06.01.2015 Views

menadžment gastronomije i restoraterstva - LUMENS - Fakultet za ...

menadžment gastronomije i restoraterstva - LUMENS - Fakultet za ...

menadžment gastronomije i restoraterstva - LUMENS - Fakultet za ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

9.2.2012.<br />

SVEUČILIŠTE U RIJECI<br />

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA<br />

MENADŽMENT GASTRONOMIJE I<br />

RESTORATERSTVA<br />

7. TEMATSKA JEDINICA<br />

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Slobodan Ivanović<br />

1<br />

SADRŽAJ PREDAVANJA<br />

2<br />

1


9.2.2012.<br />

Gastronomska ponuda<br />

• Hladna predjela<br />

• Juhe<br />

• Topla predjela<br />

• Gotova jela<br />

• Jela po narudžbi<br />

• Prilozi, variva i<br />

garniture<br />

• Salate<br />

• Desertna jela<br />

3<br />

HLADNA PREDJELA<br />

Hladna predjela možemo definirati kao mala, fina,<br />

ukusna i lijepo dekorirana jela prigotovljena u kuharstvu<br />

od namirnica životinjskoga i biljnog podrijetla<br />

U pravilu su uvod u jela ponuđena gostima <strong>za</strong> objed ili<br />

večeru, odnosno imaju <strong>za</strong>dadu da ispune vrijeme do<br />

glavnog obroka<br />

Kakva trebaju biti hladna predjela<br />

• Gastronomski stručno i pravilno odabrana<br />

• Dekorativno, stručno, skladno i lijepo ukrašena<br />

• Takva da i<strong>za</strong>zovu, otvore apetit i želju <strong>za</strong> jelom<br />

• Lepršava, atraktivna i raznovrsna<br />

• Uvijek poslužena hladna<br />

4<br />

2


9.2.2012.<br />

PODJELA HLADNIH PREDJELA<br />

hladna predjela od jaja<br />

hladna predjela od riba, rakova,<br />

školjaka i glavonožaca<br />

hladna predjela od mesa i<br />

suhomesnatih proizvoda<br />

HLADNA PREDJELA<br />

hladna predjela od povrda i voda<br />

hladna predjela od tjestenina i riže<br />

hladni izlošci (eksponati)<br />

pikantni <strong>za</strong>logaji i sendviči<br />

5<br />

Hladna predjela od jaja<br />

Hladna predjela od jaja izdašna su, <strong>za</strong>hvalna i česta su u ponudi jela<br />

Ima jako mnogo hladnih predjela od jaja: jaja u majonezi, jaja u<br />

želeu, jaja na tatarski način, jaja na način Vladimir, jaja Aurora, salata<br />

od jaja, nadjevena jaja na razne načine ( Neva, Casino, s mesom<br />

rakova, lososom, povrdem i drugo), jaja na ruski način, jaja s hladnim<br />

umacima, ogrušana jaja s povrdem, jaja na gurmanski način, jaja na<br />

moskovski način …<br />

6<br />

3


9.2.2012.<br />

Hladna predjela od riba, rakova, školjaka i glavonožaca<br />

Osobito su tražena, cijenjena i atraktivna<br />

Ima ih mnogo, kao što su: salate od ribe na razne načine, marinade od<br />

ribe na razne načine, pjenice od ribe, ogrušana riba u želeu, salate od<br />

rakova na razne načine, kokteli od rakova, jastog lijepo ukrašen,<br />

kamenice na ledu, koktel od dagnji, salate od školjaka na razne načine,<br />

razne salate od glavonožaca, punjene lignje u želeu, kavijar i dr.<br />

7<br />

Hladna predjela od mesa i suhomesnatih proizvoda<br />

Su razni naresci od suhomesnatih proizvoda, razna (punjena) pečena<br />

mesa, razna polupečena mesa, paštete od raznih mesa i jetara, pjenice<br />

od raznih mesa i jatara, razni galantini, salate od raznih mesa, tatarski<br />

biftek i dr.<br />

8<br />

4


9.2.2012.<br />

Hladna predjela od povrda i voda<br />

Tražena su tijekom cijele godine a osobito u vrudim ljetnim danima.<br />

Lagana su i osvježavajuda<br />

Tu se ubrajaju: salate od povrda <strong>za</strong>činjene različitim hladnim umacima,<br />

povrde punjeno nadjevima i salatama, marinirano povrde i gljive, kokteli<br />

od povrda i gljiva, vodne salate na razne načine, vode punjeno<br />

nadjevima, kokteli od voda, razno vode sa sirom i pršutom …<br />

9<br />

Hladna predjela od tjestenine i riže<br />

Više se traže i pravo su osvježenje u vrudim ljetnim danima<br />

Tu su atraktivne salate od raznih oblika tjestenine i<br />

riže <strong>za</strong>činjene hladnim umacima i obogadene<br />

raznim namirnicama (tunjevinom, ringlicama,<br />

kukuruzom, raznim povrdem, račidima, vrhnjem,<br />

kvalitetnim <strong>za</strong>činima<br />

10<br />

5


9.2.2012.<br />

Hladni izlošci (eksponati)<br />

Su atraