka i 

podzemnih vodonosnika). 

Prioritet treba dati rješavanju kanalizacijske odvodnje na područjima koja gravitiraju postojećim i 

potencijalnim crpilišnim zonama kako bi se onemogućilo zagađivanje podzemnih voda. 

Potrebno je provesti kompletiranje već izgrađenih kanalizacijskih sustava. 

U skladu s Državnim planom za zaštitu voda treba težiti uspostavi integralnog upravljanja 

vodama, prema načelu jedinstvenog vodnog sustava i načelu održivog razvoja, te osigurati 

preventivne mjere sa svrhom sprečavanja i ograničavanja ispuštanja opasnih i drugih tvari koje bi 

mogle uzrokovati onečišćenje ili zagađenje voda. 



Potrebno je osigurati kontinuirani nadzor nad izvorima onečišćenja (praćenje ispuštanja otpadnih 

voda). 

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske od županijskog je značenja izgradnja 

uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorom i ispustom u recipijent kojih se 

kapacitet kreće od 10.000 do 50.000 ES. Na lokalnoj razini treba rješavati izgradnju uređaja do 

10.000 ES i individualne zahvate. 

C) Korištenje voda 

Energetsko korištenje voda 

Cilj je korištenje energetskog hidropotencijala rijeke Save pri čemu bi se stajališta 

vodnogospodarskih interesa prednost u gradnji trebali imati višenamjenski objekti (HE Zaprešić – 

radni naziv HE Podsused), a trebaju se uskladiti s načelima: usuglašavanje s drugim korisnicima 

prostora te s elementima zaštite prostora. 

Podržava se i sugerira opredjeljenje za izgradnju malih hidroelektrana i drugih alternativnih izvora 

energije koji su u skladu s najvišim ekološkim standardima i zahtjevima zaštite prirode. 

Opskrba ribnjaka vodom 

Cilj je daljnji razvoj ribnjačarstva koji ovisi o mogućnosti opskrbe ribnjaka dovoljnim količinama 

kvalitetne vode. Raspoložive količine moguće je povećati akumulacijama vode u slivu. 

D) Uređenje vodotoka i voda 

Zaštita od poplava 

Cilj je osigurati što veći stupanj zaštite od poplava rijeke Save i njenih pritoka sa Samoborskog 

gorja. 

Stupanj zaštite je promjenljiv i ovisit će o tipu područja koje se štiti, a predviđaju se ovi stupnjevi 

zaštite: 

− veći gradovi štite se od velikih voda koje odgovaraju redu pojave jednom u tisuću godina, 

− naselja uz Savu štite se od stogodišnje velike vode, a poljoprivredne površine štite se od 26- 

godišnjih unutarnjih voda. 

Odvodnja melioracijskih površina 

Cilj odvodnjavanja zemljišta je: uz pomoć tehničkih i agrotehničkih mjera postizanje i održavanje 

vodozaštitnog režima u zemljištu u svrhu postizanja optimalne i stabilne proizvodnje 

poljoprivrednih kultura. 

Bujice i erozija 

Uređenje bujica i zaštita od erozija je kompleksan problem kojeg treba rješavati zajedno s drugim 

problemima u vodnogospodarskoj djelatnosti. 

2.2.3.6. Energetski sustav 

A) Transport plina 

Temeljno opredjeljenje za povećanjem udjela potrošnje plina u odnosu na druge energente je da 

treba plinoficirati cijelo područje Grada Samobora osim rijetko naseljenih mjesta gdje bi 

dovođenje ove infrastrukture bilo neracionalno. U tim područjima moguće je plinoficiranje 

tekućim butan-propan plinom. 


U sustavu prijenosa električne energije potrebno je izgraditi nove dalekovode napona 400 i 110 

kV koji će osigurati pouzdanost dobave. 

Za sve potrošače s lošim naponskim uvjetima ili s preopterećenim strujnim krugovima potrebno je 

interpoliranje novih transformatorskih stanica TS 10(20)/0,4 kV u postojeću srednjenaponsku 

mrežu. 



2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih 

cjelina 

Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti će se provesti očuvanjem njihovih posebnosti. To su: 

• svi zaštićeni dijelovi prirode 

• kontaktne zone šuma i drugih prostora 

• doline svih vodotoka, obale stajaćih voda 

• hrptovi i vrhovi brežuljaka i gorja 

• veće livadne i poljoprivredne površine 

• vinogradi 

• priobalje Save 

• Samoborsko gorje 

U 1. kategoriju kulturnog krajolika, kao krajobrazna cjelina državnog značaja spada područje 

Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje. 

U prostoru kulturnog krajolika 1. kategorije treba održati i unaprijediti zatečene vrijednosti 

krajobraznih cjelina, prvenstveno kroz tradicionalni način korištenja prostora. Zato je zadržana 

postojeća mreža naselja, odnosa šumskih i poljoprivrednih površina koje okružuju naselja, 

naročito na vizualno istaknutim područjima. Planom se čuva tradicionalna tipologija naselja i 

tipologija elemenata tradicionalnog graditeljstva. 

Na ovom prostoru isključuje se mogućnost: 

• provođenja i gradnje velikih prometnih i infrastrukturnih sustava koji mijenjaju strukturu i 

odnose u krajoliku, 

• lociranja odlagališta otpada, 

• gradnje nečistih industrijskih pogona kao i izgradnje ostalih glomaznih volumena kojima 

se bitno mijenja dosadašnji način korištenja i slika prostora, 

• provođenja hidromelioracijskih zahvata, hidrotehničke regulacije potoka, te nepovratnog 

uklanjanja potočne vegetacije, 

• komasacije zemljišta i formiranja velikih monokulturnih parcela, 

• promjene i narušavanja prostornih odnosa naselja i okolnog prostora, 

• povezivanja više naselja u kontinuirano zajedničko građevinsko područje, 

• osnivanja novih građevinskih područja naselja izvan postojećih, 

• eksploatacije mineralnih sirovina i otvaranja novih eksploatacijskih polja uz iznimku 

kamenoloma u Lipovcu gdje se eksploatacija mora vršiti na tradicionalan način. 

• čiste sječe šuma. 

U 2. kategoriju kulturnog krajolika, kao krajobrazna cjelina regionalnog značaja spadaju: 

• Dio Samoborskog gorja sa sjeveroistočnim padinama do doline rijeke Save, te jugoistočne 

padine. 

• Dolina rijeke Save. 

U prostoru kulturnog krajolika 2. kategorije u naseljima i njihovim okolnim prostorima, čuvaju se 

vrijedne karakteristike prostora. Formiranje građevinskih područja naselja usklađuje se s 

njihovom povijesnom strukturom i okruženjem. 

Planirano je: 

• Neširenje građevinskih područja na vizualno eksponirane predjele i padine. Građevinska 

područja se šire u manje kvalitetne predjele, blaže ekspozicije. 

• Ne planiraju se nova građevinska područja naselja. 

• Ne planira se otvaranje novih kamenoloma i sličnih sadržaja kojima bi se umanjile ili 

devastirale prostorne i pejzažne vrijednosti, a postojeća eksploatacijska polja se planira 

biološki sanirati nakon njihova zatvaranja do 2012. godine. 



Pod posebnom zaštitom u smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode su: 

1. Žumberak - Samoborsko gorje: Park prirode - NN 58/99 

2. Smerovišće: posebni botanički rezervat – rješenje broj 16/2 - 1963. 

3. Dijelovi ornitoloških rezervata "Strmec-Sava" i "Zaprešić-Sava" su kao jedinstveni 

ornitološki rezervat zaštićeni Odlukama Skupštine općine Samobor (23.12.1970.) i općine 

Zaprešić (1.10.1970.) 

4. Japetić: posebni rezervat šumske vegetacije – Sl. vijesti općine Jastrebarsko 6/75 

5. Tepec - Palačnik - Stražnik: park šuma – Sl. vijesti općine Samobor /70 

6. Slapnica: značajni krajobraz – Sl. vijesti općine Samobor /70 

7. Okić grad - okolica: značajni krajobraz – Sl. vijesti općine Samobor /70 

8. Grgosova špilja: geomorfološki spomenik prirode – UP/I–14–1974. 

9. Park Mojmir u Samoboru: spomenik parkovne arhitekture – park – UP/I-1-1976. 

10. Park u Bistracu: spomenik parkovne arhitekture - park – UP/I-6-1969 

11. Lug - park oko dvorca: spomenik parkovne arhitekture - park – 42/24-1963 

12. Park u Samoboru u Langovoj ul. br. 39: spomenik parkovne arhitekture - park – br. 88/6-1962. 

13. Stablo tise u Samoboru, Perkovčeva 21: spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo – 

br. 41/4-1963. 

Području Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje pripada gotovo trećina područja Grada 

Samobora. Detaljna namjena, korištenje i uređenje prostora u granicama Parka određena je ovim 

Planom vodeći računa o vrijednostima i obilježjima Parka. 

Planom se određuje očuvanje svih zaštićenih dijelova prirode. U njima se ne mogu planirati i 

izraditi nikakve intervencije bez suglasnosti nadležnog ministarstva. 

Kao posebno vrijedni predjeli – evidentirani prirodni krajobrazi planom su određeni sljedeći 

prostori: 

• Priobalje Save 

• Samoborsko gorje 

• Samoborsko polje 

• Doline potoka 

U priobalju Save vrijednost je prirodni krajolik rijeke i prostora uz njene obale. Planom se štite te 

vrijednosti tako da se, vodeći računa o zaštiti od poplava, ne planira gradnja uz rijeku. Iznimka je 

mogućnost gradnje HE Zaprešić. 

Samoborsko gorje je jedna od vrijednih posebnosti i izvan granice Parka prirode. Planom se štite 

reljefna obilježja i dosadašnji sklad naselja sa prirodnim okruženjem, bez prevelikih širenja 

građevnih područja. 

Samoborsko polje povezuje obale Save s rubom brdskih dijelova područja Grada. U njemu se 

planom posebno štiti prostor južno od trase planirane željezničke pruge. U tom prostoru nema 

širenja građevnih područja naselja. 

Radi očuvanja vrijednosti karakterističnog krajobraza u području Samoborskog polja omeđenog 

koridorom pruge, Svetonedeljskim bregom, granicom građevinskih područja naselja Hrastina, 

Domaslovec, Kladje, Velika i Mala Rakovica te granicom GUP-a grada Samobora, nije dozvoljena 

gradnja građevina, osim za građevine športa i rekreacije. 

Doline potoka su posebnost samoborskih prostora. U njima se planom štite prirodni tokovi potoka 

i priobalja, a gradnja se usmjerava na prostore uz rubove dolina. Pri planiranju retencija treba 

voditi računa o kvaliteti ovih prostora. 

Očuvanjem prirodnog integriteta i specifičnih obilježja cjeline, očuvanjem ravnoteže ekoloških 

sustava, naročito režima voda, kako bi se održale karakteristike biotopa, očuvanjem prostora 

prirodnih krajobraza od daljnje izgradnje i štetne prenamjene, kao i izbjegavanjem vođenja trasa 

infrastruktura koje narušavaju vizualni identitet predjela, sačuvat će se posebnosti i vrijednosti 

prirodnog krajobraza. 



Zaštita kulturno-povijesnih cjelina će se provoditi posebno za pojedine grupe naselja. To su: 

I. kategorija (nacionalni značaj) – Samobor je jedino povijesno gradsko naselje nacionalne 

vrijednosti sa zaštićenom povijesnom jezgrom (broj R 119). 

Kao povijesna naselja seoskih obilježja evidentirana su: 

II kategorija (regionalni značaj): Beder, Brezovac, Golubići, Kravljak, Konščica (preventivna zaštita 

03 UP/I-50/1-1998), Osredak Žumberački, Selce Žumberačko i Višnjevec Podvrški. 

III kategorija (lokalni značaj): Cerovica, Dragonoš, Gornja Vas, Jarušje, Klake, Noršić Selo, Novo 

Selo Žumberačko, Osunja, Poklek, Rude, Sječevec i Stojdraga. 

U njima se planom određuje očuvanje povijesne cjeline i sklad uklapanja nove gradnje kako oblikom 

i dimenzijama, tako i materijalom u okruženje prema lokalnim uvjetima. 

U zaštićenim i preventivno zaštićenim naseljima građevne dozvole se mogu izdavati uz prethodnu 

suglasnost Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. 

Povijesne građevine, sklopovi ili dijelovi građevina s okolišem su: 

U grupi starih gradova: 

0. Samobor (registriran pod brojem 21) 

1. Okić, 

2. Tuščak u Kravljaku (registriran pod brojem 819), 

3. Lipovec u Malom Lipovcu, preventivno zaštićen (P o2-474/191). 

Za sve je potrebno provesti sustavnu obnovu. 

U grupu civilnih građevina spadaju: 

− Stambene građevine: 

1. Balagovi dvori u Lugu, registrirani pod brojem 808 

2. Kurija u Molvicama, preventivno zaštićena (UP/I-03-898/1-79) 

3. Kurija Kiepach u Molvicama, preventivno zaštićena (UP/I-57/2-83). 

4. Kurija Mirnovec-Reiser, Velika Rakovica, preventivno zaštićena (UP/I-612-08/06-01/06) 

5. Kurija Bistrac u Bistracu, preventivno zaštićena 03-UP/I-363/1-86 

6. Kurija Kiepach u Bregani, preventivno zaštićena 

U Samoboru su sljedeće građevine: 

7. Kurija Hamor, preventivno zaštićena 

8. Kurija Praunsberger – Bošnjak u Samoboru, Gornji Kraj 34, (UP/I-612-08/03-01- 

06/508) 

9. Dvorac Reiser Langova 20. preventivno zaštićena, (UP/I-612-08/04-01-06/05) 

10. Dvorac Livadić, Livadićeva 7, registrirana pod brojem 653 

11. Kurija Levičar, Gajeva 16, registrirana pod brojem 648 

12. Kurija Špigelski, Livadićeva 16, registrirana pod brojem 654 

13. Vila Allnocha u Samoboru, Starogradska 12, registrirana pod brojem 655, proširena 

zona, (UP/I-612-08/05-05/6148) 

14. Kurija Kiepach Sulyok, registrirana pod brojem 656 

15. Giznik 2, registrirana pod brojem 649 

16. Kleščićeva 1, registrirana pod brojem 657 

17. Langova 14, registrirana pod brojem 650 

18. Langova 39 (vila Wagner), registrirana pod brojem 651 

19. Tomislavov trg 20, registrirana pod brojem 638 












29. Šmidhenova 5, registrirana pod brojem662 

30. Starogradska 57, tradicijska, preventivno zaštićena 

31. Okoliš kapele Sv. Ane i Sv. Jurja, Anindol – srednji vijek 

32. Okoliš Starog grada Lipovca – srednji vijek 

− Župni dvorovi: 

1. Kuća župnika, Gradišće 

2. Župni dvor, Noršić Selo – preventivno zaštićeno (612-08/91-01/215) 

3. Župni dvor, Rude 

4. Župni dvor, Sveti Martin pod Okićem 

5. Grkokatolički župni dvor u Stojdragi 

6. Taborec 3 (stari župni dvor), registrirana pod brojem 658 

− Građevine javne namjene su: 

1. Stara škola, Golubići 

2. Stara škola, Molvice, 

3. Škola, Smerovišće, 

4. Građevina stare "Krčme planinaru", Smerovišće 

5. Tomislavov trg 5, Samobor, registrirano pod brojem 661 

6. Tomislavov trg 9, Samobor, registrirano pod brojem 637 

7. Prva pučka škola u Samoboru, Ul. Sv. Ane 1 

Evidentirane su sljedeće gospodarske i industrijske građevine: 

1. Horvatov mlin u Bobovici 21 

2. Sklop gospodarskih građevina kurije Kiepach (7 građevina) u Bregani 

3. Puškin mlin na Rudarskoj Gradni u Bukovju Podvrškom 

4. Kufrin mlin u Drežniku 

5. Škrobot mlin u Maloj Jazbini 

6. Bencalić mlin u Maloj Jazbini 26 

7. Golubić mlin u Podgrađu 

8. Kelečić mlin u Podgrađu 

9. Mlin u Rudama 

10. Mlin na Jarku u Smerovišću 

11. Mlin sjeverozapadno od sv. Martina pod Okićem. 

Sakralne građevine su: 

1. Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Samoboru, (UP/I-612- 

08/04-01/38) 

2. Orgulje, (UP/I-612-08/02-01/172) 

3. Franjevački samostan i župna crkva sv. Leonarda u Kotarima, 

preventivna zaštita (02-UP/I-474/189 i 03-UP/I-753/1-84). 

4. Grkokatolička župna crkva Sv. Ivana krstitelja, Golubići (Grabar) 

5. Župna crkva sv. Duha u Noršić Selu, preventivno zaštićena, (UP/I-612-08/04-01-06/16) 

6. Župna crkva sv. Barbare u Rudama, (UP/I-612-08/04-01-06/03) 

7. Grkokatolička župna crkva sv. Petra i Pavla u Stojdragi 

8. Župna crkva sv. Martina u Sv. Martinu pod Okićem, preventivno zaštićena 

(UP/I-612-08/03-01-06/480) 

9. Kapela Presvetog Trojstva u Braslovju, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/04-01-06/04 i 

UP/I-612-08/05-05/45) 



10. Kapela sv. Petronile u Budinjaku (Kalje), preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/04-01-06/17) 

11. Kapela sv. Antuna Padovanskog u Dragonošu 

12. Kapela sv. Roka u Galgovu, preventivno zaštićena, (UP/I-612-08/04-01-06/07) 

13. Poklonac Majke Božje Bistričke u Galgovu 

14. Kapela sv. Filipa i Jakova u Gradišću, preventivno zaštićeno (02-474/223). 

15. Kapela sv. Antuna Padovanskog u Gradni 

16. Kapela sv. Antuna Pustinjaka u Klakama 

17. Poklonac sv. Marija Pomoćnice, Klake 

18. Kapela sv. Josipa, Konšćica 

19. Grkokatolička kapela u Kravljaku 

20. Kapela Presvetog Trojstva, Mala Rakovica 

21. Kapela sv. Alojzija, Mali Lipovec 

22. Kapela sv. Petra, Manja Vas 

23. Poklonac Srca Marijina, Molvice 

24. Kapela sv. Križa u Otruševcu, preventivna zaštita, (UP/I-612-08/03-01-06/56) 

25. Kapela-poklonac Presv. Trojstva, Pavučnjak 

26. Kapela poklonac Majke Božje Lurdske, Podgrađe Podokićko 

27. Kapela sv. Florijana, Slani Dol 

28. Poklonac sv. Nikole, Sveti Martin pod Okićem 

29. Kapela sv. Obitelji, Veliki Lipovec 

30. Kapela sv. Vida, Vrhovčak, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/03-01-06/503) 

31. Župna crkva sv. Anastazije u Samoboru, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/03-01-06/514) 

32. Kapela Svete Ane u Samoboru, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/03-01-06/502) 

33. Kapela Svetog Mihalja, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/03-01-06/504) 

34. Kapela Svetog Jurja u Samoboru, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/03-01-06/508) 

35. Kapela Svete Helene, preventivno zaštićeno 

36. Kapela Svetog Nikole u Samoboru u Rudarskoj Dragi 

Arheološki lokaliteti i zone su: 

1. Bratelji – antičko groblje 

2. Kosovac, Bregana – prapovijesno naselje, gradina; kultura polja sa žarama – 12. st. pr. Kr. 

3. Budinjak – prapovijesno naselje i groblje tumula; utvrđeni tumuli, sistematski se istražuje od 

1984. g.: prapovijest – starije željezno doba, preventivno zaštićeno (03-UP/I-604/1-1986) 

4. Budinjak – srednji vijek, špiljsko sklonište, "židovske kuće" 

5. Dragonoš – brončano koplje, slučajni nalaz – prapovijest 

6. Farkaševec – prapovijesno groblje, tumul 

7. Gornja Vas – antičko groblje, sredina 1. st. do sredine 2. st. 

8. Gradec, Podgrađe Podokićko – prapovijesno naselje, gradina 

9. Grdanjci – kamena sjekira s rupom za nasad, slučajni nalaz; prapovijest – neolit 

10. Vilinska jama, Grdanjci – prapovijest, paleolitski lokalitet 

11. Gregurić Breg – paleolitički strugač, slučajni nalaz; prapovijest 

12. Hamor – trasa rimske ceste, antika 

13. Herešinec – nalaz dvije brončane rimskodobne fibule, antika 

14. Leprovica – špiljsko stanište, prapovijesni nalazi 

15. Lipovec – prapovijest, kamena sjekira 

16. Noršić Selo – srednjovjekovno naselje, 14-16 st. 

17. Okić – prapovijesno naselje, skupni nalaz keltskog srebrnog novca, cca 1300 komada 

18. Otruševec – prapovijesno groblje 

19. Poklek – prapovijesno naselje i groblje 

20. Velika Rakovica – kamena sjekira, prapovijest – neolit 

21. Vranjak, Rude – nalaz koplja; prapovijest – mlađe željezno doba 2-1. st. pr. Kr. 



22. Rude – skupni nalaz banovaca iz 13. st. 

23. Hamor, Samobor – paleolitski strugač, slučajni nalaz, prapovijest 

24. Savrščak – nalaz rimske brončane posude (kaserola); antika 

25. Područje sv. Helene, Samobor - srednji vijek 

26. Okoliš crkve sv. Anastazije, Samobor - srednji vijek 

27. Stari Grad, Samobor – srednji vijek 

28. Okoliš kapele sv. Mihalja, Samobor 

29. Franjevački samostan i crkva u Samoboru 

30. Starogradska ulica, Samobor, gradska kula. 

Povijesno-memorijalne cjeline su: 

1. Dragonoš – groblje uz kapelu sv. Antuna 

2. Golubići – groblje uz crkvu sv. Ivana Krstitelja i staru školu 

3. Kotari – groblje na rubu naselja 

4. Noršić Selo – groblje uz crkvu sv. Duha 

5. Otruševec – groblje smješteno na brijegu preventivno zaštićeno (03-UP/I-1177/1-80) 

6. Rude – groblje uz crkvu sv. Barbare 

7. Sveti Martin pod Okićem – groblje u blizini crkve 

8. Samobor – groblje iznad crkve Sv. Anastazije 

9. Samobor - Anindol – mjesto održavanja osnivačkog kongresa KPH 

Javna plastika postoji na sljedećim lokacijama: 

1. Raspelo, Falašćak 

2. Raspelo, Galgovo–Rudar 

3. Raspelo, Klake 

4. Raspelo, Konšćica 

5. Raspelo, Molvice 

6. Kip Srca Isusovog, Molvice 

7. Raspelo, Novo Selo Žumberačko 

8. Raspela, Otruševac 

9. Raspelo, Pavučnjak 

10. Raspelo, Rakov Potok 

11. Pil - stup, Stojdraga (Gabrovica) 

12. Raspelo, Stojdraga 

13. Milenijski križ, Stojdraga 

14. Raspelo, Sv. Martin pod Okićem 

15. Križni put Kalvarija kod kapele Sv. Ane u Samoboru. 

16. Raspelo Šipački Breg 

Parkovi i perivoji pod posebnom zaštitom su oni uz sljedeće dvorce i kurije: 

1. Balagovi dvori u Lugu, registrirani pod brojem 808. 

2. Kurija Kiepach u Bregani, preventivna zaštita (03-UP/I-57/2-83) 

3. Dvor Mirnovec-Reiser u Velikoj Rakovici, preventivno zaštićeno (04-UP/I-637/1-84) 

4. Dvorac Reiser u Samoboru, registriran 

5. Vila Wagner u Samoboru, registriran 

6. Perivoj uz dječji vrtić u Mlinskoj ulici, Samobor, preventivno zaštićen 

7. Dvorac Praunsperger-Bošnjak u Samoboru, preventivno zaštićen 

8. Dvorca Livadić, preventivno zaštićen 

Sva navedena nepokretna kulturna dobra su obrađena u konzervatorskoj studiji u kojoj su određeni 

režimi zaštite. 

Za nepokretna kulturna dobra lokalnog značaja će Grad Samobor donijeti posebne odluke o 

stavljanju pod zaštitu, a za ostala će se postupak provesti prema Zakonu. 



Proširenje građevinskih područja postojećih naselja treba planirati tako da se prije svega očuva 

prepoznatljiv krajolik koji ga okružuje, zadržala prepoznatljivost i homogenost slike povijesnog 

naselja, kvalitetna ekspozicija naselja ili njegovih dominantnih dijelova, što u većini slučajeva 

znači da je neprihvatljivo širenje građevinskih područja u smjeru prilaznih cesta s kojih se 

doživljavaju kvalitetne vizure na naselje u više nivoa. 

Za čitavo područje Grada Samobora važno je očuvati postojeću karakterističnu organizaciju 

prostora temeljenu na mreži naselja povezanih kapilarnim sistemom puteva. 

Vodni resursi 

Vodne resurse potrebno je, prije svega, promatrati sa stanovišta iskorištavanja za potrebe 

vodoopskrbe i osiguravanja kvalitetne vode za piće, a moguće ih je iskorištavati i kao 

gospodarske potencijale (energetsko iskorištavanje, navodnjavanje, uzgoj riba), kao izrazite 

ekološke vrijednosti i kao turistički potencijal (rekreacijske mogućnosti). 

Izvorišta / crpilišta koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe stanovništva i gospodarskih 

subjekata moraju biti zaštićena od namjernih ili nenamjernih utjecaja koji mogu nepovoljno 

djelovati na njihovu uporabivost (u smislu narušavanja kakvoće ili redukcije izdašnosti). Ova 

odrednica Zakona o vodama, odnosi se i na resurse voda koji se još ne koriste, ali su namijenjeni 

za daljnji razvoj vodoopskrbe, odnosno za zadovoljenje potreba u budućnosti. 

Određivanje zaštitnih zona crpilišta temelji se na propisima o zaštitnim mjerama i uvjetima za 

određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. 

U skladu s važećim zakonskim aktima, jedinice lokalne samouprave utvrđuju zone sanitarne 

zaštite izvorišta, koje obuhvaćaju mjesta zahvaćanja voda i ležišta zaliha voda s pojasom zemljišta 

za koje se propisuju posebne obveze i ograničenja što se odnose na uvjete života i rada, promet, 

građenje, odlaganje otpada i dr. 

Zaštita izvorišta provodi se u skladu s odlukama o zaštiti izvorišta, koje donose jedinice lokalne 

samouprave, a čime se, na temelju prethodnih vodoistražnih radova, određuju veličina i granice 

zona sanitarne zaštite, sanitarni i drugi uvjeti održavanja i druge zaštitne mjere, izvori i način 

financiranja, te kazne za povredu odredaba odluka. 

Za vodocrpilišta "Bregana" i "Šibice" donesene su odluke o vodozaštitnom području "Bregana" 

odnosno "Šibice", a za vodocrpilište "Strmec" izrađen je prijedlog Odluke o vodozaštitnom 

području Strmec. 

Analizom postojećeg sustava zaštite podzemnih voda u Hrvatskoj provedenoj u okviru projekta 

Evidencija i gospodarenje zalihama podzemnih voda Hrvatske ustanovilo se da su mehanizmi 

zaštite podzemnih voda, koji bi trebali omogućiti progresivno smanjenje postojećeg i sprečavanje 

potencijalnog zagađenja, već sadržani u okviru važeće zakonske regulative, međutim u praksi je 

upitno njihovo provođenje. 

Zaštita podzemnih voda na području savskog aluvija, s obzirom na količinu i kakvoću zaliha 

vode, ima strateški značaj za daljnji opći razvitak čitave regije. 

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na prostoru Grada Samobora 

Ciljevi prostornog uređenja naselja polaze od potrebe uređenja i razvitka svakog naselja unutar 

prostora Grada te važnosti svakog naselja za ukupni razvoj i očuvanje identiteta Grada kao 

cjeline, a time njegove funkcije i značaja u prostoru Županije i Države. 

Planom se nastoji optimalizirati građevinska područja naselja. Ovim se planom određuje granica 

GUP-a i građevinskog područja svakog naselja. Granice GUP-a, a ujedno i granica građevinskog 

područja za dijelove grada Samobora i onih naselja koja s njim čine prostornu cjelinu urbanih 

obilježja te granice građevinskog područja ostalih naselja. 

Planira se maksimalno korištenje postojećih izgrađenih dijelova građevinskih područja. 

Nova izgradnja se planira na mjestima gdje to prostorni i imovinski odnosi optimalno podnose. 



Za novu stambenu i drugu gradnju prioritetno treba koristiti dijelove građevinskih područja 

naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. S obzirom na prigradski i ruralni 

način života, građevinska područja planirana rubno uz poljoprivredna zemljišta pridonose boljem 

funkcioniranju i lakšem obrađivanju poljoprivrednih područja, a istovremeno se u pravilu uz 

prometnice grade radni sadržaji. 

U planiranju razvoja mreže naselja polazišta su dosadašnja iskustva razvoja, položaj u prostoru, 

specifičnosti pojedinih prostornih cjelina, opremljenosti središnjim funkcijama i sadržajima, 

demografska dinamika i planske pretpostavke. One se zasnivaju na težnji da se u svakom naselju 

osigura prostor za daljnji prostorni razvoj čak i za ona naselja koja su do sada gubila stanovništvo. 

Jedan od najvažnijih ciljeva je racionalizacija uporabe područja naselja, pri čemu se posebna 

pozornost posvećuje usklađivanju stambene i proizvodne, a posebno poljoprivredne funkcije. 

Ciljevi prostornog uređenja naselja su: 

• zaštita identiteta i posebnosti tipologije naselja i lokalne graditeljske tradicije za svako naselje 

ponaosob, 

• vrednovanje morfoloških i strukturnih elemenata naselja, posebno njihovih tipološkoarhitektonskih 

značajki, 

• zaštita, obnova i uređenje povijesno-arhitektonskih vrijednosti, 

• vrednovanje postojećeg graditeljskog fonda, 

• zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti, 

• planski usmjereno širenje naselja, 

• prvenstveno usmjeravanje gradnje u područja bolje opremljena infrastrukturom, 

• primjena mjera za racionalno planiranje građevinskih područja, 

• praćenje dinamike gospodarskog rasta gradnjom stambenih građevina i građevina društvenog 

standarda te komunalnom opremljenošću, 

• planiranje razvoja prometnog sustava tako da zadovolji potrebe dnevne migracije, tj. 

omogućavanje dobre povezanosti svih naselja međusobno, a napose sa Samoborom u kojem 

radi pretežni broj zaposlenih iz svih naselja kao i sa Zagrebom koji je centar dnevnih migracija 

cijelog svog konurbacijskog prostora. 

• Očuvanje, obnova i svrhovito korištenje spomenika kulture i graditeljske baštine, kao 

najvrednijih elemenata identiteta te prilagođavanje novih intervencija u prostoru postojećoj 

tipologiji naselja; 

• Zaštita i unapređenje ukupnog okoliša kao prostornog okvira za daljnji skladan razvoj svih 

naselja pri čemu treba planirati očuvanje i korištenje vrijednog poljoprivrednog zemljišta, 

šuma i vodotoka; 

• Planiranje takvog gospodarskog razvoja prilagođenog okolišu koji će koristiti lokacijske 

prednosti položaja uz državnu granicu i blizinu Zagreba; 

• Prostorni razvoj naselja planirati tako da se omogući ugodan život uz racionalnu organizaciju, 

vodeći računa o korištenju za gradnju prvenstveno onih zemljišta koja su slabijeg boniteta; 

• Naselja planirati tako da se nova gradnja skladno uklopi u postojeće očuvane vrijednosti 

krajobraza; 

• Osiguranje prostora za razvoj turističko izletničkih aktivnosti; 

• Planirati takvo korištenje prostora da se očuva kvaliteta voda i njezina zdravstvena ispravnost. 

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 

Prostor je jedan od najvažnijih neobnovljivih resursa te ga treba maksimalno čuvati. Zbog toga će 

se budući razvoj planirati u okvirima opterećenja koja prostor može prihvatiti te trajno 

poboljšavati zatečeno stanje. 



Najvredniji prirodni elementi poput šumovitog prostora Žumberka i Samoborskog gorja, ravnice 

sliva rijeka Save s vrijednim poljoprivrednim zemljištem, izgrađenih naselja i magistralne 

infrastrukture te njezinog značenja u odnosu na susjedne prostore, predstavljaju ishodište daljnjeg 

razvoja. 

Prometnice i magistralna infrastruktura su generatori razvoja ali i kategorija korištenja zemljišta 

koja koridorima zauzima i dijeli prostor, posebno vrijedne poljodjelske, a ponekad i šumske 

površine te ekološke cjeline. Planom treba definirati postojeće i buduće trase u koridorima 

racionalnih širina. Kad god je moguće koridore treba koristiti za više vrsta infrastrukturnih 

građevina odnosno vodova. 

Kod gradnje treba voditi računa o racionalnom korištenju i zaštiti prostora s obzirom na njegove 

prirodne osobitosti (položaj, tlo, vegetaciju i sl.), te s obzirom na tipologiju postojećih naselja. 

U okviru instrumentarija kojima raspolaže prostorni plan, racionalno korištenje i zaštita 

samoborskog prostora postići će se na sljedeći način: 

− Na temelju iskustava o dosadašnjoj upotrebi i namjeni prostora odredit će se stabilne zone koje 

su konfliktnih ili međusobno ugrožavajućih namjena. 

Primjer može biti vodocrpilište "Strmec" (izvan Grada Samobora) i odlagalište otpada 

"Trebež", vodocrpilište "Bregana" i autocesta D4 s graničnim prijelazom, kamenolomi u parku 

prirode Žumberak-Samoborsko gorje i u park-šumi Tepec-Palačnik-Stražnik. 

− Prostori za razvoj naselja će se određivati tako da omoguće daljnji razvoj i izbor lokacije na 

kojoj se želi živjeti. Pri tom će se isključiti od gradnje prostore što su izdvojeni od postojećih 

dijelova naselja, one uz vodotoke, na rubovima šume i na najkvalitetnijem poljoprivrednom tlu. 

− Za grad Samobor će se odrediti granica GUP-a i granica građevinskih područja tako da se 

omogući daljnji razvoj do državne ceste 505 na sjeveru, u Bregani, uz čvor Bobovica do 

državne ceste D4 na sjeveroistoku i do racionalno određenih granica na istoku i jugu, tj. do 

Samoborskog polja u koje se izgradnja ne širi zbog zaštite prirodnog krajobraza te do 

suburbanih naselja na jugu. 

− Kod određivanja trasa prometnih i infrastrukturnih koridora vodit će se računa o tome da su oni 

i ograničavajući i razvojni elementi koji se ne mogu rješavati zasebno, već samo u kontekstu 

usklađenih prostornih odnosa sa svim gradskim prostorima i funkcijama. 

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj 

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću 

izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i 

kulturno-povijesnih cjelina 

Građevinsko područje jedan je od osnovnih elemenata planskog instrumentarija za odgovarajuće 

uređivanje prostora svakog naselja. 

Određivanje njegovih granica trebalo bi spriječiti stihijsku gradnju građevina i drugih sadržaja u 

prostoru i usmjeravati ih u prostorne okvire specifične za svako naselje. 

Sprečavanje gradnje obiteljskih kuća i kuća za odmor po šumskom i poljoprivrednom zemljištu, 

osobito onom najvrednijem, ili zemljištu pod zaštitom, prioritetni je zadatak prostornog 

planiranja. 

U Gradu Samoboru specifičnost predstavljaju građevine za odmor u brdskom prostoru. Planom je 

to ocijenjeno kao posebnost koju ne treba pretvoriti u građevinsko područje izvan naselja, ali treba 

omogućiti uređenje i postavu novih građevina za odmor tako da se uklope u cjeline građevinskih 

područja naselja. 



Naime, pri utvrđivanju građevinskih područja naselja, posebno onih u brdskom dijelu Grada, 

respektirat će se tipološka osobitost formiranja naselja od nekoliko odvojenih građevinskih 

područja. Kod nekih su naselja ta odvojena područja izgrađena građevinama za odmor – vikendkućama 

pa će se ta razlika u korištenju unutar osnovne – stambene namjene – pokazati u 

kartografskom prikazu br. 4. Građevinska područja naselja. 

Valja imati na umu da je prema Popisu 2001. godine u Gradu Samoboru bilo oko 2.330 vikendkuća 

(povremeno stanovanje). Popunjavanjem postojećih građevinskih područja ove namjene 

omogućit će se izgradnja još cca 800 novih vikend-kuća pa bi ih ukupno moglo biti oko 3.100. 

Prostorni plan Zagrebačke županije u ovakvim situacijama predviđa povećanje planiranog broja 

stanovnika Grada za dva stanovnika po vikend-kući. To znači da bi broj planiranih cca 40.000 

stanovnika Grada Samobora trebalo uvećati za povremeno prisutnih 6.200 stanovnika. 

U smislu interpretacije u Planu, građevinsko područje sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog 

dijela. Pod neizgrađenim se podrazumijeva onaj što se planom namjenjuje novoj gradnji, a danas 

je neizgrađen. 

Kriteriji za određivanje granica građevinskog područja naselja su: 

• veličina već izgrađenog prostora, 

• ostvarivanje optimalne gustoće izgradnje u naselju, 

• proširenja građevinskog područja na temelju razvojnih potreba i demografskih procesa, a u 

skladu s dosadašnjim načinom života stanovnika, 

• građevna područja formiraju se uz postojeće lokalne puteve, rubno u odnosu na kvalitetna 

poljoprivredna zemljišta, 

• građevna područja ne šire se uz državne i županijske ceste, na šume i šumska zemljišta, te duž 

koridora državne i županijske infrastrukture, 

• treba omogućiti primjeren nivo izbora u svakom naselju, 

• građevinska područja se neće širiti na vodozaštitno područje. 

Dosadašnjim planom određena građevinska područja bila su vrlo velika. Dijelovi vlasničkih 

čestica koji se koriste kao poljoprivredno zemljište bili su obuhvaćeni u građevinska područja. 

Dijelom su bila na prostorima koji su netipični za dosadašnji način života. 

Određivanjem novih građevinskih područja i njihovim usklađivanjem sa stvarnim potrebama, što 

će rezultirati smanjenjem građevnih područja iz dosadašnjeg plana na dijelovima gdje nije realno 

očekivati gradnju, omogućit će se optimalan razvoj naselja i ostalih potrebnih funkcija. 

U sklopu neizgrađenog dijela građevinskog područja mora se osigurati prostore od javnog interesa 

(javne i društvene namjene) te opremanje infrastrukturom. Provedba smjernica županijskog plana 

se može sažeto opisati na sljedeći način: 

Prostornim planom Zagrebačke županije je određeno da se građevinska područja u ukupnoj 

površini ne mogu povećavati u odnosu na njihovu površinu u dosada važećem prostornom planu. 

- Za područje Grada Samobora znakovit je podatak da više od 40% naselja ima trend gubitka 

stanovništva. To su, s izuzetkom Klokočevca, sva naselja u brdskom području, dok naselja u 

nizinskom dijelu Grada u pravilu imaju porast broja stanovnika. Generalno, stopa rasta pada s 

udaljenošću naselja od grada Samobora odnosno glavnih prometnih pravaca kojima je 

Samobor vezan na Zagreb s jedne strane i granični prijelaz u Bregani s druge strane. 

Ciljevi su Plana stoga: 

- primjeren raspored površina građevinskih područja u odnosu na demografska kretanja 

- postizanje gustoće stanovnika od najmanje 33 st/ha za središte Grada i 18 st/ha za sva naselja 

u prosjeku 

- sprečavanje povećanja građevinskih područja na nivou Plana 

- racionalizacija dubine mogućeg formiranja građevnih čestica 

- izuzimanje šuma i poljoprivrednih površina iz građevinskih područja. 



2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 

2.3.3.1. Unapređenje uređenja naselja 13 

Polazeći od ciljeva urbanog razvoja određenih županijskim planom: 

- “Poticanje razvoja većih naselja i središnjih jedinica lokalne samouprave 

- Obnova povijesnih središta 

- Povećanje udjela radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija….” 

ocijenjeno je da se uređivanje prostora treba odvijati postupno, polazeći od zatečenog stanja 

prostora na temelju njegove valorizacije. 

Temeljni ciljevi razvoja naselja su: 

− osiguranje boljih uvjeta života omogućavanjem skladnijeg prostornog, gospodarskog, 

društvenog i kulturnog razvoja i raznolikijim uvjetima života, 

− planiranje prostornog razvoja na planski određenim prvenstveno neizgrađenim građevinskim 

područjima s opremanjem pratećim sadržajima i prostorima, 

− racionalizacija korištenja prostora pri čemu se mora posvetiti posebna pažnja usklađivanju 

stambene, poljoprivredne i proizvodne funkcije, 

− uređivanje prostora, infrastrukture i komunikacijskih sustava uz uvažavanje postojeće mreže i 

strukture naselja, razvojnih koridora i razmještaja resursa. 

Planom se definiraju: 

∗ veličina, struktura i oblik razvoja naselja, 

∗ uravnotežen razvoj središnjih funkcija, 

∗ ravnomjerniji razvoj u prostoru, 

∗ lokalna razvojna središta, 

∗ granice građevinskih područja, 

∗ načini i uvjeti gradnje i uređenja prostora. 

Planiranje sistema naselja temelji se na prostornoj organizaciji i razradi značenja i karakteristika 

svakog naselja. Ne planiraju se nova naselja, već se osiguravaju uvjeti za daljnji razvoj postojećih. 

Za formiranje skladne slike naselja predviđene mjere razvoja, uređivanja i zaštite temelje se na: 

- očuvanju karakteristične slike krajobraza, 

- tipologiji čestica karakterističnih za prigradske i seoske prostore, 

- karakterističnoj organizaciji čestica, 

- gradnji niskih stambenih i gospodarskih građevina, 

- načinu gradnje s okućnicama i vrtovima, 

- elementima tradicijske arhitekture, 

- očuvanju vrijednih kulturno-povijesnih i prirodnih građevina i prostora, 

- vrijednim neizgrađenim javnim prostorima, 

- uređivanju naselja s povećavanjem stambenih, komunalnih i drugih standarda, 

- gradnji proizvodnih i infrastrukturnih građevina, 

- poticanju razvitka obiteljskih gospodarskih programa u onom naselju u kojemu ljudi i žive. 

Stanovanje kao osnovna funkcija naselja i najveći potrošač i korisnik prostora je značajni element 

prostornog planiranja. Cjelina sustava stanovanja je i stan, usluge, opskrba, obrazovanje, socijalne 

i zdravstvene djelatnosti, rekreacijski prostor. 

Uređivanje prostora naselja temelji se na optimalnim gustoćama, osiguravanju prostora javnih 

sadržaja i opremanju zemljišta komunalnom infrastrukturom. 

Značajan čimbenik je i mogućnost izbora lokacije stanovanja unutar svakog naselja. 

13 

Za grad Samobor se to određuje GUP-om 



Za naselja koja su u svom dosadašnjem razvoju iskazivala tendencije međusobnog spajanja ili 

spajanja sa Samoborom treba ocijeniti je li racionalnije stvarati cjeloviti veliki prostor svojevrsne 

konurbacije, ili prostornim cezurama i dalje stimulirati njihov međusobno usklađen, ali razvoj 

zasebnih naselja. Prijedlog plana je ova druga opcija. Donekle je sličan, ali možda i značajniji 

problem širenja samoborskog prostora s gradskim obilježjima na sjever, uključivanjem Luga i 

Bregane. 

2.3.3.2. Unapređenje prometne infrastrukture 

Unapređenje prometne infrastrukture podrazumijeva prije svega podizanje prometno-tehničke i 

tehnološke razine izgrađenih cesta što se može poistovjetiti s pojmom osuvremenjavanja 

cestovnih prometnica putem njihove modernizacije i rekonstrukcije i njihovim dovođenjem na 

standardizirane i propisane širine i vozno-dinamičke karakteristike te povišenja sigurnosti svih 

sudionika u prometu primjenom suvremenih mjera aktivne i pasivne zaštite (semafori, autobusna 

ugibališta, pješački hodnici i sl.). 

Prioriteti unapređenja mreža cestovnih prometnica, biciklističkih staza, nogostupa, uređivanja i 

organiziranja parkirališta ovisit će s jedne strane o financijskim mogućnostima, a s druge strane o 

veličini i značaju potrebe poduzimanja mjera unapređivanja. 

Među prioritetnim potrebama prometnog unapređenja ističe se rekonstrukcija, dogradnja i 

modernizacija Ulice grada Wirgesa (istočni ulaz u grad) s rekonstrukcijom svih križanja na užem 

području grada Samobora. Vrlo veliki prometni značaj ima i potrebna rekonstrukcija "sjeverne 

obilaznice" u funkciji preuzimanja teškog kamionskog prometa i njegovom zabranom prolaženja 

kroz središte grada Samobora. 

Asfaltiranje postojećih cesta, pješačkih hodnika i uređivanje biciklističkih staza ima izuzetnu 

važnost sa stajališta sigurnosti u prometu. 

Na sveukupnoj mreži cestovnih prometnica (državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih) 

potrebno je uklanjati prometno-tehničke nedostatke u cilju podizanja razine prometne usluge i 

sigurnosti svih sudionika u prometu. 

Javni prijevoz treba unapređivati širenjem mreže, izgradnjom ugibališta s nadstrešnicama i 

povećanjem frekvencije i udobnosti vozila. 

Poboljšanje i učestalije obilježavanje horizontalne i vertikalne signalizacije te proširenje mreže 

javne rasvjete prometnica su u neposrednoj vezi s povišenjem sigurnosti sudionika u prometu. 

Na području telekomunikacija potrebno je uvoditi suvremene tehnologije te proširivati 

pokrivenost cjelokupnog izgrađenog prostora Grada mobilnim ili fiksnim telekomunikacijskim 

mrežama. 

Unapređivanje prometne infrastrukture provodit će se ovisno o financijskim mogućnostima putem 

programa mjera i planovima tijela nadležnih za održavanje i izgradnju referentnog dijela prometne 

mreže. 

2.3.3.3. Unapređenje komunalne infrastrukture 

Postojeće stanje komunalne infrastrukture treba unapređivati u svakom sustavu u cilju stvaranja 

zadovoljavajućih i prihvatljivih uvjeta korisnicima koji se u prvom redu odnosi na život i zdravlje 

ljudi te razinu udobnosti življenja prema današnjim suvremenim standardima. 

Odvodnja 

Prioritetne mjere i zahvati koje je potrebno poduzeti u svrhu unapređenja stanja sustava javne 

odvodnje a u skladu s obavezom maksimalne zaštite podzemnih slojeva od onečišćenja i 

zagađivanja, moraju biti usmjereni proširenju postojećeg mješovitog sustava odvodnje izgradnjom 



nepropusne kanalizacije, precrpnih stanica i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije 

upuštanja u recipijent, odnosno izgradnji razdjelnog sustava odvodnje u području niskog 

intenziteta izgradnje. 

Od primarnog je značaja rekonstrukcija i povećanje kapaciteta postojećeg pročistača otpadnih 

voda koji je već dugo vremena izvan funkcije. 

Za sve nove građevine stanovanja, proizvodnje, usluga i slično, koje nisu priključene na postojeći 

sustav javne odvodnje treba donijeti uvjete za smještaj i izgradnju sabirnih jama za otpadne vode 

u skladu s europskim standardima. 

Rekonstrukcija kanala s preljevom i ispustom u Gradnu je na križanju Langove i Perkovćeve. 

Vodoopskrba 

U skladu sa strateškim značajem općeg sustava vodoopskrbe prioritetni cilj na području Grada 

Samobora je prije svega uspostava kvalitetnog, funkcionalnog i stabilnog sustava. Unapređenje se 

u prvom redu odnosi na dostizanje zadovoljavajuće razine opskrbljenosti stanovništva i 

gospodarstva sanitarno ispravnom pitkom vodom, kao i uklanjanje svih štetnih sastojaka od 

utjecaja na njenu kakvoću i sanitarnu ispravnost. U tom smislu potrebno je do izvedbe cjelovitog 

rješenja sustava javne vodoopskrbe i sanitarne ispravnosti zaštititi i unaprijediti lokalne 

vodoopskrbne sustave i crpilišta, a postojeću mrežu opskrbnih cjevovoda dopuniti i rekonstruirati 

na svim kritičnim potezima gdje su utvrđeni nedostaci (dotrajalost, premali profili i sl.). 

Plinoopskrba 

U skladu s činjenicom da je prirodni plin ekološki i ekonomski najprihvatljiviiji energent, sustav 

plinoopskrbe treba i dalje širiti dogradnjom mreže i redukcijskih stanica a sve u cilju stvaranja 

uvjeta za stabilnu i sigurnu opskrbu. 

Elektroopskrba 

Unapređenje stanja predmnijeva rekonstrukciju transformatorskih postrojenja i njihovu dopunu 

ovisno o prostornim potrebama. 

U naseljenim mjestima će se uređaji za prijenos postupno tijekom vremena kablirati. 

U naseljenom području treba izgraditi i širiti javnu rasvjetu. 



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 

3.1. Prikaz prostornog razvitka na području Grada Samobora u odnosu na prostornu i 

gospodarsku strukturu Županije 

Prostornim planom Zagrebačke županije je istaknuta potreba: 

• jačanja mreže funkcija u Samoboru i u naseljima – nositeljima lokalnog razvoja, 

• razvoja gospodarstva i poljodjelstva uz očuvanje i zaštitu prostora, 

• gradnje brze ceste i željezničke pruge, 

• cjelovitog definiranja sustava vodoopskrbe, 

• suvremenog rješenja zbrinjavanja otpada. 

Ukazuje se na nužnost očuvanja posebno vrijedne prirodne i kulturne baštine. 

U odnosu na prostornu strukturu Županije Grad Samobor je značajan po svojem položaju uz 

državnu granicu, po Parku prirode Žumberak–Samoborsko gorje, prometnim i infrastrukturnim 

koridorima što vode prema Zagrebu i drugim dijelovima Zagrebačke županije. 

Posebnost prostoru Grada daju ambijenti povijesnih naselja skladno uklopljenih u krajolik. 

Ocijenjeno je da bi se daljnji prostorni razvitak Grada Samobora trebao zasnivati na sljedećim 

gospodarskim elementima koji se mogu sažeto opisati na sljedeći način: 

• Opremiti a zatim izgraditi gospodarske zone Samobor, Bregana, Klokočevec. 

• Aktivirati turističku zonu Šmidhen. 

• Razvijati selektivni turizam i komplementarne poljoprivredne djelatnosti u Parku prirode 

Žumberak – Samoborsko gorje. 

• Pokrenuti prekograničnu gospodarsku i društvenu suradnju s Republikom Slovenijom. 

• Poticati razvoj informacijskog sustava u gospodarstvu i praćenju njegova razvoja. 

• Poticati školovanje mladih, napose u deficitarnim zanimanjima. 

• Sudjelovati u razvojnim programima Županije, Države i Europske unije. 

• Poduzetnički centar razviti u koordinatora i pokretača svih vrsta poduzetničkih aktivnosti. 

• Preporučuje se poticanje gospodarstava na dohodovno učinkovitiju proizvodnju. 

• Nastojati na korištenju poljoprivrednog zemljišta, te smanjenju i, ako je moguće, 

onemogućavanju korištenja kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe. 

• Poljoprivredu valja razvijati i intenzivirati. 

• Propadanje šuma je u porastu i pokazatelj je narušenih prirodnih odnosa u šumskom 

ekosustavu. Da bi se usporio taj proces treba djelovati na otklanjanju uzroka takvog stanja. 

• Lovišta mogu biti na cijelom području Grada osim u zaštićenim dijelovima prirode, ako je to 

aktom o njihovom proglašenju posebno zabranjeno, te u naseljima i u pojasu 300 m od 

naselja. 

• Postojeće turističke kapacitete treba poboljšati i graditi nove, te proširivati sadržaje 

vanpansionske potrošnje u skladu s razvrstavanjem turističkih mjesta u razrede. Naselje 

Samobor razvrstano je u A razred. 

• Prioritet kod planiranja obima lokacija eksploatacijskih polja trebaju imati eksploatacije 

mineralnih sirovina u funkciji prostorno-oblikovne i tehničke sanacije postojećih 

eksploatacijskih polja i njihovog privođenja konačnoj namjeni. 

• U sjedištu Grada – Samoboru trebaju se nalaziti ispostave nekih županijskih službi, matični 

ured, gradski organi vlasti, kao i sudbena vlast s pratećim službama. U mreži sadržaja 

pravosuđa, neovisno o teritorijalnoj podjeli određuju se sjedišta javnih bilježnika. 



• Prema rezultatima popisa 2001. Grad Samobor ima 36.206 st. Prema prognozama Prostornog 

plana Zagrebačke županije Općine će rasti po nešto većoj stopi (0,84) od Gradova (0,75). 

Prognoza za 2015. g. za Grada Samobor je u tom planu bila 39.500 st. Indeks 2015/2001. 

iznosi 109,1, a prosječna stopa rasta 2001. - 2015. je 0,68. Ovaj Prostorni plan uređenja Grada 

planira 40-50000 stanovnika. 

• Samobor se planira kao središte Grada – konurbacijsko razvojno središte i manje regionalno 

razvojno međuopćinsko i nadlokalno središte (4. kategorija). Bregana, Rude, Sveti Martin pod 

Okićem, Galgovo planiraju se kao područna važnija i veća lokalna - mala razvojna središta (5. 

kategorija). Celine Samoborske, Farkaševec Samoborski, Velika Rakovica, Grdanjci, 

Stojdraga, Smerovišće, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko planiraju se kao manja poticajna 

razvojna središta – pomoćna središnja naselja (6. kategorija). 

• Nakon provedene stručne analize važećim prostornim planovima određenih, a neizgrađenih 

površina gospodarske, proizvodne i poslovne namjene, tek eventualno treba planirati nove, za 

gospodarski razvoj prihvatljive zone, uz uvjet da se ne povećava njihova ukupna površina. 

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 

Prostorna organizacija je takva da je posebna pažnja posvećena prilagođavanju daljnjeg razvoja, 

obilježjima prirodne osnove i elementima dosadašnjeg razvoja. 

Ovaj Prostorni plan i novi Generalni urbanistički plan Samobora izrađeni su i donose se u 

okolnostima koje određuju: 

• Strategija i Program prostornog uređenja Hrvatske koji određuju vrijednosni sustav u području 

prostornog uređenja Republike Hrvatske ("prostor kao temeljno nacionalno dobro", održivi 

razvitak"); 

• Nepostojanje nacionalne gospodarske strategije i nacionalne strategije zaštite okoliša koje 

značajno utječe na prostorno uređenje; 

• Neuređenost sustava koji bi osiguravao usklađenost vlasničkih prava, javnih gradskih interesa i 

gradskih ulaganja u uređenje i povećanje vrijednosti gradskog prostora; 

• Složenost procedure, realizaciju koje uvjetuje postojeća zakonska i podzakonska regulativa; 

• Izrada i donošenje Strateškog programa razvoja Grada. 

U okviru teza kojima se definira usklađeniji i ravnomjerniji razvoj te održivi razvoj, a da se pri tome 

vodi računa o povijesnoj i prirodnoj baštini i okolišu kao ograničenim i iscrpivim potencijalima, 

nastoji se odrediti i razvoj Samobora. 

Pritom Grad neće dominirati već će poticati razvoj okolnog prostora. 

Europska iskustva ukazuju na potrebu koordinacije razvojnih programa gradova i prostora oko njih. 

Takvo promišljanje u sadašnjim prostorno-razvojnim odnosima može biti snažan razvojni i 

integracijski čimbenik Hrvatske. 

Temeljne prostorne značajke razvoja Samobora povezane s njegovim položajem, prirodnim i 

povijesnim naslijeđem su: 

• kulturna tradicija i posebno povijesni značaj; 

• znanje i znanstveni potencijali; 

• gospodarske tradicije – obrt, proizvodne djelatnosti, trgovina; 

• upravljačke tradicije za trajne i povremene djelatnosti; 

• kvalitetna gradska infrastruktura; 

• kvalitetan prostor za razvoj grada, bez znatnog prostornog širenja; 

• kvalitetna gradska okolica sa Samoborskim gorjem i Žumberkom kao najvećom prirodnom 

vrijednošću, te poljoprivrednim površinama u savskoj ravnici. 



Grad treba osiguravati neophodan komunalni i drugi infrastrukturni standard te osiguravati usklađen 

razvoj u prostoru, opremiti, obogaćivati i štititi prostor. On je jedan od najvrednijih gradskih resursa. 

Treba stvarati poticajne uvjete za postupno uređivanje i razvoj gospodarskih i drugih djelatnosti. 

Strategija gospodarskog razvoja i instrumenti njegova poticanja i usmjeravanja moraju se temeljiti na 

punom uvažavanju različitih kriterija: profitnih, sektorskih, ekoloških i prostornih. 

Treba omogućavati prostorno uređenje cijelog gradskog prostora i poticati razvoj djelatnosti: 

• koje racionalno koriste prostor, 

• koje nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene; 

• koje nisu u suprotnosti s okolišem i njegovim održivim razvojem; 

• koje su usmjerene na poduzetničko korištenje inovacija; 

• koje su izvorno orijentirane, visokoprofitabilne te privlače kapital i modernu tehnologiju; 

• koje su zasnovane na novim tehnologijama i sektoru usluga; 

• koje osiguravaju zapošljavanje; 

• koje imaju obilježja samoborske posebnosti; 

• koje materijalno osiguravaju funkcioniranje Grada. 

Poticajnim mjerama i instrumentima Grad će i nadalje otvarati prostor za privatnu inicijativu i 

privatno poduzetništvo, uz stimuliranje poduzetništva i uspostavu učinkovitih mehanizama i 

institucija financijsko-gospodarske i prostorno-planerske regulative. 

U vrijednim poljoprivrednim prostorima poticat će se razvoj poljoprivrede i vinograda, sa socijalnim 

(zapošljavanje) i gospodarskim (profit, trgovina) koristima, zaštitom okoliša i očuvanjem krajolika. 

U razvojnoj politici u domeni Grada posebno mjesto zauzima usmjeravanje prostornog uređenja, sa 

zemljišnom politikom kojoj će temeljno uporište biti u planovima. 

Mogućnost gospodarskog razvoja Grada može se temeljiti na ocjeni aktualne situacije, te 

ograničenjima i mogućnostima u pogledu budućeg razvoja. 

Položaj gospodarstva određuju: 

• osjetljivost strukture plasmana; 

• povećanje gradnje trgovačko-skladišnih prostora; 

• visoka izdvajanja za javni sektor koja smanjuju financijsku snagu gospodarstva; 

• visok stupanj nelikvidnosti što stvara poremećaje u poslovanju; 

• proces pretvorbe i privatizacije što utiče na veličinu gospodarstva u budućnosti; 

• sve veća gradnja farmi; 

• mogući razvoj granične gospodarske zone u Bregani; 

Osnovne pretpostavke za razvoj gospodarstva su: 

• modernizacija upravljačkih struktura; 

• jačanje investicijske i izvozne aktivnosti gospodarstva, te tržišta za plasman proizvoda i usluga; 

• financiranje dijela investicija sredstvima iz inozemstva; 

• gradnja stabilnog tržišnog sustava i sudjelovanje Grada u državnim i europskim tokovima roba, 

usluga i kapitala; 

• poboljšavanje uvjeta privređivanja gospodarstva poticajnim mjerama Grada. 

U budućnosti će se desiti promjene proizvodnih programa u industrijama klasičnih tehnologija, a 

novi proizvodni kapaciteti će biti visokih tehnologija. Brzina prodiranja tehničko-tehnološkog 

napretka i njegovo korištenje u funkciji podizanja opće razine učinkovitosti su odrednice povećanja 

konkurentske sposobnosti gospodarstva. 

Posljedica promjene u gospodarskoj strukturi će biti smanjivanje udjela primarnog i sekundarnog 

sektora. U kvartarnom sektoru za očekivati je značajne strukturne pomake. 

Proces preusmjeravanja od radno-intenzivnih djelatnosti prema informacijama i znanjem intenzivnim 

djelatnostima će u usmjeravanju procesa razvoja dati još veću ulogu Gradu. 



U Prostornom planu određene su sljedeće namjene prostora: 

1. Površine naselja 

- građevinska područja za naselja, 

- vikend zone, 

2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 

- gospodarske: proizvodne i poslovne 

- ugostiteljsko-turističke 

- komunalne građevine, 

- posebna namjena, 

- groblja, 

- granični prijelazi. 

3. Šport i rekreacija, 

4. Poljoprivredne površine 

- vinogradi 

5. Šume 

6. Vodne površine: 

- Sava 

- akumulacija 

- potoci 

- retencije 

7. Prometni i infrastrukturni koridori 

8. Zona sanacije sanitarnog odlagališta Trebež 

9. Moguća lokacija sanitarnog odlagališta 

10. Zone eksploatacije mineralnih sirovina 

U Planu su primijenjene sljedeće smjernice za planiranje i uređivanje prostora: 

Racionalno korištenje i namjena prostora 

• Određivanjem prostora za građenje ne smanjuju se šumske i kvalitetne poljoprivredne 

površine i štite se vode (podzemne i nadzemne). 

• Kad je nužna promjena vrijednih površina postojećeg poljoprivrednog korištenja, zahvati se 

ograničavaju i podređuju uvjetima osnovne namjene i režima korištenja. 

• U vrijednim i zaštićenim dijelovima prirode, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u 

vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica i komunalne infrastrukture nisu planirane 

one djelatnosti koje bi mogle ugroziti osnovnu namjenu ili fenomen. 

Ograničavanje korištenja prostora 

• Prostor izvan građevinskih područja namijenjen je poljoprivredi, šumarstvu, vodnom 

gospodarstvu, s težnjom očuvanja što većih površina prirodnih režima i resursa, i očuvanju 

biološke raznolikosti, a napose očuvanju prirodnih i krajobraznih vrijednosti. 

Formiranje građevinskih područja 

• Građevinska su područja formirana kao dijelovi naselja pri čemu se ne proširuju uz državne 

ceste, na vrijedna poljoprivredna zemljišta, na zaštićena područja i koridore državne i 

županijske infrastrukture. 

Koridori infrastrukture i infrastrukturne građevine 

• Infrastrukturu se planira unutar koridora, a gdje je to moguće korištenjem jednog koridora za 

više sustava infrastrukture. 

• Koriste se postojeći koridori tako da se izbjegava krčenje šuma, uništenje poljoprivrednog 

zemljišta te dijeljenje cjeline prirodnih prostora naselja. 



Razvoj gospodarstva i drugih djelatnosti u prostoru 

• Određena su prioritetna područja za razvoj gospodarskih djelatnosti koja čine razvojna 

obilježja pojedinog naselja. Tu se prioritetno lociraju one funkcije koje su vezane uz tu 

lokaciju i resurs i time se osigurava svrhovito i racionalno gospodarenje dobrima. Tako su u 

planu označene i sve postojeće farme izvan naselja. 

• S gledišta zaštite strateških postavki korištenja prostora u slučaju više mogućih namjena i 

interesa prioritet treba dati poljoprivrednom i šumskom zemljištu, području vodnih sustava, 

infrastrukturnim koridorima. 

Za dio Parka Prirode Žumberak - Samoborsko gorje, koji se nalazi na području Grada Samobora, 

predlaže se provesti zaštitu povijesnih naselja te sve elemente razvoja planirati u skladu s 

osnovnim kvalitetama tog izrazito važnog, pograničnog, turističko-izletničkog i mogućeg 

športsko-rekreacijskog prostora. 

3.2.1. Građevinska područja naselja 

Prostornim planom su utvrđene granice građevinskih područja Samobora i svih ostalih naselja 

koja su u sustavu Grada. Njime se razgraničava površine izgrađenih dijelova i površina za razvoj 

naselja od površina namijenjenih poljoprivredi, šumarstvu te drugim namjenama. 

Osnovni kriteriji za formiranje građevinskih područja naselja su sljedeći: 

• postojeća izgrađenost; 

• mogući broj stanovnika; 

• potrebni prostori za prateće sadržaje i druge namjene (gospodarstvo, javne zelene površine, 

šport i rekreacija i dr.); 

• mogućnost komunalnog opremanja i prometnog povezivanja; 

• formiranje građevinskih područja u skladu s osnovnim elementima ograničenja (kvalitetna 

poljoprivredna tla, postojeće šume, vrijedni prirodni i kultivirani krajobrazi, zaštićeni dijelovi 

prirode i značajniji infrastrukturni koridori). 

Građevinska su područja određena za gradnju i razvoj stambenih, gospodarskih i poljoprivrednih 

građevina, građevina javne i društvene namjene (vjerske, kulturne, odgojne, obrazovne, zdravstvene, 

socijalne i slične namjene) građevina posebne namjene; građevina za šport i rekreaciju, komunalnih, 

prometnih, infrastrukturnih građevina i sustava, groblja, te za parkove u naselju. 

U Parku prirode Žumberak Samoborsko gorje može se do donošenja Prostornog plana područja 

posebnih obilježja Parka prirode u građevinskom području naselja vršiti samo rekonstrukcija 

postojećih građevina, interpolacija novih te gradnja infrastrukturnih građevina. 



3.2.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 

Tablica br. 6. 

Red. br. GRAD SAMOBOR Oznaka 

Ukupno 

ha 

% od 

površine Grada 

stalni 40000 

1.0. Planirani broj stanovnika: 

povremeni 6260 

1.1. Građevinska područja sveukupno GP 3.046,43 12,15 15,07 0,066 

izgrađeni dio GP ukupno 1.511,07 6,03 

neizgrađeni dio (novoplanirano) ukupno 1.535,36 6,12 

1.2. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja 

1.2.1. Građevinska područja izdvojenih namjena sveukupno 87,77 0,36 

postojeće 13,72 0,06 

novoplanirano 74,05 0,30 

- gospodarska namjena ukupno I 56,60 0,23 



- poslovna namjena ukupno K 18,78 0,07 

postojeće - - 


- ugostiteljsko-turistička i ugostiteljsko rekreacijska namjena ukupno T 12,39 0,04 



1.2.2. Ostale namjene izvan građevinskog područja sveukupno 222,88 0,89 



- šport i rekreacija ukupno R 176,94 0,75 



- granični prijelaz ukupno 14,25 0,06 



- groblja ukupno 25,96 0,10 



- infrastrukturni objekti ukupno 3,55 0,01 



- park ukupno 1,64 0,01 



1.3. Poljoprivredne površine sveukupno 2.727,53 10,87 

- osobito vrijedna obradiva tla P1 962,54 3,84 

- vrijedna obradiva tla P2 184,25 0,73 

- ostala obradiva tla P3 1.580,74 6,30 

1.4. Šumske površine sveukupno 18.744,86 74,76 

- šuma gospodarske namjene Š1 14.439,80 57,59 

- šuma posebne namjene Š3 349,63 1,39 

- ostale poljoprivredne i šumske površine PŠ 3.955,43 15,77 

1.5. Vodne površine sveukupno 42,56 0,17 

1.6. Ostale površine sveukupno 201,39 0,80 

- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E 160,92 0,64 

- kamenolomi u sanaciji 40,47 0,16 

UKUPNO GRAD 25.073,00 100,00 

ZAŠTIĆENE CJELINE 

2.1. Zaštićeni dijelovi prirode 

- park prirode PP 10.287,37 41,03 

- ornitološki rezervat O 67,08 0,27 

- park-šuma PŠ 351,58 1,40 

- zaštićeni krajolik ZK 6,58 0,03 

- spomenik parkovne arhitekture PA 11,96 0,05 

- botanički rezervat Smerovišće B 2,90 0,01 

Prijedlozi za zaštitu 0,00 

- zaštićeni krajolik ZK 1.351,90 5,39 

2.2. Povijesna graditeljska cjelina 

- zona stroge zaštite povijesne urbanističke cjeline i graditeljskih sklopova 113,84 0,45 

- kontaktna zona zaštite povijesne jezgre 127,63 0,51 

- urbanističke cjeline predložene za zaštitu 28,98 0,12 

- seoska naselja 154,22 0,62 

UKUPNO ZAŠTIĆENE CJELINE 12.504,04 49,87 

2.3. Uvjeti korištenja i zaštite 

- vodozaštitno područja – I. zona zaštite 43,47 0,17 

- vodozaštitno područja – II. zona zaštite 670,12 2,67 

- vodozaštitno područja – III. zona zaštite 2.491,98 9,94 

- poplavno područje 856,50 3,42 

2.4. Područja posebnih ograničenja u korištenju 

- eksploatacija kamena (Škrobotnik) E3 26,58 0,11 

- eksploatacija šljunka (Savrščak) E4 134,31 0,54 

2.5. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 

- napušteno odlagalište otpada Trebež 56,94 0,23 

- kamenolomi u sanaciji 53,07 0,21 

2.6. Područja primjene planskih mjera zaštite 

- obuhvat obavezne izrade PP 12.111,23 48,30 

- zahvat potrebne provedbe procjene utjecaja na okoliš 1.083,77 4,32 

stan/ha 

ha / stan 



TABLICA 7.: ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA PREMA KARTOGRAFSKOM PRIKAZU br. 4. 

– GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 

Namjene unutar građevinskog područja naselja 

Naziv naselja 

pretežno stambena 

namjena 

vikend zona 

mješovita 

namjena 

javna i 

društvena 

namjena 

gospodarska 

namjena 

ugostiteljsko 

turistička 

namjena 

športsko 

rekreacijska 

namjena 

groblje 

park 

zelenilo 

uz potok 

GP unutar naselja UKUPNO 

postojeće planirano postojeće planirano post. planir. post. planir. post. planir. post. planir. post. planir. post. planir. planir. planir. postojeće planirano ukupno 

1 BEDER 4,90 1,80 4,90 1,80 6,70 

2 BOBOVICA 11,30 7,38 0,02 0,92 0,52 0,36 11,84 8,66 20,50 

3 BRASLOVJE 14,90 10,30 14,90 10,30 25,20 

4 BRATELJI 1,10 1,40 1,10 1,40 2,50 

5 BREGANA 23,30 18,70 1,22 0,20 0,77 0,60 25,29 19,50 44,79 

6 BREGANICA 4,45 4,10 4,45 4,10 8,55 

7 BREZOVAC ŽUMBERAČKI 4,80 3,80 4,80 3,80 8,60 

8 BUDINJAK 3,00 4,06 3,00 4,06 7,06 

9 BUKOVJE PODVRŠKO 2,70 4,50 2,70 4,50 7,20 

10 CELINE SAMOBORSKE 10,40 14,00 0,70 11,10 14,00 25,10 

11 CERJE SAMOBORSKO 21,65 21,00 2,85 2,95 24,50 23,95 48,45 

12 CEROVICA 0,80 1,60 0,80 1,60 2,40 

13 DANE 1,50 5,10 1,50 5,10 6,60 

14 DOLAC PODOKIČKI 2,40 0,60 2,40 0,60 3,00 

15 DOMASLOVEC 20,75 28,80 1,05 1,20 1,05 22,85 30,00 52,85 

16 DRAGANJE SELO 7,10 7,35 7,10 7,35 14,45 

17 DRAGONOŠ 2,05 1,20 0,08 2,13 1,20 3,33 

18 DREŽNIK PODOKIČKI 16,00 23,80 16,00 23,80 39,80 

19 DUBRAVA SAMOBORSKA 14,60 6,40 3,50 1,50 18,10 7,90 26,00 

20 FALAŠČAK 5,50 3,45 0,40 5,50 3,85 9,35 

21 FARKAŠEVEC SAMOBORSKI 13,00 23,23 0,17 0,87 1,51 14,04 24,74 38,78 

22 GALGOVO 32,90 42,05 0,10 0,18 0,40 33,18 42,45 75,63 

23 GOLUBIĆI 5,25 5,60 0,10 0,25 5,35 5,85 11,20 

24 GORNJA VAS 4,15 3,15 4,15 3,15 7,30 

25 GRADNA 15,10 17,32 0,16 6,10 0,77 2,50 18,53 23,42 41,95 

26 GRDANJCI 11,94 20,30 0,48 0,75 0,90 13,32 21,05 3437 

27 GREGURIĆ BREG 13,75 13,80 1,03 1,40 14,78 15,20 29,98 

28 HRASTINA SAMOBORSKA 21,95 26,45 0,82 22,77 26,45 49,22 

29 JARUŠJE 4,00 1,00 4,00 1,00 5,00 

30 JAVOREK 3,40 2,10 0,80 1,80 4,20 3,90 8,10 

31 KLADJE 34,83 37,60 3,43 3,49 0,43 1,31 0,18 38,69 42,58 81,27 

32 KLAKE 22,00 21,70 0,47 0,08 0,73 22,55 22,43 44,98 

33 KLOKOČEVEC SAMOBORSKI 13,80 13,64 0,50 13,80 14,14 27,94 

34 KONŠČICA 15,42 17,39 0,07 15,49 17,39 32,88 

35 KOSTANJEVEC PODVRŠKI 4,60 6,10 1,00 1,20 5,60 7,30 12,90 

36 KOTARI 4,30 7,00 4,30 7,00 11,30 

37 KRAVLJAK 2,30 0,90 0,20 2,50 0,90 3,40 

38 LUG SAMOBORSKI 3,50 2,30 0,28 3,78 2,30 6,08 

39 MALA JAZBINA 17,60 13,60 0,90 0,10 18,50 13,70 32,20 

40 MALA RAKOVICA 19,40 26,60 0,82 1,83 0,23 20,22 28,66 48,88 

41 MALI LIPOVEC 7,74 9,95 7,74 9,95 17,69 

42 MANJA VAS 4,40 10,38 4,40 10,38 14,78 

43 MEDSAVE 9,97 11,14 9,97 11,14 21,11 

44 MOLVICE 33,45 40,11 5,15 8,77 0,17 38,60 49,05 87,65 

45 NORŠIĆ SELO 6,40 6,10 0,20 6,60 6,10 12,70 

46 NOVO SELO ŽUMBERAČKO 3,30 4,00 3,30 4,00 7,30 

47 OSREDEK ŽUMBERAČKI 1,30 1,15 1,30 1,15 2,45 

48 OSUNJA 1,90 4,00 1,90 4,00 5,90 

49 OTRUŠEVEC 16,36 8,24 4,11 0,38 20,47 8,62 29,09 

50 PAVUČNJAK 31,08 42,04 0,51 0,47 1,50 31,55 44,05 75,60 

51 PETKOV BREG 10,40 10,55 10,40 10,55 20,95 

52 PODGRAĐE PODOKIČKO 12,91 15,55 12,91 15,55 28,46 

53 PODVRH 24,65 15,96 0,30 0,60 24,95 16,56 41,51 

54 POKLEK 6,45 14,85 6,45 14,85 21,30 

55 PREKRIŽJE PLEŠIVIČKO 3,05 4,64 3,05 4,64 7,69 

56 RAKOV POTOK 48,56 58,84 0,66 0,85 1,20 0,56 1,16 2,71 1,53 53,11 62,96 116,07 

57 RUDE 46,71 44,56 4,39 5,00 0,51 0,87 0,52 0,53 0,11 52,50 50,70 103,20 

58 SAMOBOR 9,19 5,49 0,70 0,23 0,07 0,40 0,35 9,96 6,47 16,43 

59 SAMOBORSKI OTOK 26,33 27,93 0,19 26,33 28,12 54,45 

60 SAVRŠČAK 9,84 6,45 9,84 6,45 16,29 

61 SELCE ŽUMBERAČKO 0,90 0,80 0,90 0,80 1,70 

62 SJEČEVAC 2,30 1,60 2,30 1,60 3,90 

63 SLANI DOL 7,70 3,70 2,20 4,56 9,90 8,26 18,16 

64 SLAPNICA 3,15 1,70 3,15 1,70 4,85 

65 SLAVAGORA 6,70 5,20 0,08 0,08 6,78 5,28 12,06 

66 SMEROVIŠĆE 5,55 2,54 5,55 2,54 8,09 

67 STOJDRAGA 7,30 6,30 0,30 1,35 7,60 7,65 15,25 

68 SVETI MARTIN POD OKIĆEM 12,50 15,20 1,30 1,90 0,08 0,34 15,70 15,62 31,32 

69 ŠIMRAKI 4,40 3,20 4,40 3,20 7,60 

70 ŠIPAČKI BREG 3,20 4,75 1,98 1,78 5,18 6,53 11,71 

71 TISOVAC ŽUMBERAČKI 1,90 1,00 1,90 1,00 2,90 

72 VELIKA JAZBINA 6,65 6,20 6,65 6,20 12,85 

73 VELIKA RAKOVICA 18,26 23,78 0,70 1,03 0,77 0,38 0,25 1,83 1,21 20,36 27,85 48,21 

74 VELIKI LIPOVEC 7,57 4,71 0,09 0,09 7,66 4,80 12,46 

75 VIŠNJEVEC PODVRŠKI 6,40 2,00 6,40 2,00 8,40 

76 VRATNIK SAMOBORSKI 5,00 4,05 0,38 0,38 5,38 4,43 9,81 

77 VRBOVEC SAMOBORSKI 10,13 8,54 0,27 10,40 8,54 18,94 

78 VRHOVČAK 17,58 18,35 0,05 17,63 18,35 35,98 

GUP SAMOBOR 573,19 542,64 1115,83 

UKUPNO 877,57 926,72 34,07 36,09 4,31 9,56 8,14 3,51 8,29 4,54 0,08 0,00 2,73 2,44 2,69 0,88 7,19 1,79 1511,07 1535,36 3046,43 



NASELJE 

gospodarska 

namjena 

Građevinska područja izdvojenih namjena 

poslovna 

namjena 

ugostitelj.-turistička 

i ugostiteljsko 

rekreacijska namjena 

UKUPNO 

športsko 

rekreacijska 

namjena 

Ostale namjene izvan građevinskih područja naselja 

granični posebna 

prijelaz namjena 

groblje 

infrastrukturni 

objekti 

park 

UKUPNO 

postojeće 

planirano 


postojeće 


postojeće 


ukupno 

postojeće 


postojeće 

postojeće 

postojeće 


postojeće 



postojeće 


ukupno 

1 BEDER 

2 BOBOVICA 15,02 15,02 15,02 

3 BRASLOVJE 0,47 0,47 0,47 

4 BRATELJI 

5 BREGANA 3,82 11,58 15,40 15,40 

6 BREGANICA 

7 BREZOVAC ŽUMBERAČKI 

8 BUDINJAK 0,25 0,25 0,25 

9 BUKOVJE PODVRŠKO 

10 CELINE SAMOBORSKE 

11 CERJE SAMOBORSKO 

12 CEROVICA 

13 DANE 

14 DOLAC PODOKIČKI 

15 DOMASLOVEC 2,42 1,04 2,42 1,04 3,46 

16 DRAGANJE SELO 

17 DRAGONOŠ 

18 DREŽNIK PODOKIČKI 

19 DUBRAVA SAMOBORSKA 0,13 12,14 0,13 12,14 12,27 

20 FALAŠČAK 

21 FARKAŠEVEC SAMOBORSKI 5,08 5,08 5,08 5,25 5,25 5,25 

22 GALGOVO 0,51 0,51 0,51 

23 GOLUBIĆI 0,15 0,15 0,15 

24 GORNJA VAS 

25 GRADNA 4,28 4,28 4,28 0,42 2,36 0,42 2,36 2,78 

26 GRDANJCI 

27 GREGURIĆ BREG 0,43 0,43 0,43 

28 HRASTINA SAMOBORSKA 0,37 2,01 0,37 2,01 2,38 

29 JARUŠJE 

30 JAVOREK 

31 KLADJE 

32 KLAKE 

33 KLOKOČEVEC SAMOBORSKI 4,48 18,78 23,26 23,26 1,58 1,58 1,58 

34 KONŠČICA 

35 KOSTANJEVEC PODVRŠKI 

36 KOTARI 0,28 0,92 0,28 0,92 1,20 

37 KRAVLJAK 2,44 2,44 2,44 

38 LUG SAMOBORSKI 

39 MALA JAZBINA 

40 MALA RAKOVICA 

41 MALI LIPOVEC 

42 MANJA VAS 

43 MEDSAVE 

44 MOLVICE 0,54 0,54 0,54 

45 NORŠIĆ SELO 0,58 0,39 0,58 0,39 0,97 

46 NOVO SELO ŽUMBERAČKO 

47 OSREDEK ŽUMBERAČKI 

48 OSUNJA 

49 OTRUŠEVEC 2,72 3,75 2,72 3,75 6,47 

50 PAVUČNJAK 0,06 3,69 0,06 3,69 3,75 6,30 1,13 7,43 7,43 

51 PETKOV BREG 

52 PODGRAĐE PODOKIČKO 

53 PODVRH 

54 POKLEK 

55 PREKRIŽJE PLEŠIVIČKO 

56 RAKOV POTOK 15,06 15,06 15,06 10,29 8,50 0,98 2,84 11,27 11,34 22,61 

57 RUDE 

58 SAMOBOR 0,92 0,92 0,92 

59 SAMOBORSKI OTOK 1,49 35,48 1,09 2,58 35,48 38,06 

60 SAVRŠČAK 45,41 45,41 45,41 

61 SELCE ŽUMBERAČKO 

62 SJEČEVAC 

63 SLANI DOL 

64 SLAPNICA 

65 SLAVAGORA 

66 SMEROVIŠĆE 

67 STOJDRAGA 4,38 4,38 4,38 0,29 0,29 0,29 

68 SVETI MARTIN POD OKIĆEM 

69 ŠIMRAKI 

70 ŠIPAČKI BREG 

71 TISOVAC ŽUMBERAČKI 

72 VELIKA JAZBINA 

73 VELIKA RAKOVICA 

74 VELIKI LIPOVEC 0,08 0,46 0,08 0,46 0,54 

75 VIŠNJEVEC PODVRŠKI 

76 VRATNIK SAMOBORSKI 

77 VRBOVEC SAMOBORSKI 4,65 5,65 4,65 5,65 10,30 56,94 0,77 0,77 56,94 57,71 

78 VRHOVČAK 

GUP SAMOBOR 

UKUPNO 5,02 51,58 18,78 8,70 3,69 13,72 74,05 87,77 23,27 153,67 14,25 0,54 5,46 20,50 1,19 2,36 1,64 44,71 178,17 222,88 



Navedeni podaci pokazuju da je: 

- planirana gustoća stanovanja 

G st (netto) = 46.260 st. : 3.046,43 ha (površina građevinskih područja) = 15,2 st/ha 

G bst (brutto) = 46.260 st : 3.134,32 ha (površina svih građevinskih područja) = 14,8 st/ha 

- planirana gustoća stanovanja 

G ust = 46.260 st : 313 km 2 = 148 st/ km 2 

Ukupno planirana površina građevinskih područja naselja iznosi 3.046,43 ha, a površina 

građevinskih područja izdvojenih namjena je 87,77 ha. To je sveukupno 3.134,32 ha. 

U dosadašnjem Prostornom planu je bila iskazana površina građevinskih područja naselja sa 3.080,00 

ha i radnih zona sa 144,00 ha. 

To je ukupno iznosilo 3.224,00 ha. To je za 89,68 ha veće od sada planiranoga. 

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 

Prostornim se planom razvoj gospodarstva zasniva na određivanju odgovarajućih prostora i 

preporuci prioritetnih djelatnosti koje ovise o značajkama i tipu prostora. Prostor je okvir za 

razvoj svih gradskih funkcija. 

U planiranju prostornog razvoja se polazi od pretpostavke promjene strukture i postupne 

transformacije samoborskog gospodarstva i njegovog približavanja strukturi razvijenih tržišnih 

gospodarstava. Težište razvitka pomicat će se od radnointenzivnih prema djelatnostima bogatim 

informacijama i znanjem. Za očekivati je umjereni rast industrije, graditeljstva, obrtništva, 

osobnih usluga i trgovine, a brže stope rasta u poslovnim uslugama, prometu i vezama, turizmu i 

ugostiteljstvu, te vanjskoj trgovini. To može rezultirati porastom udjela tercijarnog i kvartarnog 

sektora, uz istodobno smanjivanje udjela primarnog i sekundarnog sektora u ukupnom brutto 

proizvodu. 

To za prostorni razvoj može značiti manje monofunkcionalnih radnih zona. 

Novim investicijama omogućit će se promjena ili diverzifikacija proizvodnih programa u 

industrijama klasičnih tehnologija i gradnja novih proizvodnih kapaciteta visokih tehnologija. 

Nužno je usmjeravanje svježeg kapitala u izvorno propulzivne programe zbog povećavanja 

konkurentske sposobnosti Samobora. 

Planom se u prostorima koji imaju gospodarsko poslovni karakter namjena u pravilu ne mijenja. 

U gospodarskim zonama se većom fleksibilnošću omogućava smještaj različitih djelatnosti. 

Proizvodnja, trgovina, usluge i sl. što se uklapa u stambene i druge dijelove naselja, planom se 

stimulira, čime se nastoji poboljšati sadržaj i funkcije u naseljima. 

Po veličini i funkciji gospodarskih sadržaja razlikuju se: 

- Prostori namijenjeni većoj koncentraciji industrijske proizvodnje, građevinarstva, prometnih i 

komunalnih objekata, velikim poslovnim sadržajima (pretežno trgovina, uredi i sl.). Ti se 

sadržaji planom primarno predviđaju u većim gospodarskim zonama koje su smještene u 

postojećim samoborskim radnim zonama, njihovom proširenju prema čvoru na autocesti D4 u 

Bobovici i one su detaljno prikazane u GUP-u. U ostalim građevinskim područjima Grada 

Samobora planiraju se: 

- Veće zone gospodarskih namjena južno od autoceste D4 između čvora u Bobovici i graničnog 

prijelaza u Bregani i to: 

• proizvodne namjene (Bobovica) 

• poslovnih namjena – uslužnih (Klokočevec) 

• zona poslovnih namjena uz granični prijelaz (Bregana). 



Planom je omogućen smještaj manjih proizvodnih i uslužnih sadržaja u posebne zone, koje se 

izdvajaju u ili izvan građevinskog područja naselja, ako to zahtijevaju tehnologija rada, prometni i 

uvjeti zaštite okoliša. 

Zone gospodarskih - primarno proizvodnih namjena planirane su kao pojedinačne lokacije na 

kojima ili već posluju veći proizvodni objekti ili se omogućava njihova izgradnja (izvan 

građevinskog područja naselja) u Rakovom Potoku, Hrastini, Klokočevcu i Vrbovcu. 

- Prostori namijenjeni manjim sadržajima ili grupacije raznolikih proizvodnih djelatnosti i 

usluga u funkciji proizvodnih djelatnosti u zonama naselja. Omogućen je smještaj sadržaja na 

izdvojenoj čestici ili njihovo grupiranje u manjim ili većim zonama. 

- Zone gospodarskih namjena planirane su u građevinskim područjima sljedećih naselja: 

Domaslovec, Farkaševec, Gradna, Grdanjci, Mala Rakovica, Medsave i Rakov Potok. 

- Prostori u objektima druge namjene – lokali u prizemlju stambenih građevina, etaže ili posebni 

objekti na čestici (pretežno trgovina, zanatstvo, uredski prostori raznih namjena). 

Jedan od značajnijih gospodarskih čimbenika će i u budućnosti biti turizam. 

Za nj na području Grada postoje raznovrsne mogućnosti. U samom Samoboru to će biti 

kombinacija kulturnog, povijesnog, onog vezanog uz pojedina događanja, ali i poslovnog i 

tranzitnog turizma. Krajobraz Žumberka i Samoborskog gorja te onaj uz Savu će biti u funkciji 

izletničko-rekreativnog turizma. 

Mineralne sirovine 

S obzirom na to da je Prostornim planom Zagrebačke županije zabranjeno otvaranje novih 

eksploatacijskih polja do donošenja programa na razini Županije, a da su istovremeno praktički 

svi koji ih eksploatiraju tražili proširenja eksploatacijskih polja, izvršena je detaljna analiza svake 

lokacije. Pri tom se kao usmjeravajući stav pojavljuje opredjeljenje iz Strateškog programa 

razvoja Grada Samobora u razdoblju 2002 – 2010. U njemu se traži izrada i donošenje Programa 

postupnog zatvaranja postojećih kamenoloma uz eksploataciju u cilju sanacije. Iznimka je 

kamenolom Škrobotnik za koji je izdana lokacijska dozvola i koji bi trebao u budućnosti 

zadovoljiti sve potrebe. Nakon prestanka eksploatacije i ovaj kamenolom će se sanirati sukladno 

rješenju. 

Pri svemu treba voditi računa i o činjenici da je na području Samobora iskop kamena i pijeska dio 

gospodarske tradicije. Bez nje se ne bi razvila ni ovakva "Samoborka" koja je danas jedan od 

elemenata prepoznatljivosti Samobora. 

U Prostornom planu Županije su dana sljedeća ograničenja: 

Eksploatacija mineralnih sirovina prema ovom Planu planira se na postojećim legalnim 

eksploatacijskim poljima. Na ovim poljima moguće je prostornim planovima uređenja gradova i 

općina planirati eksploataciju više vrsta mineralnih sirovina. 

Lokacije eksploatacijskih polja označene su u Planu simbolima, osim za polja za eksploataciju 

nafte i plina, koje su označene površinama. Točan položaj, veličina i oblik eksploatacijskih polja 

označenih simbolima određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina i urbanističkim 

ili detaljnim planovima uređenja. 

U prostornim planovima uređenja gradova i općina i urbanističkim i detaljnim planovima uređenja 

potrebno je, između ostalog, odrediti uvjete prostornog oblikovanja eksploatacijskih polja u 

funkciji zadovoljavanja potreba konačne namjene i uklapanja u okoliš. 

Pod ovim se podrazumijeva: 

- određivanje za prostor i namjenu prihvatljivih oblika jezera kod šljunčara, ili novonastalog 

oblika terena kod ostalih oblika eksploatacije, posebno kod kamenoloma, 

- određivanje konačne namjene ili mogućih namjena, 

- određivanje dubine jezera i njegovih pokosa pogodnih za konačnu namjenu i održavanje 

kvalitete vode, 



- određivanje svih potrebnih planerskih mjera koje će onemogućiti negativan utjecaj na okoliš, 

posebno u pogledu zaštite i očuvanja kvalitete podzemnih voda i izvorišta pitke vode, 

- razgraničenje površina za eksploataciju mineralnih sirovina od okolnog prostora namijenjenog 

za šport i rekreaciju. 

Eksploatacija šljunka, pijeska i tehničkog građevnog kamena na postojećim legalnim 

eksploatacijskim poljima (šljunčarama i kamenolomima) može se vršiti isključivo u funkciji 

prostorno-oblikovno-tehničke sanacije i privođenja konačnoj namjeni, a sve u okvirima ranije 

odobrenih eksploatacijskih polja. 

U tom smislu nisu moguća nova povećanja ovih eksploatacijskih polja, osim u dijelovima nužno 

potrebnim za sanaciju u funkciji privođenja konačnoj namjeni, a najviše do 10% površine polja. 

Ova povećanja mogu se odobriti tek nakon izrade i donošenja urbanističkih planova uređenja ili 

detaljnih planova uređenja za područja na kojima se nalaze eksploatacijska polja. 

Na prostorima parkova prirode Medvednica i Žumberak–Samoborsko gorje postojeći kamenolomi 

ne mogu se proširivati izvan ranije odobrenih granica. 

Određivanju novih lokacija za eksploataciju mineralnih sirovina moći će se prići tek nakon 

izrađene i po predstavničkom tijelu Zagrebačke županije prihvaćene Studije društvenogospodarskog 

značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru cijele 

Županije. Ova Studija je izrađena i verificirana. Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana 

Zagrebačke županije se ograničenje od 10% proširenja zone eksploatacije predlaže ukinuti. Po 

stupanju na snagu tih Izmjena i dopuna i u samoborskim kamenolomima će se detaljnim 

planovima tu površinu moći određivati prema stvarnim potrebama i mogućnostima u prostoru. 

Kod određivanja ovih lokacija obvezatna je primjena kriterija iz ovog Plana. 

Kod planiranja jezera u funkciji eksploatacije šljunka i pijeska, a koja se planiraju na prostoru 

namijenjenom za šport i rekreaciju, treba voditi brigu o prihvatljivom odnosu vodnih površina i 

kopna. Vodne površine ne mogu biti veće od 50% ukupnih površina planiranih za te namjene. 

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti 

Društvene djelatnosti će se i nadalje razvijati pretežito u samom gradu Samoboru odnosno na 

prostoru GUP-a. Osim toga u ovom planu predviđeni su uvjeti za razvoj dječjih vrtića i jaslica, 

osnovnih i srednjih škola, crkvenih i drugih vjerskih građevina, znanstvenih institucija, građevina 

kulture i športa, te zdravstvenih i socijalnih ustanova i drugih građevina javne namjene 

omogućavanjem njihova smještaja u građevinskim područjima naselja. 

Predškolski odgoj 

Za postojeće dječje vrtiće je prostor predviđen unutar GUP-a (Grigor Vitez, Izvor, Cvjetnjak). 

Nove se može graditi u sklopu građevinskih područja naselja, odnosno za poznate lokacije određene 

su kao zona javne i društvene namjene. 

Prigodom gradnje predškolskih ustanova građevnu česticu treba odrediti tako da se osigura, u 

pravilu, 15-30 m 2 građevnog zemljišta po djetetu, uzimajući u obzir lokalne uvjete. 

Osnovno školstvo 

Predviđen je daljnji razvoj svih pet samoborskih osnovnih škola. Za O.Š. Rude i O.Š. Sveti Martin je 

odgovarajući prostor osiguran unutar građevinskih područja naselja. Za O. Š. Bogumila Tonija, 

O. Š. Samobor i O.Š. Milana Langa prostor je osiguran u GUP-u. Prostor za područne ili nove škole 

je osiguran u sklopu građevinskih područja naselja, a za poznate lokacije određen je kao zona javne i 

društvene namjene. 



Za gradnju osnovnih škola primjenjuju se sljedeći normativi: 

• broj djece školske dobi je 10% broja stanovnika 

• učionica se planira za 30 učenika 

• nastava može biti organizirana u dvije ili u jednoj smjeni 

• građevnu česticu treba odrediti tako da se osigura 25-50 m 2 građevnog zemljišta po djetetu, 

uzimajući u obzir lokalne uvjete. 

Planira se da će osnovne škole raditi u jednoj smjeni. 

Srednjoškolske i visokoškolske ustanove 

Za ove je namjene prostor osiguran u prostornom obuhvatu GUP-a Samobora i to za srednje škole 

na postojećim lokacijama u gradu, a za visokoškolske ustanove prostor je predviđen na novoj 

lokaciji između Ulice grada Wirgesa i naselja Klokočevec i Bobovica. 

Zdravstvo i socijalna skrb 

Sadržaje ovih namjena moguće je graditi u građevinskim područjima naselja odnosno u zonama 

javne i društvene namjene kada su one, na prikazima građevinskih područja naselja, posebno 

označene. 

U Samoboru će se, u okviru GUP-a, osigurati prostor za daljnji razvoj Doma zdravlja i nekih 

elemenata sekundarne zdravstvene zaštite. 

Šport i rekreacija 

Prostor ove namjene osiguran je na postojećim ili novim površinama u sklopu naselja ili će se 

uređivati i graditi za to odabranim lokacijama. 

Šport i rekreacija će se razvijati u samom gradu odnosno unutar granica GUP-a, na prostoru uz 

Savu u zoni šljunčara u Savrščaku (centar za vodene športove), u području parka prirode 

Žumberak-Samoborsko gorje (rekreacija u prirodi sa sadržajima za zimske i druge športove te za 

izletnički turizam). 

Samoborsko polje smatra se rezervatom za one športove i rekreaciju koji zahtijevaju veliki 

neizgrađeni prostor kao što su golf, konjički športovi s hipodromom i slično. Moguće je i uređenje 

športskog letjelišta između željezničke pruge i Betonske ceste. Građevine za potrebe športa i 

rekreacije treba locirati rubno uz građevinsko područje Samobora, Rakovice, Kladja, te Hrastine i 

Domaslovca. 

Tlocrtna izgrađenost pojedinih rekreacijskih zona izvan građevinskih područja naselja ovisit će o 

vrsti aktivnosti. Mogu se graditi samo građevine u funkciji športa i rekreacije. Maksimalno može 

(tlocrt pod građevinama) biti izgrađeno do 5% površine čestice u Samoborskom Polju te do 20% u 

ostalim zonama. Visina građevina u funkciji osnovne ili djelatnosti što dopunjuje športskorekreacijsku 

namjenu, može biti podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. 

Motocross stazu moguće je locirati na reljefno prikladnom mjestu. Udaljenost od građevinskog 

područja naselja mora osigurati zaštitu mirnog stanovanja. Ovaj sadržaj nije moguć u Parku 

prirode Žumberak - Samoborsko gorje ni u zoni Savrščaka. 

Površine športa i rekreacije su označene u Bregani (3,82 ha) Domaslovcu (2,42 ha te proširenje 

1,04 ha), Farkaševcu, (5,25 ha i novo 5,08 ha), Gradni (novo 4,29 ha), Paučnjaku (3,42 ha novo) 

Samoboru (0,92 ha), Samoborskom Otoku (2,09 ha te 35,51 ha novo), Savrščaku (44,41 ha novo) 

Sječevcu (0,16 ha) te Stojdragi (0,28 ha). Sveukupno je na grafičkim prikazima posebno označeno 

17,21 ha postojećih te 94,74 ha novih površina sporta i rekreacije. 

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora određeni ovim Planom zasnivaju se na tipologiji 

graditeljskog nasljeđa i zatečenim osobitostima prirodnih cjelina. Za Samobor i dijelove naselja 

obuhvaćene GUP-om uvjeti će biti određeni tim planom. 



Zone naselja 

Omogućava se gradnja građevina unutar građevinskog područja uz prilagodbu postojećim 

katastarskim česticama. 

Izgrađenost građevnih čestica ne može biti veća od 40% za gradnju samostojećih te dvojnih 

(poluugrađenih) građevina, odnosno 50% za gradnju skupnih građevina (građevina u nizu), a 

visina građevina je do podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Iznimno, u Samoboru, Bregani i 

Gradni moguća su dva kata. Mogu se predvidjeti prostori za rad u građevini ili u posebnim 

građevinama na građevnoj čestici. 

Postojeća služnost puteva i pristupa preko čestica se planom zadržava ili uređuje lokacijskom 

dozvolom. 

Prilikom izgradnje može se ukazati potreba javnog puta ili pristupa građevini ili proširenju 

postojećeg puta koji nije ucrtan u građevna područja, što se planom omogućava. 

Unutar osnovne namjene određene planom može se zateći i druga namjena (npr. poljoprivredne 

površine) što će se uzeti u obzir kod izdavanja lokacijskih dozvola. 

Prijedlog namjene površina, korištenje i namjena prostora određen je prema raspoloživim 

podacima i saznanjima. Eventualna detaljnija razgraničenja unutar područja provest će se 

lokacijskim dozvolama, uvažavajući pri tom vlasničke odnose. 

Prilikom određivanja lokalnih uvjeta u postupku izdavanja lokacijskih dozvola treba analizirati i 

uvažiti sva ograničenja kao i druge elemente dobivene analizom pojedine lokacije. 

Unutar pojedinih zona mogu se zadržati postojeće čestice ili formirati nove u skladu sa 

smjernicama plana. 

Garažno-parkirališne potrebe za svaku namjenu (građevinu) treba riješiti prvenstveno na vlastitoj 

građevnoj čestici. 

Mjere zaštite od požara i eksplozija, te zaštitu od ratnih opasnosti rješavat će se prilikom 

izdavanja lokacijske dozvole, a u skladu s propisima. U planu određeni prometni koridori služe i 

kao vatrogasni pristupi, a pri izdavanju lokacijskih dozvola će se odrediti i drugi pristupi i 

vatrogasni prilazi. 

U postojećim naseljima i izgrađenim dijelovima naselja obnavljat će se ili graditi stambene i 

gospodarske građevine na pojedinačnim, dosad neizgrađenim česticama unutar već izgrađenog 

dijela naselja ili na neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja. 

Izgradnja se treba odvijati u skladu s postojećom tipologijom čestica. One imaju stambenu, po 

potrebi gospodarsku izgradnju s radnim prostorom te vrtove na okućnici. 

Gabariti građevina te tipologija izgradnje i oblikovanja trebaju poštovati osobitost naselja. 

Očuvanju cjelovite fizionomije pojedinog naselja doprinijet će se obnovom ili gradnjom novih 

zajedničkih javnih prostora i sadržaja. 

Novi prateći sadržaji trebaju biti kapacitetom prilagođeni potrebama, a oblikovanjem fizionomiji 

naselja (u pogledu visine, građevinskog materijala, tipa izgradnje). 

Zone gospodarskih djelatnosti 

Zone gospodarskih djelatnosti planirane su za izgradnju građevina gospodarskih namjena – 

proizvodnih i poslovnih, bez stanovanja na čestici (radni pogoni, skladišta). Definirane su kao 

zone koje će se prema potrebi parcelirati za više korisnika i izgrađivati po sljedećim odredbama: 

- Svi će se priključiti na prometnu i komunalnu infrastrukturu. 

- Pri izgradnji proizvodnih pogona vodit će se posebno računa o preventivnoj ekološkoj zaštiti, 

pa se neće locirati pogoni koji štetno utječu na okoliš onečišćenjem zraka, tla i voda. 

- Izgrađenost građevne čestice je između 10% i 40%. 

- Najmanja površina hortikulturno uređenog dijela građevne čestice na prirodnom tlu je 30%. 



- Najveća visina građevina u zoni gospodarskih namjena je 12 m do vrha nadozida, a samo 

izuzetno više kada to zahtijeva tehnologija i uz prethodnu suglasnost Gradskog poglavarstva. 

Izdvojeni prostori za poslovnu namjenu su planirani u Bregani (K1) i u Klokočevcu (K). 

Na lokaciji u Bregani će se graditi sadržaji potrebni za funkcioniranje graničnog prijelaza. 

Na lokaciji u Klokočevcu će se graditi sadržaji poput slobodne zone, uslužnih i drugih manjih 

djelatnosti koje koriste pogodnosti lociranja uz državnu granicu. 

U ovim zonama ne mogu se graditi samo skladišne građevine. 

U izdvojene zone (Bobovica, Vrbovec Samoborski, Domaslovec i Rakov Potok) smjestit će se oni 

sadržaji koji zahtijevaju veću površinu građevnih čestica, intenzivniji promet i udaljenost od naselja. 

Zona u Vrbovcu Samoborskom može biti namijenjena i za lociranje sadržaja koji rade s eksplozivima 

jer je dovoljno udaljena od naselja. 

Poljoprivredne površine 

- Poljoprivredne površine na tlu viših boniteta planom se predlaže zaštititi od prenamjene u 

druge svrhe, te ih usmjeravati gdje god je to moguće na proizvodnju zdrave hrane. To je 

posebno važno zbog zaštite vodonosnika od zagađenja te korištenja očuvanog prirodnog 

okoliša u brdskom području. 

- Poljoprivredna će se proizvodnja razvijati uređenjem poljoprivrednih površina, pri čemu će se 

voditi računa o očuvanju prirodnog okoliša, npr. pojedinačnih i grupnih stabala. To će se 

provoditi zbog očuvanja biocenoze kao podloge proizvodnje zdrave hrane i zbog pejsažnih 

vrijednosti; 

- Na poljoprivrednim će se površinama moći izgrađivati i nove farme uz primjenu zaštitnih 

mjera u odnosu na naselja (udaljenost, korištenje zelenila kao barijera), te odabirom 

tehnologije proizvodnje koja će se kompatibilno uključiti u proizvodnju zdrave hrane 

(korištenje gnojiva i slično). Za tu proizvodnju će se moći graditi odgovarajuće građevine. 

- Na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja nije dozvoljena gradnja vikendica. 

Na posjedima primjerene veličine, a koja ovisi o geografskom položaju (nizinski - brdski 

prostor) i vrsti poljoprivredne djelatnosti (ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, 

rasadnici) i kreće se u rasponu od 10 ha za ratarsku proizvodnju u nizinskom području do 1 

ha za rasadnike bez obzira na geografski položaj moguća je gradnja u funkciji poljoprivredne 

djelatnosti. To mogu biti: 

u nizinskim područjima (do 150 m n.m.): 

• građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine 10 ha, 

• građevine za uzgoj voća i (ili) povrća na posjedu minimalne veličine 5 ha, 

• građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine 3 ha, 

• građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne 

veličine 1 ha. 

u gorskim i brežuljkastim područjima (iznad 150 m n.m.): 

• građevine za intenzivnu ratarsku djelatnost na posjedu minimalne veličine od 5 ha, 

• građevine za uzgoj voća i (ili) povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha, 

• građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine od 1,5 

ha, 

• građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne 

veličine 1 ha. 

Iznimno se na posjedima manjim od navedenih mogu graditi spremišta u vinogradima 

(klijeti), spremišta voća u voćnjacima, ostava za alat, oruđe, kultivatore, spremišta drva u 

šumama i sl., uz uvjet da se ista grade kao prizemnice s mogućnošću gradnje podruma i da 

njihova bruto površina prizemlja ne prelazi 40 m 2 . 



Klijeti u vinogradima i voćnjacima moguće je graditi ako je površina pod vinovom lozom 

veličine najmanje 1000 m 2 , odnosno ako je površina zasađena voćkama veličine najmanje 

2000 m 2 . Zemljište mora imati primjerenu širinu za izgradnju klijeti. 

Gospodarski sklopovi – obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mogu sadržavati: 

a) gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: 

− za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju: staje, svinjce, kunićnjake, 

peradarnike; 

− građevine za skladištenje poljoprivrednih proizvoda uključujući i hladnjače; 

− građevine za sklanjanje i održavanje vozila i oruđa poljoprivredne proizvodnje. 

b) ostale građevine: 

− stambene građevine za stanovanje, stalni ili povremeni boravak vlasnika i djelatnika 

na gospodarstvu i njihovih obitelji (stambene građevine u funkciji poljoprivredne 

proizvodnje), 

− građevine i sadržaji u funkciji seoskog turizma. 

Površina stambene građevine može iznositi najviše 20% od površine izgrađenih zatvorenih 

gospodarskih građevina. 

Površina građevine i sadržaja u funkciji seoskog turizma može iznositi najviše 40 % od 

površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. 

- Za stočarsku i peradarsku proizvodnju se i na poljoprivrednom zemljištu mogu graditi farme 

ako su kapaciteta minimalno 15 uvjetnih grla i ako su osigurane propisane udaljenosti od 

građevinskih područja i cesta. 

Prirodne cjeline i šume 

U prirodnim cjelinama provodit će se režim zaštite prirode koji omogućuje korištenje pod 

određenim uvjetima: 

• Šumarstvo će se razvijati na temelju nacionalnog šumskog programa kojim se utvrđuje 

politika te uvjeti za gospodarenje šuma s obzirom na njihovu višenamjensku uporabu. 

Šumskogospodarskim planovima utvrđuju se uvjeti za korištenje šuma i šumskog zemljišta i 

zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenja te 

uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom. Gospodarenjem šumama obuhvaća uzgoj, 

zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, 

sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje: 

• održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome 

ciklusu ugljika, 

• održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava, 

• održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume, 

• održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu, 

• održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i 

vode), 

• održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta. 

U šumi i/ili šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura i/ili građevine 

koje su planirane dokumentom prostornog uređenja (građevine za potrebe infrastrukture, 

sporta, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, vjerske, zdravstvene građevine te 

područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama, ali samo 

ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno 

šumskog zemljišta. U postupku izdavanja lokacijske dozvole, posebne uvjete za izgradnju 

objekata u pojasu do 50 m od ruba šume za državne šume utvrđuju Hrvatske šume d.o.o. 

Zagreb, a za šume šumoposjednika Šumarstva savjetodavna služba. 



• Vodotoke i izvore treba zaštititi. To podrazumijeva da će se kod svake nove izgradnje 

(stanovanje, rad, turizam, rekreacija) voditi računa da se otpadnim vodama ne ugroze vode, 

te da će se kod regulacija u pravilu očuvati njihov prirodni tok i oblik pejsažnim rješenjem 

regulacije, a kod izgradnje na vodotocima (ribnjaci, mlinovi, mostovi) intervencija treba biti 

provedena nenametljivo i u prirodnim materijalima (kamen, drvo). 

• Moguća je izgradnja lovačkih domova, te izletničkih skloništa i izvan građevinskih 

područja, a u skladu s čl. 42. Zakona o prostornom uređenju. Kvalitetnim oblikovanjem 

građevine i njenog okoliša, osiguranjem optimalne odvodnje i deponiranjem otpada, 

uređenjem pješačkih staza, odmorišta i vidikovaca na način koji je prilagođen prirodnom 

okolišu treba te sadržaje skladno uklopiti u krajobraz. 

• Izgradnja i rekonstrukcija prometnica treba biti provedena tako da građevinskim zahvatima 

ne devastira prirodni okoliš ili preprekama onemogući kretanje divljači. 

• Vodotoci i zaštitno zelenilo se trebaju očuvati u što je moguće prirodnijem obliku. 

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 

3.5.1.1. Cestovni promet 

Planirani razvoj cestovne mreže obuhvaća izgradnju novih cesta te podizanje prometno-tehničke i 

tehnološke razine izgrađenih cesta koji se može poistovjetiti s pojmom osuvremenjavanja 

cestovnih prometnica i to obuhvaća modernizaciju i rekonstrukciju. 

U Prostornom planu Zagrebačke županije planirano je progušćenje državnih i županijskih cesta. 

Državne ceste su progušćene na osnovi Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. 

U ovom Prostornom planu preuzeta je obveza unošenja planiranih cesta iz Prostornog plana 

Zagrebačke županije ali s nešto izmijenjenim trasama i dopunjenom mrežom cesta do kojih se 

došlo detaljnijim istraživanjem prostornih mogućnosti i prometnih potreba. 

Do izgradnje planiranih cesta, postojeće ceste zadržavanju svoju sadašnju razvrstanost. 

Na postojećim državnim i županijskim cestama moguća je rekonstrukcija kritičnih dionica i 

izgradnja mostova gdje cesta prelazi preko vodotoka. Na trasama planiranih prometnica u 

dijelovima koji prelaze preko vodotoka planira se izgradnja mostova. 

U odnosu na dosadašnji Prostorni plan Grada Samobora došlo je do novih spoznaja u vrednovanju 

nekih postojećih i nekih planiranih cestovnih pravaca. 

Ovo se odnosi na: 

• planirani cestovni tunel od Ulice Halaburščak do Ulice kamenoloma uz Ulicu Gornji kraj 

(zapadna obilaznica), 

• planirani cestovni tunel Orahova Draga (cesta Samobor - Rude) do postojeće ceste Mala 

Rakovica - Cerje Samoborsko, uz uvjet njezine rekonstrukcije, zatim trasom južnog kolektora 

do spoja na produženu Ćirilometodsku ulicu (južna obilaznica), 

• planiranu izgradnju nove trase ceste prema Svetoj Nedelji uz koridor željezničke pruge, a u 

drugom smjeru prema Brdovcu, 

• alternativnu trasu ceste od groblja Otruševec prema Ul. grada Wirgesa te alternativnu trasu 

dijela ceste u Maloj Jazbini . 

Državne ceste 

Autoceste, brze ceste i ostale državne ceste 

Područjem Grada Samobora prolazi autocesta Zagreb-Bregana-Republika Slovenija. Prostornim 

planom Zagrebačke županije planirana je državna brza cesta Zagreb-Sveta Nedelja-Samobor. 

Veza autocesta i brzih cesta međusobno i s ostalom cestovnom mrežom u vangradskom području 

predviđena je raskrižjima u dvije razine. Od ostalih državnih cesta područjem Grada Samobora 

prolazi državna cesta Bobovica-Bregana-Krašić-Ozalj-Karlovac i također je ucrtana u grafičkom 

prikazu. 



Prostornim planom Županije državna brza cesta od Svete Nedelje do Samobora planira se po trasi 

postojeće Ulice grada Wirgesa (bivša Betonska cesta). Detaljnom analizom postojećih prometnih 

uvjeta na njoj došlo se do zaključka da se zbog velikog broja postojećih i planiranih priključaka ne 

može ostvariti ona razina prometne usluge koja se podrazumijeva za ceste u kategoriji državne 

brze ceste. "Betonska cesta" se zadržava u razvrstanosti državne brze ceste uz dodatni uvjet 

osiguranja širine pojasa koji osigurava četiri prometna traka, obostrane pješačke hodnike, 

biciklističke staze i autobusna ugibališta s peronima. 

Uz autocestu treba unutar građevnih čestica novih zona za razvoj predvidjeti zelenilo, prometne 

površine i infrastrukturu tako da zgrade budu udaljene od osi autoceste min. 100 m. 

Županijske ceste 

Prometna funkcija županijskih cesta je u povezivanju gradova, središta općina i većih naselja na 

području Županije. 

Pored postojećih, planiraju se nove trase županijskih cesta (pod postojećim županijskim cestama 

podrazumijevaju se sve razvrstane sadašnje županijske ceste i neke lokalne ceste): 

• cesta Draga Svetojanska -Brezovac Žumberački 

• cesta Gabrovica - Koretići - Jelenići -Pećno, 

• cesta Bobovica -Prigorje Brdovečko 

• Sveta Nedjelja-Samobor-Bobovica-Prigorje Brdovečko 

• cesta Novo Selo Žumberačko-Planina 

• cesta Tihočaj-Paljugi-Bukovac Svetojanski 

• cesta Samobor-Ludvić-Dubrava-Otruševec-Velika Jazbina-Lug s alternativnim trasama. 

Ovim planom se predlaže nova trasa ceste koja se postavlja u neizgrađeni prostor uz planiranu 

željezničku prugu do spoja na čvor Bobovica i s pružanjem dalje preko Save. Tako će ona 

preuzeti ulogu obilaznice za Farkaševec, Domaslovec, Hrastinu i Samobor te dalje na sjever za 

Bobovicu. 

Za ovu novu obilaznu cestu se predlaže razvrstanost županijske ceste kako bi ona ispunila ulogu 

povezivanja svih naselja uz svoju trasu. 

Kod planiranja nove gradnje uz nove županijske ceste, zgrade trebaju biti na udaljenosti od 40 m 

od osi cesta, a u dijelu građevne čestice uz cestu treba predvidjeti zelenilo, prometne površine i 

infrastrukturu. 

Lokalne ceste 

Lokalne ceste su u prometnoj funkciji povezivanja naselja na području Grada. Sukladno 

zakonskim odredbama u lokalne ceste se razvrstavaju ceste koje povezuju Samobor s naseljima s 

više od 50 stanovnika, ceste koje povezuju prometne, povijesne, prirodne i turističke lokalitete 

gradskog značaja s lokalnom, županijskom ili državnom mrežom cesta. 

Lokalne su ceste prikazane na kartografskom prikazu na kojem su prikazane uz postojeće lokalne 

ceste i nove planirane lokalne ceste. 

3.5.1.2. Željeznički promet 

Razvoj željezničke mreže u općenitom smislu obuhvaća izgradnju novih pruga te podizanje 

prometno-tehničke i tehnološke razine izgrađenih pruga. 

Trasom bivše uskotračne željezničke pruge Samoborčeka planirana je izgradnja nove željezničke 

pruge II. reda od Podsuseda (odvajanje od pruge Zagreb-Savski Marof kod bivše Tvornice 

cementa Podsused), preko Svete Nedelje i Samobora do Bregane. Pruga je namijenjena putničkom 

prometu za vožnju elektromotornih vlakova. 



Osim elektrifikacije na ovoj pruzi planira se ugradnja suvremenih signalno-sigurnosnih i 

telekomunikacijskih uređaja, osiguranje na cestovnim prijelazima u jednoj razini odnosno 

denivelacija dijela željezničko-cestovnih prijelaza. 

Trasa željezničke pruge u području Grada Samobora svojim pružanjem do planiranog završnog 

čelnog kolodvora u Bregani slijedi trasu bivše uskotračne željeznice (Samoborčeka) s planiranim 

kolodvorima u Samoboru i Bregani, te stajalištima u Hrastini, Sajmištu, Šmidhenu i Klokočevcu. 

Na svim stajalištima i kolodvorima planira se izvođenje perona na visini od 55 cm mjereno od 

GRT-a. Niveleta se planira s maksimalnim nagibom od 10‰ na otvorenoj pruzi i maksimalnom 

brzinom vožnje do 120 km/h što je ovisno o međusobnoj udaljenosti stajališta i elementima trase. 

Kroz izgrađeni dio Samobora prugu se planom predlaže voditi denivelirano u odnosu na razinu 

tla, a u skladu s izdanom lokacijskom dozvolom. 

Prigradski putnički prijevoz željeznicom ima velike prednosti zbog: brzine prijevoza, mogućnosti 

ponude velikog prijevoznog kapaciteta, vrlo velike sigurnosti u odvijanju prijevoza i visokog 

komfora. Osim toga željeznički prijevoz elektromotornim, laganim kompozicijama je s aspekta 

ekologije i zaštite okoline izuzetno prihvatljiv. 

Emisije buke i zagađenja u pogonu su zanemarive u odnosu na automobilski prijevoz. Posebna 

prednost je pouzdanost prijevoza u svim vremenskim i temperaturnim uvjetima i padalinama. 

Prijevoz željeznicom je u jednakoj mjeri prihvatljiv za stanovnike Samobora, Zagreba i Županije 

te će uz porast stupnja motorizacije biti sve atraktivniji. 

Plan sadrži koridor za alternativnu trasu glavne magistralne pruge Zagreb – Karlovac u širini od 

200 m. 

Mjere zaštite od buke moraju se provoditi preventivno tj. odabirom suvremenih kompozicija 

vlakova te takvom izgradnjom same pruge da se buka od prolaska vlaka, posebno u blizini i u 

samim naseljima bude što manja. 

Kolodvor u Samoboru planiran je zajedno s novim autobusnim kolodvorom, tako da će činiti 

jedinstvenu prostornu cjelinu. 

3.5.1.3. Granični prijelazi 

Ovim planom su određeni naredni granični prijelazi: 

• stalni međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije: Bregana - Obrežje, 

• stalni međudržavni granični cestovni prijelaz II. kategorije: Bregana Naselje - Slovenska Vas, 

• granični prijelaz za pogranični cestovni promet: Novo Selo Žumberačko - Planina. 


Današnje telekomunikacije imaju izrazito brzi razvoj kako u tehnološkom smislu primjenom 

novih sredstava prijenosa u nepokretnoj mreži i internet prometu tako i u sustavu pokretnih 

komunikacija u kojem se pojavljuju sve suvremeniji tehnološki naraštaji. 

Sustav nepokretnih telekomunikacija će u vremenu dugoročnog planskog razdoblja biti izgrađen 

sa suvremenom opremom i potpuno digitalizirane integrirane telekomunikacijske mreže s 

jednostavnom strukturom i upravljanjem. Time će se: 

• povećati broj korisnika i uvesti nove vrste usluga, 

• osigurati maksimalna sigurnost i pouzdanost mreže te podići razina kvalitete usluge. 

Visoka razina kvalitete telekomunikacijskih usluga utječe na porast životnog standarda, pruža 

nove mogućnosti za očuvanje naseljenosti seoskih i izdvojenih i udaljenih područja. 



U prostornom smislu nepokretna telekomunikacijska mreža sastoji se od kabelske ili svjetlovodne 

mreže te od prostorno sve manjih centrala. 

Postojeći građevinski objekti u kojima se postavlja komutacijska i prijenosna oprema već su 

izgrađeni, a u sustavu nepokretnih telekomunikacija ne predstavljaju izvor štetnih zračenja. 

Tendencija je stalnog smanjenja volumena opreme uz paralelno povećanje njezinog kapaciteta. 

Daljnjom decentralizacijom telekomunikacijske mreže planira se nastavak izgradnje manjih 

objekata koji će se postavljati prema potrebi te postavljanjem TK opreme unutar građevina 

pojedinih korisnika. Prostor za smještaj opreme je u proporcionalnom odnosu prema veličini i 

namjeni građevine te broju korisnika. 

Planirano je proširenje postojećih telekomunikacijskih sustava i to povećanjem prijenosnih i 

komutacijskih kapaciteta i postavljanjem novih podzemnih kabela. Trase za postavljanje 

podzemnih kabela vezane su uglavnom uz ostalu infrastrukturu, poglavito uz cestovnu mrežu. 

Trase postavljenih svjetlovodnih kabela predstavljaju u ekološkom smislu najsigurniju i najčišću 

infrastrukturu i to iz više razloga. Kao prvo, jer ne proizvode nikakvu vrstu zračenja, ne 

onečišćuju okolinu i ne predstavljaju nikakvu opasnost po zdravlje ili život čovjeka ukoliko dođe 

do bilo kakvog oštećenja, a za njihovu proizvodnju se ne koriste deficitarne sirovine. Izgradnja 

distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) predstavlja prvi korak ka mogućnosti 

pružanja novih usuga i dugoročno gledano cilj HT-a je izgraditi distributivnu telekomunikacijsku 

kanalizaciju do svih građevina u urbanom području. U prostornom smislu DTK ne narušava 

postojeće stanje. 

U pokretnoj je telefoniji danas najbrži porast u telekomunikacijskim sustavima. Telekomunikacije 

su evoluirale od onih osnovnih, baziranih isključivo na kabelskoj infrastrukturi, prema pretežno 

bežičnim telekomunikacijama. Nagli porast broja pretplatnika odnosno korisnika potaknut je 

pojavom konkurencije na tržištu telekomunikacijskih usluga kao posljedice globalnog trenda 

liberalizacije i deregulacije na ovom području. 

Strateški ciljevi koncesionara GSM mreže su: 

- smanjenje troškova eksploatacije, 

- veća kvaliteta i dalje poboljšanje rada sustava, 

- podrška za realizaciju mreža velikog kapaciteta, 

- prijenos podataka velikih brzina, 

- nove usluge za poslovno orijentirane korisnike i kreiranje platforme prema četvrtoj 

generaciji sustava univerzalnih komunikacija. 

Osim povećanja kapaciteta pokretne telefonije primjenom brojnih i različitih rješenja (primjena 

mikro i piko baznih stanica u zatvorenom prostoru poslovnog okruženja) buduće potrebe na 

mjestima nepokrivenosti signalom moći će se rješavati i primjenom satelita, jer se planira 

tehnologija pružanja usluga telefoniranja putem satelita osnovana na GSM standardu. Na taj će se 

način omogućiti korisnicima najveće moguće prekrivanje radijskim signalom cijelog planeta 

Zemlje i totalnu globalnu pokretljivost s jednim jedinim ručnim terminalom. Antenski sustavi ne 

ugrožavaju zdravlje čovjeka i okoliš. 

U razvoju radio-komunikacija dominantna tendencija postoji u prijelazu s analognih na digitalne 

sustave prijenosa. Tako je na Sljemenskom odašiljaču postavljen i DAB sustav radijskog 

prijenosa, a planira se i uvođenje odašiljanja digitalnog TV signala. Također se sve više razvijaju 

digitalni satelitski sustavi koji zamjenjuju analogne. Povećanjem propusnosti telekomunikacijskih 

sustava u zadnje vrijeme omogućen je i prijenos TV i radio signala svjetlovodnim sustavima. 

Svaki koridor za prijenos radio i TV signala postavlja ograničenja na gradnju viših građevinskih 

objekata, pa se za građevine koje se nalaze na trasi postojećih RR koridora ili su u njezinoj blizini 

moraju utvrditi elementi ograničenja u prostornim planovima užih područja. 



A) Sustavi telekomunikacija 

1. Sustavi javnih komunikacija u nepokretnoj mreži 

Telekomunikacijski promet ima male prostorne zahtjeve. Za njega je potrebno osigurati 

odgovarajuće građevine i koridore za mrežu spojnih vodova. U okviru utvrđivanja koncepcije 

razvoja telekomunikacijskog sustava u srednjeročnom razdoblju planira se potpuna digitalizacija u 

komutacijama sa znatnim povećanjem broja UPS-eva, potpuna digitalizacija u prijenosu temeljena 

na svjetlovodnom prijenosnom mediju, šira implementacija ATM tehnologije u mreže za prijenos 

podataka i daljnje intenzivno rasprostiranje Internet usluga. Uz sagledavanje današnje 

rasprostranjenosti telekomunikacijske infrastrukture i srednjeročno planirane infrastrukture može 

se zaključiti da će daljnje planiranje uvelike ovisiti o gospodarskom potencijalu korisnika. 

- Mreža za prijenos podataka 

Planovi za daljnje povećanje kapaciteta i za izgradnju novih mreža za prijenos podataka odnose se 

na buduću široko pojasnu mrežu temeljenu na sustavima s asinkronim prijenosom. 

- Planirani svjetlovodni kabeli 

Za razdoblje od 2000. do 2015. godine u planu je realizacija trasa svjetlovodnih kabela uz sve 

autoceste (autoceste Zagreb – Bregana, Zagreb-Rijeka). 

Iz strateških razloga planira se postavljanje svjetlovoda u pojasu županijske ceste Bregana - 

Stojdraga - Novo Selo Žumberačko - Budinjak temeljem postavki Strategije prostornog razvoja 

Republike Hrvatske. 

- Planirana izgradnja i rezervacija koridora za RR sustave 

Planira se izgradnja sljedećih koridora: 

- Samobor, Stojdraga, Golubići, Jarušje, Novo Selo Žumberačko, Poklek; 

- Jastrebarsko, Kordići, Gornja Vas, Sopote, Tupčine, Stići; 

- Kabelska televizija 

Na državnoj se razini planira izgradnja nacionalne širokopojasne kabelske telekomunikacijske 

mreže koja će služiti za TV distribuciju i pružanje interaktivnih multimedijskih usluga. 

U prostoru Grada Samobora potrebno je, sukladno postavljenim temeljnim ciljevima razvoja 

telekomunikacijskog sustava, nastaviti sa zamjenom tehnološki zastarjelih i uvođenjem 

suvremenih digitalnih sustava, proširenje prijenosnog i komutacijskog kapaciteta i izgradnju 

mreža, s ciljem osiguranja optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u svim 

područjima. 

- GSM mreža 

Razvoj GSM mreže planira se povećanjem broja baznih stanica, koje će omogućiti pokrivenost 

signalom cjelokupnog područja Grada od strane svih koncesionara. 

- NMT mreža 

Planira se rekonfiguracija mreže. 

2. Radiokomunikacijski sustavi 

Za potrebe bolje pokrivenosti TV programom na području Zagrebačke županije planira se 

izgradnja 9 TV pretvarača, dok je 5 već u izgradnji. Nakon izgradnje, na području Zagrebačke 

županije, bilo bi ukupno 22 TV pretvarača. 

Planirani TV pretvarači u Gradu Samoboru: 

1. TV pret. Gornji Kraj (Samobor) 

2. TV pret. Stojdraga 

3. TV pret. Sveti Martin pod Okićem 

4. TV pret. Podgrađe Podokićko 



Neovisno o koncesionaru ovim planom se ostavlja mogućnost budućeg proširenja javne 

telekomunikacije u pokretnoj mreži s izgradnjom baznih radijskih stanica koje ulaze u red 

građevina od državne važnosti. Prema članku 11. Pravilnika o javnim telekomunikacijama u 

pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i 

naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice. 

Potreba izgradnje bazne radijske stanice uvjetovana je ishođenjem lokacijske i građevinske 

dozvole. 

B) Sustavi poštanskog prometa 

Za razvoj poštanskog prometa, kako je već navedeno ranije, važan je razvoj i svih ostalih 

prometnih sustava, a naročito zračne mreže u Hrvatskoj, koja predstavlja za sada najbrži vid 

prijenosa u poštanskom prometu te se iz tog razloga i teži prebacivati najveći dio poštanskog 

prometa ovim sustavima. 

3.5.2. Energetski sustav 

A) Plinofikacija 

Kod odabira moguće strukture energenata i potrebne izgradnje postrojenja u Republici Hrvatskoj 

dana je prednost plinu zbog ekonomskih i ekoloških prednosti. 

Proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj danas iznosi oko 55% potrošnje, a ostatak se uvozi. Radi 

očekivanog pada domaće proizvodnje, velik dio potreba morat će se pokriti uvozom dodatnih 

količina. 

Prirodni plin bi po svojim tehničko-tehnološkim prednostima morao biti nositelj zadovoljenja 

energetskih potreba široke potrošnje. Očekuje se i promjena u strukturi potrošnje: smanjit će se 

udio potrošnje u industriji, a povećati potrošnja kućanstava. S očekivanim porastom životnog 

standarda porast će standard grijanja što će, uz ostalo, rezultirati povećanjem toplinske potrošnje u 

kućanstvima bez obzira na poboljšanje standarda toplinske izolacije stanova. 

Dinamika realizacije plinofikacije je nešto sporija od planirane, ali dosadašnji planovi se 

realiziraju po trasama i s nešto manjim radnim tlakovima u distribucijskoj mreži zbog primjetno 

manjeg broja korisnika od planiranog broja. 

Planira se plinofikacija cijelog područja Grada Samobora postupnom izgradnjom sustava, 

visokotlačnih, srednjetlačnih i niskotlačnih plinovoda osim u slabo naseljenim brdskim 

područjima. U tu svrhu se planira izgradnja nove plinsko-redukcijske stanice u Hebrangovoj ulici 

te nova mjerno-redukcijska stanica premještena na rub grada izvan granica građevinskog 

područja. 


Prema procjenama potrošnje električne energije u Hrvatskoj do 2010. god. potrebno je izgraditi 

novih 1500 MW snage, a do 2020. god. daljnjih 1200 MW, pa se i na području Zagrebačke 

županije planiraju novi objekti u sustavu proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. 

Visokonaponski nadzemni elektroenergetski vodovi 

Novim planovima elektroenergetskog razvoja 110 kV mreže predviđena je izgradnja dalekovoda 

na potezu Hrvatsko zagorje (Kumrovec / Tuhelj) – pogranično područje - Harmica - trasa voda 

Brestanica - TS Samobor (dionica na teritoriju RH) koji je uvršten u Prostorni plan Zagrebačke 

županije (poglavlje 2.1. Infrastrukturni sustavi). 

Planirani bi se DV 110 kV u skladu s dokumentima prostornog uređenja na dionici Kumrovec - 

Harmica locirao na neizgrađenom slobodnom prostoru, a na dionici Harmica - TS Samobor 

rekonstruirao odnosno obnovio po staroj (postojećoj) ili djelomično korigiranoj trasi (gdje bi to 

tada bilo moguće s obzirom na realno stanje u prostoru) odgovarajućim smještajem unutar granica 

propisane širine koridora za ovakav tip dalekovoda. 



Za planirane zahvate u kontaktnoj zoni s koridorom DV 2 × 400 kV Tumbri - Krško predlaže se 

prethodna provjera izvedenog stanja ovog dalekovoda. 

Na sjevernom i sjeveroistočnom području obuhvata plana naznačena su tri planirana dalekovoda i 

to: 

1. DV 2×110 kV Rakitje - Zlodi - ulaz na trasu postojećeg voda prema TS Samobor (DV 110 kV 

Rakitje - Samobor) 

2. DV 2×110 kV Rakitje - Zlodi - Harmica 

3. DV 2×400 kV Zagreb - istok (Žerjavinec) - sjeverna obilaznica (Hrvatsko zagorje) - Zagreb - 

zapad (Zlodi) 

Za dalekovod naveden pod 1. izrađena je projektna dokumentacija dok trase dalekovoda pod 2. i 

3. nisu detaljno razrađivane u smislu njihovog smještaja u prostoru i odnosa prema npr. 

postojećim građevinama, infrastrukturnim građevinama, prirodnim preprekama i sl. 

Na jugoistočnoj granici obuhvata planira se izgradnja DV 2×110 kV priključak na TS Tumbri 

odvajanjem po principu ulaz - izlaz od postojećeg DV 110 kV Rakitje - Švarča. Za ovaj zahvat 

izrađena je projektna dokumentacija koja je na raspolaganju u arhivi Službe za pripremu izgradnje 

i izgradnju. 

Kao primarni zahvat u području obuhvata ovog plana HEP planira zbog potreba razvoja 

prijenosne mreže i dotrajalosti obaviti rekonstrukciju / obnovu postojećeg DV 110 kV Rakitje - 

Samobor za koji je već bio pokrenut postupak ishođenja lokacijske dozvole. Ovaj se dalekovod 

kroz obnovu i rekonstrukciju namjerava pregraditi s novom vrstom stupova u dvosistemski 

dalekovod (DV 2×110 kV). 

Postojeći DV 30 kV Rakitje – Bobovica rekonstruirat će se u 20 kV za napajanje naselja Strmec. 

Kroz provedbene mjere plana osigurani su prostori i koridori koje će zauzimati objekti 

visokonaponske elektroenergetske mreže. Za postojeće visokonaponske nadzemne 

elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima i posebnim propisima koji reguliraju odnos 

prema ostalim objektima u prostoru, osiguravaju se sljedeći zaštitni koridori: 

• za 400 kV dalekovod 40 m, 


• za 110 kV dalekovod 25 m. 


• za 10(20) kV dalekovod 10 m. 

Koridori kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća, tako da u slučaju pada 

drveta drvo ne dosegne vodič. 

Transformatorska stanica TS 110/10(20) kV Samobor 

Uvjet da bi ova transformatorska stanica na postojećoj lokaciji mogla u potpunosti obavljati 

sadašnju i buduću primarnu funkciju čvornog rasklopišta 110 kV i pripadajućeg distribucijskog 

konzuma, potrebno je u njezinom bliskom okruženju kroz detaljne planove uređenja predvidjeti, 

organizirati i propisati način korištenja tog prostora kako postojećih korisnika prostora tako i onih 

koji će se naknadno pojaviti. Konkretno, to znači da je u prostoru neposredno oko postojeće TS 

110/10(20) kV Samobor potrebno osigurati prostor za smještaj i izvođenje raspleta i priključka 

postojećih i planiranih srednjenaponskih i visokonaponskih (nadzemnih) dalekovoda i 

(podzemnih) kabela. 

Postojeća TS 30/10 kV Bobovica ukida se kao pojna točka i prevodi se u rasklopište 20 kV. 



Distribucijsko područje Elektra Zagreb, Pogon Sveta Klara 

Uz postojećih pet transformatorskih stanica planira se izgradnja četiri (4) nove tipske 

transformatorske stanice instalirane snage 630 kVA. Lokacija ovih novih transfomatorskih stanica 

ucrtana je na pripadajućoj karti elektroenergetike. 

Distribucijsko područje Elektra Karlovac, Pogon Ozalj 

Uz postojeće četiri transformatorske stanice planira se izgradnja još šest novih i to: 

1. Nova Sela 2 50 kVA 

2. Osunja 50 kVA 

3. Sječevac 50 kVA 

4. Gornja Vas 50 kVA 

5. Đurašini 50 kVA 

6. Golubići 50 kVA 

Ukupno 300 kVA 

Napajanje novih transformatorskih stanica osigurat će se putem šest novih dalekovoda 10(20) kV 

u pravcima: Osunja, Nova Sela, Sječevac, Gornja Vas, Đurašini i Golubići. 

Distribucijsko područje Elektra Karlovac, Pogon Jastrebarsko 

Na ovom području planira se rekonstrukcija nadzemnog dalekovoda 10 kV u kablirani SN vod 20 

kV. 

3.5.3. Komunalna infrastruktura 

3.5.3.1. Vodoopskrba 

Razvoj vodoopskrbe planira se na korištenju kvalitetne i sanitarno sigurne vode, a što se danas 

postiže samo kod većih sustava gdje se kontinuirano provodi kontrola kakvoće vode. 

Daljnji razvoj vodoopskrbe povezuje se uz kompletiranje okolnih vodoopskrbnih sustava, 

odnosno temelji se na proširenju postojećih vodovoda na šire gravitirajuće prostore koji nemaju 

riješenu vodoopskrbu na zadovoljavajući način. 

Rješenje vodoopskrbe temelji se na priključenju novih konzumnih područja na postojeće veće 

sustave, jer se jedino na taj način mogu garantirati uvjeti kontinuirane i sigurne opskrbe. 

Planira se postupno isključivanje manjih lokalnih vodovoda iz sustava javne vodoopskrbe, jer se s 

većinom od njih ne mogu postići zahtijevani uvjeti s gledišta kakvoće vode i osiguranja potrebnih 

količina. 

Kao prijelazno rješenje, u početnim etapama razvoja može se predvidjeti uključivanje lokalnih 

vodovoda pod upravu i održavanje većih komunalnih poduzeća (uz nužne sanacijske zahvate), 

dok bi se u daljnjim etapama (gdje je to opravdano) provela potrebna dogradnja te uspostava i 

pogonske integracije, uz prateći sustav nadzora i upravljanja. 

Pri tome je vrlo važno rješenje problema osiguranje zahtijevane kakvoće izvorišne vode (zaštita 

izvorišta u skladu s pravilima struke i važećim sanitarnim normama), te potreba redovite kontrole. 

Planira se, gdje god je to moguće, objedinjavanje manjih sustava, a samo rješenje vodoopskrbe 

treba temeljiti na kvalitetnim izvorištima dostatnog kapaciteta i zadovoljavajuće kakvoće vode. 

Pojedini dijelovi vodoopskrbnih mreža zahtijevaju sanaciju s ciljem eliminacije čestih kvarova te 

smanjivanja gubitaka vode. Potrebni su i zahvati u svrhu optimalizacije pogona i sigurnosti 

vodoopskrbe. 

Vodoopskrbni sustav Grada Samobora koristi vodocrpilišta "Strmec" i "Bregana" koja su 

smještena na području savskog aluvija kojima se zadovoljavaju sve potrebe neposredno 

gravitirajućih područja te visinska vodocrpilišta "Slapnicu" i "Lipovac". 

Vodocrpilište "Šibice" osigurava vodoopskrbu Hrvatskog Zagorja 



Crpilište Postojeći kapaciteti (l/s) Planirani kapacitet (l/s) 

Strmec 500 700-900 

Šibice 400 800 

Bregana 100 100 

Slapnica 60 60 

Lipovac 20 20 

Problematiku vodoopskrbe treba razmatrati u širem smislu, kao cjelovito rješenje kojim se 

osigurava podmirenje potreba i kontinuirana opskrba svih potrošača uz korištenje raspoloživih 

vodnih resursa (izvorišta), pri čemu je potrebno ostvariti međusobno povezivanje vodoopskrbnih 

sustava / podsustava u funkcionalne cjeline. 

Svrha ovakvih veza je u međusobnoj dopuni sustava i u osiguranju vodoopskrbe u slučaju 

akcidentnih situacija. 

Za postizanje zadovoljavajućih uvjeta i sigurnosti vodoopskrbe potrebno je uspostaviti vezu 

između velikih crpilišnih sustava koji su smješteni na području aluvija rijeke Save. 

Planirani rast potreba vode stanovništva Grada Samobora u odnosu na 2000. godinu: 

2000. god. 2015. god. 2030. god. 

14.400 m 3 /dan 16.280 (+11,3%) m 3 /dan 17.480 (+12,14%) m 3 /dan 

Osim za stanovništvo postoje i dodatne potrebe vode za gospodarske subjekte. 

Prema navedenom, očigledno je zadovoljenje potrebnih količina vode samo u nizinskom dijelu 

područja. U brdskom području ne zadovoljava sanitarna ispravnost vode, stanje mreže je izvan 

propisa za distribuciju i u vrlo lošem stanju a pojedina naselja uopće nemaju vode. 

U tehnološko-tehničkom smislu, poštujući današnje planske odrednice, sve vodovode planira se 

povezati u jedan jedinstveni regionalni vodoopskrbni sustav. 

Rješenju ovog problema treba prići dugoročno – u prvoj fazi odabrati i perspektivna izvorišta, te 

na njima provesti istražne radove. Nakon definiranja količina i kvalitete vode, te zaštitnih zona, 

treba osigurati zaštitu vode na prilivnim područjima. 

S ovim elementima se može prići traženju koncesija i vodopravnih dozvola. Za sustave koji 

lokalno ne mogu osigurati potrebne količine ili kvalitetu voda treba predvidjeti spajanje na sustav 

javne vodoopskrbe nizinskog dijela Samobora ili na bliže pouzdane lokalne sustave. 

Za lokalne sustave bazirane na izvorima u Samoborskom i Žumberačkom gorju se predlaže: 

− Odrediti generalnu koncepciju vodoopskrbe ovih malih brdskih naselja; 

− Unutar te koncepcije predvidjeti za svako naselje izvorište pitke vode; 

− Na temelju toga odabrati izvorišne zone, gdje se može dobiti dovoljne količine zdrave pitke 

vode. Predvidivo je da ove izvorišne zone budu izvori s obje strane Plešivice, zona Koretića, 

izvorišna zona Bregane, zona Rude - Braslovlje i izvor kod Grdanjaca; 

− Na odabranim izvorima i izvorišnim zonama provesti istražne radove za dokazivanje količine i 

kvalitete voda, te odrediti zaštitne zone izvorišta; 

− Na temelju ekonomskih kriterija odabrati način dobavljanja vode (izvori iz ravničarskog 

sustava javne vodoopskrbe) za svako pojedino naselje. 

Kao kratkoročne mjere predlaže se da se na postojećim izvorima uvede praćenje količine i 

kvalitete vode te počne s mjerama zaštite prilivnih područja (sanacija mogućih izvora zagađenja i 

sprječavanje gradnje objekata u neposrednoj prilivnoj zoni izvora). 

Temeljem Zakona o vodama donesen je Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta 

(NN 55/2002) kojim se propisuju: uvjeti i način utvrđivanja područja sanitarne zaštite (zone) 

izvorišta i drugih ležišta voda koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu (izvorišta), 

mjere za zaštitu izvorišta od zagađenja ili drugih utjecaja na njihvu izdašnost, kakvoću i 

zdravstvenu ispravnost. 



Zaštita izvorišta provodi se na temelju mjera propisanih odlukom o zaštiti izvorišta, a za planirana 

izvorišta za javnu vodoopskrbu provodi se rezervacija prostora u dokumentu prostornog uređenja 

na temelju elaborata o utvrđivanju zaštitnih zona. 

Unutar definiranih granica zona izvorišta provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta. 

Pasivnu zaštitu izvorišta čine mjere zabrane građenja i smještaj nekih građevina i obavljanja 

određenih djelatnosti unutar utvrđene zone. 

Aktivnu zaštitu izvorišta čini redovito praćenje kakvoće vode na priljevnom području izvorišta i 

poduzimanje mjera za njeno poboljšanje. 

Za građevine i djelatnosti koje nisu dozvoljene moguće je odrediti sanacijske zahvate odnosno 

odrediti uklanjanje takovih građevina ili zabraniti obavljanje štetnih djelatnosti. 

Za svako izvorište određuju se zone i mjere zaštite. 

Na području plana nalaze se podzemni vodonosnici s međuzrnskom poroznošću i za njih se 

utvrđuju tri zaštitne zone: 

- zona ograničenja i kontrole - III. zona 

- zona strogog ograničenja - II. zona 

- zona strogog režima - I. zona 

III. zona se utvrđuje osobito radi smanjenja rizika onečišćenja podzemne vode od teško 

razgradivih kemijskih i radioaktivnih tvari. U III. Zoni se zabranjuje: 

- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, 

- deponiranje otpada, 

- građenje kemijskih industrijskih postrojenja, 

- građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda. 

II. zona se utvrđuje radi smanjenja rizika od onečišćenja podzemnih voda patogenim 

mikroorganizmima i drugih štetnih utjecaja. 

U II. zoni, uz zabrane iz III. zone, zabranjuje se: 

- površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, 

- poljodjelska proizvodnja osim zdrave hrane, 

- stočarska proizvodnja osim za potrebe pojedinačnih gospodarstava, 

- građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari, 

- gradnja groblja i proširenje postojećih, 

- građenje autocesta, državnih i županijskih cesta i 

- građenje željezničkih pruga. 

I. zona utvrđuje se radi zaštite uređaja za zahvat vode i njegove neposredne okolice od bilo 

kakvog onečišćenja i zagađenja voda, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih utjecaja. 

Granica I. zone mora biti udaljena od građevina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i 

mora biti ograđena. 

U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročišćavanje i 

transport vode u vodoopksrbni sustav. 

Obvezuju se jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave da odluke donesene prije stupanja 

na snagu ovog Pravilnika usklade s odredbama ovog Pravilnika u roku pet godina od dana 

njegova stupanja na snagu (24. svibnja 2002. godine). 

Do tog roka primjenjivat će se odredbe donesenih odluka. 

Odlukom o vodozaštitnom području "Bregana" se vodozaštitno područje dijeli prema stupnju 

opasnosti od mogućeg zagađivanja voda na tri zone zaštite i to: 

1. crpilište, 2. uže vodozaštitno područje i 3. šire vodozaštitno područje. 



Prva zona zaštite je područje od neposrednog interesa za vodoopskrbu, ograđeno je i unutar tog 

područja postoji poseban režim građenja pogonskih građevina i komunalne infrastrukture. Sve što 

nije vezano uz sam pogon vodocrpilišta je zabranjeno za izgradnju. 

Na užem vodozaštitnom području tzv. zona II. mogu se graditi samo oni objekti koji služe 

isključivo za obradu, korištenje, čuvanje i uređivanje zelenila i poljoprivrednih kultura, uključivši 

pripadajuće uređaje i to: 

1. poljski putevi uz uvjet osigurane odvodnje voda izvan vodozaštitnog područja; 

2. nadstrešnice za sklanjanje od atmosferilija; 

3. građevine za odvodnju oborinskih voda putem otvorenih kanala; 

4. građevine za odvodnju otpadnih voda putem nepropusne kanalizacije; 

5. građevine za vodoopskrbu; 

6. kabelski i nadzemni vodovi električne struje, telefona i signalnih vodova, te građevine i 

uređaji za korištenje tih vodova; 

7. građevine vezane uz ispitivanje kretanja podzemne vode i građevine za ispitivanje kakvoće 

vode. 

Osim navedenih građevina i građevina hidroelektrana na užem vodozaštitnom području ne mogu 

se graditi bilo kakve nove građevine. 

Na širem vodozaštitnom području vodocrpilišta "Bregana" mogu se graditi stambene i prateće 

građevine, industrijski pogoni i drugo što ne zagađuje okoliš. 

Također je dozvoljena neograničena poljoprivredna obrada zemlje i njega raslinja uz primjenu 

odgovarajućih agrotehničkih mjera. 

Odlukom o vodozaštitnom području "Šibice" (Sl. glasnik 19/83.) ono se dijeli prema stupnju 

opasnosti od mogućeg zagađivanja vode na dvije zone i to: 

2. crpilište (nalazi se izvan područja obuhvata plana) i 

3. uže vodozaštitno područje (kojeg dio obuhvaća ovaj plan). 

Za šire vodozaštitno područje (III. zona) izrađen je prijedlog Odluke o širem zaštitnom području. 

Uže vodozaštitno područje okružuje crpilište sa svih strana a granice moraju biti označene 

stupovima s natpisnim pločama. 

Ono se može koristiti samo za javno zelenilo, za parkove i park šume, za rasadnike ukrasnog i 

šumskog bilja, za voćnjake te za poljoprivrednu obradu zemlje uz ograničenu primjenu 

agrotehničkih mjera. 

Na užem vodozaštitnom području mogu se graditi samo oni objekti koji služe isključivo za 

obradu, korištenje, čuvanje i uređivanje zelenila i poljoprivrednih kultura, uključujući pripadajuće 

uređaje i to: 

1. javno-prometne površine (poljski putovi) uz uvjet osigurane odvodnje voda izvan 

vodozaštitnog područja; 

2. nadstrešnice za sklanjanje od nevremena; 

3. objekti za odvodnju oborinskih voda putem izgrađenih otvorenih kanala s odvodom voda 

izvan vodozaštitnog područja; 

4. objekti za odvodnju otpadnih voda putem nepropusne kanalizacije s odvodom izvan 


5. objekti za vodoopskrbu, uz uvjet da je na mjestu potrošnje vode osigurana odvodnja preljevne 

vode putem otvorenih izgrađenih kanala; 

6. kablovski i nadzemni vodovi električne struje, telefona i drugi signalni vodovi, te objekti i 

uređaji za korištenje ovih vodova; 

7. objekti koji služe za ispitivanje toka podzemne vode te objekti za ispitivanje kakvoće vode. 

Iznimno se na užem vodozaštitnom području mogu izgrađivati objekti hidroenergetskog sustava. 



Uže vodozaštitno područje može se koristiti za navedene namjene samo na način s kojm se ne 

ugrožava zdravstvena ispravnost vode. 

Kod obrade i zaštite zelenila i drugog raslinja na užem vodozaštitnom području dozvoljena je 

upotreba samo komposta, rastopine modre galice i gašenog vapna te sumpornog praha. 

Oboljelo raslinje odstranjuje se sječom i spaljivanjem. 

Na užem vodozaštitnom području zabranjeno je: 

1. kopanje i odvoženje pokrovnog tla, šljunka i pijeska; 

2. zamjena šljunčanih ili pješčanih slojeva zemljom ili drugim materijalom (bonifikacija tla); 

3. zatrpavanje postojećih šljunčara, starih korita ili udubina tla bilo kakvim materijalom osim 

čistim šljunkom ili ilovačom i zemljom kao pokrovnim slojem; 

4. izvođenje zdenaca izvan sustava javne vodoopskrbe te drenaža i upojnih zdenaca za ispuštanje 

površinskih i otpadnih voda u tlo; 

5. odlaganje gnoja, smeća, organskih ili neorganskih tvari i otpadaka industrijske, zanatske ili 

poljoprivredne proizvodnje, osim u nepropusne betonske objekte; 

6. gnojenje bilo kakvim gnojem osim kompostom, upotreba pesticida, postavljanje otrova i 

otrovnih meka, zakapanje uginulih životinja; 

7. garažiranje motornih vozila i strojeva s pogonom na naftu i naftne derivate. 

Posebno se zabranjuje gradnja: 

1. benzinskih stanica i cisterna za uskladištavanje tekućih goriva i maziva; 

2. poslovnih, industrijskih i zanatskih građevina, skladišta, stambenih i gospodarskih građevina, 

vikendica i građevina za odmor te garaža; 

3. staja i nastamba za domaće životinje i perad te farme životinja; 

4. groblja. 

Na užem vodozaštitnom području mogu postojati: 

1. nepokretni objekti – zaštićeni spomenici kulture; 

2. zaštićeni objekti odnosno spomenici prirode 

3. narodni, vjerski i drugi spomenici i obilježja. 

Zabranjuje se gradnja bilo kakvog objekta ili uređaja na dubini većoj od jednog metra iznad 

očekivane visine podzemnih voda na tom mjestu. 

Nadležna vodnogospodarska zajednica utvrdit će u svom planu radove i sredstva potrebna za 

uređenje vodozaštitnog područja "Šibice" u skladu s Odlukom. 

Na postojećim građevinama na užem vodozaštitnom području dozvoljeno je izvođenje radova 

investicijskog i tekućeg održavanja. 

Ako se na užem vodozaštitnom području pojedina građevina napusti, mora se odmah srušiti, a 

zemljište na kojem se nalazila mora se urediti u skladu s Odlukom. 

Zemljišta, objekti i uređaji na užem vodozaštitnom području mogu se koristiti za obavljanje 

djelatnosti samo na način s kojim se ne ugrožava kakvoća podzemne vode, ne zagađuju vodonosni 

slojevi, ne pogoršava kakvoća pokrovnog sloja zemljišta iznad vodonosnog sloja i ne smanjuje 

njegova debljina. 

Za područje izvorišta "Slapnica" i "Lipovec" izrađen je stručni prijedlog za izradu Odluke o 

vodozaštitnim zonama koji je uvršten u (ovaj) Prostorni plan. 

U širem vodozaštitnom području Slapnice determinirani su potencijalni onečišćivaći s mogućim 

onečišćenjem fekalijama i deterdžentima iz kućanstava. 

Posebnu pažnju treba posvetiti izvorištima pitke vode na području Parka prirode Žumberak - 

Samoborsko gorje te donijeti odluke o zonama njihove sanitarne zaštite. 

Sastavni dio planova za zaštitu voda je kategorizacija voda. Kategorizacijom se pojedini vodotoci 

i druge vode, prema mjerilima iz klasifikacije voda, razvrstavaju u skupine koje moraju 

zadovoljavati propisane uvjete kakvoće vode. 



U grafičkom prikazu sadržana je kategorizacija državnih voda na području Županije u skladu s 

utvrđenom kategorizacijom za državne vode u okviru Državnog plana za zaštitu voda. 

3.5.3.2. Odvodnja 

Na području Grada Samobora planira se cjelovito rješavanje odvodnje i pročišćavanje otpadnih 

voda u skladu s principima održivog razvoja. Planiran je kombinirani način odvodnje. 

Za grad Samobor i naselja: Bregana, Podvrh, Velika i Mala Jazbina, Klokočevec, Bobovica, 

Gradna, Hrastina, Farkaševec, Domaslovec, Samoborski Otok, Celine Samoborske, Savrščak, 

Medsave, Vrbovec Samoborski, Velika i Mala Rakovica i Kladje zadržava se mješovita 

kanalizacija s pročišćavanjem otpadnih voda u rekonstruiranom postojećem pročistaču povećanog 

opterećenja i planiranom dodatnom pročistaču na istočnoj strani Domaslovca. Pročišćene otpadne 

vode ispuštat će se u korito Save uzvodno od naselja Medsave odnosno pročistača u Domaslovcu 

u zajedničko korito Gradne i Rakovice. 

Otpadne vode s područja grada Samobora odvode se mrežom uličnih kanala do sabirnih kanala 

(južni i sjeverni kolektor, kolektor Zagrebačke) do ušća u glavni odvodni otvoreni kanal te se 

nakon mehaničkog i biološkog pročišćavanja odvode otvorenim odvodnim kanalom do ispusta u 

rijeku Savu. 

Otpadne vode područja naselja Bregana, Klokočevec, Lug, Bistrac, Podvrh, Velika i Mala 

Jazbina, Gradna i Bobovica odvode se putem kolektora "Bregana" koji je izgrađen od 

industrijskog kompleksa "TRZ - Bregana" (državni prostor Republike Slovenije) do naselja 

Bregana a zatim trasom uz autocestu Bregana - Zagreb do središnjeg uređaja za pročišćavanje 

otpadnih voda. 

Planira se dogradnja / kompletiranje postojećih većih kanalizacijskih sustava javne odvodnje (uz 

priključenje prigradskih i ostalih gravitirajućih naselja) te povećanje broja i kapaciteta uređaja za 

pročišćavanje otpadnih voda, uz konačno postizanje zadovoljavajuće funkcionalnosti formiranih 

cjelovitih sustava javne odvodnje. 

Na javni sustav mješovite odvodnje Južnog Zagreba bit će priključena odvodnja naselja Molvice i 

Rakov Potok. 

Lokalni sustav razdjelnog odnosno polurazdjelnog načina odvodnje otpadnih voda imat će naselja 

uz Rudarsku Gradnu, Braslovje i Rude, s pročistačem prije planirane retencije na ovom vodotoku. 

Naselja Pavučnjak i Petkov Breg će zajedno s Klinča Selom (izvan obuhvata Plana) i 

gravitirajućim naseljima imati lokalni sustav odvodnje otpadnih voda. 

Za sva ostala naselja planira se razdjelni način odvodnje s mogućnošću transformacije u 

polurazdjelni sustav odvodnje. 

Planom se omogućava izgradnja nepotpune razdjelne kanalizacije s lokalnim uređajima za 

pročišćavanje otpadnih voda. 

Na područjima udaljenim od obuhvata većih kanalizacijskih sustava javne odvodnje planira se 

formiranje manjih kanalizacijskih sustava s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih 

voda uz rješenja kojima se postižu zadovoljavajući uvjeti odvodnje i zaštite okoliša te mogućnost 

priključenja okolnih gravitirajućih naselja. 

Za pojedina udaljena naselja / područja gdje se izgradnja javnog sustava odvodnje ili zahvati na 

priključenju na najbliži kanalizacijski sustav povezuju uz velike investicije i duže vremensko 

razdoblje, rješenje odvodnje se planira uz dispoziciju otpadnih voda kućanstava u skupne ili 

pojedinačne nepropusne spremnike te uz osiguranje pravovremenog pražnjenja putem specijalnih 

vozila uz konačno odlaganje prikupljenih tvari na najbližem većem uređaju za pročišćavanje 

otpadnih voda. 



U skladu s navedenim, odvodnja otpadnih voda naselja Grada Samobora planira se: 

• daljnjim dograđivanjem postojećih kanalizacijskih sustava s rekonstrukcijom pripadnog 

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, 

• izgradnjom manjih sustava i pripadajućih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na 

izdvojenim lokacijama kod kojih nije moguće, zbog tehničkih i financijskih razloga, izvršiti 

priključak na neki od većih kanalizacijskih sustava, 

• izgradnjom skupnih ili pojedinačnih sabirnih spremnika za udaljenija naselja i osiguravanje 

pravovremenog pražnjenja putem specijalnih vozila, uz konačnu dispoziciju prikupljenih tvari 

na najbližem većem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. 

Daljnjim razvojem kanalizacijskog sustava javne odvodnje Grada Samobora planira se izvedba 

potrebnih zahvata s ciljem otklanjanja registriranih smetnji u pogonu te priključenja naselja koja 

do danas nemaju riješenu ovu problematiku. 

Planira se izgradnja fekalne kanalizacijske mreže ovog područja koja je priključena na postojeći 

sustav odvodnje. Izgradnja fekalne kanalizacije planira se istovremeno s izgradnjom oborinske 

kanalizacije i regulacijskih objekata na njoj koji će omogućiti da najzagađenije (prve) kiše 

prihvati fekalna kanalizacija koja će ih transportirati uz ostale otpadne vode do središnjeg uređaja 

za pročišćavanje otpadnih voda SUPOV-a Grada Samobora. 

Grad Samobor ima izgrađeni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na koji je priključena 

mješovita odvodnja otpadnih voda grada Samobora i naselja Bregana, te fekalna kanalizacija 

polurazdjelnog sustava odvodnje iz naselja Perivoj, Lug, Klokočevac, Bobovica, Gradna i novog 

naselja Bregana. 

Uređaj za pročišćavanje lociran je istočno od naselja Gradna neposredno uz glavni kolektor. 

Njegov kapacitet od cca 15000 ES ne zadovoljava današnje potrebe i trebat će ga rekonstruirati u 

svrhu povećanja kapaciteta do 50000 ES što bi zadovoljilo potrebe do kraja dugoročnog planskog 

razdoblja. 

Na ostalom području u korištenju su septičke jame dvojbene sanitarne ispravnosti. 

Sva naselja u brdskom području Grada Samobora nemaju adekvatno riješenu odvodnju otpadnih 

voda što obuhvaća i potrebu pročišćavanja tih voda. 

Rješavanju problematike odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda treba dati prednost ukoliko se 

želi ostvariti bolji standard življenja stanovništva na ovom i nizvodnom području te bi se na taj 

način osigurala zaštita okoliša u skladu s načelima održivog razvoja. 

Pročistači 

Grad Samobor je 1983. godine dobio pročistač otpadnih voda konvencionalne tehnologije s 

mehaničkom aeracijom, trulištem i recipijentom Savom. Kapacitet pročistača je cca 15000 

ekvivalentnih stanovnika (ES). 

Zbog potrebe povećanja projektiranog kapaciteta, do čega je došlo zbog zahtjeva dodatnog 

pročišćavanja kanalizacijskog sustava Bregana, realiziran je uređaj s promjenom opterećenja 

biološkog procesa pročišćavanja s anaerobnom stabilizacijom mulja. 

Uzvodno od planirane retencije na Rudarskoj Gradni planira se biološki pročistač na koji će se 

dovoditi sve fekalne vode iz viših naseljenih područja. 

Također je planirana lokacija biološkog pročistača otpadnih voda kapaciteta 5000 ES u zoni 

nadvožnjaka Domaslovec. 

Posebnu važnost treba dati rješavanju odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda u naseljima koja se 

nalaze ili gravitiraju postojećim i potencijalnim crpilištima u svrhu učinkovite zaštite vodonosnika 

odnosno akvifera, te osiguranjem uvjeta za njihovo daljnje korištenje za potrebe vodoopskrbe. 



Pročišćavanje otpadnih voda pojedinačnih objekata i malih naselja 

Velik broj malih naselja upućuje na potrebu tehničkih rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih 

voda pojedinačnih objekata i malih naselja do 50 ES (ekvivalentnih stanovnika) te malih naselja 

od 50-500 ES. Bez takvih rješenja zapravo i nema cjelovite zaštite voda. 

Preporuča se korištenje suvremenih EU normi npr. smjernice njemačke norme DIN 4261, koja 

podrazumijeva primjenu dvaju tehničkih rješenja: 

• Trokomorna trulišnica, 

u kojoj se otpadna voda zadržava 10-15 dana, za vrijeme čega se odvijaju biološki procesi 

prirodne anaerobne mineralizacije organske tvari s efektom pročišćavanja 60-80%. Pročišćena je 

otpadna voda bistra i bez mirisa te se može ispustiti u okolinu. Trokomorna trulišnica, kao mali 

uređaj za pročišćavanje, čisti se jednom godišnje, a čišćenje se povjerava komunalnoj organizaciji 

ili koncesionaru koji obavlja poslove odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; 

• Biofilter prokapnik, 

koji predstavlja alternativu trokomornoj trulišnici za pročišćavanje otpadnih voda do 50 

stanovnika. To je ustvari, mali biološki uređaj naročito pogodan za one pojedinačne objekte, mala 

naselja ili dijelove naselja gdje se odvodnja događa na padini, koja osigurava visinsku razliku od 3 

m. Održavanje mehaničko-biološkog uređaja s biofilterom prokapnikom sastoji se u pražnjenju 

mulja iz trokomorne taložnice i sekundarne taložnice uz pomoć cisterne te povremenom čišćenju 

sustava za raspoređivanje vode po površini biofiltera. Uređaj tipa biofilter prokapnik u svim 

uvjetima uz korektno održavanje osigurava efekt pročišćavanja od 80%. 

Uređaji za pročišćavanje kapaciteta 50-500 stanovnika ili ES projektiraju se i dimenzioniraju 

prema EU smjernicama (norme njemačkog društva za pročišćavanje otpadnih voda ATV 

A122/91), pri čemu se primjenjuju tri tehnička rješenja: 

• Postupak s aktivnim muljem 

• Postupak u potopljenom biofilteru prokapniku 

• Postupak u aeriranom potopljenom prokapniku. 

Kao smjernice za projektiranje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda od 50-500 stanovnika 

mogu se koristiti suvremene EU norme (kao npr. norme ATV A126 ili sl.). Izvode se kao tipski 

uređaji, a projektiraju se prema kriterijima za male uređaje. 

Kao smjernice za projektiranje uređaja kapaciteta većeg od 500 stanovnika (projektiraju se prema 

smjernicama za velike uređaje) mogu se koristiti suvremene EU norme (kao npr. norme ATV 

A131/91 i ATV A131/99 ili sl.). 

Otpadne vode iz proizvodno-poslovnih građevina moraju se prethodno pročistiti, odnosno stručno 

dokazati da svojom agresivnošću ne utječu na zagađenje čovjekova okoliša. 

Kruti otpad se može odlagati samo na za to određena mjesta. 

Na građevnom području može se spaljivati samo drvo i ligno-celulozni otpad. 

Uvjeti za odvodnju otpadnih voda na područjima Grada Samobora gdje nije 

izgrađena javna kanalizacija 

Ovim se Planom propisuju tehničko-sanitarni normativi za izgradnju, način i uvjete korištenja 

građevina za sakupljanje otpadnih voda (sabirnih jama). 

U predjelima Grada u kojima su objekti rijetko izgrađeni (slobodnostojeći objekti na većem 

međusobnom razmaku) za stambene i druge objekte u kojima boravi najviše do 10 osoba mogu se 

izgrađivati sabirne jame. 

Sabirne jame mogu se graditi: 

• od armiranog betona s premazom cementnom žbukom 1:2 uz dodatak sredstava za 

vodonepropusnost, 

• od čelika uz uvjet da su u cijelosti zaštićene antikorozivnim premazima, 

• od drugih materijala za koje treba imati atest o vodonepropusnosti. 



Sabirne jame moraju biti izgrađene sa stijenama i dnom nepropusnim te bez ispusta i preljeva. 

Sabirne jame se izgrađuju s jednom komorom koja ima otvor minimalne veličine 60×60 cm. 

Otvor se mora graditi s uzdignutim rubom i mora biti zatvoren betonskim ili željeznim poklopcem 

na preklop. 

Otvor mora biti vidljiv, tj. ne smije biti prekriven zemljom, drugim materijalom ili građevinom. 

Sabirna jama mora biti izgrađena na mjestu do kojeg je u svako vrijeme moguć pristup posebnim 

vozilima. 

Osim ovih klasičnih sabirnih jama za prihvat otpadnih voda malih korisnika Planom se uvodi 

tehnologija s novim uvjetima koje postavljaju propisi EU (ATV propisi za kvalitetu pročišćene 

vode). 

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda 

Zaštita voda 

Voda je jedan od najvrednijih resursa općenito, stoga zaštita voda i vodonosnika pitke vode mora 

imati prioritet. 

Stanovanje, industrijska i obrtnička proizvodnja s neriješenom ispravnom odvodnjom otpadnih 

voda su konstantni zagađivači uglavnom podzemnih voda. Odlagališta otpada (Trebež), te 

nekontrolirano odlaganje i ispuštanje različitog otpada u krutom ili tekućem stanju predstavljaju 

permanentne zagađivače. 

Problemu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda treba posvetiti punu pozornost, a posebno za 

područja naselja koja se nalaze na vodozaštitnom i vodonosnom području. 

Prema osnovnim i općim odredbama Državnog plana za zaštitu voda on se donosi "poradi 

provedbe zaštite voda u pogledu zaštite od onečišćenja" a između ostaloga sadrži mjere zaštite 

voda i kategorizaciju voda. 

Plan prije svega polazi od načela prevencije koja podrazumijeva planiranje i poduzimanje 

potrebnih mjera u zaštiti voda. Preventivne mjere su aktivnosti sprečavanja i ograničavanja u 

ispuštanju opasnih i drugih tvari koje bi mogle uzrokovati onečišćenje ili zagađenje voda. 

Pojam "onečišćenja voda" podrazumijeva promjenu kakvoće voda koja nastaje unošenjem, 

ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari, toplinske energije, te drugih uzročnika 

zagađenja u količini kojom se mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku funkciju i 

namjensku uporabu. 

"Kategorija vode" je planirana vrsta vode kojom se vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode 

razvrstavaju u skupine temeljem kategorizacije vode. 

Mjerila za pojedinu vrstu vode određena su Uredbom o klasifikaciji voda i odgovaraju pojedinoj 

kategoriji vode. 

Državnim planom za zaštitu voda određeno je "vrlo osjetljivo područje" (oznaka A u Prilogu D-2) 

u kojem je propisana I kategorija vode, a obuhvaća navedene dijelove vodotoka odnosno 

područja: 

1. Podzemne vode koje se koristi ili planira koristiti za vodoopskrbu. 

Ovo područje obuhvaća podzemne vode od korita rijeke Save do Betonske ceste u desnom 

savskom zaobalju, a u lijevom zaobalju se proteže izvan administrativne granice Grada 


2. Gorske potoke do naselja 

3. Vode u parkovima prirode (Žumberak - Samoborsko gorje). 



Od prirodnih prijemnika međudržavnih voda u području obuhvata plana je prisutna rijeka Sava za 

koju se na potezu od granice Slovenije do Zagreba traži II kategorija te vodotok Bregana za koji 

se na potezu od izvora do naselja Bregana traži I kategorija, a na potezu od naselja Bregana do 

ušća u Savu II kategorija. 

Na kartografskom prikazu "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" prikazana je kategorizacija 

vodotoka u skladu s Državnim planom za zaštitu voda. 

Planska usmjerenja su: 

− Sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima, a posebno 

podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom. 

− Sanirati ili ukloniti zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode. 

− Očuvati kvalitetu voda tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provođenjem i 

održavanjem mjera zaštite te kontrolom rada izgrađenih objekata i uređaja za pročišćavanje. 

− Zaustaviti trend pogoršavanja podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i 

poboljšati je izgradnjom potrebnih uređaja za prethodno pročišćavanje zagađenih voda i 

izgradnjom barem mehaničkog dijela uređaja. Kod nove investicijske izgradnje insistirati na 

provođenju potrebnih mjera zaštite. 

− Osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode gdje su one narušene i postizavanje propisane 

kvalitete za određene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera. 

− Izvore ili uzroke zagađivanja treba uklanjati, sprečavati, odnosno zagađivanje smanjivati na 

mjestu njegova nastajanja. 

− Potrebno je osigurati i ostvariti pravilno postupanje i konačnu dispoziciju otpada. 

− Spriječiti ili ograničiti izgradnju, odnosno nastajanje zagađenja na postojećim i potencijalnim 

izvorištima za opskrbu vodom. 

− Uspostaviti utvrđene mjere sanitarne zaštite na vodozaštitnim zonama. 

− Inicirati izgradnju individualnih uređaja za zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili ekonomskog 

opravdanja za izgradnju zajedničkog sustava odvodnje s centralnim uređajima za 

pročišćavanje. 

Mjere zaštite državnog, županijskog i lokalnog značenja utvrđene Strategijom prostornog 

uređenja Republike Hrvatske su: 

Na razini Države: 

− Provođenje mjera zaštite na osnovi međudržavnih dogovora i međunarodno ratificiranih 

konvencija. 

− Izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorima i 

ispustima u recipijent čija veličina prelazi 50.000 ES. 

− Zbrinjavanje specifičnog, posebno štetnog i posebno opasnog otpada od značaja za Državu. 

− Mjere sanacije i kontrola ispiranja zagađenja s prometnica i tla od republičkog značaja. 

− Provođenje planova povećanja malih protoka i sanacija izvanrednih zagađenja II. stupnja. 

Na razini Županije: 

− Izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorom i 

ispustima u recipijent čija veličina iznosi 10.000 do 50.000 ES. 

− Zabrinjavanje komunalnog i specifičnog otpada na nivou Županije. 

− Mjere zaštite voda od ispiranja prometnica, tla, erozija i dr. 

Na lokalnoj razini: 

− Izgrađivanje uređaja do 10.000 ES i individualnih mjera zaštite. 

− Uređenje kontroliranih deponija komunalnog otpada za potrebe Grada. 

− Sanacija izvanrednih zagađenja I. stupnja. 



3.5.3.4. Podzemne vode 

Jedan od osnovnih resursa sveukupnog razvoja Grada Samobora i Zagrebačke županije 

predstavljaju podzemne vode savskog aluvija. 

Debljina vodonosnih slojeva korespondira s debljinom šljunkovitog savskog aluvija i općenito 

raste od zapada prema istoku tj. u nizvodnom smjeru tečenja Save, te od rubova savske nizine 

prema njezinoj sredini. 

Značajka vodonosnika je velika propusnost šljunkovitih naslaga čime se osigurava prihranjivanje 

podzemnih voda iz rijeke Save na cijelom području nizinskog poplavnog dijela. Vodonosnik se 

također prihranjuje i podzemnim dotokom s okolnog gorja, te procjeđivanjem oborina i 

površinskih voda kroz polupropusnu krovinu vodonosnog sloja. Krovinu tvore prašinastopjeskovite 

taložine s mjestimičnim glinenastim proslojcima što ne osigurava dovoljnu zaštitu od 

infiltracije površinskih zagađenja. 

Urbanizacija s izgradnjom industrijskih pogona u blizini zona crpilišta i neadekvatna kanalizacija 

postupno je dovelo do ugrožavanja kakvoće podzemnih voda u području vodozahvata, što je 

rezultiralo isključivanjem iz pogona većine crpilišta smještenih na lijevoj obali Save. 

Veliki značaj za vodoopskrbu grada Zagreba i zapadnih dijelova Zagrebačke županije ima 

crpilište Strmec koje je neposredno ugroženo uzvodno smještenim odlagalištem komunalnog 

otpada "Trebež", industrijskim pogonima Samobora i Svete Nedelje, potokom Rakovica, brojnim 

uzvodnim naseljima od kojih većina nema riješenu odvodnju, poljoprivrednim površinama, 

jamama ispunjenim različitim otpadom i prometnicama. 

Zaštita vodocrpilišta određuje se na području zakonske regulative "Pravilnikom o utvrđivanju 

zona sanitarne zaštite izvorišta" (NN 55/2002.) temeljem kojeg se donose Odluke o zaštitnim 

područjima putem nadležnih tijela lokalne uprave i samouprave. 

Za vodozaštitno područje crpilišta Bregana donesena je Odluka o vodozaštitnom području 

(Službeni glasnik 10/85. od 28.6.1985.) i trebat će ju uskladiti s odredbama Pravilnika u 

propisanom roku od pet godina. 

Do tada je ova Odluka na snazi. 

Za vodocrpilište "Strmec" izrađen je Prijedlog Odluke o vodozaštitnom području (IV 1995.) – s 

time da je zadnja verzija upućena Županijskoj skupštini 20.10.1997. na usvajanje. 

Za izvorište Slapnica izrađena je karta lokaliteta potencijalnih zagađivača (12). 

Za izvorište odnosno crpilište lokalnog značenja i malog kapaciteta koji se nalaze u sustavu 

lokalnih vodovoda isto tako je potrebno donijeti odluke o zonama sanitarne zaštite. 

Nelegalna i nekontrolirana eksploatacija mineralnih sirovina najštetnija je za okoliš u području 

savskog aluvija gdje je u neposrednom kontaktu s podzemnim vodama. 

3.5.3.5. Korištenje voda 

Energetsko korištenje voda 

Premda je Republika Hrvatska na najnižem stupnju energetskih resursa u Europi, do danas nije 

iskorišten njezin hidroenergetski potencijal, iako takovi planovi postoje kroz duže vremensko 

razdoblje. Isto tako ne postoje izgrađene hidrotehničke građevine u koritu rijeke Save u svrhu 

stabiliziranja i povećanja izdašnosti vodonosnika u savskom aluviju. 

Suprotno tome dolazi do spuštanja dna korita Save zbog njezinog bujičnog karaktera koji odnosi 

šljunkovito dno korita čime dolazi do spuštanja razine podzemne vode i smanjenja izdašnosti 

vodocrpilišta u prilivnom području savskih voda. 

Vodoprivredna osnova grada Zagreba predvidjela je izgradnju HE Zaprešić (radni naziv HE 

Podsused), s ovim tehničkim karakteristikama: 



Pregradni profil na 

stacionaži rijeke Save 

km 

Kota normalnog 

uspora 

m n.m. 

Instalirani 

protok Qi 

m 3 /s 

717+640 133,00 500 

Kota donje 

vode kod Qi 

m n.m. 

122,45 

122,95 

Neto pad Hn m 

10,22 

9,72 

Snaga elektrane 

Pn u MW 

43,0 

41,0 

Srednja godišnja 

Wg u 

GWH/god 

219,3 

202,4 

HE Zaprešić je smještena cca 1150 m uzvodno od ušća rijeke Krapine u Savu, odnosno 750 m 

uzvodno od mosta zapadne cestovne obilaznice Zagreb na pravcu prema Mariboru. Akumulacija 

HE Zaprešić dugačka je 11 km. Za zatvaranje ove akumulacije potrebno je izgraditi nasipe 

ukupne dužine oko 17.640 m. Nasipi se nastavljaju na popratni nasip Sutle u lijevom i popratni 

nasip Bregane u desnom zaobalju. Na području naselja Otok, umjesto nasipa, predviđa se 

izgradnja betonskog zida dužine 618 m. Prosječni razmak nasipa iznosi oko 350 m. 

Opskrba vodom ribnjaka 

Na području Grada Samobora je zbog visoke kvalitete vode u brdskim potocima na više lokaliteta 

organizirano ribnjačarstvo s različitom stabilnošću uzgoja i u različite svrhe. Komercijalno 

ribnjačarstvo je u padu, a ugostiteljsko uglavnom stabilno. Interes za tu gospodarsku granu 

postoji. 

Daljnji razvoj ribnjačarstva bitno ovisi o mogućnosti opskrbe ribnjaka dovoljnim količinama 

kvalitetne vode. Već danas, na pojedinim ribnjacima, postoji problem raspoloživih količina i 

kvalitete vode (zagađenja i pomor riba). 

3.5.3.6. Zaštita od poplava 

Rijeka Sava 

Za rijeku Savu izrađuje se tehnička dokumentacija za I etapu izgradnje desnih obrambenih nasipa 

za zaštitu od poplave, a planirana je i HE Zaprešić sa završetkom akumulacije na području 


Sustav obrane od poplava Zagrebačke županije temelji se na rješenju "Srednje Posavlje". 

Unaprijed zadanim kriterijima planira se manipuliranje velikim vodama Save tako da se osigura 

efikasna obrana od poplave, a višak vode otereti u paralelne kanale i pohrani u za to rezervirane 

retencijske prostore. 

Na području Grada Samobora potrebno je izvršiti rekonstrukciju savskih nasipa na dionici od 

Sutle prema Podsusedu. 

Nizinsko područje između Sutle i Krapine tek je manjim dijelom branjeno od savskih poplavnih 

voda. Na tom prostoru predviđena je izgradnja HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused). To je 

višenamjenski objekt kojim se uz energetsko korištenje Save ujedno rješava i obrana od poplava 

područja uzvodno od Podsuseda, odvodnja zaobalja, sanacija zaobalja, vodoopskrba, i stvara 

mogućnost gospodarskog iskorištavanja znatnih površina. 

Desni pritoci Save 

Pritoci Save od državne granice s Republikom Slovenijom do sliva lateralnog kanala Odra, 

odnosno sliva Kupe (slivovi Samoborskog gorja: Potok Rakovica, Gradna, Bistrac i Podvrščak) 

Zaštita slivova Samoborskog gorja od velikih voda Save vezana je u perspektivi za izgradnju HE 

Zaprešić. U I. etapi izgradnje obrambeni nasipi Save izgradit će se na visinu koja ne uzima u obzir 

uspor HE Zaprešić. Prilikom izgradnje HE Zaprešić ovi nasipi će se dogradnjom povisiti na 

potrebnu visinu. Zaštitu od podvirnih voda planira se zapriječiti izvedbom dijafragmi. Izgradnjom 

nasipa bazena hidroelektrane bit će zaobalje branjeno od stogodišnjih velikih voda. Bazen HE 

Zaprešić dovodi pod uspor postojeće ušće potoka Gradne. Usvojeno je rješenje provođenja 

Gradne kanalom u korito nizvodnog potoka Rakovice, koji se ulijeva u Savu nizvodno od brane. 

Kanal je smješten uz autocestu Zagreb-Bregana, a prihvaća sve potoke od Bregane do Rakovice. 



Aktivnosti vezane uz izgradnju planirane hidroelektrane Zaprešić su obustavljene te je ostao 

problem zaštite desnog savskog zaobalja od poplavnih voda. Hrvatske vode su u skladu s 

obvezama iz Zakona o vodama pokrenule aktivnosti na zaštiti zaobalja od velikih voda kao prvu 

etapu realizacije planiranog višenamjenskog sustava. Ovo obuhvaća izgradnju savskih nasipa i 

nasipa uz pritoke Save koji se nalaze u zoni uspornog djelovanja Save, uz najnužnije mjere kojima 

se osigurava odvodnja unutrašnjih voda. 

Dovršenjem objekata za zaštitu od brdskih voda autoceste Jankomir - Bregana, što uključuje 

djelomično uređenje i povećanje kapaciteta korita Rakovice za prihvat povećanih dotoka kod 

djelomičnim velikih voda, te djelomičnim uređenjem Bistraca i Gradne za funkcioniranje sustava 

odvodnje te planiranim nastavkom radova potrebno je cijelo nizinsko područje kao i autocestu 

zaštititi od velikih voda rijeke Save. Time se u potpunosti rješava odvodnja i zaštita od poplava 

ovog nizinskog, danas plavljenog savskog zaobalja na području Grada Samobora. 

Prema planiranoj dinamici izgradnje sustava mogu se identificirati tri zaokružene cjeline razvoja 

sustava: 

• Podsustav Gradna – Rakovica 

• Podsustav Bregana – Gradna 

• Podsustav unutrašnje odvodnje 

Prvim i drugim podsustavom su uključeni najnužniji radovi i građevine za obranu od poplave 

(nasipi, retencije, ključne hidrotehničke građevine), a trećim podsustavom se osigurava kompletna 

odvodnja i zaštita zaobalja od vanjskih voda. 

Prostorno, građevine obuhvaćaju inundacijski pojas koji se u većem dijelu iz neuređenog prevodi 

u uređeni – iz vodnog dobra u javno vodno dobro – osim područja planiranih retencija za prihvat 

velikih voda Bistraca i kanala K-2 koja područja zadržavaju status vodnog dobra. 

Podsustav Gradna - Rakovica čine: desni nasip Gradne, desni nasip Save do spojnog nasipa, spojni 

nasip i lijevi nasip Rakovice koji zatvaraju jednu kasetu mješovitog karaktera. Identičnog je 

karaktera i kaseta Bregana - Gradna koju omeđuju postojeći desni nasip Bregane, desni savski 

nasip do Gradne i lijevi nasip Gradne. 

Veći dio naselja unutar tih kaseta ima značajke urbaniziranog naselja, dok je manji dio 

stanovništva orijentiran ruralnom obliku života s orijentacionom na ekstenzivnu poljoprivrednu 

proizvodnju. 

Predviđenim nasipima i regulacijskim radovima postiže se zaštita od velikih voda Save do zone 

uspora. 

Ovim rješenjem se Gradna i Rakovica uvode neposredno u korito Save, a uspornim nasipima se 

osigurava zaobalje od nepovoljnog djelovanja povratnih voda. Kriterij dimenzioniranja za savske 

nasipe je 100 godišnja velika voda uz nadvišenje od 1,20 m, a za usporne nasipe 100 godišnja 

velika voda Save i 25-godišnja vodotoka. Zona uspora je određena temeljem nepovoljnijeg 

odnosa 100-godišnja voda Save i 25-godišnja pritoke i 100-godišnje neusporene pritoke. 

Svi su nasipi koncipirani tako da se u nastavku vrlo jednostavnim zahvatima može osigurati 

nadogradnja prema konačnim zahtjevima HE Zaprešić. 

Kanali K-1 i K-2 rješavaju problem unutrašnje odvodnje putem brojnih hidrotehničkih građevina 

(čepova, ustava i sifona) tako da se te vode uvode u glavne recipijente. Kanal K-2 se u prvoj etapi 

izvodi unutar kasete Gradna-Rakovica, ali je funkcionalno koncipiran da se nakon izgradnje HE 

Zaprešić njime evakuiraju vodne količine Bistraca (sifon ispod Gradne) do ustave u nasipu 

Rakovice i uvode u donju vodu hidroelektrane. Redukcija maksimalnih protoka Bistraca na ušču u 

Gradnu se u prvoj etapi postiže formiranjem retencijske površine koja zadržava istu funkciju i u 

konačnoj etapi, ali na ulasku u sifon ispod Gradne. 



Planirani zahvati su uglavnom vezani uz postojeće vodotoke (nasipi) ili koriste koridore 

postojećih depresija za odvodnju zaobalnih voda. Nasipi su položeni kao građevine kojima se 

osigurava da ne dođe do izlijevanja vode u zaobalje, a kanali tako da se najefikasnijim putem 

odvede voda da ne ugrozi zaobalne građevine i naselja. 

Rješenje uređenja vodnog režima, gore navedenih vodotoka, planira se izgradnjom retencija i 

regulacijskim radovima na vodotocima. U tablici u nastavku (na kraju ove sadržajne teme) je 

prikaz planiranih retencija, čiji ukupni volumen iznosi 1.776.160 m 3 . 

Planirane retencije na potocima Samoborskog gorja 

Vodoprivrednom osnovom iz 1982. godine planirala se izgradnja ukupno 6 retencija na slivu 

Gradne. 

Studija izvodljivosti iz 1999. godine pokazala je da se već s četiri odabrane retencije može postići 

dovoljan stupanj zaštite, tj. smanjenje 100-godišnje vode u profilu Samobora na samo 35 

m 3 /s. 

Predloženim lokacijama ne ugrožava se niti jedan izgrađeni objekt, ali će biti potrebno dislocirati 

postojeće ceste izvan poplavnih linija. 

U Idejnom rješenju retencija je na svim referentnim profilima računat vodni val 100-godišnjeg 

povratnog razdoblja od različitih trajanja oborine u skladu s odrednicama Izmjena i dopuna 

vodoprivredne osnove grada Zagreba. Izvršena analiza pokazala je da u sadašnjem stanju sliva bez 

izgrađenih retencija maksimalni 100-godišnji protok u Samoboru iznosi 83,4 m 3 /s. Izgradnjom 

sve četiri predviđene retencije, doći će do redukcije 100-godišnje velike vode, nakon spoja 

Lipovečke i Rudarske Gradne, na 34,4 m 3 /s. Pri tom samo retencija na Rudarskoj Gradni reducira 

protok s 29,3 na 8,7 m 3 /s, a u Samoboru na 62,0 m 3 /s. Ostale retencije, iako nisu nužne za zaštitu 

Samobora, značajno utječu na smanjenje velikih voda i erozije, a time i na troškove održavanja na 

nizvodnom koritu. Retencija Lipovečka Gradna reducira 100-godišni protok sa 17,3 na 5,5 m 3 /s, 

retencija Ludvić s 9,4 na 3,2 m 3 /s, a retencija Slapnica sa 7,4 na 2,5 m 3 /s. 

Projektom Zaštite zaobalja planirane hidroelektrane Podsused (HEP), čija se izgradnja planira 

nešto nizvodnije od mjesta ulijevanja Gradne u Savu, bilo je predviđeno da se uz autocestu 

Zagreb-Bregana izvede veliki kanal kojim će se sve vode Gradne i potoka Bistrac prevesti u 

korito potoka Rakovica. 

U sklopu izgradnje autoceste i rješavanja njezine odvodnje ovo je rješenje izmijenjeno. Kanal je 

izveden tako da prihvati samo male i srednje vode Gradne i Bistraca do 8,0 m 3 /s dok bi se ostatak 

trebao prelijevati u staro korito Gradne i dalje u rijeku Savu, odnosno u staro korito Bistraca i u 

njegov nizvodni retencijski prostor kojeg čini desni savski obrambeni nasip i usporni nasipi 

protoka Bistraca. 

Na temelju Studije izvodljivosti retencija na Lipovečkoj i Rudarskoj Gradni – Idejno rješenje 

(PRONING DHI, d.o.o., 1999.) lokacije retencija odabrane su prema načelu optimalnog odnosa 

volumena brane i zaplavnog prostora uz uvjet da ne ruše postojeće građevine. Ova načela se ne 

uvažavaju i predlaže se uvažavanje i drugih mjerila zaštite. 

Retencija Rudarska Gradna 

Studijom locirana približno 1000 m uzvodno od tvornice kristala se ne prihvaća s osnove zaštite 

prirode. 

Predlaže se nova lokacija sličnih hidrotehničkih svojstava izvan granica zaštite prirode. 

Dolinom vodotoka Rudarska Gradna prolazi županijska cesta Ž3055 (Samobor - Gajeva - Rude - D. 

Reka - Ž1042) koju treba premjestiti na potrebnoj dužini na način da bude čitavim svojim 

pružanjem iznad zaplavne razine 100-godišnjeg velikog vodnog vala u retenciji. 



Potez premještenog dijela ove ceste planira se na dužini oko 150 metara u uzdužnom nagibu od 

oko 9% dizati lijevim padinama do prijelaza krune brane koja je na koti 215,00 m n.m., a zatim će 

se bez dodatnog uzdužnog nagiba priključiti na postojeću trasu. 

Retencija Lipovečka Gradna 

Locirana je cca 1500 metara uzvodno od utoka potoka Slapnice. Ima prihvatljiv odnos volumena 

brane i volumena zaplavnog prostora (1 : 3,1). Nepovoljna okolnost je zaplavljivanje postojeće 

lokalne ceste L 31087 (Samobor - Smerovišće - Mali Lipovec) i položeni telekomunikacijski kabel 

uz cestu. 

Postojeća lokalna cesta Smerovišće - Mali Lipovec (L31087) koja prolazi dolinom Lipovečke 

Gradne planira se premjestiti na dužini od cca 200 metara po lijevim padinama s uzdužnim 

nagibom od približno 11 % do prijelaza krune brane koja je na koti 303,30 m n.m. Od osi brane 

premješteni potez ceste će biti bez uzdužnog nagiba i nakon dužine od cca 300 m će se priključiti 

na postojeću trasu ceste. 

Retencija Slapnica 

Pregradni profil smješten je na istoimenom potoku oko 800 metara uzvodno od utoka Slapnice u 

Lipovečku Gradnu. Profil brane je specifičan jer ne pregrađuje čitavu dolinu nego samo kanjon 

koji je erozijom Slapnica usjekla unutar glavne doline. Omjer između volumena brane i volumena 

zaplavnog prostora je 1 : 4,4. 

Dolinom vodotoka Slapnica prolazi nekategorizirana cesta Smerovišće - Slapnica kojoj će trebati 

podignuti niveletu bez premještanja trase. 

Cesta će u dužini cca 50 m bez uzdužnog nagiba lijevim padinama voditi do krune brane koja je 

na koti 283,10 m n.m. Od osi brane cesta će na dužini cca 50 metara također biti bez uzdužnog 

nagiba nakon čega će se priključiti na postojeću cestu. 

Retencija Ludvić 

Pregradni profil smješten je oko 400 m uzvodno od utoka potoka Ludvić u Gradnu. Premda je 

profil vrlo povoljan zbog strmih padina na mjestu pregrade uz odnos volumena brane i retencijskog 

volumena (1 : 5,3), upravo on stvara velike probleme u izmicanju postojeće prometnice jer strme 

padine zahtijevaju velike usjeke ceste i nagib nivelete. 

Visine planiranih pregradnih brana retencija su: Rudarska Gradna 10,0 m, Lipovečka Gradna 15,0 

m, Slapnica 12,0 m i Ludvić 12,80 m. 

Značajke velikih brana: 

− brane visine veće od 15,0 m; 

− brane visine između 10 i 15 m uz uvjet da im je dužina mjerena po kruni veća od 500 m; 

− brane s akumulacijom zapremine veće od 100.000 m 3 . 

Na temelju ovih značajki brana na retenciji Rudarska Gradna zbog volumena retencijskog 

prostora iznad 100.000 m 3 smatra se velikom, dok se brana na Lipovečkoj Gradni nalazi na samoj 

granici ovih kriterija (visina brane 15,0 m). 

U svrhu zaštite brana od velikih voda i održavanja razine uspora ispod projektirane granice, 

planira se izgradnja sljedećih hidrotehničkih građevina: 

− temeljni ispust, 

− trapezni preljev s otvorenim brzotokom, 

− zajedničko slapište temeljnog ispusta i preljeva. 

Dolinom vodotoka Ludvić prolazi lokalna cesta. 

Dužina dionice koju je potrebno premjestiti iznad kote 100-godišnjeg uspora iznosi cca 400 m. 

Veliki problem pri izmicanju postojeće prometnice predstavljaju strme padine na profilu brane 

koje zahtijevaju znatan usjek ceste i velike uzdužne nagibe nivelete. 



Cesta će se na dužini cca 100 m s uzdužnim nagibom od oko 12% uspinjati lijevim padinama do 

krune brane koja je na koti 211,60 m n.m. Od osi brane cesta će na dužini cca 300 m biti bez 

uzdužnog nagiba nakon čega će se priključiti na postojeću cestu. 

Zamjenske ceste 

Planirana izgradnja brana na svim retencijama zahtijevat će podizanje niveleta dolinskih cesta na 

kotu krune brane. Za pristup u zaplavni prostor koristit će se napušteni dijelovi podignutih 

(premještenih) cesta kao i postojeći putovi koji prolaze dolinom vodotoka. 

SLIV GRADNE 

Brana 

Redni 

Volumen retencije Kota uspora 

Naziv retencije 

broj 

m 3 

m n.m. 

Kota krune Visina Dužina 

m n.m. m m 

1 Rudarska Gradna cca 211.400 214,00 215,00 10,0 100,00 

2 Lipovečka Gradna 98.130 301,97 303,30 15,0 100,00 

3 Slapnica 39.920 282,06 283,10 12,0 60,00 

4 Ludvić 59.860 210,34 211,60 12,80 45,00 

409.310 

SLIV POTOKA BREGANA 

Redni 

broj 


Volumen retencije 

m 3 

Kota uspora 

m n.m. 

Kota krune 

m n.m. 

Brana 

1 Bregana 437.000 345,29 348,29 13,29 170 

2 Dobri potok 70.700 270,89 273,89 23,89 100 

3 Jarak 79.500 264,52 267,52 17,52 120 

4 Velika draga 66.550 283,83 286,83 16,83 100 

5 Škrobotnik 151.000 232,64 235,64 15,64 100 

6 Breganica 203.000 214,45 217,45 17,45 130 

1,007.750 

SLIV POTOKA KONŠČICA 

Redni 

broj 


m 3 

Kota uspora 

m n.m. 

Brana 


Kota krune 

m n.m. 

1 Konščica 49.100 265,20 268,20 18,20 110 

SLIV POTOKA RAKOVICA 

Redni 

broj 



m 3 

Kota uspora 

m.n.m. 

Kota krune 

m.n.m. 

Brana 

1 Rakovica 310.000 141,20 142,50 6,90 1425 

3.5.3.7. Melioracijska odvodnja 

Melioracijski sustav kao dio većih vodnogospodarskih sustava predstavlja skup odgovarajućih 

međusobno povezanih vodnogospodarskih građevina i zahvata kojima se mijenja prirodni vodni 

režim primjeren potrebama za vodom. 

Zaštita od štetnog djelovanja vode sastoji se od izgradnje nasipa uz vodotoke i obodnih kanala 

koji štite područje od pritjecanja stranih voda. Hidrotehničke melioracije su podsustavi za 

transport voda (odvodnja ili navodnjavanje), uređenje vodnog režima (kanalska mreža, drenaža i 

dr.), zaštita od štetnog djelovanja vode i dr. 



Odvodnja površinskih voda na području Grada Samobora prisutna je u izgradnji zaštitnih nasipa 

od poplavnih voda, izgradnji obodnih kanala, regulacijskim radovima na glavnim recipijentima i 

dr. 

Površinska odvodnja podrazumijeva prije svega položaj otvorene kanalske mreže unutar 

zaštićenog područja u što ulaze i vodotoci kao recipijenti, te nasipi, obodni i odteretni kanali i 

drugi hidrotehnički objekti (ustave, crpne stanice, propusti, sifoni i dr.). 

U svrhu odvodnje viška površinskih voda izgrađeno je nekoliko odvodnih kanala s koritom Save 

kao recipijentom. 

Melioracijsko područje pritoka Save od Bregane do naselja Stupnik 

Uglavnom je to melioracijsko područje Samobora, a proteže se od Bregane do Kerestinca. S 

obzirom na problematiku površinu se može podijeliti na područje između autoceste i korita rijeke 

Save koje će biti pod neposrednim utjecajem planirane HE Podsused, te na ostale poljoprivredne 

površine koje su također namijenjene intenzivnijoj poljoprivrednoj proizvodnji. 

Koncepcija rješenja mijenja trase korita potoka Površčaka, Bistraca i Gradne koji se svi uvode u 

korito potoka Rakovice i ispuštaju u odvodni dio hidroelektrane. Time je čitavo područje 

zaštićeno od brdskih voda jer su ti kanali zapravo i lateralni kanali ispod autoceste. 

Planirano je dograditi melioracijski sustav, a prioritetni radovi su izgradnja objekata za zaštitu od 

vanjskih voda, te provedba komasacije u cilju okrupnjavanja površina. Budući da su u 

poljodjelstvu nastupile značajne promjene (transformacija društvenog sektora), postavke razvoja i 

uređenja poljodjelskih površina treba izraditi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i 

šumarstva. Posebno valja preispitati tla loših karakteristika (u smislu poljodjelske proizvodnje), 

koja su planirana za melioracije na većim površinama. 

Planiranim hidrotehničkim radovima osigurat će se trajni povoljni proizvodni uvjeti za stabilnu i 

intenzivnu proizvodnju. 

Bujice i erozija 

Razvoju i samom nastanku erozija doprinosi reljef svojim nagibima i ekspozicijom, geološki i 

pedološki sastav tla, klima, režim oborina i vegetacija. 

Veća žarišta otvorenih erozija nalaze se u nekonsolidiranim recentnim kamenim siparima na 

područjima gornjih tokova desnih savskih pritoka, zatim u dolomitnim stijenama i 

konglomeratima, te razdrobljenim škriljevcima i pješčenjacima. 

Prosječne godišnje oborine na području Samoborskog gorja iznose cca 1600 mm dok neposredno 

područje uz Savu ima 900 do 1000 mm. Karakteristika godišnjeg hoda oborina je pojava 

maksimuma u lipnju, sekundarnog maksimuma u studenom, kao i obilne kiše u srpnju i kolovozu 

koje ne odstupaju mnogo od lipanjskih. Najniže oborine ima mjesec veljača. 

Temperaturne godišnje razlike su velike, od cca –30°C zimi do +40°C ljeti. Eroziji također 

pogoduje i velike dnevne temperaturne promjene koje mogu iznositi i do 20°C. 

Osiromašenje vegetacijskog pokrova slabi njegovu protuerozijsku ulogu a razlog tome je 

nepravilna obrada tla, sječa šuma i dr. 

Gotovo ni na jednom potoku Samoborskog gorja ne postoji kompleksno uređen sliv i korito, već 

su radovi obavljani djelomično na najugroženijim dionicama u okviru ograničenih financijskih 

sredstava vodnog gospodarstva. 

Uređenje bujica i zaštita od erozije je kompleksan zadatak kojeg treba rješavati s rješavanjem 

ostalih zadataka vodnogospodarske djelatnosti. Prioritetni radovi na uređenju bujica i saniranju 

erozije su oni čija će realizacija omogućiti najveći gospodarski i zaštitni značaj. Tu su 

prvenstveno višenamjenski objekti (akumulacije) koji služe za vodoopskrbu, obranu od poplava, 

energetsko korištenje i drugo. 



3.6. Postupanje s otpadom 

Komunalni i drugi otpad se od 1968. godine odlaže u napuštene šljunčare kraj Vrbovca. 

Odlagalište otpada nalazi se približno 1,5 km od prvih zdenaca vodocrpilišta Strmec koji 

opskrbljuje vodom skoro čitavo sjeverozapadno područje Grada Zagreba. Procjenjuje se da je do 

danas deponirano oko 200.000 tona otpada. Osim stvaranja plinova uzrokovanih biološkim 

razgrađivanjem otpada filtrat otpada i oborinskih voda predstavlja najveću opasnost za zagađenje 

podzemnih voda savskog aluvija. Na odlagalištu nema kompaktora za nabijanje otpada niti ograda 

pa je pristup odlagalištu nekontroliran i slobodan. U cilju izbjegavanja plaćanja pristojbe za odvoz 

otpada, ono se već godinama pojedinačno odlaže u okolne manje šljunčare. 

Zaštitu vodonosnika predlagalo se riješiti vodonepropusnom branom, zatim se predlagalo 

deponiranje otpada na novu lokaciju u Mokrice kod Zdenčine ali ti prijedlozi nisu prihvaćeni. 

Hrvatske vode zahtijevaju bezuvjetan prestanak odlaganja otpada na Trebežu. 

Na 11. zasjedanju Gradskog vijeća Samobora prihvaćena je informacija o promjeni lokacije 

deponiranja otpada s Trebeža na deponij Prudinec - Jakuševec u Zagrebu. 

PPŽ-om je određeno da se do izrade cjelovite studije zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke 

županije lokaciju Trebež treba rekultivirati i zatvoriti. 

Kao jedno od planiranih novih odlagališta je PPŽ-om određena lokacija Mokrice. Nju se smatra 

lokacijom u istraživanju do izrade spomenute studije. 

Odlagalište Trebež se planira prenamijeniti u međustanicu - prikupljalište otpada koji bi se tamo 

kompaktirao i zatim prevozio šleperima u Zagreb na odlagalište u Jakuševcu gdje bi čekao na 

preradu u planiranoj spalionici. To će omogućiti sanaciju odlagališta Trebež. 

Odlaganje inertnog otpada omogućuje se u zonama sanacije kamenoloma i šljunčara, u skladu s 

projektom sanacije. Moguće ga je odlagati i na drugim za to prikladnim mjestima koja će se odrediti 

u posebnom postupku, programom zaštite okoliša. 

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za građevine gospodarskih djelatnosti, potrebno je u 

skladu s posebnim propisima osigurati mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš (zaštita od 

buke, zagađenja zraka, vibracija, elektroenergetskog zračenja, pročišćavanje otpadnih voda, 

tehnološki otpad i sl.) 

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za ostale građevine potrebno je osigurati mjere zaštite od 

požara, te osigurati izgradnju skloništa osnovne zaštite. Kod izdavanja lokacijskih dozvola 

potrebno je pridržavati se važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim 

uvjetima i normativima za sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera. 

3.7.1. Zaštita voda 

Zaštita voda od onečišćavanja i zagađivanja od primarnog je značenja za život i zdravlje ljudi i 

ukupnu zaštitu okoliša. Mjere koje pri tom treba poduzimati podrazumijevaju sprečavanje i 

zabranu bilo kakvih zahvata i djelovanja koja utječu na onečišćenje voda i stanje okoliša. Prilikom 

izdavanja lokacijskih dozvola treba propisati sljedeće mjere zaštite: 

- Treba izgraditi vodonepropusne sustave mješovite odvodnje odnosno odvodnje otpadnih voda. 

- Preko slivnika s taložnicama odvodit će se u javnu kanalizaciju oborinske vode sa svih 

prometnih površina. 

- U sustav javne odvodnje mogu se upuštati samo vode propisane pročišćenosti. 

- U vodotoke se mogu upuštati samo pročišćene otpadne vode. 

Radi zaštite vodotoka potrebno je uvesti kontrolu svih ulaznih tokova i inventarizirati zagađivače, 

posebno one kod kojih postoji mogućnost unošenja ili odlaganja opasnih tvari. 



S obzirom na međunarodni značaj rijeke Save obavezno je provoditi ispitivanje kakvoće njene 

vode. 

Sve postupke i radnje u svrhu zaštite vodotoka i voda kako bi bila dostignuta i održana potrebna 

razina kvalitete vodotoka, obvezno je provoditi u skladu s važećom regulativom. 

U svrhu zaštite vodonosnog područja, postojećih i novih zona sanitarne zaštite izvorišta 

regionalnog vodovoda i smanjenja rizika onečišćenja podzemne vode od teško razgradivih 

kemijskih i radioaktivnih tvari, na prostoru Grada izričito je zabranjeno bilo kakovo ispuštanje 

nepročišćenih otpadnih voda, odlaganje otpada, građenje kemijskih industrijskih postrojenja i/ili 

građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda. 

3.7.2. Zaštita od buke 

Radi zaštite od buke te stvaranja zvučnih barijera potrebna je između cesta kao i između 

željezničkog koridora i stambenih dijelova pojedinih naselja sadnja visokog zelenila. Moguće je 

primjeniti i druge mjere zaštite od buke (zidovi i sl.). Za grad je u izradi karta buke. 

3.7.3. Zaštita od požara 

Pridržavajući se odredbi propisa, Planom se omogućuju vatrogasni prilazi do svih građevinskih 

područja. 

Lokacijskim dozvolama treba osigurati ostale prilaze i vatrogasne pristupe te površine za rad 

vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. 

35/94, 55/94 i 142/03). 

Planom su osigurani koridori cjevovoda za količine vode potrebne za gašenje požara u skladu s 

odredbom Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. 

3.7.4. Zaštita tla 

U planiranim građevinskim područjima se do realizacije gradnje treba čuvati i obrađivati 

poljoprivredno zemljište. 

Ne može se planirati pošumljavanje ili gradnja na najvrednijim poljoprivrednim tlima. 

Radi proizvodnje zdrave hrane treba poticati obradu njiva sa što manje umjetnih zaštitnih 

sredstava. To se posebno odnosi na sjeverni dio Grada u zoni savskog aluvija i s riješenom 

melioracijskom odvodnjom. 

Na geomehanički nepovoljnim terenima – aktivna i moguća klizišta, odroni, nije dozvoljena 

gradnja, a na pretežito nestabilnim i pojačanoj eroziji izloženim terenima gradnja je moguća uz 

ograničenja. 

3.7.5. Zaštita zraka 

Radi zaštite zraka treba kontrolirati rad proizvodnih pogona i vrstu goriva te stimulirati korištenje 

plina kao energenta i u radnim zonama i u naseljima. Posebno treba poticati korištenje obnovljivih 

izvora energije, energetsku učinkovitost. 

Zbog praćenja stanja kakvoće zraka treba organizirati stalna mjerenja, a napose koncentracije 

peluda. 

3.7.6. Zaštita životinja 

S obzirom na to da cjelokupno područje Grada čine vrijedne šume s livadama, vodotoci i stajaće 

vode treba voditi računa o pravilnom gospodarenju lovištima i ribolovom, a sve radi zaštite 

raznolikosti životinjskih vrsta. 



3.7.7. Zaštita šuma 

Ciljana zaštita šuma provodi se kroz mjere zaštite ovog Plana sukladno odredbama Zakona o 

šumama koji propisuje načine gospodarenja održavajući i unapređujući biološku i krajobraznu 

raznolikost te skrbiti o zaštiti šumskog ekosustava na način: 

− održavati prirodni sastav šume i podržavati zavičajne vrste, 

− 

− 

− 

− 

− 

odabir vrsta za umjetno podizanje sastojina i obnovu degradiranih sastojina obavljati na 

temelju opće prikladnosti stanišnim uvjetima i ciljevima gospodarenja, dajući prednost 

zavičajnim vrstama i lokalnoj provenijenciji, 

izbjegavati sječu zaštićenih, rijetkih i ugroženih vrsta drveća, šumskih voćkarica i ostalih vrsta 

bobičastih plodova te ih štititi i unositi prilikom obnove sastojine, 

njegu i sječu šuma provoditi na način kojim se ne uzrokuju trajne štete ekosustava te 

poduzimati mjere za poboljšanje i održanje biološke raznolikosti, 

uzgoj, iskorištavanje i zaštitu šuma te gradnju i održavanje infrastrukture prilagoditi zaštiti tla 

i voda u smislu izbjegavanja štetnih utjecaja na kvalitetu i kvantitetu izvora i akumulacija te 

slobodno kretanje površinskih i podzemnih voda, 

infrastrukturu u šumskim ekosustavima treba projektirati na način koji je najmanje štetan za 

šumsko stanište vodeći brigu o geološkim, vegetacijskim, hidrološkim i drugim vrijednostima, 

a posebno o ekološkim, vrijednim dijelovima ekosustava utvrđenim posebnim propisima. 



II. 

ODREDBE ZA PROVOĐENJE 

U nastavku je tekst iz Odluke o donošenju Plana u kojemu Odredbe za provođenje počinju 

člankom 4. To je ugrađeno u elaborat zato da se brojevi članaka podudaraju i u Odluci i u Planu. 

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA 

1.1. Površine naselja 

1.1.1. Građevinska područja naselja 

Članak 4. 

Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. 

Na njima se smještaju, osim stanovanja, sve funkcije sukladne osnovnoj namjeni naselja, rangu ili 

njegovu značenju, kao što su: javna i društvena namjena, gospodarska namjena (proizvodna, 

poslovna, ugostiteljsko-turistička i sl.), sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, 

površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebne namjene (interes obrane) itd. 

Unutar građevinskog područja naselja, na grafičkim prikazima izdvojene su one zone za koje je to 

planom moguće jednoznačno odrediti. To su: 

- Stambena namjena za stanovanje i sve druge sadržaje koje se može graditi u naselju; 

- Mješovita namjena za stanovanje, poslovne i gospodarske te javne sadržaje; 

- Javna – društvena namjena za građevine javnih i društvenih djelatnosti; 

- Gospodarska namjena za proizvodne, skladišne, poslovno-uslužne, servisne i obrtničke 

djelatnosti; 

- Poslovno-uslužna namjena za uredske, trgovačke, ugostiteljsko-turističke i slične nestambene 

djelatnosti, ali ne za proizvodnju i skladišta; 

- Granični prijelaz za sve sadržaje, prostore za funkcioniranje kontrole granice; 

- Posebna namjena za potrebe Ministarstva obrane; 

- Groblja za dalje korištenje i sahrane; 

- Park za uređenje javnih zelenih površina; 

- Zelenilo uz potok za krajobrazno uređenje priobalja; 

- Vodotok za održavanje i uređenje voda; 

- Nasip za održavanje i gradnju zaštitnih nasipa; 

- Koridor željeznice za gradnju pruge; 

- Ceste koridori za gradnju cesta; 

- Mogući ili alternativni koridor (trasa) ceste za odabir povoljnije trase; 

- Trasa 110 i 400 kV dalekovoda za očuvanje postojećih i gradnju novih vodova; 

- Generalni urbanistički plan – granica GUP-a. 

- Urbanistički plan uređenja i Detaljni plan uređenja – granice tih planova; 

- Granica područja u kojima nije moguće graditi nove građevine za uzgoj stoke – prostori u 

kojima je zabranjena njihova gradnja; 

- Klizišta – oznaka lokacija prema postojećoj dokumentaciji; 

- Kategorija klizišta – oznaka lokacija prema postojećoj dokumentaciji; 

- Zona zabrane gradnje – područje u kojem nije moguća nikakva gradnja novih građevina; 

- Zona ograničene gradnje – područje u kojem su uvjeti gradnje posebno regulirani; 

- Granica Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje; 

- Zaštićeni dijelovi prirode – područja za koja je proglašena zaštita prema Zakonu o zaštiti 

prirode; 

- Potpuna zaštita naselja ili pojedinačne građevine – sklopa – područje predloženo za zaštitu 

prema konzervatorskoj podlozi; 

- Kontrolna zona zaštite naselja određena konzervatorskom podlogom; 

- Zona ekspozicije naselja ili građevine određena konzervatorskom podlogom; 

- Sanacija deponije Trebež – zona sanacije; 



- Pretovarna stanica komunalnog otpada i reciklažno dvorište – lokacija u Trebežu; 

- Zona šljunčare Savrščak – područja planirana za određivanje same eksploatacije i uređenja; 

- Odobreno eksploatacijsko polje kamenoloma – granica odobrenog eksploatacijskog polja; 

- Zona sanacije eksploatacijskog polja kamenoloma – područje proširenja radi sanacije. 

1.1.2. Vikend zone 

Članak 5. 

Građevinska područja za vikend zone su određena za gradnju klijeti i manjih građevina za odmor i 

povremeno korištenje, a koje se uklapaju u krajolik vinograda. Ta građevinska područja naselja 

nisu planirana za stalno stanovanje te ne moraju imati jednaku komunalnu opremljenost kao 

građevinska područja naselja. 

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 

Članak 6. 

Građevinska područja za gospodarsku namjenu: proizvodnu i poslovnu, određena su za gradnju 

proizvodnih, servisnih, i komunalnih građevina s pripadajućim skladištem, građevinskih pogona i 

pogona za preradu mineralnih sirovina, građevina za stočarsku proizvodnju i druge gospodarske 

potrebe, za urede i trgovine, za komunalne namjene, graničnih prijelaza, posebnu namjenu i za 

groblja kada su izvan naselja. 

Pri lociranju pojedinih sadržaja i tehnologije prednost će imati one tehnologije, odnosno sadržaji koji 

ne onečišćuju okoliš odnosno one tehnologije kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite 

okoliša. 

Članak 7. 

Građevinska područja gospodarske namjene za komunalne građevine su određena za veće 

trafostanice i današnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 

Članak 8. 

Građevinska područja za groblja su određena tako da se omogući korištenje i proširenje postojećih 

groblja. To su: 

a) gradska groblja u Samoboru i Otruševcu; 

b) lokalna groblja: Budinjak, Kotari, Lipovec, Noršić Selo, Rakov Potok, Rude, Stojdraga, 

Sv. Martin pod Okićem, Dragonoš i Golubići (Grabar). 

Članak 9. 

Građevinska područja gospodarske namjene graničnih prijelaza su određena u prostoru Bregane (2) i 

uz naselje Novo Selo Žumberačko, a u njima je moguća gradnja svih potrebnih sadržaja i prometnih 

građevina i površina. 

Članak 10. 

U zonama ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi građevine ugostiteljstva i turizma te 

sportsko-rekreacijski sadržaji u njihovoj funkciji. 

Građevine se položajem, gabaritima i oblikovanjem moraju skladno uklopiti u okolni prostor. 

1.3. Površine za sport i rekreaciju 

Članak 11. 

Površine za sport i rekreaciju određene su u: 

1. u Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje za izletnički turizam i sport; 

2. u Samoboru u zonama određenim GUP-om; 

3. u Savrščaku za sportove na vodi i rekreaciju na otvorenom; 

4. u Samoborskom polju za sport i rekreaciju koje zahtijevaju veliki neizgrađeni prostor - golf, 

konjičke sportove, te letjelište (između pruge i Betonske ceste) i sl. 



1.4. Poljoprivredne površine 

Članak 12. 

U Prostornom planu određene su za poljoprivredu: 

1. veće površine s najkvalitetnijim tlom u nizinskom dijelu; 

2. površine unutar planiranih građevinskih područja za naselja i radne zone, sve dok ne budu 

uređene za planirane namjene; 

3. površine unutar vodozaštitnog područja u skladu s kriterijima zaštite voda; 

4. poljoprivredne površine u brdskom području. 

Za poljoprivredu se mogu koristiti i neizgrađene površine unutar granica GUP-a grada Samobora, do 

privođenja konačnoj namjeni. 

Na površinama iz stavka 1. točke 2. može se odobriti rekonstrukcija gospodarskih građevina koje 

služe poljoprivrednoj proizvodnji. 

Članak 13. 

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina izvršeno je na temelju vrednovanja zemljišta i 

utvrđenih bonitetnih kategorija. 

Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na: 

- osobito vrijedno obradivo tlo (P1) 

- vrijedno obradivo tlo (P2) 

- ostala obradiva tla (P3) 

1.5. Šumske površine 

Članak 14. 

Šume osnovne namjene dijele se na: 

- gospodarske šume (Š1), namijenjene prije svega za proizvodnju drva i drvne mase, 

- zaštitne šume (Š2), namijenjene u prvom redu za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih 

područja naselja, gospodarskih i drugih građevina, 

- šume posebne namjene (Š3) su: 

- šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena, 

- šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog 

značenja (posebni rezervati i park šume), 

- šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugim potrebama (obrana), te 

potrebama utvrđenim posebnim propisima, 

- šume namijenjene za odmor i rekreaciju. 

U Prostornom planu su kao šume određene sve postojeće šume. One se ne mogu krčiti radi gradnje 

stambenih građevina ili građevina za rad. 

Članak 15. 

Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo (PŠ) je prostor na kojem se mogu, osim poljoprivredne 

proizvodnje, odvijati sve ostale aktivnosti sukladne planskoj namjeni prostora. 

1.6. Posebna namjena 

Članak 16. 

Prostori i građevine posebne namjene, određene ovim Planom, koriste se prema posebnim uvjetima 

nadležnih državnih tijela za poslove obrane i unutarnjih poslova. 



1.7. Prometni i infrastrukturni koridori 

Članak 17. 

Infrastrukturni koridori su prostori namijenjeni za smještaj postojećih i planiranih prometnica te 

drugih građevina i instalacija infrastrukturnih sustava izvan građevinskog područja. 

Koridori za smještaj planirane nove prometne i komunalne infrastrukture imaju načelnu širinu ovisno 

o vrsti i značaju, a iznose: 

- za državne ceste: 

- autocesta 200 m 

- brza cesta 150 m 

- ostale 100 m 

- za županijske ceste 70 m 

- za telekomunikacijske kablove 5 m 

- za vodovodne cjevovode 5 m 

- za kolektore odvodnje 10 m 

- za plinovode: međunarodni 100 m 

magistralni 

60 m 

- za dalekovode: 400 kV 200 m 

220 kV 100 m 

110 kV 70 m 

- za alternativnu trasu glavne magistralne pruge 200 m 

- za željezničke pruge II. reda 100 m 

Za gradnju drugih sadržaja u zonama namijenjenim za smještaj infrastrukturnih koridora iz 

prethodnog stavka, treba ishoditi posebne uvjete nadležnih službi odnosno suglasnost distributera. 

Navedene širine infrastrukturnih koridora odnose se na područje izvan građevinskih područja i unutar 

neizgrađenih dijelova građevinskih područja, kao i izvan područja zaštićenih dijelova prirode. 

Širine infrastrukturnih koridora unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja i na područjima 

zaštićenih dijelova prirode određuju se prema posebnim propisima, odredbama ovog Plana i prema 

posebnim uvjetima nadležnih upravnih tijela ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava i kategoriji 

zaštite dijelova prirode. 

Kod paralelnog vođenja infrastrukturnih građevina moguće je preklapanje njihovih koridora uz 

nužnost prethodnog međusobnog usuglašavanja. 

Članak 18. 

Iznimno od odredbi iz prethodnog članka, uz zajednički koridor željezničke pruge i nove državne 

ceste, na neizgrađenom dijelu građevinskih područja naselja izgradnja je moguća na udaljenosti 

od minimalno 50 m od osi zajedničkog koridora. 

1.8. Vodne površine i vodno dobro 

Članak 19. 

U Prostornom planu određene su kao vodene površine: 

- rijeka Sava sa svojim obostranim inundacijama u sadašnjem odnosno budućem stanju izgrađenosti 

sustava obrane od poplave odnosno uređenja za energetske potrebe izgradnjom energetske stube; 

- potoci Samoborskog gorja i Žumberka: Bregana, Gradna, Rakovica i Konščica s pritocima i 

retencijama. 

Vodene površine iz stavka 1. održavat će se i uređivati kao dio cjelovitog sustava uređivanja prostora 

tako da se osigura optimalni vodni režim i propisana kvaliteta i zaštita voda, te zaštita od njihovog 

štetnog djelovanja. 

Na tekućim i stajaćim vodama i u njihovoj neposrednoj blizini potrebno je očuvati karakteristične 

biotope. 



1.9. Vodozaštitna područja 

Članak 20. 

Na području Grada Samobora određena su vodozaštitna područja Bregana, Strmec, Šibice, Lipovec i 

Slapnica te ostale lokalne kaptaže, bunari i izvorišta, kao i crpilišta tehnološke vode. 

Vodozaštitna područja određena su posebnim odlukama na temelju hidrogeoloških istraživanja. 

1.10. Mineralne sirovine 

Članak 21. 

Posebno su označene površine za eksploataciju kamena i šljunka, a posebno one za sanaciju 

kamenoloma. Radi jednoznačnog i detaljnog određenja, zone su im određene na kartama 

građevinskih područja naselja u mjerilu 1:5000. 

1.11. Granični prijelazi 

Članak 22. 

U Planu je određen prostor za razvoj za : 

- stalni međunarodni granični prijelaz Bregana I. kategorije, 

- stalni međunarodni granični prijelaz Bregana Naselje II. kategorije, 

- pogranični prijelaz Novo Selo Žumberačko. 

1.12. Odlagalište otpada 

Članak 23. 

U Planu je određen prostor sanacije odlagališta Trebež. Na dijelu tog prostora uredit će se 

međustanica – prikupljalište i pretovar za odvoz na odlagalište. Za moguće novo sanitarno odlagalište 

je određena načelna lokacija Mokrice. To je lokacija u istraživanju. Nakon izrade Studije 

zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke županije će se razmotriti njena prihvatljivost. 

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju 

2.1.1. Građevine od važnosti za Državu 

Članak 24. 

U Planu su označene sljedeće građevine od značaja za državu: 

1. Prometne građevine: 

− autocesta: Zagreb – Bregana – R. Slovenija, 

− autocesta: Zagreb- Karlovac – Rijeka, 

− brza državna cesta Sveta Nedelja – Samobor – D309, 

− ostale državne ceste: cesta Bobovica – Bregana – Krašić – Ozalj – Karlovac, D505, 

− alternativni koridor nove državne ceste Sv. Nedelja – Samobor – Bobovica, 

− stalni međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije Bregana – Obrežje, 

− stalni međudržavni granični cestovni prijelaz II. kategorije Bregana Naselje - Slovenska Vas, 

− granični cestovni prijelaz za pogranični promet Novo Selo Žumberačko – Planina, 

− glavna magistralna pruga Zagreb – Karlovac – Oštarije – Rijeka. 

1.1. Telekomunikacijske građevine: 

− radijski koridori 

− međunarodni TK kabeli, 

− magistralni TK kabeli 

− TV pretvarači, 



2. Elektroenergetske građevine 

− HE Zaprešić (Podsused), 

− dalekovodi 2×400 kV, 400 kV, 2×220 kV, 220 kV, transformatorska i rasklopna postrojenja. 

3. Vodne građevine 

I. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, 

odteretni kanali, lateralni kanali za zaštitu od vanjskih voda, akumulacije, ustave, retencije i 

druge pripadajuće im građevine, 

II. u interesu Republike Hrvatske je i gradnja vodnih građevina koje se financiraju iz sredstva 

proračuna ili drugih namjenskih sredstava koja se osiguravaju na osnovi zakona ili propisa 

donesenog na osnovi zakona. 

1. vodne građevine za melioracijsku odvodnju – osnovna i detaljna kanalska 

(melioracijska) mreža, crpne stanice za melioracijsku odvodnju, drenaže i druge 

građevine koje pripadaju ovim građevinama, 

2. vodne građevine za korištenje voda: 

a) za vodoopskrbu – vodozahvati (zdenci, kaptaže, zahvati na vodotocima, jezerima i 

akumulacijama, crpke i sl.), uređaji za pročišćavanje vode za piće, vodospreme i 

magistralni cjevovodi, 

b) za melioracijsko navodnjavanje – akumulacije i druge zahvatne građevine, razvodna 

mreža i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, 

c) za proizvodnju električne energije i druge namjene – akumulacije, dovodni i odvodni 

kanali i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, 

d) za plovidbu – plovni putovi, prevodnice, ustave i druge građevine pripadajuće ovim 

građevinama 

3. vodne građevine za zaštitu voda – kolektori, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, 

ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama. 

4. Športske građevine 

- zimski sportsko-rekreacijski centar u Parku prirode Žumberak–Samoborsko gorje, uz uvjet 

da se ne koristi umjetno zasnježenje. 

5. Građevine posebne namjene 

1. Tijekom izrade ovog plana obuhvaćeni su vojni kompleksi važni za obranu. Kao zona 

posebne namjene planiran je vojni kompleks "Molvice". 

2. Izvan obuhvata ovog plana ali od utjecaja na razmatrani prostor je vojni kompleks 

Lacković Breg. 

6. Visokoškolske građevine. 

2.1.2. Građevine od važnosti za Zagrebačku županiju 

Članak 25. 

Od građevina koje su važne za Županiju u plan je uvršteno: 

1. Prometne građevine 

− Sve postojeće županijske ceste 

− planirane županijske ceste: 

- Gabrovica - Koretići - Jelenići - Pećno, 

- Sveta Nedelja - Samobor - Bobovica - Prigorje Brdovečko, 

- Samobor - Ludvić - Dubrava - Otruševec - Velika Jazbina - Lug i alternativne trase. 

- Draga Svetojanska - Brezovac Žumberački 

- Novo Selo Žumberačko - Planina 

- Tihočaj - Paljugi - Bukovac Svetojanski (na području grada Jastrebarsko) 



− Željeznička pruga II. reda s pripadajućim građevinama, uređajima i instalacijama Podsused - 

Sveta Nedelja - Samobor - Bregana 

2. Telekomunikacijske građevine 

− mjesna telefonska centrala Samobor 

− radio relejna postaja Samobor 

3. Poštanske građevine s poštanskim uredima u svim mjestima gdje postoje ili će se graditi 

4. Elektroenergetske građevine 

− male hidroelektrane 

− dalekovodi naponskog nivoa 110 kV 

− transformatorska postrojenja TS 110/x kV (x = 10, 20, 30 i/ili 35 kV) 

5. Vodne građevine 

Vodne građevine za melioracijsku odvodnju i vodne građevine za melioracijsko navodnjavanje 

čije se građenje financira sredstvima proračuna ili sredstvima posebnih naknada, koje u 

skladu sa zakonom plaćaju korisnici na slivnom području, dobro su od interesa za Republiku 

Hrvatsku i u vlasništvu su županija na čijem se području nalaze. 

6. Sportske građevine 

− sportsko-rekreacijski sadržaji površine veće od 5 ha za dodatne potrebe stanovnika ili u 

funkciji turizma 

− igrališta za golf površine do 40 ha 

7. Ugostiteljske i turističke građevine 

− ugostiteljsko-turističke zone veće od 5 ha ili veće od 1.000 smještajnih jedinica. 

8. Društvene djelatnosti 

− srednje škole 

− građevine sekundarne zdravstvene zaštite. 

2.2. Građevinska područja naselja 

Članak 26. 

Na građevinskom području unutar GUP-a grada Samobora gradit će se u skladu s Generalnim 

urbanističkim planom grada Samobora i njegovim odredbama za provođenje. 

Detaljnije je to utvrđeno u Generalnom urbanističkom planu grada Samobora. 

Članak 27. 

Na građevinskim područjima prigradskih naselja i sela mogu se graditi stambene građevine s 

pomoćnim i gospodarskim građevinama, građevine namijenjene javnim namjenama, poslovne 

građevine, građevine za ugostiteljstvo i seoski turizam, komunalne, prometne te druge građevine 

infrastrukture, građevine i površine za sport i rekreaciju, te uređivati površine za parkove, park šume 

i zaštitno zelenilo. 

Članak 28. 

Ako se katastarska čestica svojim većim dijelom nalazi unutar stambene namjene građevinskog 

područja naselja te ima neposredan pristup s javne prometnice, može se osnovati građevna čestica iz 

dijela katastarske čestice koja se nalazi u zoni stambene namjene i iz dijela, koji je u zoni druge 

namjene, ali unutar građevinskog područja naselja. 

Članak 29. 

Na građevnoj čestici predviđenoj za stambenu gradnju može se izdati dozvola za građenje stambene 

ili stambeno-poslovne građevine i za građenje pomoćnih, gospodarskih i manjih poslovnih građevina 

te za trafostanicu. 



Članak 30. 

Veličina i izgrađenost nove građevne čestice za građenje stambene, stambeno-poslovne ili 

poslovne građevine ne može biti manja od sljedećih dimenzija: 

DIMENZIJE IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA TABLICA 1 

MIN. 

MAX. TLOCRTNA 

MIN. ŠIRINA ČESTICE 

VRSTA GRADNJE 

POVRŠINA 

IZGRAĐENOST 

m 2 m % 

SLOBODNOSTOJEĆA GRADNJA 400 14 30 

POLUUGRAĐENA GRADNJA 350 12 30 

GRADNJA U NIZU 250 9 40 

Pri formiranju nove građevne čestice u interpolacijama te kod već izgrađenih čestica, površina i širina 

čestice može biti manja od navedenih. 

Pri izradi detaljnijih planova treba formirati veće građevne čestice gdje je to moguće tako da im 

širina bude 16-20 m, a površina 450-600 m 2 . 

Članak 31. 

Na području naselja Gradna izgrađenost građevnih čestica na kč.br. 488 i 489/3, 4 i 5 k.o. 

Domaslovec može biti 50%. 

Članak 32. 

Gradnja, na građevnim česticama za koje su građevne dozvole izdane prije stupanja na snagu ove 

Odluke, se smatra usklađenom s planom. 

Članak 33. 

Građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju pročelja, balkone i lođe imati udaljene 

najmanje 3 metra od međe susjedne građevne čestice. 

Tamo gdje nije moguće osigurati udaljenost iz stavka 1. ovoga članka, građevina može biti udaljena i 

manje od 3 m od jedne međe susjedne građevne čestice, ali ne manje od 1 m. Od druge međe mora 

biti udaljena najmanje 5 m. 

U slučaju iz stavka 2. na niskoj stambenoj građevini ne smiju se graditi otvori prema susjednoj 

građevnoj čestici. 

Otvorima iz stavka 1. ovog članka ne smatraju se prozori veličine do 60 × 60 cm s neprozirnim 

staklom i dijelovi zida od staklene opeke i sličnih materijala. 

Članak 34. 

Kod gradnje u postojećim brdskim naseljima koja su građena na specifičan način, veličina i 

izgrađenost građevne čestice za novu gradnju može biti u skladu s lokalnim uvjetima. Tada se ne 

primjenjuju odredbe Tablice 1. iz članka 30. U ovim naseljima nije moguće graditi nizove. 

Članak 35. 

Na građevnim česticama veličine do 1000 m 2 u građevinskim područjima prigradskih naselja i 

sela izvan Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje najveća dozvoljena bruto razvijena 

(građevinska) površina stambene ili stambeno-poslovne građevine iznosi 400 m 2 s najviše 3 stana; 

na građevnim česticama od 1000 m 2 do 1500 m 2 bruto razvijena površina može iznositi 

maksimalno 600 m 2 s najviše 6 stanova. U naseljima nizinskog dijela Grada Samobora, na 

građevnim česticama površine veće od 1500 m 2 bruto razvijena površina iznosi maksimalno 800 

m 2 s najviše 8 stanova. 

Najveća dozvoljena bruto razvijena površina stambene ili stambeno-poslovne građevine unutar 

Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje može iznositi 250 m 2 s najviše 2 stana. 



Članak 36. 

Stambena građevina koja će se graditi na poluugrađeni način tako da se jednom stranom prislanja uz 

susjednu građevinu ili među, mora s drugim dijelom biti udaljena od granice suprotne građevne 

čestice najmanje 5 m. 

Stambena građevina koja će se graditi u nizu bočnim stranama mora biti prislonjena na granice 

susjednih čestica, a od stražnje granice čestice udaljena najmanje 5 m. 

Članak 37. 

VISINE GRAĐEVINA TABLICA 2 

ETAŽE 

U SAMOBORU prema GUP-u prema GUP-u 

U GRADNI na kč.br. 488 i 

489/3, 4 i 5 K.o. Domaslovec 

U OSTALIM NASELJIMA 

podrum, prizemlje 2 kata i potkrovlje 

podrum, prizemlje, kat i potkrovlje 

m 

11,0 m od niže kote konačnog terena 

do vrha nadozida 

9,0 m od niže kote konačnog terena do 

vrha nadozida 

Članak 38. 

Potkrovlje je stambena ili poslovna etaža ispod krovne konstrukcije. 

Krovna konstrukcija treba biti kosa, a iznimno može biti ravna ili drugih oblika. 

Najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim korovom ili drugim oblicima krova određen je 

visinom nadozida 90 cm, mjereno u ravnini pročelja građevine, nagibom krova do 45°, mjereno u 

visini nadozida i visinom sljemena do 6,0 m iznad poda potkrovlja. 

Potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom malog nagiba (do 10%), zaobljenim ili mješovitim 

krovom može imati do 75% površine karakteristične etaže i uvučeno je, u pravilu, s ulične strane. 

Namjena potkrovlja je stambena ili poslovna. 

Tavanom se smatra pomoćni ili gospodarski prostor ispod krovne konstrukcije, čiji nadozid nije viši 

od 50 cm, osim kod gospodarskih građevina. 

Članak 39. 

Podrum je dio građevine koji je najmanje jednom polovicom volumena ukopan u uređeni teren; na 

ravnom terenu kota poda prizemlja može biti najviše 120 cm iznad kote uređenog terena, a na 

kosom terenu kota poda podruma ne može biti viša od kote uređenog terena na nižoj strani 

građevine. 

Na kosom terenu građevina može imati samo jedan podrum visine do 3,0 m (mjereno od poda do 

poda), a nije moguće graditi tzv. slijepe etaže ispod podruma. 

Članak 40. 

Unutar građevinskog područja za gradnju i razvoj naselja mogu se, a u skladu s lokalnim uvjetima, 

graditi i slobodnostojeće poslovne građevine (obrada, dorada, servisi, opskrba) pod sljedećim 

uvjetima: 

− djelatnost koja se u njima obavlja, način organiziranja rada, poslovanja, proizvodni proces te 

potrebe prometa ne smiju ugrožavati okoliš i kvalitetu života na susjednim česticama i u naselju, 

− najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovno i zaštitno zelenilo. 

Rubovi čestica prema susjednim česticama moraju se realizirati kao vegetacijski tamponi s 

visokim zelenilom u skladu s uvjetima zaštite okoliša. 

U skladu s lokalnim uvjetima, unutar građevinskih područja naselja, mogu se za građenje poslovnih 

građevina formirati čestice maksimalne površine do 0,5 ha, ako to zahtijeva tehnologija, način 

organiziranja proizvodnje i proizvodni proces ili, pak potrebe prometa. 

Gabariti građevina i oblikovanje trebaju biti usklađeni s okolnom izgradnjom. 



Poslovna građevina iz st. 1. ovog članka može biti sagrađena najviše, od podruma, prizemlja, kata i 

potkrovlja i mora ispunjavati uvjete: 

− visina građevine, od kote konačno zaravnanog terena, treba biti u skladu s namjenom i funkcijom 

građevine, ali ne smije iznositi više od 12,0 m; 

− iznimno, visina dijela građevine, može biti i viša, ako to zahtijevaju tehnološke potrebe; 

− ukupna tlocrtna zauzetost građevne čestice građevinama može iznositi najviše 40%; 

− najmanja udaljenost od međa susjednih građevnih čestica iznosi jednu polovicu visine građevine, 

ali nikako ne manje od 5 m; 

− na građevnoj čestici treba osigurati parkirališta ili garaže, sukladno odredbama članka 113. ove 

Odluke; 

− građevna čestica na kojoj će se graditi mora se nalaziti uz već izgrađenu javno-prometnu površinu 

minimalne širine građevne čestice 9 m, ili je za javno-prometnu površinu prethodno izdana 

lokacijska dozvola. 

Pri planiranju, projektiranju i odabiru tehnologija za djelatnosti koje se obavljaju u skladu s ovim 

člankom, osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša. 

U skladu s lokalnim uvjetima, građevine za rad mogu se graditi unutar građevinskog područja za 

gradnju naselja kada se radi o sadržajima neophodnim za svakodnevni život naselja (obrada, dorada, 

servisi, skladišta) i ako ne ugrožavaju stanovanje. 

Članak 41. 

Za gradnju stambenih i poslovnih građevina treba predvidjeti parkiralište ili gradnju garaže za osobna 

vozila u okviru građevne čestice. Iznimno, parkiranje se može osigurati u neposrednoj blizini, na 

zasebnoj građevnoj čestici. 

Članak 42. 

Na području, na kojem nije izgrađena kanalizacija za skupljanje otpadnih voda, treba graditi 

nepropusne sabirne jame ili uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, a prema prilikama na terenu i u 

skladu sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima, definiranim posebnim propisima. 

Članak 43. 

Pomoćnim, gospodarskim te manjim poslovnim građevinama smatraju se: 

1. pomoćne: garaže, drvarnice, spremišta i sl.; 

2. gospodarske: poljoprivredne građevine, spremišta hrane, nastambe i ostale građevine za uzgoj i 

držanje krupne i sitne stoke, građevine za uzgoj krznaša, pčelinjaci, hladnjače, sušare, mini 

klaonice i sl. te građevine poljoprivrednog obrta; 

3. manje poslovne građevine, uredi (administrativni poslovni prostor) te pogoni sa čistim 

tehnološkim procesom i bez opasnosti od požara i eksplozije, obrtnička, ugostiteljska, trgovačka 

i uslužna djelatnost. 

Djelatnosti iz stavka 1. ovog članka mogu se prema prirodi posla, obavljati u stambenoj građevini u 

kojoj je predviđen prostor za tu djelatnost. 

Članak 44. 

Pomoćne, gospodarske i manje poslovne građevine moraju biti udaljene: 

a) najmanje 3 m od susjedne stambene građevine, ako se grade od vatrootpornog materijala, 

odnosno mogu se graditi na međi kao međusobno prislonjene, ili prislonjene na stambenu 

građevinu na istoj građevnoj čestici; 

b) najmanje 5 m od međe susjedne građevne čestice, ako su građene od drveta i u njima se sprema 

sijeno ili slama; 

c) najmanje 10 m od stambene građevine ako zagađuju okoliš, odnosno 15 m od stambene 

građevine na susjednoj građevnoj čestici. 



Članak 45. 

Na prikazu građevnih područja naselja Samobor, Bregana, Klokočevec, Velika Jazbina, Lug, 

Bobovica, Hrastina, Mala Rakovica, Vrhovčak označene su zone u kojima nije moguće graditi nove 

građevine za uzgoj stoke. 

Članak 46. 

U brdskim naseljima Samoborskog gorja i Žumberka mogu se postojeće pomoćne, gospodarske i 

manje poslovne građevine, koje se nalaze na posebnoj čestici, zamjenjivati i rekonstruirati. 

Članak 47. 

GRADNJA POMOĆNIH, MANJIH POSLOVNIH I GOSPODARSKIH GRAĐEVINA TABLICA 3 

POMOĆNE 

GRAĐEVINE 

MANJE 

POSLOVNE 

GRAĐEVINE 

GOSPODARSKE 

GRAĐEVINE 

VISINA 

podrum, prizemlje + tavan bez 

nadozida pod tavana 4 m od terena 

podrum, prizemlje + potkrovlje 5,0 

m od terena do ruba nadozida ili 8,0 

m do sljemena 

podrum, prizemlje + tavan za ljetinu 

5,0 m od terena do vrha nadozida, 

8,0 do sljemena krova maksimalni 

nadozid 2,0 m. 

UDALJENOSTI PROČELJA 

− 3,0 m od susjeda, a iznimno i na udaljenosti do 1,0 m, ali bez 

otvora 

− poluugrađene i ugrađene s vatrootpornim zidom 

− na udaljenosti manjoj od 3,0 m mora imati na krovu snjegobran i 

oluk. 

− 3,0 m od susjeda, a na udaljenosti do 1,0 m, i bez otvora 

− poluugrađene i ugrađene s vatrootpornim zidom 

− na krovu snjegobran i oluk, na udaljenosti manjoj od 3,0 m. 

− 15,0 m od stambene zgrade 

− 5,0 m od ruba čestice ako je drvena, a 1,0 m ako je vatrootporna 

− bez otvora na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjeda 

− sa snjegobranom na krovu nagnutom prema susjedu, na 

udaljenosti manjoj od 3,0 m. 

Članak 48. 

Građevine za uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu unutar građevinskog područja naselja moguće 

su pod sljedećim uvjetima: 

− maksimalni kapacitet je 10 uvjetnih grla u nizinskom dijelu, a iznimno ako je u postojećim 

građevinama više, taj broj se može zadržati, ali ne i povećavati; 

− na području Samoborskog gorja i Žumberka, uključujući i područje Parka prirode, maksimalni 

kapacitet je 20 uvjetnih grla; 

− treba odrediti uvjete za opskrbu vodom, zbrinjavanje i po potrebi pročišćavanje otpadnih voda, 

sadnju zaštitnog zelenila i druge mjere zaštite okoliša. 

Pod u staji i svinjcu mora biti nepropustan za tekućinu i mora imati rigole za odvodnju osoke u 

gnojišnu jamu. 

Članak 49. 

Dno i stijene gnojišta do visine 1,0 m, iznad terena, moraju biti izvedeni od nepropusnog 

materijala i na nepropusnoj podlozi. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u 

jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Gnojišta i gnojne jame moraju 

se graditi iza staja i svinjaca. 

Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. 

U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki 

propisi kao za gnojišta. 

Gnojišta moraju biti udaljena od stambenih i manjih poslovnih građevina najmanje 15,0 m. 

Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina od građevina za snabdijevanje vodom (bunari, 

izvori, cisterne i sl.) ne može biti manja od 30,0 m u smjeru nizvodno od toka podzemnih voda. 

UREĐENJE 

ČESTICE 

- 

min 30% 

površine 

zelenila 

- 



Članak 50. 

Udaljenost pčelinjaka od stambene i poslovne građevine te gospodarske građevine sa stokom ne 

smije biti manja od 10,0 m. 

Udaljenost pčelinjaka ne smije biti manja od 15 m od regulacijske linije, a 5,0 m od granice 

susjedne građevne čestice, ako su letišta okrenuta prema toj strani, a 3,0 m ako su okrenuta u 

suprotnom smjeru. 

Članak 51. 

Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja mogu se graditi u dijelovima 

građevinskog područja na kojima nema posebnih ograničenja u odnosu na posebne uvjete pri 

izdavanju lokacijskih dozvola. 

Članak 52. 

Za postojeće, legalno izgrađene, pomoćne, gospodarske i manje poslovne građevine, moguće je 

odobriti rekonstrukciju bez obzira na kojoj su udaljenosti od susjednih čestica, odnosno građevina, 

izvedeni. 

Za izgradnju iz prethodnog stavka primjenjuju se sve ostale provedbene odredbe iz ove Odluke, 

kojima je reguliran način građenja novih građevina. 

Članak 53. 

Građevine javne namjene, komunalne i druge građevine poput zatvorenih sportskih igrališta, 

dvorana, vjerskih građevina i slično, mogu se graditi: 

1. ako se građevna čestica na kojoj će se graditi nalazi uz već izgrađenu javno-prometnu površinu 

najmanje širine kolnika 5,5 m i nogostup ili je za javno-prometnu površinu prethodno izdana 

lokacijska dozvola; 

2. ako se na građevnoj čestici ili uz javno-prometnu površinu može osigurati prostor za parkiranje 

vozila; 

3. da je udaljenost građevina od ruba građevne čestice najmanje 5 m; 

4. ako je izgrađenost građevne čestice, na kojoj će se graditi građevine javne namjene, najviše 40%; 

a iznimno, građevna čestica osnovne škole i dvorane u Rudama, može imati veću izgrađenost. 

Odredbe iz stavka 1. ne odnose se na gradnju trafostanica. 

Članak 54. 

Građevine javne namjene, komunalne i druge građevine mogu se graditi najviše do visine prizemlja i 

dva kata, a mogu imati i podrum. 

Iznimno, od stavka 1. ovoga članka odstupaju: crkve, mlinovi, silosi, vodotornjevi i slično koji, mogu 

biti i viši od tri etaže. 

Članak 55. 

U građevinskom području, za vikend zone, mogu se graditi građevine koje služe kao klijeti ili za 

povremeni boravak – građevine za odmor, te građevine komunalne infrastrukture kao što su 

trafostanice i sl. 

Na jednoj čestici se može graditi samo jedna građevina, prema sljedećim uvjetima: 

− građevina može imati najviše podrum, prizemlje i potkrovlje; 

− maksimalna visina od niže kote terena do vijenca je 5,5 m; 

− tlocrtna površina građevine može biti najviše 60 m 2 , a građevinska (bruto) površina 150 m 2 ; 

− visina krovnog nadozida može biti najviše 50 cm; 

− krovište u pravilu treba biti koso; 

− građevine se mogu graditi isključivo kao slobodnostojeće; 

− udaljenost od susjednih međa mora biti 3 m, a iznimno 1 m, ako nema bočnih otvora; 

− minimalna površina čestice u ovim zonama iznosi 350 m 2 . 



Članak 56. 

Na kosom terenu, sljeme krova treba biti usporedno sa slojnicama zemljišta. Mogu se upotrijebiti i 

drugi oblici krovišta, ali moraju biti jasno oblikovani i obrazloženi u idejnom rješenju. 

Članak 57. 

U naseljima unutar Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, građevine treba oblikovati tako da 

se skladno uklope u postojeća naselja. 

Arhitektonsko oblikovanje treba korespondirati s autohtonim oblicima i materijalima 

karakterističnim za pojedina naselja. 

U naseljima Jelinići, Golubići, Brezovac Žumberački, Pavkovići, Kravljak, Selce Žumberačko, 

Stojdraga, Gornja Vas, Delivuki, Poklek, Novo selo Žumberačko, Osredak, Sječevac, Cerovica, 

Osunja, Dragonoš, Gluščić breg, Pavlanci, Rajići, Višoševići, Gjurašin selo, Heraković selo, 

Budinjak, Šimraki i Tisovac Žumberački obavezna je uporaba kamena, drva i grube žbuke za 

pročelja. Pokrov treba biti crijep. Zgrade u tlocrtnim dimenzijama, visinom i kosim krovom treba 

skladno uklopiti u krajolik. Tlocrt treba biti pravokutan, a visina do 8 m. 

Za ograde treba upotrebljavati drvo, kamen ili živicu sa žičanom mrežom. Tradicijske kuće treba 

sačuvati i obnavljati. Ako se grade tipske trafostanice treba ih zelenilom uklopiti u krajolik. 

Članak 58. 

Prije izdavanja lokacijske dozvole za gradnju u danas neizgrađenom dijelu građevnog područja 

naselja iz prethodnog članka, treba izraditi analizu vizualne izloženosti u odnosu na sliku naselja, 

kojom se dokazuje uspostava skladnog odnosa nove gradnje u odnosu na zatečene vrijednosti. Za 

eventualno rušenje vrijednih tradicijskih kuća, treba zatražiti mišljenje konzervatorskog odjela. 

Članak 59. 

Na svim dijelovima prostora unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi manje kapele, 

križevi i sl. te postavljati reklamni panoi u skladu s posebnom odlukom Grada Samobora. 

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 

2.3.1. Građevinska područja izdvojenih namjena 

Gospodarska namjena 

Članak 60. 

U građevinskom području za radne zone mogu se graditi građevine za rad kada su namijenjene za 

proizvodnju, usluge, trgovinu i druge vrste rada. 

U radnim zonama može se graditi prema sljedećim uvjetima: 

− dozvoljeno je građenje isključivo onih građevina čija djelatnost neće ugrožavati okoliš; 

− građevna čestica na kojoj će se graditi mora se nalaziti uz već izgrađenu javno-prometnu površinu 

minimalne širine građevne čestice 9 m, ili je za javno-prometnu površinu prethodno izdana 

lokacijska dozvola; 

− na građevnoj čestici ili iznimno uz javno-prometnu površinu potrebno je osigurati prostor za 

parkiranje vozila; 

− ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice može iznositi maksimalno 40%; 

− visina građevine može obuhvaćati najviše podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje; 

− visina građevine od kote konačno zaravnanog terena, treba biti u skladu s namjenom i funkcijom, 

ali ne smije iznositi više od 12,0 m; 

− iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio građevine može biti i viši od navedenoga u alineji 6; 

− visina krovnog nadozida može biti najviše 90 cm iznad stropne konstrukcije; 

− gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,5 metra iznad kote konačno uređenog 

terena; 

− krovišta mogu biti kosa, ravna ili zaobljena; 



− vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom i funkcijom; 

− najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je ozelenjeti na prirodnom tlu; 

− minimalna udaljenost od međa susjednih građevnih čestica iznosi jednu polovinu visine 

građevine, ali ne manje od 5,0 m; 

− pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti koje se obavljaju u radnim 

zonama osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša. 

Članak 61. 

Izdvojeni prostori za poslovnu namjenu planirani su u funkciji međunarodnog graničnog prijelaza u 

Bregani (K1) te zasebni u Klokočevcu (K). 

Na lokaciji u Bregani gradit će se sadržaji potrebni za funkcioniranje graničnog prijelaza. 

Na lokaciji u Klokočevcu gradit će se sadržaji poput slobodne zone uslužnih i drugih manjih 

djelatnosti koje koriste pogodnosti lociranja uz državnu granicu. 

U ovim zonama ne mogu se graditi samo skladišne građevine, a građevna čestica mora imati pristup 

s javno-prometne površine širine čestice minimalno 9,0 m, ili je za nju prethodno izdana 

lokacijska dozvola. 

Tlocrtna izgrađenost građ. čestica može biti do 40%, a najmanje 30% čestice treba biti hortikulturno 

uređeno. Ukupna visina građevine može biti do 12 m, s mogućnošću gradnje podruma, prizemlja i 2 

kata. Ako se zbog tehnologije treba graditi zgrada viša od 12 m, tada se lokacijsku dozvolu može 

izdati uz prethodno odobrenje Gradskog poglavarstva. 

Oblikovanje treba biti takvo da se skladno uklopi u prostor. 

Članak 62. 

Ugostiteljsko-turistička namjena 

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi u za to formiranim građevinskim 

područjima pod sljedećim uvjetima: 

− građevna čestica mora imati pristup s javno-prometne površine širine čestice minimalno 9,0 

m, ili je za nju prethodno izdana lokacijska dozvola; 

− iznimno u brdskim predjelima može pristup biti i manje širine; 

− na građevnoj čestici ili iznimno uz javno-prometnu površinu potrebno je osigurati prostor za 

parkiranje vozila; 

− ukupna tlocrtna zauzetost građevne čestice može iznositi maksimalno 30%; 

− visina građevine može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje; 

− visina nadozida može biti najviše 90 cm iznad stropne konstrukcije kata; 

− gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,5 m iznad kote konačno uređenog 

terena; 

− krovišta mogu biti kosa, ravna ili s drugim oblicima krova; 

− vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom i funkcijom; 

− najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je ozelenjeti na prirodnom tlu; 

− minimalna udaljenost od međa susjednih građevnih čestica iznosi najmanje jednu polovinu visine 

pročelja građevine orijentiranog na tu među, ali ne manje od 5,0 m; 

Ugostiteljsko rekreacijska namjena 

Članak 63. 

U zonama ove namjene može se graditi prema odredbama za ugostiteljsko turističke namjene uz 

obavezno uređenje rekreacijskih otvorenih površina. 



Sport i rekreacija 

Članak 64. 

U zonama sporta i rekreacije u Parku prirode i brdskom dijelu Grada Samobora mogu se graditi 

sadržaji za zimske i druge sportove te oni za izletnički turizam. Za sadržaje zimskih sportova na 

području Parka prirode može se koristiti samo prirodni snijeg. Dio prostora može se namijeniti za 

turističke i ugostiteljske sadržaje sa smještajnim kapacitetima. 

Svi sadržaji moraju se skladno uklopiti u ambijente postojećih naselja i krajolika. 

Članak 65. 

U zoni sporta i rekreacije u Savrščaku, osnovna namjena će biti rekreacija na vodi i na otvorenim 

prostorima u prirodnom okruženju. Zona se može koristiti za ribolov, kupanje, jedrenje i slično, ali 

ne za motonautiku zbog opasnosti od zagađenja akvatorija ili podzemnih voda koje prihranjuju 

crpilište Strmec. 

Na lokaciji se mogu graditi manje ugostiteljske građevine, svlačionice uz igrališta i kupališta, vanjska 

igrališta, uređivati parkovni prostori i drugi sadržaji u funkciji rekreacije. 

Članak 66. 

Zone sporta i rekreacije u Samoborskom polju mogu se namijeniti za rekreaciju i sport što zahtijevaju 

veliki neizgrađeni prostori kao što su prostor za golf, za konjičke sportove s hipodromom i slično. 

Moguće je i uređenje sportskog letjelišta između željezničke pruge i Betonske ceste. Građevine za 

potrebe sporta i rekreacije treba locirati rubno uz građevinsko područje Samobora, Rakovice, Kladja, 

te Hrastine i Domaslovca, u dubini do najviše 80 metara. 

Članak 67. 

Zone sporta i rekreacije u građevinskim područjima naselja ili uz njih namijenjene su rekreaciji 

stanovništva i potrebama sportskih društava, za sve vrste sportova. 

Članak 68. 

Tlocrtna izgrađenost pojedinih rekreacijskih zona izvan građevinskih područja naselja ovisit će o 

vrsti aktivnosti. Mogu se graditi sve vrste građevina u funkciji sporta i rekreacije. Maksimalno 

može, tlocrtno pod građevinama, biti izgrađeno do 5% površine čestice u Samoborskom polju te 

do 20% u ostalim zonama. Visina građevina u funkciji osnovne djelatnosti ili djelatnosti koja 

dopunjuje sportsko-rekreacijsku namjenu, može biti podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. 

Članak 69. 

Motocross stazu moguće je locirati na reljefno prikladnom mjestu. Ovaj sadržaj nije moguć u 

Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje ni u zoni Savrščaka. 

Članak 70. 

U postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju sadržaja sporta i rekreacije izvan građevnih 

područja treba ishoditi suglasnost Gradskog Poglavarstva. 

2.3.2. Gradnja izvan građevinskih područja 

2.3.2.1. Izgradnja na poljoprivrednim površinama i u vinogradima 

Članak 71. 

Na području Grada Samobora može se, izvan građevinskih područja na poljoprivrednom 

zemljištu, planirati izgradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih 

djelatnosti i to: 

- gospodarski sklopovi (obiteljska poljoprivredna gospodarstva), 

- gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje, 

- građevine za uzgoj životinja (tovilišta), 

- ribnjaci za uzgoj riba, 

- spremišta u vinogradima (klijeti) i spremišta voća u voćnjacima, 



- ostave za alat, oruđe, kultivatore, spremišta drva u šumama i sl.; 

Za izgradnju građevina izvan građevinskih područja u zonama ekspozicije povijesnih naselja treba 

u postupku izdavanja lokacijske dozvole zatražiti mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela. 

Članak 72. 

Izgradnju građevina izvan građevinskog područja, u funkciji obavljanja poljoprivrednih 

djelatnosti, moguće je dopustiti na posjedu primjerene veličine, a za stočarsku i peradarsku 

proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla. 

Pod pojmom “posjed” podrazumijeva se jedna ili više katastarskih čestica koje međusobno čine 

jednu prostornu cjelinu. 

Gospodarski sklopovi 

Članak 73. 

Veličina posjeda na kojem je moguća izgradnja gospodarskih sklopova izvan građevinskog 

područja u funkciji biljne proizvodnje, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, 

prikazana je u tablici: 

VRSTE PROIZVODNJE TABLICA 4. 

PROIZVODNJA 

NIZINSKO PODRUČJE 

(do 150 m n.m.) 

GORSKA I BREŽULJKASTA PODRUČJA 

(IZNAD 150 m n.m.) 

ha 

ha 

INTENZIVNA RATARSKA 10 5 

VOĆE I POVRĆE 5 3 

VINOVA LOZA I PROIZVODNJA VINA 3 1,5 

SADNICE ZA VOĆE, VINOVU LOZU I UKRASNO I LJEKOVITO BILJE 1 1 

Članak 74. 

Gospodarski sklopovi – obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mogu sadržavati: 

a) gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: 

− za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju: staje, svinjce, kunićnjake, peradarnike; 

− građevine za skladištenje poljoprivrednih proizvoda uključujući i hladnjače; 

− građevine za sklanjanje i održavanje vozila i oruđa poljoprivredne proizvodnje; 

− građevine za sušenje voća, povrća i ljekovitog bilja. 

b) ostale građevine: 

− stambene građevine za stanovanje, stalni ili povremeni boravak vlasnika i djelatnika na 

gospodarstvu i njihovih obitelji (stambene građevine u funkciji poljoprivredne 

proizvodnje), 

− građevine i sadržaji u funkciji seoskog turizma. 

Najveća bruto izgrađena površina poljoprivredno gospodarskog sklopa može biti do 500 m 2 . 

Gospodarske sklopove mogu graditi osobe upisane u upisnik poljoprivrednih gospodarstava. 

Članak 75. 

Površina stambene građevine može iznositi najviše 20% od površine gospodarskog sklopa 

izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. 

Površina građevine i sadržaja u funkciji seoskog turizma može iznositi najviše 40 % od površine 

izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. 

Članak 76. 

Stambene građevine te građevine i sadržaji seoskog turizma u funkciji su poljoprivredne 

proizvodnje, pa se ne mogu graditi na čestici na kojoj nisu ranije izgrađene (ili se istovremeno ne 

grade) građevine i sadržaji poljoprivredno-gospodarske proizvodnje. 

Poljoprivredno-gospodarske i uz njih stambene građevine građene izvan građevinskog područja 

naselja, treba graditi po uzoru na lokalnu tradiciju izdvojenih ratarskih i stočarskih gospodarstava. 

U prostornoj koncepciji organizacije gospodarstva i oblikovanju građevina, te upotrijebljenih 

materijala, treba slijediti principe uklopivosti u pejzaž. 



Članak 77. 

Etažnost pojedinačnih poljoprivredno-gospodarskih građevina uključuje prizemlje uz mogućnost 

izgradnje podruma. 

Visina poljoprivredno-gospodarske građevine može biti najviše 5,5 m do vrha nadozida i 7,5 m do 

sljemena krova. 

Gospodarska građevina kojoj se tavan koristi za spremanje sijena i sl. – izuzetno može imati 

nadozid visine do 2 m, ali visina građevine do krovnog vijenca ne može biti veća od 5,5 m, a do 

sljemena krova 8,5 m. 

Članak 78. 

Stambena građevina za stalni ili povremeni boravak vlasnika i za potrebe seoskog turizma može 

osim prizemlja i podruma imati i potkrovlje uređeno za stanovanje. 

Visina nadozida potkrovlja ne može biti veća od 90 cm. Visina od najniže kote uređenog terena uz 

građevinu do vrha nadozida na kosom terenu je max. 6 m a na ravnom terenu 5,5 m. 

Oblikovanje građevina mora biti u skladu s lokalnim tradicijskim graditeljstvom. 

Članak 79. 

Kada se građevina gradi u blizini sjeverne međe sa susjednim vinogradom, voćnjakom ili drugim 

poljoprivrednim zemljištem, njena udaljenost od te međe ne može biti manja od 3,0 m. 

Udaljenost slobodnostojeće građevine od međe je min 3,0 m. Izuzetno, ovisno o lokalnim 

uvjetima, udaljenost može biti manja, ali ne manja od 1 m i na toj strani građevina ne smije imati 

otvore. 

Klijeti 

Članak 80. 

Klijeti u vinogradima i voćnjacima moguće je graditi: 

− ako je površina pod vinovom lozom veličine najmanje 1000 m 2 , 

− ako je površina zasađena voćkama veličine najmanje 2000 m 2 , 

− ako zemljište ima primjerenu širinu za izgradnju klijeti. 

Članak 81. 

Klijet mora biti građena u skladu s lokalnim običajima: 

− najveća tlocrtna površina prizemlja je 40 m 2 , 

− klijet se gradi kao prizemnica, s mogućnošću gradnje podruma, 

− pročelja mogu biti obrađena drvom, kamenom ili ožbukana, 

− krovište treba biti dvostrešno, sljeme krova paralelno sa slojnicama terena, nagiba između 30° 

i 45°, pokriveno crijepom, postavljeno na stropnu konstrukciju prizemlja bez nadozida, 

− najveća visina građevine, od najniže kote terena uz građevinu do vrha stropa prizemlja, je max. 

6 m, 

− najmanja udaljenost klijeti od bočnih međa je 1 m, ako prema tim međama nema otvora. 

Staklenici, plastenici i pčelinjaci 

Članak 82. 

Za intenzivnu povrtlarsku i voćarsku proizvodnju moguće je postavljanje staklenika i plastenika 

na poljoprivrednim površinama, i u građevinskom području do privođenja područja planom 

predviđenoj namjeni. 

Staklenici i plastenici grade se kao privremene, montažne, metalne ili drvene konstrukcije 

pokrivene staklom ili plastičnom folijom. Maksimalna zauzetost građevne čestice je 80%. Za 

opsluživanje mora biti adekvatno riješen pristup i parkiranje vozila. 



Članak 83. 

Ostave za alat, oruđa, kultivatore, spremišta i sl. mogu se graditi na česticama najmanje površine 

2000 m 2 . Te građevine mogu biti prizemne, površine do 20 m 2 . Grade se isključivo od drva. 

Članak 84. 

Pčelinjaci se mogu postavljati ili graditi na, za to, odgovarajućim česticama. Maksimalna 

izgrađenost im nije određena. 

Građevine za intenzivni uzgoj životinja - farme 

Članak 85. 

Minimalni broj uvjetnih grla, temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja građevina (farme) za 

uzgoj stoke izvan naselja, iznosi 15 uvjetnih grla. Iznimno, na poljoprivrednom zemljištu izvan 

građevinskog područja, koje s izgrađenom građevinskom parcelom unutar građevinskog područja 

naselja čini funkcionalnu i vlasničku cjelinu, moguće je planirati izgradnju jednostavnih građevina 

za smještaj malih životinja (perad, zečevi i sl.) u broju manjem od 15 uvjetnih grla, uz uvjet da 

bruto površina građevine ne prelazi 40 m 2 . 

Uvjetnim grlom, u smislu ove Odluke, podrazumijeva se grlo mase 500 kg (krava, steona junica) i 

obilježava koeficijentom 1. Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iz 

sljedeće tablice: 

ISKAZ UVJETNIH GRLA S KOEFICIJENTIMA ZA POJEDINE STOČNE VRSTE: 

TABLICA 5. 

vrsta stoke koeficijent Najmanji broj životinja 

- krave steone junice 1,00 15 

- bikovi 1,50 10 

- volovi 1,20 13 

- junad 1-2 god. 0,70 22 

- junad 6-12 mjeseci 0,50 30 

- telad 0,25 60 

- krmača + prasad 0,55 27 

- tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 60 

- mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 115 

- teški konji 1,20 13 

- srednje teški konji 1,00 15 

- laki konji 0,80 19 

- ždrebad 0,75 20 

- ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 150 

- janjad i jarad 0,05 300 

- tovna perad prosječne težine 1,5 kg 0,003 5000 

- ostala tovna perad prosječne težine veće od 1,5 kg 0,006 2500 

- kokoši nesilice konzumnih jaja prosječne težine 2,0 kg 0,004 3750 

- ostale kokoši nesilice prosječne težine veće od 2,0 kg 0,008 1875 

- nojevi 0,25 60 

Članak 86. 

Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju biti odgovarajuće 

udaljene od građevinskih područja naselja da se spriječe negativni utjecaji. Najmanje udaljenosti 

od građevinskih područja naselja, prema broju uvjetnih grla, definirane su sljedećom tablicom: 

ODNOS BROJA UVJETNIH GRLA I UDALJENOSTI FARMI OD GRAĐEVINSKIH 

PODRUČJA NASELJA I CESTA: TABLICA 6. 

Minimalne udaljenosti 

Broj uvjetnih grla 

od građ. područja 

(m) 

od državne ceste 

(m) 

od županijske ceste 

(m) 

od lokalne ceste 

(m) 

15 – 50 30 50 30 10 

51 - 80 60 75 40 15 

81 – 100 90 75 50 20 

101 – 150 140 100 50 30 

151 – 200 170 100 60 40 

201 – 300 200 150 60 40 

301 i više 400 200 100 50 



Članak 87. 

Minimalni broj životinja drugih vrsta i udaljenosti građevine za njihov uzgoj (npr. kunići, nojevi, 

fazani itd.) od građevinskog područja naselja i cesta odredit će se prema sličnoj vrsti u tablici iz 

članka 86. 

Građevine za uzgoj i čuvanje pasa ili mačaka moraju od granica građevinskog područja naselja 

biti udaljene najmanje 750 m. 

Članak 88. 

Prije odobrenja za izgradnju farme trebaju se utvrditi uvjeti: 

− za opskrbu vodom, 

− za djelotvorno pročišćavanje i zbrinjavanje otpadnih voda i mjere za zaštitu čovjekovog okoliša, 

− za prostor na kojem borave ljudi, 

− za sadnju zaštitnog zelenila, 

- upis u upisnik poljoprivrednih gospodarstava. 

Tlocrtna izgrađenost čestice može biti najviše 20%. Građevine se oblikovanjem i materijalom 

moraju skladno uklopiti u krajolik. 

2.3.2.2. Druga gradnja izvan građevinskih područja 

Članak 89. 

Na svim za to odgovarajućim područjima mogu se graditi građevine kao što su lovačke kuće, 

lugarnice, planinarski domovi, ribičke kuće, izletišta (nadstrešica, stol, klupe, ležišta i roštilj) i 

slično. Ove građevine mogu graditi lovačka i ribička društva, koncesionari, šumari, planinarska i 

turistička društva. Najveća bruto razvijena površina pojedine građevine može biti 400 m 2 , a visina 

može uključivati podrum, prizemlje i kat. Najmanja površina građevne čestice mora biti 1500 m 2 . 

Za kapelice, križeve, vidikovce i reklamne panoe se ne određuje minimalna površina građevne 

čestice. 

Članak 90. 

Izvan građevinskih područja mogu se graditi komunalni objekti svih vrsta, vodovi komunalne 

infrastrukture te prometnice. Izvan građevnih područja mogu se postavljati reklamni panoi u 

skladu s posebnom Odlukom Grada Samobora. 

Članak 91. 

Djelatnost uzgoja riba i rakova moguća je na postojećim stajaćim i tekućim vodama koje imaju 

zadovoljavajuću kakvoću vode. 

Djelatnost ribogojstva ne može se odvijati na: 

- područjima intenzivne rekreacijske aktivnosti, 

- područjima posebne namjene (npr. vojna područja), 

- osjetljivim dijelovima posebno zaštićenih područja. 

Članak 92. 

U sklopu ribnjaka mogu se graditi građevine za spremišta hrane i alata. Tlocrtna površina im 

može biti do 100 m 2 . Visina može biti podrum i prizemlje. 

Članak 93. 

Izvan građevinskih područja naselja može se graditi azil za životinje po istim kriterijima kao i 

farme. 

U prostoru između autoceste, granice III zone vodocrpilišta Bregana, rijeke Save i ceste za Otok 

može se graditi objekt za karantenu i odmor stoke u tranzitu. Lokacijska dozvola će se izdati 

prema propozicijama za farme. 



Članak 94. 

Na krajobrazno najkvalitetnijim i vizualno izloženim predjelima brdskog dijela područja Grada, 

označenim kao zone ekspozicije brdskih naselja, nije dopuštena gradnja farmi i velikih građevina 

gospodarskih sklopova. 

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 

Članak 95. 

Prostor za gospodarske djelatnosti lociran je u građevinskim područjima naselja i to za: 

- proizvodne: pretežno industrijski kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija i sl.), 

- poslovne: pretežno manji proizvodni kompleksi (trgovina, manji proizvodni pogoni - obrtništvo, 

servisi, usluge, komunalne usluge i sl.), s pripadajućim skladištima, 

- mješovite, 

- turističke i smještajne, ugostiteljske, trgovačke. 

Članak 96. 

U građevinskim područjima naselja na pojedinačnim građevnim česticama mogu se graditi građevine 

gospodarskih djelatnosti koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih 

priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje 

gospodarskog sadržaja bez štetnog utjecaja na okoliš i normalnog funkcioniranja naselja. U zonama 

mješovite i stambene namjene, najveća površina građevne čestice za gospodarsku djelatnost može 

biti do 5000 m 2 , a najveća izgrađenost do 40% u zonama stambene namjene. 

U zonama mješovite namjene najveća izgrađenost može biti 40%. 

Članak 97. 

U izdvojene zone (Bobovica, Vrbovec Samoborski, Klokočevec, Jales, Gradna, Domaslovec i 

Rakov Potok) smjestit će se oni sadržaji koji zahtijevaju veću površinu građevnih čestica, 

intenzivniji promet i udaljenost od naselja. 

Članak 98. 

Zona u Vrbovcu Samoborskom namijenjena je i za lociranje sadržaja koji rade s eksplozivima jer je 

dovoljno udaljena od naselja. 

Članak 99. 

U sklopove građevnih područja naselja Cerovica, Osunja ili Novo Selo, te u zonu Eko sela u 

Koretićima treba usmjeravati gradnju smještajnih sadržaja za višednevni boravak turista te 

prostora za prodaju autohtonih poljoprivrednih i drugih proizvoda. Takve građevine se mogu 

graditi i u drugim naseljima. 

Članak 100. 

Za gradnju gospodarskih djelatnosti u građevinskom području naselja primjenjuju se odredbe za 

gradnju u građevinskim područjima. 

Članak 101. 

Unutar zona mješovite i stambene namjene ne mogu se graditi skladišta na zasebnim građevnim 

česticama. 

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

Članak 102. 

U Prostornom planu predviđeni su uvjeti za razvoj dječjih vrtića i jaslica, osnovnih škola, crkvenih i 

drugih vjerskih građevina, građevina kulture i sporta, te zdravstvenih i socijalnih ustanova te drugih 

građevina javne namjene, kao što su dvorane, zatvoreni sportski tereni, društveni domovi i slično 

izvan granica GUP-a. Njih se može graditi u svim građevinskim područjima naselja. 



Članak 103. 

Predviđen je daljnji razvoj samoborskih osnovnih škola Rude, Farkaševec i Sveti Martin i njihovih 

područnih škola unutar građevinskih područja naselja. Prostor za područne ili nove škole je osiguran 

u sklopu građevinskih područja naselja, a za poznate lokacije određen je kao zona javne i društvene 

namjene. 

Članak 104. 

Dječje vrtiće može se graditi u sklopu građevinskih područja naselja. Za poznate lokacije određena je 

kao zona javne i društvene namjene. 

Članak 105. 

U građevinskim područjima naselja osiguran je prostor za postojeće i nove sadržaje zdravstva. Za 

poznate lokacije određen je kao zona javne i društvene namjene. 

Članak 106. 

Planom je omogućen daljnji razvoj svih postojećih djelatnosti u kulturi. Unutar građevinskih 

područja može se graditi nove i proširivati postojeće. 

Članak 107. 

Na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, u blizini naselja Budinjak omogućuje se 

gradnja lječilišta za plućne bolesnike i njihovu rehabilitaciju. 

Članak 108. 

Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi prema odredbama članaka 53. i 54. 

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA, TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I 

DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 

5.1 Promet 

5.1.1. Željeznički promet 

Članak 109. 

Planom je rezerviran koridor za alternativnu trasu glavne magistralne pruge Zagreb – Karlovac. 

Planom je rezerviran koridor za jednokolosiječnu željezničku prugu II. reda Podsused-Samobor- 

Bregana s normalnom širinom kolosijeka. Uz prugu je osiguran odgovarajući zaštitni koridor. Na 

trasi pruge su planirana stajališta, kolodvor Samobor i završna stanica Bregana. 

Križanja pruge s državnim i županijskim cestama bit će u pravilu u dvije razine. Za ostale je to 

prikazano na grafičkom prikazu Plana. 

5.1.2. Cestovni promet 

Članak 110. 

U Prostornom planu predviđena je gradnja autobusnog kolodvora u gradu Samoboru. 

Članak 111. 

Planom su određeni prostori i uvjeti za gradnju i rekonstrukciju cesta i ulica. 

U sklopu autoceste gradit će se prateća uslužna građevina s motelom, restoranom, benzinskom 

postajom, trgovinom i parkiralištem, a može imati i prostore za rekreaciju. Tlocrtna izgrađenost 

čestice može biti do 20%, minimalna površina zelenila mora biti 20%, a najveća visina građevina 

može biti 3 etaže. 



Članak 112. 

Parkirališne i garažne potrebe rješavat će se: 

1. u obuhvatu GUP-a prema odredbama tog plana, 

2. u građevinskim područjima svih drugih naselja u izdvojenim zonama za razvoj izvan naselja – 

potpunim zadovoljenjem parkirališnih potreba na čestici građevine ili zasebnoj građevnoj čestici 

parkirališta u blizini. Zadovoljenje je moguće i izgradnjom garaža u građevini ili izvan nje. 

Članak 113. 

Gradnja parkirališta i garaža moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se 

grade, odnosno uređuju kao parkirališta ili garaže. 

Prostor za parkirališta i garaže osigurava se kad god je to moguće, na građevnoj čestici. 

Ako se parkiranje ne može riješiti na vlastitoj građevnoj čestici tada se parkirališna i garažna mjesta 

moraju osigurati na okolnom prostoru gradnjom parkirališta, garaža ili javnih garaža na teret 

investitora. 

Broj parkirališno-garažnih mjesta na 1000 m 2 bruto izgrađene površine pojedine namjene vidljiv je u 

tablici: 

NORMATIVI ZA PARKIRANJE TABLICA 7. 

Namjena 

Potrebno 

Stanovanje 12 

Industrija, skladišta i sl. 8 

Trgovine 30 

Uredi i druge građevine za rad 15 

Ugostiteljske građevine 40 

U bruto izgrađenu površinu iz prethodnog stavka ne računaju se površine za garaže, kućna spremišta 

i skloništa, ako nisu dvonamjenska. 

Za svaki stan potrebno je osigurati minimalno 1,5 parkirališno ili garažno mjesto. Najmanje polovina 

potrebnih mjesta za stambene potrebe mora biti u garažama. 

Ako se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može 

odrediti u skladu s Tablicom 7. odredit će se po jedno parkirališno garažno mjesto: 

a) za hotele, pansione, motele i sl. – u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevina; 

b) za sportske dvorane i igrališta s gledalištima – na 20 sjedala i za jedan autobus na 500 mjesta; 

c) za škole – na jednu učionicu, a za dječje ustanove za jednu grupu djece; 

d) za ambulante 3 po ordinaciji; 

e) za vjerske građevine – na 10 sjedala; 

f) za ostale prateće sadržaje u naseljima – na 2 zaposlena u smjeni. 

Članak 114. 

U Gradu Samoboru predviđena je gradnja biciklističkih staza kao zasebnih trasa ili, gdje je to 

moguće, ovisno o reljefu, u sklopu cesta i ulica. Biciklistička staza se može graditi i u koridoru 

rezerviranom za željezničku prugu. 

Članak 115. 

Planom je osiguran prostor za: 

- stalni međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije Bregana, 

- stalni međudržavni granični cestovni prijelaz II kategorije – Bregana Naselje, 

- granični cestovni prijelaz za pogranični promet – Novo Selo Žumberačko. 

Cestovni granični prijelazi mogu se rekonstruirati i graditi u skladu s njihovom kategorijom bez 

posebnih prostornih ograničenja. 



Članak 116. 

Planom se osigurava sljedeća najmanja širina cestovnog zemljišta za planirane ceste: 

- za državne ceste 18 m, 

- za županijske ceste 16 m, 

- za lokalne ceste 15 m, 

- za nerazvrstane ceste 9 m. 

Iznimno, tamo gdje nije moguće zbog ograničenja reljefa i postojećih objekata osigurati 9 m, 

širina može biti i manja. 

Članak 117. 

Unutar granica građevnog područja javne prometne površine, koje se nalaze neposredno uz 

građevne čestice, trebaju omogućavati polaganje potrebne komunalne infrastrukture. Treba ih 

planirati kao ulice ili trgove koji osiguravaju odgovarajuće priključke. 

Članak 118. 

Širina kolnika ulice, predviđene za dvosmjerni promet, iznosi najmanje 6,00 m (iznimno 5,50 m), 

a za jednosmjerni promet 4,50 m. 

Članak 119. 

Minimalna udaljenost regulacijske linije od osi kolnika mora omogućavati izgradnju i uređenje 

jednog prometnog traka širine 3,0 m, a kroz naseljena mjesta dodatno i pješački hodnik širine 1,5 

m (iznimno 1,20 m). Izvan naseljenih mjesta, uz kolnik treba biti osiguran pojas za izgradnju 

bankina i odvodnih jaraka minimalne širine 3,0 m barem na jednoj strani. Iznimno se može graditi 

i uže, ali ne uže od 3,5 m. Udaljenost trafostanice od nogostupa, biciklističke staze ili bankine 

mora biti najmanje 1,5 m. 

Članak 120. 

Nove slijepe ulice ne smiju biti duže od 150 m i trebaju imati uređeno okretište i barem jedan 

pješački hodnik širine 1,50 m (izuzetno min 1,20 m). 

Pristupni putevi do građevnih čestica ne mogu biti uži od 3,0 m i ne dulji od 50,0 m. 

Članak 121. 

Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup s javno-prometne površine. 

Pristup s građevne čestice na javnu prometnu površinu mora biti širine najmanje 3,0 m. 

Građevne čestice se ne mogu formirati s korištenjem služnosti prolaza. Iznimno se mogu zadržati 

postojeće. 

Članak 122. 

Kod rekonstrukcije ili izgradnje (iznimno, kada to uvjetuju ograničenja u prostoru) u slučaju da je 

širina kolnika manja od propisanih obvezna je izgradnja mjesta za mimoilaženje vozila. U 

izgrađenim sredinama razmak između dviju mimoilaznica ne smije biti veći od 100 m i treba biti 

pregledan na cijeloj dužini pružanja. 

Članak 123. 

Udaljenost građevine od ruba građevne čestice nerazvrstane prometnice mora biti 5 m. 

Iznimno u brdskim dijelovima Grada Samobora udaljenosti mogu biti i manje. 

Članak 124. 

Uz autocestu treba, unutar građevnih čestica novih zona za razvoj, predvidjeti zelenilo, prometne 

površine i infrastrukturu tako da zgrade budu udaljene od osi autoceste min. 100 m. 

Iznimno od stavka 1. ovog članka, na području Domaslovca i kod gradnje trafostanica izgradnja 

može biti i na manjoj udaljenosti, ali ne manjoj od 50 m od osi autoceste. Izgrađenim dijelovima 

građevinskih područja što su posebno označeni kao zona posebnog režima na grafičkom prikazu 



1:5000, zatečene građevine se mogu rekonstruirati ili graditi zamjenske, ali se ne dozvoljava 

povećanje tlocrtne izgrađenosti građevne čestice. 

Uz jugozapadnu stranu autoceste u Domaslovcu izvest će se ograda za zaštitu od buke. 

Kod planiranja nove gradnje uz nove županijske ceste, zgrade trebaju biti na udaljenosti od 40 m 

od osi cesta, a u dijelu građevne čestice uz cestu treba predvidjeti zelenilo, prometne površine i 

infrastrukturu. 

Članak 125. 

Zaštitni pojas cesta je udaljenost od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste. To je prostor širok sa 

svake strane ceste po: 

- 40 m za autoceste, 

- 35 m za brze državne ceste, 

- 25 m za županijske ceste, 

- 10 m za lokalne ceste. 

Za izgradnju unutar tih zaštitnih pojasa treba u postupku izdavanja lokacijskih dozvola zatražiti 

posebne uvjete od nadležnih tijela. 

Članak 126. 

U izgrađenim sredinama u kojima nije moguće izvesti kolnike situativno i visinski odvojene od 

pješačkih hodnika, može se urediti građevnu česticu jedinstvene pješačko-kolne površine širine 

6,0 m (iznimno 5,5 m), ali ne duže od 150,0 m. 

Članak 127. 

Unutar građevnih područja naselja treba urediti pješačke hodnike minimalne širine 1,5 m koja 

omogućava neometano kretanje dva pješaka (izuzetno 1,2 m). 

Na važnijim javnim cestovnim prometnicama (nove državne i županijske ceste), uredit će se 

biciklističke staze za jednosmjerni promet širine min. 1,0 m, situativno odvojene od kolnika 

drvoredom, a za dvosmjerni promet bicikla treba osigurati širinu min. 2,0 m. 

Članak 128. 

Za javni gradski i prigradski prijevoz autobusima treba izgraditi i opremiti stajališta i ugibališta 

autobusa u skladu s važećim propisima. Minimalna širina perona mora biti 2,0 m. 

Članak 129. 

Planom je omogućena gradnja helidroma na lokacijama koje će udovoljiti važećim propisima. 

5.1.3. Pošte 

Članak 130. 

U sklopu građevinskih područja omogućen je razvoj svih postojećih poštanskih ureda te gradnja 

novih u skladu s potrebama. 

5.1.4. Telekomunikacije 

Članak 131. 

Za daljnju izgradnju telekomunikacijskih vodova Planom su osigurani koridori za proširenje 

mreže koristeći u prvom redu koridore prometne i druge infrastrukture u cilju zaštite i očuvanja 

prostora te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina. 

Vodove telekomunikacija treba polagati kabelski ili kao distributivnu kanalizaciju u prvom 

podzemnom sloju koridora javnih prometnih površina. 

Pri polaganju kabela poželjno je koristiti pješačke hodnike, razdjelne pojase zelenila i sl. 



Pri paralelnom vođenju te na mjestima križanja s drugim vrstama vodova komunalne 

infrastrukture obvezno je poštivati minimalne razmake u situativnom i visinskom smislu odnosno 

s udaljenostima određenim propisima. 

Telekomunikacijska postrojenja treba locirati u blizini prometnih koridora kako bi na njih bio 

osiguran jednostavan i neposredan priključak. 

Članak 132. 

Planom je omogućeno korištenje mjesne telefonske centrale u Samoboru te svih udaljenih 

pretplatničkih stupnjeva i multipleksera, a osigurani su i potrebni uvjeti za daljnji razvoj. 

Članak 133. 

Za radio-telekomunikacijsku mrežu osigurane su mogućnosti razvoja odnosno gradnje sustava svih 

koncesionara u građevinskim područjima naselja i izvan istih. Pri lociranju treba voditi računa o tome 

da se poštuju osobitosti naselja i predjela u kojem se postavljaju. Svaki koncesionar treba izraditi 

mrežu potrebnih lokacija repetitora, pretvarača, antenskih stupova i sl., i na nju ishoditi suglasnost 

Gradskog vijeća. Pri koncipiranju mreže treba težiti većem broju korisnika na zajedničkom stupu. Na 

registriranim građevinama kulturnog dobra i njihovoj neposrednoj blizini, ne može se postavljati 

uređaje za radio-telekomunikacijsku mrežu. Nije ih moguće graditi u zaštićenim prostorima prema 

Zakonu o zaštiti prirode, a za lociranje u Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje treba ishoditi 

suglasnost Javne ustanove. 

Članak 134. 

Za razvoj radio-komunikacijskih sustava osigurane su mogućnosti rada postojećih i gradnja novih 

pretvarača i odašiljača. 

5.2. Energetski sustav 

5.2.1. Transport plina i plinoopskrba 

Članak 135. 

Planira se daljnja plinofikacija područja Grada Samobora postupnom izgradnjom i 

rekonstrukcijom postojećeg sustava mjerno-redukcijskih stanica, visokotlačnih, srednjetlačnih i 

niskotlačnih plinovoda osim u slabo naseljenim i vikendaškim brdskim područjima. 

Planom su osigurani prostori za gradnju redukcijskih stanica te za daljnji razvoj srednjetlačne i 

niskotlačne mreže. 

Članak 136. 

U koridorima plinovoda izvan naselja zabranjena je gradnja osim građevina infrastrukturnih 

sustava, a prema uvjetima i uz suglasnost vlasnika plinovoda. 

Plinovodi magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od drugih građevina kod paralelnog vođenja 

najmanje: 

- 5 m od ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta, 

- 10 m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta, 

- 20 m od ruba cestovnog pojasa autocesta i željeznica, 

- 10 m od nožice nasipa reguliranog vodotoka i kanala. 

Cjevovode treba polagati u prvom podzemnom sloju unutar koridora javnih prometnih površina. 

Za njih je osiguran pojas širine min. 1,0 m, prije svega kao površine uz kolnike: zelenilo, pješački 

hodnici, biciklističke staze i sl.. 

Situativno cjevovod treba biti u skladu s uvjetima za provođenje mjera zaštite od požara i 

eksplozije i uz poštivanje obveznih udaljenosti od drugih građevina i vrsta komunalne 

infrastrukture pri paralelnom vođenju i mjestima križanja s drugim vodovima. 



5.2.2. Elektroenergetika 

Članak 137. 

Planom se predviđa mogućnost izgradnje hidroelektrane Zaprešić na rijeci Savi te malih 

hidroelektrana na Gradni i drugim potocima. Omogućuje se gradnja vjetroelektrana. 

Članak 138. 

Planom su određene trase novih dalekovoda pored već postojećeg 2×400 kV. To su: 

1. DV 2×110 kV Rakitje - Zlodi - ulaz na trasu postojećeg voda prema TS Samobor (DV 110 

kV Rakitje - Samobor) 

2. DV 2×110 kV Rakitje - Zlodi - Harmica 

3. DV 2×400 kV Zagreb - istok (Žerjavinec) - sjeverna obilaznica (Hrvatsko zagorje) - Zagreb - 

zapad (Zlodi) 

4. DV 2×110 kV priključak na TS Tumbri 

5. DV ili kabeli 30(20) kV 

6. DV ili kabeli 10(20) kV. 

Članak 139. 

Kod postojećih dalekovoda najmanje širine zaštitnih koridora trebaju iznositi: 

- za 400 kV dalekovod 40 m, 


- za 110 kV dalekovod 25 m. 


- za 10(20) kV dalekovod 10 m. 

Na potezima kroz šumska područja širinu koridora treba odrediti prema najvećoj visini stabala 

kako bi se spriječila mogućnost da stablo pri padu dosegne vodiče. 

Članak 140. 

Postojeći dalekovod 110 kV Rakitje - Samobor rekonstruirat će se u 2×110 kV. 

Članak 141. 

Postojeća TS 110/10(20) kV Samobor i u budućnosti će imati funkciju čvornog rasklopišta i 

pripadajućeg distribucijskog konzuma. Planom je osigurana mogućnost za smještaj raspleta i 

priključaka postojećih i novih dalekovoda i kabela uz nju. 

Članak 142. 

Osim postojeće TS 30/10(20) kV Bobovica, planira se gradnja šest novih. To su Novo Selo 2, 

Osunja, Sječevac, Gornja Vas, Đurašini i Golubići, s odgovarajućom 10(20) kV mrežom. Postojeća 

TS 30/10 kV Bobovica prevodi se u rasklopište 20 kV, a napojni vod 30 kV Rakitje – Bobovica 

rekonstruira se u 20 kV za napajanje naselja Strmec. 

Članak 143. 

U Prostornom planu označene su sve postojeće TS 10(20)/0,4 kV, a lokacije novih će se odrediti 

prema potrebama. Za trafostanice ne treba osigurati parkirališta. 

Članak 144. 

U građevinskim područjima naselja mrežu treba voditi podzemno. 

Za polaganje kabela treba koristiti prvi podzemni sloj unutar javnih prometnih koridora. 

Članak 145. 

Izvan naseljenih mjesta uređaji za prijenos električne energije mogu biti i zračni, uz poštivanje 

minimalnih sigurnosnih udaljenosti i sigurnosnih visina u skladu s postojećim propisima ovisno o 

vrsti građevina koju vodiči prelaze ili joj se u horizontalnom smislu približavaju (naseljena 

mjesta, građevine, vrsta pokrova, ceste, pristupačna ili nepristupačna mjesta i dr.). 



Članak 146. 

Za izgradnju tipskih transformatorskih stanica koje se koriste u programu izgradnje distributera 

električne energije treba osigurati potreban prostor ovisno o instaliranoj snazi. Minimalna 

površina građevne čestice mora biti 5,0 × 7,0 m, a iznimno može biti i manja ako prostorni uvjeti 

onemogućuju veću površinu. Trafostanica se može graditi i na građevnoj čestici građevine koju će 

opskrbljivati strujom. 

Izgradnju transformatorskih stanica unutar građevina treba izbjegavati, a planirati se može samo 

izuzetno u opravdanim slučajevima uz posebne uvjete građenja. 

Oblikovanje transformatorskih stanica na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje 

treba prilagoditi obilježjima naselja i krajolika. 

Članak 147. 

Kod izdavanja lokacijskih dozvola za gradnju u blizini dalekovoda treba detaljni položaj 

dalekovoda odrediti geodetskom snimkom. Položaj postojećih dalekovoda na kartografskim 

prikazima je približan. 

5.2.3. Dopunski izvori energije 

Članak 148. 

Na području Grada Samobora omogućuje se gradnja građevina za proizvodnju dopunskih izvora 

energije. Na vodotocima se mogu graditi mini elektrane. Vjetroelektrane se mogu graditi u svim 

dijelovima Grada. Omogućeno je korištenje geotermalne energije. Za korištenje sunčeve energije 

se mogu koristiti aktivni i pasivni sustavi. 

Mogu se graditi i druge građevine uz uvjet da ne utječu štetno na okoliš i uklapaju se u krajolik. 

5.3. Vodnogospodarski sustav 

5.3.1. Zaštitne i regulacijske građevine 

Članak 149. 

Za zaštitu od štetnog djelovanja voda na vodotocima su planirani regulacijski zahvati koje treba 

provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja te posebice ekološke 

ravnoteže. 

Članak 150. 

Zaštita od velikih voda rijeke Save se planira za stogodišnje vode. Obrambeni nasipi trebaju imati 

visine: 

− najmanje 1,20 m iznad razine stogodišnje velike vode rijeke Save, a minimalno iznad ili u razini 

tisućugodišnje velike vode rijeke Save, 

− najmanje 1,5 m iznad razine radne vode vodnih stepenica. 

Članak 151. 

Omogućava se gradnja zaštitnih vodnih građevina u svrhu obrane od poplave rijeke Save. To mogu 

biti nasipi za obranu od poplava. Oni ne smiju onemogućiti izgradnju građevina vezanih za HE 

Zaprešić. 

Članak 152. 

U svrhu zaštite od bujičnih poplava i pripadajućih erozijskih procesa mogu se planirati i izvoditi 

zaštitne vodne građevine (retencije i uređenja korita, izraditi kaskade), izvoditi zaštitni radovi 

(pošumljavanje, održavanje vegetacije, trasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita i sl.), te provoditi 

mjere zaštite (ograničavanje sječe, zabrana i ograničenje vađenja mineralnih sirovina, zabrana 

odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta i druge 

odgovarajuće mjere). 



Članak 153. 

Regulacija potoka i gradnja zaštitnih građevina treba se izvoditi s kamenom oblogom, a samo 

iznimno upotrebom betona. Pri regulaciji treba sačuvati prirodni tok potoka uz očuvanje i sadnju 

autohtone vegetacije. 

Za sve zaštitne i regulacijske građevine treba ishoditi lokacijsku dozvolu kojom će se odrediti 

posebni uvjeti zaštite i uklapanje u krajolik. 

Članak 154. 

Radi očuvanja i održavanja zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina te drugih vodnih građevina i 

sprečavanja pogoršanja vodnog režima zabranjeno je: 

1. na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, 

pijesak, šljunak, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to 

izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih 

građevina, 

2. u uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje, 

3. u uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 20 m od vanjske nožice nasipa podizati 

građevine, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vaditi 

kamen, glinu i ostale tvari, kopati i bušiti zdence, te bez vodopravnih uvjeta obavljati drugo 

bušenje tla, 

4. u inundacijskom pojasu i na udaljenosti manjoj od 10 m od nožice nasipa orati zemlju, saditi i 

sjeći drveće i grmlje, 

5. na melioracijskim kanalima za odvodnjavanje i do udaljenosti od 5 m od tih kanala potrebnoj 

za njihovo redovno održavanje orati i kopati zemlju, te obavljati druge radnje kojima se mogu 

oštetiti melioracijske vodne građevine ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje, 

6. u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u 

inundacijskom pojasu odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje 

kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati 

održavanje vodnog sustava, 

7. betoniranje i popločenje dna korita. 

Iznimno, može se odobriti odstupanje od odredaba stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da ne 

dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećega 

vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim ovom 

Odlukom. 

Pravna osoba koja upravlja šumama u vlasništvu države može u inundacijskom pojasu obavljati 

uzgoj i sječu drveća, ako je to u skladu sa šumskogospodarskom osnovom na čije je odredbe, u 

dijelu koji se odnosi na inundacijski pojas, pribavljena odgovarajuća suglasnost. 

Radi osiguranja prostora za sadržaje osnovne škole u Rudama ovim se Planom omogućava 

izgradnja potrebnih građevina na obje obale i iznad Rudarske Gradne pod posebnim uvjetima 

gradnje koje će odrediti nadležne službe. 

5.3.2. Korištenje voda 

Članak 155. 

Opskrba vodom za piće ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe. 

U cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbe 

uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta planira se povezivanje u širi cjeloviti vodoopskrbni sustav. 

Članak 156. 

Unutar definiranih granica zona izvorišta provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta. 

Pasivnu zaštitu izvorišta čine mjere zabrane građenja i smještaj nekih građevina i obavljanja 

određenih djelatnosti unutar utvrđene zone. 



Aktivnu zaštitu izvorišta čini redovito praćenje kakvoće vode na priljevnom području izvorišta i 

poduzimanje mjera za njeno poboljšanje. 

Za građevine i djelatnosti koje nisu dozvoljene moguće je odrediti sanacijske zahvate odnosno 

odrediti uklanjanje takovih građevina ili zabraniti obavljanje štetnih djelatnosti. 

Za svako izvorište određuju se zone i mjere zaštite. 

Na području plana nalaze se podzemni vodonosnici s međuzrnskom poroznošću i za njih se 

utvrđuju tri zaštitne zone: 

- zona ograničenja i kontrole - III. zona 

- zona strogog ograničenja - II. zona 

- zona strogog režima - I. zona 

III. zona se utvrđuje osobito radi smanjenja rizika onečišćenja podzemne vode od teško 

razgradivih kemijskih i radioaktivnih tvari. U III. zoni se zabranjuje: 

- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, 

- deponiranje otpada, 

- građenje kemijskih industrijskih postrojenja, 

- građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda. 

II. zona se utvrđuje radi smanjenja rizika od onečišćenja podzemnih voda patogenim 

mikroorganizmima i drugih štetnih utjecaja. 

U II. zoni, uz zabrane iz III. zone, zabranjuje se: 

- površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, 

- poljodjelska proizvodnja osim zdrave hrane, 

- stočarska proizvodnja osim za potrebe pojedinačnih gospodarstava, 

- građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari, 

- gradnja groblja i proširenje postojećih, 

- građenje autocesta, državnih i županijskih cesta i 

- građenje željezničkih pruga. 

I. zona utvrđuje se radi zaštite uređaja za zahvat vode i njegove neposredne okolice od bilo 

kakvog onečišćenja i zagađenja voda, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih utjecaja. 

Granica I. zone mora biti udaljena od građevina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i 

mora biti ograđena. 

U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti, osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročišćavanje i 

transport vode u vodoopskrbni sustav. 

Članak 157. 

Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta obvezuje jedinice lokalne samouprave da 

odluke donesene prije stupanja na snagu Pravilnika usklade s odredbama Pravilnika u roku pet 

godina od dana njegova stupanja na snagu . 

Članak 158. 

U Prostornom planu predviđeno je da će se Grad Samobor opskrbljivati vodom za piće iz javnih 

vodoopskrbnih sustava, lokalnih vodovoda i pojedinačnih zdenaca. 

Članak 159. 

Odlukom o vodozaštitnom području "Bregana" vodozaštitno područje dijeli se prema stupnju 

opasnosti od mogućeg zagađivanja voda na tri zone zaštite i to: 

1. crpilište (I. zona), 

2. uže vodozaštitno područje (II. zona), 

3. šire vodozaštitno područje (III. zona). 

Prva zona zaštite je područje od neposrednog interesa za vodoopskrbu, ograđeno je i unutar tog 

područja postoji poseban režim građenja pogonskih građevina i komunalne infrastrukture. Sve što 

nije vezano uz sam pogon vodocrpilišta je zabranjeno za izgradnju. 



U II zoni mogu se graditi samo one građevine koje služe isključivo za obradu, korištenje, čuvanje i 

uređivanje zelenila i poljoprivrednih kultura, uključujući pripadajuće uređaje i to: 

1. poljski putevi uz uvjet osigurane odvodnje voda izvan vodozaštitnog područja; 

2. nadstrešnice za sklanjanje od atmosferilija; 

3. građevine za odvodnju oborinskih voda putem otvorenih kanala; 

4. građevine za odvodnju otpadnih voda putem nepropusne kanalizacije; 

5. građevine za vodoopskrbu; 

6. kabelski i nadzemni vodovi električne struje, telefona i signalnih vodova, te građevine i uređaji 

za korištenje tih vodova; 

7. građevine vezane uz ispitivanje kretanja podzemne vode i građevine za ispitivanje kakvoće 

vode. 

Osim navedenih građevina i građevina hidroelektrana na užem vodozaštitnom području ne mogu 

se graditi bilo kakve nove građevine. 

Na širem vodozaštitnom području vodocrpilišta "Bregana" mogu se graditi stambene i prateće 

građevine, industrijski pogoni i drugo što ne zagađuje okoliš. 

Također je dozvoljena neograničena poljoprivredna obrada zemlje i njega raslinja uz primjenu 

odgovarajućih agrotehničkih mjera. 

Članak 160. 

Odlukom o vodozaštitnom području "Šibice" ono se dijeli prema stupnju opasnosti od mogućeg 

zagađivanja vode na dvije zone i to: 

1. crpilište (nalazi se izvan područja koje obuhvaća plan); 

2. uže vodozaštitno područje (kojeg dio obuhvaća ovaj plan). 

Za šire vodozaštitno područje (III. zona) izrađen je prijedlog Odluke o širem zaštitnom području. 

Uže vodozaštitno područje okružuje crpilište sa svih strana, a granice moraju biti označene 

stupovima s natpisnim pločama. 

Ono se može koristiti samo za javno zelenilo, za parkove i park šume, za rasadnike ukrasnog i 

šumskog bilja, za voćnjake te za poljoprivrednu obradu zemlje uz ograničenu primjenu 

agrotehničkih mjera. 

Na užem vodozaštitnom području mogu se graditi samo oni objekti koji služe isključivo za 

obradu, korištenje, čuvanje i uređivanje zelenila i poljoprivrednih kultura, uključujući pripadajuće 

uređaje i to: 

1. javno-prometne površine (poljski putovi) uz uvjet osigurane odvodnje voda izvan 


2. nadstrešnice za sklanjanje od nevremena; 

3. objekti za odvodnju oborinskih voda putem izgrađenih otvorenih kanala s odvodom voda 

izvan vodozaštitnog područja; 

4. objekti za odvodnju otpadnih voda putem nepropusne kanalizacije s odvodom izvan 


5. objekti za vodoopskrbu, uz uvjet da je na mjestu potrošnje vode osigurana odvodnja preljevne 

vode putem otvorenih izgrađenih kanala; 

6. kablovski i nadzemni vodovi električne struje, telefona i drugi signalni vodovi, te objekti i 

uređaji za korištenje ovih vodova; 

7. objekti koji služe za ispitivanje toka podzemne vode te objekti za ispitivanje kakvoće vode. 

Iznimno se na užem vodozaštitnom području mogu izgrađivati objekti hidroenergetskog sustava. 

Uže vodozaštitno područje može se koristiti za navedene namjene samo na način s kojim se ne 

ugrožava zdravstvena ispravnost vode. 

Kod obrade i zaštite zelenila i drugog raslinja na užem vodozaštitnom području dozvoljena je 

samo upotreba komposta, rastopine modre galice i gašenog vapna te sumpornog praha. 

Oboljelo raslinje odstranjuje se sječom i spaljivanjem. 



Na užem vodozaštitnom području zabranjeno je: 

1. kopanje i odvoženje pokrovnog tla, šljunka i pijeska; 

2. zamjena šljunčanih ili pješčanih slojeva zemljom ili drugim materijalom (bonifikacija tla); 

3. zatrpavanje postojećih šljunčara, starih korita ili udubina tla bilo kakvim materijalom osim 

čistim šljunkom ili ilovačom i zemljom kao pokrovnim slojem; 

4. izvođenje zdenaca izvan sustava javne vodoopskrbe te drenaža i upojnih zdenaca za 

ispuštanje površinskih i otpadnih voda u tlo; 

5. odlaganje gnoja, smeća, organskih ili neorganskih tvari i otpadaka industrijske, zanatske ili 

poljoprivredne proizvodnje, osim u nepropusne betonske objekte; 

6. gnojenje bilo kakvim gnojem osim kompostom, upotreba pesticida, postavljanje otrova i 

otrovnih meka, zakapanje uginulih životinja; 

7. garažiranje motornih vozila i strojeva s pogonom na naftu i naftne derivate. 

Posebno se zabranjuje gradnja: 

1. benzinskih stanica i cisterna za uskladištavanje tekućih goriva i maziva; 

2. poslovnih, industrijskih i zanatskih građevina, skladišta, stambenih i gospodarskih građevina, 

vikendica i građevina za odmor te garaža; 

3. staja i nastamba za domaće životinje i perad te farme životinja; 

4. groblja. 

Na užem vodozaštitnom području mogu postojati: 

1. nepokretni objekti – zaštićeni spomenici kulture; 

2. zaštićeni objekti odnosno spomenici prirode 

3. narodni, vjerski i drugi spomenici i obilježja. 

Zabranjuje se gradnja bilo kakvog objekta ili uređaja na dubini većoj od jednog metra iznad 

očekivane visine podzemnih voda na tom mjestu. 

Nadležna vodnogospodarska zajednica utvrdit će u svom planu radove i sredstva potrebna za 

uređenje vodozaštitnog područja "Šibice" u skladu s Odlukom. 

Na postojećim građevinama na užem vodozaštitnom području dozvoljeno je izvođenje radova 

investicijskog i tekućeg održavanja. 

Ako se na užem vodozaštitnom području pojedina građevina napusti, mora se odmah srušiti, a 

zemljište na kojem se nalazila mora se urediti u skladu s Odlukom. 

Zemljišta, objekti i uređaji na užem vodozaštitnom području mogu se koristiti za obavljanje 

djelatnosti samo na način s kojim se ne ugrožava kakvoća podzemne vode, ne zagađuju vodonosni 

slojevi, ne pogoršava kakvoća pokrovnog sloja zemljišta iznad vodonosnog sloja i ne smanjuje 

njegova debljina. 

Članak 161. 

Za područje izvorišta "Slapnica" i "Lipovec" izrađen je prijedlog za izradu Odluke o 

vodozaštitnim zonama koji je uvršten u Prostorni plan. Nakon donošenja odgovarajućih Odluka o 

zaštiti njih će se primjenjivati. 

Članak 162. 

Cjevovode za opskrbu pitkom vodom treba polagati ispod pješačkih hodnika gdje god je to 

moguće, a može se koristiti i prvi podzemni sloj ispod kolnika. 

Pojas za polaganje vodoopskrbnih cjevovoda treba biti širok minimalno 1,0 m. 



5.3.3. Odvodnja 

Članak 163. 

Grad Samobor ima izgrađeni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s ciljem priključenja 

mješovite odvodnje otpadnih voda grada Samobora i naselja Bregana, te fekalnu kanalizaciju 

polurazdjelnog sustava odvodnje iz naselja Perivoj, Lug, Klokočevec, Bobovica, Gradna i novog 

naselja Bregana. 

Uređaj za pročišćavanje lociran je istočno od naselja Gradna, a do njega vodi glavni kolektor. 

Njegov kapacitet od cca 15.000 ES ne zadovoljava današnje potrebe i trebat će ga rekonstruirati u 

svrhu povećanja kapaciteta do 40.000 ES što bi zadovoljilo potrebe u budućnosti. 

Južni dio Grada Samobora na području Rakovog Potoka i okolnih naselja vodit će se u sustav 

Grada Zagreba. 

Članak 164. 

Na području Grada Samobora planira se cjelovito rješavanje odvodnje i pročišćavanje otpadnih 

voda u skladu s principima održivog razvoja. 

Planira se dogradnja i kompletiranje postojećeg kanalizacijskog sustava uz priključenje i ostalih 

gravitirajućih naselja, rekonstrukcija i proširenje postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih 

voda, uz konačno postizanje zadovoljavajuće funkcionalnosti formiranih cjelovitih sustava 

odvodnje. 

Članak 165. 

Na područjima udaljenim od obuhvata kanalizacijskog sustava grada Samobora planira se 

formiranje manjih sustava odvodnje s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, uz 

rješenja kojima se postižu zadovoljavajući uvjeti odvodnje i zaštite okoliša te mogućnost 

priključenja ostalih gravitirajućih naselja. 

Članak 166. 

Za pojedina udaljena naselja rješenje odvodnje se planira uz dispoziciju otpadnih voda kućanstava 

u skupne ili pojedinačne nepropusne spremnike, te uz osiguranje pravovremenog pražnjenja 

putem specijalnih vozila uz konačno odlaganje prikupljenih tvari na najbližem većem uređaju za 

pročišćavanje otpadnih voda. 

Članak 167. 

Na području Grada bez javne kanalizacije mogu se graditi mali biološki i drugi pročistači 

kapaciteta 4 ekvivalent stanovnika i više. 

Članak 168. 

Planira se dogradnja fekalne kanalizacijske mreže priključene na postojeći sustav odvodnje. 

Izgradnjom oborinske kanalizacije i regulacijskih građevina na njoj će se omogućiti da 

najzagađenije (prve) kiše prihvati fekalna kanalizacija koja će ih transportirati uz ostale otpadne 

vode do centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Samobora. 

Iznimno tamo gdje to nije moguće mogu se odrediti i druge trase. 

Članak 169. 

Kanalizaciju treba graditi u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju. 

Uzdužnim padovima te visinskim položajem cjevovoda treba nastojati omogućiti gravitacijsku 

odvodnju i minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži. 

Trase odvodnih kanala i lokacije precrpnih stanica za prebacivanje otpadnih voda na višu razinu 

tečenja bit će određene planovima užih područja ili idejnim rješenjima. 



5.3.4. Kvaliteta voda 

Članak 170. 

U I kategoriju voda na području Grada Samobora spadaju: 

1. podzemne vode od korita rijeke Save do Betonske ceste u desnom savskom zaobalju, 

2. gorski potoci do naselja, 

3. vode u parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje. 

Članak 171. 

Rijeka Sava od granice s Republikom Slovenijom te potok Bregana nizvodno od istoimenog 

naselja trebaju biti II kategorija. 

Članak 172. 

Ciljevi plana u očuvanju kvalitete voda su: 

- sačuvati vode koje su još čiste kao jedine rezerve za opskrbu vodom; 

- sanirati ili ukloniti zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode; 

- očuvati kvalitetu voda tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije; 

- zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušene 

zaštite; 

- osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode gdje su one narušene; 

- izvore ili uzroke zagađivanja treba uklanjati, sprečavati odnosno zagađivanje smanjivati na 

mjestu njegova nastajanja; 

- potrebno je osigurati i ostvariti pravilno postupanje i konačnu dispoziciju otpada; 

- uspostaviti utvrđene mjere sanitarne zaštite na vodozaštitnim zonama gdje još nisu donesene 

odgovarajuće odluke. 

Članak 173. 

Veliki značaj za vodoopskrbu Grada Samobora, zapadnih dijelova Zagrebačke županije i Grada 

Zagreba, ima crpilište "Strmec" koje je neposredno ugroženo uzvodno smještenim odlagalištem 

"Trebež". Zato se planira sanacija tog odlagališta. 

Članak 174. 

Planom je određeno da se stajaće vode mogu koristiti kao parkovna jezera, rekreacijska sportska 

jezera i prirodni rezervati, te za uzgoj riba i drugih vodenih životinja. 

Određivanje namjene stajaćih voda provodit će se kroz planove užih područja uzimajući pri tome u 

obzir značaj, lokalne uvjete i mjere za zaštitu okoliša. 

Članak 175. 

U vodotoke i stajaće vode zabranjeno je puštati nepročišćene otpadne ili površinske vode. 

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- 

POVIJESNIH CJELINA 

Članak 176. 

U 1. kategoriju kulturnog krajolika, kao krajobrazna cjelina državnog značaja spada područje 

Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje. 

Članak 177. 

U 2. kategoriju kulturnog krajolika, kao krajobrazna cjelina regionalnog značaja spadaju: 

- dio Samoborskog gorja sa sjeveroistočnim padinama do doline rijeke Save, te jugoistočne 

padine, 

- dolina rijeke Save. 



Članak 178. 

U prostoru kulturnog krajolika 1. kategorije treba održati i unaprijediti zatečene vrijednosti 

krajobraznih cjelina, prvenstveno kroz tradicionalni način korištenja prostora. Zato je zadržana 

postojeća mreža naselja, odnosa šumskih i poljoprivrednih površina koje okružuju naselja, 

naročito na vizualno istaknutim područjima. Planom se čuva tradicionalna tipologija naselja i 

tipologija elemenata tradicionalnog graditeljstva. 

Na ovom prostoru isključuje se mogućnost: 

- provođenja i gradnje velikih prometnih i infrastrukturnih sustava koji mijenjaju strukturu i 

odnose u krajoliku, 

- lociranja odlagališta otpada, 

- gradnje nečistih industrijskih pogona kao i izgradnje ostalih glomaznih volumena kojima se 

bitno mijenja dosadašnji način korištenja i slika prostora, 

- provođenja hidromelioracijskih zahvata, hidrotehničke regulacije potoka, te nepovratnog 

uklanjanja potočne vegetacije, 

- komasacije zemljišta i formiranja velikih monokulturnih parcela, 

- promjene i narušavanja prostornih odnosa naselja i okolnog prostora, 

- povezivanja više naselja u kontinuirano zajedničko građevinsko područje, 

- osnivanja novih građevinskih područja naselja izvan postojećih, 

- eksploatacije mineralnih sirovina i otvaranja novih eksploatacijskih polja uz iznimku 

kamenoloma tzv. plavog kamena u Lipovcu gdje se eksploatacija mora vršiti na tradicionalan 

način, 

- čiste sječe šuma. 

Članak 179. 

U prostoru kulturnog krajolika 2. kategorije u naseljima i njihovim okolnim prostorima, čuvaju se 

vrijedne karakteristike prostora. Formiranje građevinskih područja naselja usklađuje se s 

njihovom povijesnom strukturom i okruženjem. 

Planirano je: 

- ne širiti građevinska područja na vizualno eksponirane predjele i padine, šire se u manje 

kvalitetne predjele, blaže ekspozicije; 

- ne planiraju se nova građevinska područja naselja; 

- ne planira se otvaranje novih kamenoloma i sličnih sadržaja kojima bi se umanjile ili devastirale 

prostorne i pejsažne vrijednosti, a postojeća eksploatacijska polja planiraju se biološki sanirati 

nakon njihova zatvaranja; 

- visinu i položaj novih građevina prilagoditi položaju u prostoru. 

6.1. Zaštita prirodnih vrijednosti 

Članak 180. 

Pod posebnom zaštitom u smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode su: 

1. Žumberak - Samoborsko gorje: Park prirode - NN 58/99 

2. Smerovišće: posebni botanički rezervat – rješenje broj 16/2 - 1963. 

3. Dijelovi ornitoloških rezervata "Strmec-Sava" i "Zaprešić-Sava" su kao jedinstveni ornitološki 

rezervat zaštićeni Odlukama Skupštine općine Samobor (23.12.1970.) i općine Zaprešić 

(1.10.1970.) 

4. Japetić: posebni rezervat šumske vegetacije – Sl. vijesti općine Jastrebarsko 6/75 

5. Tepec - Palačnik - Stražnik: park šuma – Sl. vijesti općine Samobor /70 

6. Slapnica: značajni krajobraz – Sl. vijesti općine Samobor /70 

7. Okić grad - okolica: značajni krajobraz – Sl. vijesti općine Samobor /70 

8. Grgosova špilja: geomorfološki spomenik prirode – UP/I–14–1974. 

9. Park Mojmir u Samoboru: spomenik parkovne arhitekture – park – UP/I-1-1976. 

10. Park u Bistracu: spomenik parkovne arhitekture - park – UP/I-6-1969 



11. Lug - park oko dvorca: spomenik parkovne arhitekture - park – 42/24-1963 

12. Park u Samoboru u Langovoj ul. br. 39: spomenik parkovne arhitekture - park – br. 88/6-1962. 

13. Stablo tise u Samoboru, Perkovčeva 21: spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo – 

br. 41/4-1963. 

Članak 181. 

U području Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje gotovo je trećina područja Grada 

Samobora. Detaljna namjena, korištenje i uređenje prostora u granicama Parka do donošenja 

Prostornog plana područja posebnih obilježja, za park prirode određena je ovim Planom vodeći 

računa o vrijednostima i obilježjima Parka. 

Na području Parka izvan građevinskih područja naselja, do donošenja Prostornog plana područja 

posebnih obilježja Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje, moguća je gradnja objekata koji 

su namijenjeni izletničkom turizmu, rekreaciji i sportu, manjih građevina u funkciji informiranja 

koje mogu imati manje ugostiteljske sadržaje, građevina infrastrukture te eventualno građevina 

javne i društvene namjene te građevina koje su neophodne za obavljanje gospodarskih djelatnosti 

koje ne ugrožavaju bitne značajke parka prirode. 

Unutar građevinskih područja naselja u Parku prirode Žumberak Samoborsko gorje može se do 

donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode vršiti samo rekonstrukcija 

postojećih građevina te interpolacija novih građevina. 

Članak 182. 

Planom se određuje očuvanje svih zaštićenih dijelova prirode. U njima se ne mogu planirati i 

izraditi nikakve intervencije bez dopuštenja nadležnog ministarstva. 

Članak 183. 

Kao posebno vrijedni predjeli – prirodni krajobrazi planom su određeni sljedeći prostori: 

- priobalje Save 

- Samoborsko gorje 

- Samoborsko polje 

- doline potoka 

Članak 184. 

Posebno vrijedne predjele – prirodne krajobraze planom se štiti na sljedeći način: 

- očuvanjem prirodnog integriteta i specifičnih obilježja cjeline, 

- očuvanjem ravnoteže ekoloških sustava, naročito režima voda, kako bi se održale karakteristike 

biotopa, 

- očuvanjem prostora prirodnih krajobraza od daljnje izgradnje i štetne prenamjene, 

- izbjegavanjem vođenja trasa infrastruktura koje narušavaju vizualni identitet predjela. 

Članak 185. 

U priobalju Save vrijednost je prirodni krajolik rijeke i prostora uz njene obale. Planom se štite te 

vrijednosti tako da se, vodeći računa o zaštiti od poplava, ne planira gradnja uz rijeku. Iznimka je 

mogućnost gradnje HE Zaprešić. 

Članak 186. 

Samoborsko gorje je jedna od vrijednih posebnosti i izvan granice Parka prirode. Planom se štite 

reljefna obilježja i dosadašnji sklad naselja s prirodnim okruženjem, bez prevelikih širenja 

građevnih područja. 

Članak 187. 

Samoborsko polje povezuje obale Save s rubom brdskih dijelova područja Grada. U njemu se 

planom posebno štiti prostor južno od trase planirane željezničke pruge. U tom prostoru nema 

širenja građevnih područja naselja. 



Članak 188. 

Doline potoka su posebnost samoborskih prostora. U njima se planom štite prirodni tokovi potoka 

i priobalja, a gradnja se usmjerava na prostore uz rubove dolina. Pri planiranju retencija treba 

voditi računa o posebnosti ovih prostora. 

Članak 189. 

Radi očuvanja vrijednosti karakterističnog krajobraza u području Samoborskog polja omeđenog 

koridorom pruge, Svetonedeljskim bregom, granicom građevinskih područja naselja Hrastina, 

Domaslovec, Kladje, Velika i Mala Rakovica te granicom GUP-a grada Samobora, nije dozvoljena 

gradnja građevina, osim za građevine sporta i rekreacije što zahtijevaju veliki neizgrađeni prostor kao 

što su golf, konjički sportovi s hipodromom i sportsko letjelište. 

6.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina 

Članak 190. 

Planom su određena područja i lokaliteti zaštite nepokretnih kulturno-povijesnih dobara. 

Članak 191. 

Grad Samobor jedino je povijesno gradsko naselje nacionalne vrijednosti (I kategorija), sa 

zaštićenom povijesnom jezgrom (broj R 119). Uvjeti korištenja će se za grad Samobor odrediti GUPom. 

Članak 192. 

U zaštićenim i preventivno zaštićenim naseljima građevne dozvole se mogu izdavati uz prethodnu 

suglasnost Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. 

Članak 193. 

Povijesne građevine, sklopovi ili dijelovi građevina s okolišem su: 

U grupi starih gradova: 

1. Samobor (registriran pod brojem 21) 

2. Okić 

3. Tuščak u Kravljaku (registriran pod brojem 819) 

4. Lipovec u Malom Lipovcu, preventivno zaštićen (P 02-474/191) 

Za sve je potrebno provesti sustavnu obnovu. 

Članak 194. 

U grupu civilnih građevina spadaju: 

− Stambene građevine: 

1. Balagovi dvori u Lugu, registrirani pod brojem 808 

2. Kurija u Molvicama, preventivno zaštićena (UP/I-03-898/1-79) 

3. Kurija Kiepach u Molvicama, preventivno zaštićena (UP/I-57/2-83). 

4. Kurija Mirnovec-Reiser, Velika Rakovica, preventivno zaštićena (UP-I-612-08/04-01-06/06) 

5. Kurija Bistrac u Bistracu, preventivno zaštićena 03-UP/I-363/1-86 

6. Kurija Kiepach u Bregani, preventivno zaštićena 

U Samoboru su sljedeće građevine: 

7. Kurija Hamor, preventivno zaštićena 

8. Kurija Praunsberger – Bošnjak u Samoboru, Gornji Kraj 34, (UP/I-612-08/03-01-06/508) 

9. Dvorac Reiser Langova 20. preventivno zaštićena, (UP/I-612-08/04-01-06/05) 

10. Dvorac Livadić, Livadićeva 7, registrirana pod brojem 653 

11. Kurija Levičar, Gajeva 16, registrirana pod brojem 648 

12. Kurija Špigelski, Livadićeva 16, registrirana pod brojem 654 



13. Vila Allnocha u Samoboru, Starogradska 12, registrirana pod brojem 655, proširena zona, 

(UP/I-612-08/05-05/6148) 

14. Kurija Kiepach Sulyok, registrirana pod brojem 656 

15. Giznik 2, registrirana pod brojem 649 

16. Kleščićeva 1, registrirana pod brojem 657 

17. Langova 14, registrirana pod brojem 650 

18. Langova 39 (vila Wagner), registrirana pod brojem 651 

19. Trg kralja Tomislava 20, registrirana pod brojem 638 










29. Šmidhenova 5, registrirana pod brojem 662 

30. Starogradska 57, tradicijska, preventivno zaštićena 

31. Okoliš kapele Sv. Ane i Sv. Jurja, Anindol – srednji vijek 

32. Okoliš Starog grada Lipovca – srednji vijek 

− Župni dvorovi: 

1. Kuća župnika, Gradišće 

2. Župni dvor, Noršić Selo – preventivno zaštićeno (612-08/91-01/215) 

3. Župni dvor, Rude 

4. Župni dvor, Sveti Martin pod Okićem 

5. Grkokatolički župni dvor u Stojdragi 

6. Taborec 3 (stari župni dvor), registriran pod brojem 658. 

Članak 195. 

− Građevine javne namjene su: 

1. Stara škola, Golubići 

2. Stara škola, Molvice, 

3. Škola, Smerovišće, 

4. Građevina stare "Krčme planinaru", Smerovišće 

5. Trg kralja Tomislava 5, Samobor, registrirano pod brojem 661 

6. Trg kralja Tomislava 9, Samobor, registrirano pod brojem 637 

7. Prva pučka škola u Samoboru, Ul. Sv. Ane 1 

Članak 196. 

Evidentirane su sljedeće gospodarske i industrijske građevine: 

1. Horvatov mlin u Bobovici 21 

2. Sklop gospodarskih građevina kurije Kiepach (7 građevina) u Bregani 

3. Puškin mlin na Rudarskoj Gradni u Bukovju Podvrškom 

4. Kufrin mlin u Drežniku 

5. Škrobot mlin u Maloj Jazbini 

6. Bencalić mlin u Maloj Jazbini 26 

7. Golubić mlin u Podgrađu 

8. Kelečić mlin u Podgrađu 

9. Mlin u Rudama 

10. Mlin na Jarku u Smerovišću 

11. Mlin sjeverozapadno od sv. Martina pod Okićem. 



Članak 197. 

Sakralne građevine su: 

1. Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Samoboru, (UP/I-612- 

08/04-01/38) 

2. Orgulje, (UP/I-612-08/02-01/172) 

3. Franjevački samostan i župna crkva sv. Leonarda u Kotarima, 

preventivna zaštita (02-UP/I-474/189 i 03-UP/I-753/1-84). 

4. Grkokatolička župna crkva Sv. Ivana krstitelja, Golubići (Grabar) 

5. Župna crkva sv. Duha u Noršić Selu, preventivno zaštićena, (UP/I-612-08/04-01-06/16) 

6. Župna crkva sv. Barbare u Rudama, (UP/I-612-08/04-01-06/03) 

7. Grkokatolička župna crkva sv. Petra i Pavla u Stojdragi 

8. Župna crkva sv. Martina u Sv. Martinu pod Okićem, preventivno zaštićena 

(UP/I-612-08/03-01-06/480) 

9. Kapela Presvetog Trojstva u Braslovju, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/04-01-06/04 i 

UP/I-612-08/05-05/45) 

10. Kapela sv. Petronile u Budinjaku (Kalje), preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/04-01-06/17) 

11. Kapela sv. Antuna Padovanskog u Dragonošu 

12. Kapela sv. Roka u Galgovu, preventivno zaštićena, (UP/I-612-08/04-01-06/07) 

13. Poklonac Majke Božje Bistričke u Galgovu 

14. Kapela sv. Filipa i Jakova u Gradišću, preventivno zaštićeno (02-474/223). 

15. Kapela sv. Antuna Padovanskog u Gradni 

16. Kapela sv. Antuna Pustinjaka u Klakama 

17. Poklonac sv. Marije Pomoćnice, Klake 

18. Kapela sv. Josipa, Konšćica 

19. Grkokatolička kapela u Kravljaku 

20. Kapela Presvetog Trojstva, Mala Rakovica 

21. Kapela sv. Alojzija, Mali Lipovec 

22. Kapela sv. Petra, Manja Vas 

23. Poklonac Srca Marijina, Molvice 

24. Kapela sv. Križa u Otruševcu, preventivna zaštita, (UP/I-612-08/03-01-06/56) 

25. Kapela-poklonac Presv. Trojstva, Pavučnjak 

26. Kapela poklonac Majke Božje Lurdske, Podgrađe Podokićko 

27. Kapela sv. Florijana, Slani Dol 

28. Poklonac sv. Nikole, Sveti Martin pod Okićem 

29. Kapela sv. Obitelji, Veliki Lipovec 

30. Kapela sv. Vida, Vrhovčak, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/03-01-06/503) 

31. Župna crkva sv. Anastazije u Samoboru, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/03-01-06/514) 

32. Kapela Svete Ane u Samoboru, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/03-01-06/502) 

33. Kapela Svetog Mihalja, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/03-01-06/504) 

34. Kapela Svetog Jurja u Samoboru, preventivno zaštićeno, (UP/I-612-08/03-01-06/508) 

35. Kapela Svete Helene, preventivno zaštićeno 

36. Kapela Svetog Nikole u Samoboru u Rudarskoj Dragi 

Članak 198. 

Arheološki lokaliteti i zone su: 

1. Bratelji – antičko groblje 

2. Kosovac, Bregana – prapovijesno naselje, gradina; kultura polja sa žarama – 12. st. pr. Kr. 

3. Budinjak – prapovijesno naselje i groblje tumula; utvrđeni tumuli, sistematski se istražuje od 

1984. g.: prapovijest – starije željezno doba, preventivno zaštićeno (03-UP/I-604/1-1986) 

4. Budinjak – srednji vijek, špiljsko sklonište, "židovske kuće" 

5. Dragonoš – brončano koplje, slučajni nalaz – prapovijest 



6. Farkaševec – prapovijesno groblje, tumul 

7. Gornja Vas – antičko groblje, sredina 1. st. do sredine 2. st. 

8. Gradec, Podgrađe Podokićko – prapovijesno naselje, gradina 

9. Grdanjci – kamena sjekira s rupom za nasad, slučajni nalaz; prapovijest – neolit 

10. Vilinska jama, Grdanjci – prapovijest, paleolitski lokalitet 

11. Gregurić Breg – paleolitički strugač, slučajni nalaz; prapovijest 

12. Hamor – trasa rimske ceste, antika 

13. Herešinec – nalaz dvije brončane rimskodobne fibule, antika 

14. Leprovica – špiljsko stanište, prapovijesni nalazi 

15. Lipovec – prapovijest, kamena sjekira 

16. Noršić Selo – srednjovjekovno naselje, 14-16 st. 

17. Okić – prapovijesno naselje, skupni nalaz keltskog srebrnog novca, cca 1300 komada 

18. Otruševec – prapovijesno groblje 

19. Poklek – prapovijesno naselje i groblje 

20. Velika Rakovica – kamena sjekira, prapovijest – neolit 

21. Vranjak, Rude – nalaz koplja; prapovijest – mlađe željezno doba 2-1. st. pr. Kr. 

22. Rude – skupni nalaz banovaca iz 13. st. 

23. Hamor, Samobor – paleolitski strugač, slučajni nalaz, prapovijest 

24. Savrščak – nalaz rimske brončane posude (kaserola); antika 

25. Područje sv. Helene, Samobor - srednji vijek 

26. Okoliš crkve sv. Anastazije, Samobor - srednji vijek 

27. Stari Grad, Samobor – srednji vijek 

28. Okoliš kapele sv. Mihalja, Samobor 

29. Franjevački samostan i crkva u Samoboru 

30. Starogradska ulica, Samobor, gradska kula. 

Članak 199. 

Povijesno-memorijalne cjeline su: 

1. Dragonoš – groblje uz kapelu sv. Antuna 

2. Golubići – groblje uz crkvu sv. Ivana Krstitelja i staru školu 

3. Kotari – groblje na rubu naselja 

4. Noršić Selo – groblje uz crkvu sv. Duha 

5. Otruševec – groblje smješteno na brijegu preventivno zaštićeno (03-UP/I-1177/1-80) 

6. Rude – groblje uz crkvu sv. Barbare 

7. Sveti Martin pod Okićem – groblje u blizini crkve 

8. Samobor – groblje iznad crkve Sv. Anastazije 

9. Samobor - Anindol – mjesto održavanja osnivačkog kongresa KPH 

Članak 200. 

Javna plastika postoji na sljedećim lokacijama: 

1. Raspelo, Falašćak 

2. Raspelo, Galgovo–Rudar 

3. Raspelo, Klake 

4. Raspelo, Konšćica 

5. Raspelo, Molvice 

6. Kip Srca Isusovog, Molvice 

7. Raspelo, Novo Selo Žumberačko 

8. Raspela, Otruševac 

9. Raspelo, Pavučnjak 

10. Raspelo, Rakov Potok 

11. Pil - stup, Stojdraga (Gabrovica) 

12. Raspelo, Stojdraga 



13. Milenijski križ, Stojdraga 

14. Raspelo, Sv. Martin pod Okićem 

15. Križni put Kalvarija kod kapele Sv. Ane u Samoboru. 

16. Raspelo Šipački Breg 

Članak 201. 

Parkovi i perivoji pod posebnom zaštitom su oni uz sljedeće dvorce i kurije: 

1. Balagovi dvori u Lugu, registrirani pod brojem 808. 

2. Kurija Kiepach u Bregani, preventivna zaštita (03-UP/I-57/2-83) 

3. Dvor Mirnovec-Reiser u Velikoj Rakovici, preventivno zaštićeno (04-UP/I-637/1-84) 

4. Dvorac Reiser u Samoboru, registriran 

5. Vila Wagner u Samoboru, registriran 

6. Perivoj uz dječji vrtić u Mlinskoj ulici, Samobor, preventivno zaštićen 

7. Dvorac Praunsperger-Bošnjak u Samoboru, preventivno zaštićen 

8. Dvorac Livadić, preventivno zaštićen. 

Članak 202. 

Sva navedena nepokretna kulturna dobra su obrađena u konzervatorskoj studiji gdje su određeni 

režimi zaštite. Prije izdavanja dozvola za zahvate na zaštićenim i preventivno zaštićenim objektima 

potrebno je ishoditi prethodnu suglasnost konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. 

Za nepokretna kulturna dobra, lokalnog značaja, Grad Samobor donijet će posebne odluke o 

stavljanju pod zaštitu, a za ostala dobra postupak će se provesti prema Zakonu. 

Članak 203. 

Kao povijesna naselja seoskih obilježja regionalnog i lokalnog značaja evidentirana su: 

- II kategorija – regionalni značaj: Brezovac Žumberački, Golubići, Kravljak, Osredak Žumberački, 

Selce Žumberačko i Višnjevac Podvrški. 

- III kategorija – lokalni značaj: Cerovica, Dragonoš, Gornja Vas, Jarušje, Klake, Noršić Selo, Novo 

Selo Žumberačko, Osunja, Poklek, Rude, Sječevec i Stojdraga. 

Članak 204. 

Za sva evidentirana kulturna dobra koja nisu zaštićena prema odredbama posebnog zakona, 

planom se određuju sljedeće mjere: 

− treba sačuvati postojeću prostornu matricu naselja, 

− novu gradnju treba skladno uklopiti u naselja kako bi se sačuvala prepoznatljivost i 

homogenost slika naselja, ekspozicije i vizura, što treba dokazati u postupku izdavanja 

lokacijske dozvole, 

− za građevine označene kao evidentirana baština lokalne važnosti i za gradnju u evidentiranim 

povijesnim naseljima, mora se u postupku izdavanja lokacijske dozvole zatražiti stručno 

mišljenje konzervatora, 

− za nove građevine u naseljima evidentirani kao kulturna dobra treba gradnju prilagoditi terenu 

tako da se osigura neposredna veza prizemlja s terenom, u pravilu predvidjeti kose krovne 

plohe, trijemove, prozore pravokutnog oblika s dužom vertikalnom stranom, te koristiti 

materijal poput kamena, drva, žbuke i crijepa. 

Članak 205. 

Za naselja koja su predložena za zaštitu, do donošenja akta o zaštiti, primjenjuju se odredbe 

članka 58. 



7. POSTUPANJE S OTPADOM 

Članak 206. 

Radi sprečavanja zagađenja crpilišta "Strmec" planira se sanirati odlagalište "Trebež". 

Na odgovarajućem dijelu lokacije formirat će se pretovarna međustanica. Međustanica je prostor u 

kojem se komunalni otpad obrađuje sabijanjem, a zatim odvozi na konačno zbrinjavanje. 

Članak 207. 

Grad Samobor će za zbrinjavanje komunalnog otpada koristiti deponij ili spalionicu otpada izvan 

područja Grada Samobora. Kao rezervna lokacija sanitarnog odlagališta za potrebe Samobora 

određena je lokacija Mokrice, za slučaj da se zbrinjavanje ne riješi na neki drugi način. To je lokacija 

u istraživanju. Za nju će se nakon izrade Studije-zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke 

županije razmotriti prihvatljivost. 

Članak 208. 

U slučaju da se za područje Zagrebačke županije nađe rješenje zajedničkog zbrinjavanja otpada 

(odlagalište, mala spalionica), Grad Samobor se može priključiti njenoj realizaciji. 

Članak 209. 

Na području Grada Samobora neće se obrađivati i skladištiti opasni otpad. 

Način njegova prikupljanja i obrade odredit će se na temelju Studije – zbrinjavanja otpada na 

području Zagrebačke županije. 

Članak 210. 

Prostornim planom je određena obveza uređenja lokacija reciklažnih dvorišta u gradu Samoboru i 

Trebežu. U njima će se odvojeno sakupljati pojedine vrste otpada (papir, staklo, guma, metal, 

plastika, baterije i drugo) kao sekundarnih sirovina. 

U pojedinim drugim naseljima će se, ako se za to steknu uvjeti, uređivati reciklažna dvorišta. 

Članak 211. 

U naseljima ili njihovim dijelovima odredit će se lokacije za prostor kontejnera za prikupljanje 

pojedinih vrsta materijala. 

Članak 212. 

Odlaganje inertnog otpada omogućuje se u zonama sanacije kamenoloma u skladu s projektom 

sanacije i na drugim za to prikladnim mjestima koja će se odrediti u posebnom postupku, programom 

zaštite okoliša, te u skladu s posebnom gradskom odlukom. 

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 

8.1. Zaštita krajobraza 

Članak 213. 

Šume se štite: 

- očuvanjem i pravilnim gospodarenjem postojećih šuma, 

- očuvanjem šuma kao ekološkog sustava i važnog činitelja u krajobrazu, 

- zaštitom šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih, 

- sprečavanjem prenamjene šuma i šumskog zemljišta i rubnog pojasa uz šumu širine 50 m. 

Članak 214. 

Poljoprivredna tla se štite: 

- smanjenjem korištenja kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, 

- poticanjem i usmjeravanjem na proizvodnju zdrave hrane, 

- stimuliranjem tradicionalnih poljoprivrednih grana koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju, 

- promicanjem obiteljskih poljodjelskih gospodarstava, 



- zaštitom poljoprivrednog tla kod određivanja trasa infrastrukturnih zahvata, 

- poticanjem osposobljavanja neobrađenih napuštenih poljoprivrednih površina za poljoprivrednu 

proizvodnju, 

- sprečavanjem širenja šume na poljoprivredna tla i livade. 

Članak 215. 

Radi očuvanja krajobraza i vizura na Samobor, duž južne strane Betonske ceste ne mogu se postavljati 

reklamni panoi i druge vizualne barijere. 

Članak 216. 

Radi sanacije oštećenja krajobraza nastalih eksploatacijom mineralnih sirovina treba poduzeti 

mjere njihovog uređenja tijekom eksploatacije i po završetku rada. 

8.2. Zaštita stabilnosti tla 

Članak 217. 

Na području II, III i IV kategorije stabilnosti tla koje su u planu određene na osnovu elaborata 

Geološka istraživanja za kategorizaciju tla područja (bivše) općine Samobor, koja se smatraju 

ugroženim dijelovima čovjekovog okoliša, mogu se obavljati samo oni radovi koji ne ugrožavaju 

stabilnost tla. Područja II, III i IV kategorije stabilnosti smatraju se nestabilnim terenom i mogu biti 

aktivna ili moguća klizišta ili odroni. 

Područje I kategorije stabilnosti smatra se stabilnim terenom. 

Građevine i zemljišta na područjima iz stavka 1. ovog članka mogu se koristiti samo tako da se 

korištenjem ne ugrožava stabilnost tla. 

Na područjima iz stavka 1. ovog članka šumsko zemljište se ne smije pretvarati u voćnjake, 

vinograde; povrtnjake, oranice, livade ili u građevinsko zemljište, a sječa šume može se dozvoliti 

samo ako se time ne ugrožava opstanak šume i šumsko raslinstvo. 

Na području II i III kategorije ne smiju se na poljoprivrednim zemljištima mijenjati katastarske 

kulture, osim promjene u livade ili šume, ako je to u funkciji poboljšanja stabilnosti. 

Na područjima IV kategorije ne smije se: 

1. kopati jame, zdence, jarke, putove i sl.; 

2. izvoditi bilo kakve građevinske radove, izuzev radova na saniranju terena; 

3. obrađivati zemljište u poljoprivredne svrhe; 

4. remetiti gornji pokrovni sloj zemlje (travnati sloj). 

Članak 218. 

Na područjima III kategorije mogu se izdavati dozvole za gradnju ili rekonstrukciju građevina ako su 

prethodno provedena geomehanička istraživanja. 

Dozvole na područjima iz stavka 1. i 3. ovoga članka moraju sadržavati obvezu investitora da naruči 

geomehanička istraživanja. 

Geomehanička istraživanja iz stavka 1. ovog članka mogu izrađivati samo poduzeća ili ustanove 

registrirane (i opremljene) za izvođenje geomehaničkih istražnih radova. 

Na području IV kategorije može se iznimno odobriti gradnja objekata, ako se na temelju provedenih 

geomehaničkih istraživanja izvrše sanacijski radovi stabiliteta tla ili se dokaže da je tlo stabilno. 

Članak 219. 

Ukoliko je radovima iz prethodnog članka predviđen stalan ili povremen nadzor geomehaničara nad 

izvođenjem radova investitor je dužan pridržavati se uputa dobivenih od osobe ili ustanove koja vrši 

nadzor. Ukoliko nadzor geomehaničara nije posebno propisan, poduzeće, druge pravne osobe i 

građani korisnici odnosno vlasnici zemljišta i građevina, dužni su prilikom izvođenja mjera 



osiguranja zemljišta od klizanja ili mjera saniranja terena pridržavati se uputa poduzeća, odnosno 

druge organizacije registrirane za tu djelatnost koja je te mjere propisala. 

Korisnici odnosno vlasnici zemljišta i građevina koje se nalaze na ugroženim područjima, dužni su 

nadležnom vodnom gospodarstvu prijaviti svaku pojavu klizanja tla na zemljištu ili građevini koju 

koriste odnosno kojega su vlasnici, ukoliko te pojave ugrožavaju vode i remete postojeći vodni 

režim. 

8.3. Zaštita zraka 

Članak 220. 

Za postojeća postrojenja određuju se sljedeće mjere i aktivnosti: 

- kontinuirano mjerenje i kontrola emisije dimnih plinova, 

- veliki potrošači trebaju koristiti plin kao energent, 

- kotlovnice na kruta goriva treba potpuno rekonstruirati za korištenje plina kao goriva, 

- zaštita od prašine iz kamenoloma, uz kontrolu emisije prašine u okoliš. 

Članak 221. 

Za nove zahvate u prostoru će se: 

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike, a za vrlo otrovne i 

kancerogene tvari treba uspostaviti načela maksimalne zaštite, 

- razina značajnog povećanja opterećenja ocijenit će se temeljem rezultata procjene utjecaja na 

okoliš. 

8.4. Zaštita voda 

Članak 222. 

Zaštita voda provodit će se sprečavanjem njihova zagađenja. U tu svrhu će se mjere iz prethodnih 

dijelova odluke provoditi na cijelom području Grada. 

Pri tom je prioritetna zaštita vode za piće. 

U I i II zonu sanitarne zaštite izvorišta vode za piće zabranjeno je širenje građevnih područja. 

Provodit će se zaštita vodotoka od taloženja pijeska i prašine iz kamenoloma. 

8.5. Zaštita od buke 

Članak 223. 

Radi zaštite od buke željeznice primjenjivat će se odgovarajuće mjere koje će buku svesti na, 

propisima, dopuštenu razinu. 

Za grad Samobor izradit će se karta buke. 

Mjere zaštite od buke moraju se provoditi preventivno tj. odabirom suvremenih kompozicija 

vlakova te takvom izgradnjom same pruge da buka od prolaska vlaka, posebno u blizini i u samim 

naseljima bude što manja. 

Prema Zakonu o buci i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi 

rade i borave za planiranu željezničku prugu primjenjuje se kriterij dopuštenih razina za zonu 2 

(stambena gradska područja, ostala naselja i dr.). Za tu zonu propisane su dopuštene razine buke 

55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 

8.6. Mjere zaštite i sanacije ugroženih dijelova okoliša 

Članak 224. 

U Prostornom planu određene su mjere zaštite i sanacije ugroženih dijelova okoliša, a osobito: 

1. za vode rijeke Save i potoka – uređenjem vodotoka, gradnjom objekata za odvodnju otpadnih 

voda, uređaja za pročišćavanja i sl., 

2. za podzemne vode – odgovarajućim mjerama zaštite, ograničavanjem širenja naselja u blizini, 

aktivnim mjerama zaštite, s posebnim naglaskom praćenja, proizvodnje, prometa i korištenja 



otrova I. skupine, što se posebno odnosi na klorirane ugljikovodike i na grupu spojeva koji 

sadrže nitrate; 

3. za područja II, III i IV kategorije stabilnosti te za tla izložena eroziji prema posebnim mjerama, 

4. sanacijom područja eksploatacije i okoliša kamenoloma i područja šljunčara; 

5. za kvalitetna poljoprivredna tla – ograničenjem pretvaranja u građevinsko zemljište te drugim 

oblicima zaštite; 

6. za vinograde i tradicionalne klijeti – očuvanjem i širenjem vinograda te onemogućavanjem 

gradnje prevelikih građevina; 

7. za središnji prostor grada Samobora, radi smanjenja zagađenja zraka i buke – unapređenjem 

gradskog prijevoza putnika, plinofikacijom, te onemogućavanjem razvoja industrije koja štetno 

djeluje na okoliš onečišćavanjem zraka, agresivnim otpadnim vodama, bukom, opasnošću od 

akcidenta (eksplozija, požara i sl.), s obvezom da se saniraju štetni utjecaji postojećih industrija i 

prolaska teških kamiona kroz središte grada; 

8. za područja bez kanalizacije u Samoboru i Bregani – gradnjom kanala za odvodnju otpadnih 

voda, a u brdskom području putem nepropusnih septičkih jama i biodiskova; 

9. za osobito vrijedna područja prirode i spomenička područja – sprečavanjem devastacije, 

očuvanjem i obnovom. 

8.7. Sanacija kamenoloma 

Članak 225. 

Strateškim programom razvoja Grada Samobora određeno je da postojeće kamenolome treba 

postupno sanirati i zatvarati. 

Članak 226. 

Eksploatacija mineralnih sirovina planira se na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima. 

Lokacije su označene u Planu namjena površina. Točan položaj, veličina i oblik eksploatacijskih 

polja označen je u mjerilu 1:5000 ili će biti određen detaljnijim urbanističkim planovima. 

Članak 227. 

Detaljnijim planovima odredit će se uvjeti prostornog oblikovanja eksploatacijskih polja u funkciji 

zadovoljavanja potreba konačne namjene i uklapanja u okoliš. 

Pod tim se podrazumijeva: 

- određivanje za prostor i namjenu prihvatljivih oblika jezera kod šljunčara, ili novonastalog oblika 

terena kod ostalih oblika eksploatacije, posebno kod kamenoloma, 

- određivanje konačne namjene ili mogućih namjena, 

- određivanje dubine jezera i njegovih pokosa pogodnih za konačnu namjenu i održavanje kvalitete 

vode, 

- određivanje svih potrebnih planerskih mjera koje će onemogućiti negativan utjecaj na okoliš, 

posebno u pogledu zaštite i očuvanja kvalitete podzemnih voda i izvorišta pitke vode, 

- razgraničenje površina za eksploataciju mineralnih sirovina od okolnog prostora namijenjenog za 

sport i rekreaciju. 

Članak 228. 

Eksploatacija šljunka, pijeska i tehničkog građevnog kamena na postojećim legalnim 

eksploatacijskim poljima (šljunčarama i kamenolomima) može se vršiti isključivo u funkciji 

prostorno-oblikovno-tehničke sanacije i privođenja konačnoj namjeni, a sve u okvirima ranije 

odobrenih eksploatacijskih polja. 

U tom smislu nisu moguća nova povećanja eksploatacijskih polja, osim u dijelovima nužno 

potrebnim za sanaciju u funkciji privođenja konačnoj namjeni. Ova povećanja mogu se odobriti tek 

nakon donošenja detaljnijih planova za područja na kojima se nalaze eksploatacijska polja. Na isti 

način može se pristupiti sanaciji nelegaliziranih eksploatacijskih polja. 



Članak 229. 

Povećanja eksploatacijskih polja nužno potrebna za sanaciju u funkciji privođenja konačnoj 

namjeni moraju biti usklađena s odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije. 

Članak 230. 

Za kamenolome u Lipovcu što se nalaze unutar Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje 

određuju se dvije zone. Jedna obuhvaća prostor današnje eksploatacije u okviru rješenja 

dosadašnjeg plana i odobrenih istražnih prostora i eksploatacijskih polja. 

Druga je zona neophodna za sanaciju koju se smatra zonom u istraživanju. Njezinu prihvatljivost i 

obuhvat treba potvrditi kroz izradu i donošenje Prostornog plana područja posebnih obilježja 

Parka prirode Žumberak-Samoborsko Gorje. Za kamenolome u obje zone izradit će se detaljniji 

planovi. 

Članak 231. 

Na području Grada Samobora ne planira se otvaranje novih lokacija za eksploataciju osim proširenja 

zone šljunčare u Savrščaku koja je bila planirana dosadašnjim Prostornim planom te kamenoloma u 

Škrobotniku za koji je izdana dozvola. 

Članak 232. 

Radi određenja odgovarajućih mjera zaštite okoliša obvezna je izrada procjene utjecaja na okoliš za 

sve lokacije za koje je to određeno odgovarajućim Pravilnikom i Prostornim planom Županije. 

Članak 233. 

Za sanaciju krajolika napuštenih kamenoloma treba u sklopu lokacijske dozvole predvidjeti način 

konačnog oblikovanja te privođenja budućoj namjeni tih prostora. Za to treba ishoditi suglasnost 

Gradskog poglavarstva. 

8.8. Sklanjanje ljudi 

Članak 234. 

Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanjem 

pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. Zone 

obvezne izgradnje skloništa odredit će se u GUP-u. 

Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u vrijeme autonomije 

skloništa, pri zaštitnom režimu sklanjanja. Skloništa mogu biti osnovne i dopunske zaštite. 

Planiraju se uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi 

koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološkohidrološke 

uvjete gradnje i slično. 

Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: 

a) ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu, 

b) u građevinama za privremenu uporabu, 

c) u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, 

d) u zonama plavljenja, 

e) u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima. 

Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine 

s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili 

smjernicama dokumenata prostornog uređenja. 

Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog projekta treba predvidjeti tako da je pristup 

omogućen i u uvjetima rušenja građevina. 

Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenske građevine utvrđuju 

se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. 



8.9. Zaštita od rušenja 

Članak 235. 

Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja građevina i ostalog 

zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. 

Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta tako da se isti režim 

prometa može projektirati za odvijanje na jednoj razini. 

8.10. Zaštita od poplava 

Članak 236. 

Zaštitu od poplava treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te Državnim i Županijskim 

planovima obrane od poplava. 

Za hidroelektranu Zaprešić (radni naziv HE Podsused) treba odrediti područje prostiranja vodnog 

vala u slučaju rušenja nasipa akumulacije hidroelektrane ili rušenja brane. 

8.11. Zaštita od požara 

Članak 237. 

S obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina treba 

određivati prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima. 

Prigodom detaljnijeg prostornog uređenja postojećih naselja s gustoćom izgrađenosti izgrađenog 

dijela građevinskog područja većom od 30%, kao i većim nepokretnim požarnim opterećenjem, treba 

utvrditi pojačane mjere zaštite putem: 

- ograničenja broja etaža, 

- izgradnje protupožarnih zidova, 

- ograničenja namjene na djelatnosti s minimalnim požarnim opasnostima i 

- izvedbe dodatnih mjera zaštite (vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže). 

Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. 

8.12. Zaštita od potresa 

Članak 238. 

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o gradnji i 

postojećim tehničkim propisima. 

8.13. Zaštita od tehnoloških nesreća 

Članak 239. 

Opasnost od tehnoloških nesreća proizlazi iz proizvodnje, prerade, skladištenja i manipuliranja 

opasnim tvarima. Vrste opasnih tvari i njihove granične količine navedene su u dodatku I. Zakona o 

potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća. 

Izvori mogućih tehnoloških nesreća su: 

- pokretni (transport opasnih tvari prometnicama i cjevovodima) 

- nepokretni (tvornice, skladišta). 

Metode za rangiranje rizičnih djelatnosti i procjena opasnosti od mogućih nesreća određene su 

posebnim propisima. 



8.14. Zaštitne zone oko vojnih objekata 

Članak 240. 

Planom se određuju zaštitne i sigurnosne zone oko vojnog kompleksa Molvice i to: 

- ZONA POSEBNE NAMJENE – ZONA ZABRANJENE IZGRADNJE 

Definicija zaštitne zone: 

Potpuna zabrana bilo kakve izgradnje, osim građevina za potrebe obrane. 

Granica zahvata zone prikazana je na kartografskim prikazima br. 1. – Korištenje i namjena 

površina M 1:25000 te br. 4. - Građevinska područja, M 1:5000. 

- ZONA OGRANIČENE GRADNJE – (krug polumjera 500 m od antenskog stupa – objekta) 

Definicija zaštitne zone: 

a) zabrana izgradnje građevina koje svojom visinom nadvisuju vojni kompleks i time 

predstavljaju fizičku zapreku koja ometa rad vojnih uređaja, 

b) zabrana izgradnje industrijskih i energetskih građevina, dalekovoda, antena, raznih 

objekata metalnih konstrukcija, elektronskih uređaja i drugih objekata koji emitiranjem 

elektromagnetskih valova ili na drugi način ometaju rad vojnih uređaja, ugrožavaju 

sigurnost i tajnost vojnog kompleksa ili predstavljaju "unosan cilj" napada, 

c) postojeća stambena naselja i građevine ranije izgrađene u ovoj zoni, mogu se proširivati i 

dograđivati, zavisno od konkretnih uvjeta, ali tako da se širenje usmjerava izvan ove zone, 

d) pojedinačna, individualna gradnja manjih građevina moguća je ovisno o konkretnim 

uvjetima (konfiguracija terena, karakter građevina, njihove lokacije, moguće posljedice na 

rad vojnih uređaja, sigurnost i zaštitu tajnosti), 

e) za izgradnju bilo koje vrste objekata u ovoj zoni obvezna je potvrda MORH-a. 

9. MJERE PROVEDBE PLANA 

9.1. Obveza izrade prostornih planova 

Članak 241. 

Planirana je izrada sljedećih planova: 

− za Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje izradit će se Prostorni plan područja posebnih 

obilježja 

− za Samobor će se izraditi Generalni urbanistički plan. 

Izradit će se sljedeći urbanistički i detaljni planovi uređenja: 

1. Izmjene i dopune UPU Radne zone Celine - zapad 8,5 ha, istok 1,7 ha 

2. Izmjene i dopune UPU dijela naselja Domaslovec 2 - 4,1 ha 

3. Izmjene i dopune UPU dijela naselja Domaslovec - 7,9 ha 

4. UPU Poslovno-uslužne zone Klokočevec Samoborski - 18,8 ha 

5. UPU Gospodarske zone Bobovica - 16,9 ha 

6. UPU naselja Farkaševec 1 - 2,5 ha 

7. UPU Farkaševec 2 - 3,8 ha 

8. UPU naselja Domaslovec 3- 5,9 ha 

9. UPU Domaslovec 4 - 7,4 ha 

10. UPU Hrastina 1 - 5,0 ha 



13. UPU gospodarske zone Rakov Potok 1 - 7,5 ha 

14. UPU gospodarske zone Rakov Potok 2 - 7,5 ha 

15. DPU Otok - Bobovica - 2,6 ha 

16. DPU sanacije Trebež – 9,7 

17. UPU Sportsko rekreacijske zone Savrščak - 93,5 ha 

18. UPU sanacije Trebež – 57,0 ha 



19. DPU sanacije Kamenoloma "Beljak" u Smerovišću - 14,5 ha 

20. DPU sanacije Kamenoloma "Gradna" - 31,7 ha 

21. DPU Kamenoloma Lipovec I. - 7,9 ha 

22. DPU Kamenoloma Lipovec II. - 3,1 ha 

23. DPU sanacije Kamenoloma Lanište - 15,4 ha 

24. DPU Gradskog groblja "Otruševec" - 21,3 ha 

25. UPU Samoborsko polje - 301,6 ha 

26. DPU sanacije kamenoloma Mala Rakovica - 5,0 ha 

27. DPU SRC Rakov Potok - 18,8 ha 

28. DPU SRC Pavučnjak - 3,4 ha 

29. DPU Kamenoloma Škrobotnik - 38,2 ha 

Članak 242. 

Na područjima za koje je obavezna izrada detaljnijih planova mogu se do donošenja tih planova 

izdavati lokacijske dozvole za: 

− gradnju prometne i komunalne infrastrukture 

− javne i društvene građevine 

− rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju i gradnju zamjenskih građevina 

− gradnju građevina na česticama uz postojeće ulice, te interpolacija 

Za prostore eksploatacije mineralnih sirovina ne mogu se izdavati dozvole za proširenje 

eksploatacijskih polja do donošenja detaljnijih planova. 

Uvjet za donošenje planova za zone eksploatacije i sanacije mineralnih sirovina je usuglašeno 

rješenje, trase prometnice za izvoz mineralnih sirovina, s Gradskim vijećem. 

Izgradnju prometnice za eksploataciju i sanaciju mineralnih sirovina dužan je financirati koncesionar 

u cijelosti. Prometnica mora biti izgrađena prije početka radova na eksploataciji i sanaciji. 

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 

Članak 243. 

Za područja uz državnu granicu i brdska područja predviđaju se poticajne mjere na razini 

nacionalnog programa obnove i razvoja, uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka. 

Provedba i razrada navedenih mjera provodit će se putem programa mjera za unapređenje stanja u 

prostoru. 

Posebne postavke razvoja koje treba poticati su: 

- intenzivniji demografski porast stanovništva žarišnih naselja i onih naselja koja su donekle 

sačuvala stanovništvo, 

- u prostoru provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim područjima stanovanja, 

- poticati razvoj prometnih pravaca, 

- treba izgraditi, rekonstruirati i opremiti potrebni broj područnih osnovnih škola u udaljenim 

naseljima, 

- sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku, ugostiteljsko-turističku i sportskorekreacijsku 

djelatnost, 

- razvoj sustava komunalne infrastrukture. 

Na području Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje treba poticati gradnju manjih farmi 

(primarno ovaca i koza) te građevina u funkciji seoskog turizma, sportsko-rekreacijskih, turističkih i 

zdravstvenih djelatnosti. 

Posebne mjere razvoja obuhvaćaju fiskalne i ostale poticajne mjere. Po područjima se mogu propisati 

sljedeće posebne mjere: 

a) gradnja građevina – građevine od županijskog interesa koje će zadržati i privući stanovništvo 

(škole, zdravstvene ustanove, prometnice, opskrba itd.), 



b) građevinsko zemljište – u područjima s dugotrajnim iseljavanjem uz ispunjenje određenih uvjeta 

(mlađe dobne skupine, prijava prebivališta i sl.) osigurati prodaju uređenog građevinskog 

zemljišta po povoljnim cijenama, 

c) druge mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti. 

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 

Članak 244. 

Za građevine koje su izgrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o 

prostornom uređenju, a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Prostornim planom može se do 

privođenja planiranoj namjeni izdati dozvola za rekonstrukciju i to za: 

I. stambene odnosno stambeno-poslovne građevine 

1. sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova u postojećim gabaritima; 

2. dogradnja odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev, tako da s postojećim 

ne prelazi ukupno 75 m 2 bruto građevinske površine po stanu, s time da se ne povećava broj 

stanova; 

3. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, elektrike i PTT mreže; 

4. postava novog krovišta, bez nadozida kod zgrada s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, 

ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke I redni broj 2. ovoga stavka; 

5. sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena. 

II. zgrade druge namjene 

(radne, javne, komunalne i prometne građevine te prateće građevine i dr.) 

1. sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova; 

2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično do najviše 10 m 2 izgrađenosti za 

građevine do 100 m 2 bruto izgrađene površine i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće 

građevine; 

3. prenamjena i funkcionalna preinaka; 

4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; 

5. priključak na građevine i uređaje infrastrukture; 

6. dogradnja i zamjena građevina infrastrukture i rekonstrukcija javno-prometnih površina. 

Na područjima koja su po namjeni u skladu s namjenom utvrđenom u Prostornom planu, a nalaze se 

na području za koje je po Prostornom planu obvezno donošenje detaljnog plana uređenja može se 

odobriti prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih legalno sagrađenih stambenih i stambenoposlovnih 

građevina u postojećem gabaritu. 

Odredbe ovog članka primjenjuju se na cijelom području Prostornog plana uključujući i područje 

što ga obuhvaća Generalni urbanistički plan grada Samobora. 



LITERATURA 

Državni plan za zaštitu voda, Narodne novine 8/99 

Autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac, Dionica: Jankomir–Bregana, Glavni projekt, 

Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za prometnice, Zagreb, studeni 1997. 

Autocesta Zagreb – Bregana, Dionica: Jankomir–Bregana, Stručna podloga za ishođenje lokacijske dozvole, 

Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za prometnice, Zagreb, veljača 1996. 

Brojenje prometa u Županiji zagrebačkoj, Hrvatska uprava za ceste 

Izvještaj o pregledu samostalnih sustava vodoopskrbe na širem području grada Samobora, 

Vodoopskrba i odvodnja, Sektor vodoopskrbe, Zagreb 1998. godina 

Odluka o određivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o određivanju 

mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima, Narodne novine 27/02, 71/02, 111/03, 190/03 

Odluka o popisu državnih voda, Narodne novine 20/96 

Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, NN 79/99, 111/00, 98/01, 143/02, 153/02 

Odluka o razvrstavanju magistralnih željezničkih pruga, Narodne novine 64/93 

Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga I i II reda, Narodne novine 64/93, 92/95, 49/03 

Odluka o utvrđivanju granica vodnih područja, Narodne novine 20/96, 98/98 i 5/99 

Odluka o utvrđivanju slivnih područja, Narodne novine 20/96, 98/98 i 5/99 

Pravilnik o autobusnim stajalištima, Narodne novine 48/97 

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona 

od 1 kV do 400 kV (veza: Sl.l.SFRJ 65/88), Narodne novine 24/97 

Pravilnik o katastru vodova, Narodne novine 52/89 

Pravilnik o kriterijima, postupku, načinu utvrđivanja i osiguranja križanja želj. pruge i ceste, NN 32/94, 96/94, 33/01 i 122/03 

Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu, Narodne novine 73/98 

Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola, Narodne novine 98/99 

Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa, Narodne novine 110/01 

Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš, Narodne novine 59/00, 136/04, 85/06 

Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama, Narodne novine 34/03, 155/05 

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prost. pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, 

Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04 

Pravilnik o tehničkim normativima i uvjetima za projektiranje i gradnju tunela na cestama, SL 59/73 

Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture, Narodne novine 88/01 

Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama, Narodne novine 59/98, 76/98 

Pravilnik o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge, NN 84/94 i 32/96 

Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, Narodne novine 55/02 

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, Narodne novine 35/94, 55/94, 142/03 

Pravilnik o vrsti i sadržaju projekata za javne ceste, Narodne novine 53/02 

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, Službene vijesti Grada Samobora 1/01, 2/03 i 2/05 

Retencije na potoku Gradna – Studija o utjecaju na okoliš, Hidroinženjering, rujan 2002. 

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Narodne novine 139/99 

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja 

Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, srpnja 1997. 

Uredba o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj, Narodne novine 97/96, 7/98, 81/99, 91/99, 110/99, 49/00, 69/00 

Uredba o kategorizaciji vodotoka, Narodne novine 15/81 

Uredba o klasifikaciji voda, Narodne novine 77/98 

Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta, Narodne novine 63/99 

Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, Narodne novine 6/00, 68/03 

Vodoprivredna osnova Grada Zagreba, općina Samobor i Sesvete, Kompleksno vodoprivredno rješenje, 

Elektroprojekt, Zagreb, lipanj 1986. 

Zakon o buci, Narodne novine 20/03 

Zakon o gradnji, Narodne novine 175/03, 100/04 

Zakon o javnim cestama, Narodne novine 180/04 

Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine 86/06 

Zakon o prijevozu opasnih tvari, Narodne novine 97/93, 151/03 

Zakon o prostornom uređenju, Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04 

Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu, Narodne novine 77/92 

Zakon o vodama, Narodne novine 107/95, 150/05 

Zakon o zaštiti okoliša, Narodne novine 82/94, 128/99 

Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine 70/05 

Zaštita Samoborskog područja od poplava velikim vodama rijeke Save – izgradnja desnog savskog nasipa, 

Elaborat zaštite okoliša, utjecaj na vegetaciju i faunu, Vodoprivredno-projektni biro d.d. Zagreb, rujan 2002. 

Željeznička pruga II reda Podsused tvornica – Samobor – Bregana, idejni projekt, Granova d.d., Zagreb, studeni 2001. 

Geološka istraživanja za kategorizaciju tla područja (bivše) općine Samobor, Geotehnika, OOUR Geoexport i Geološki zavod, 

OOUR za inženjersku geologiju, hidrogeologiju, petrologiju i mineralne sirovine, Zagreb 1985. 

Studija značaja potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije 2004.

Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Prostorni plan ureÄenja grada Samobora (PDF, 1,8 MB)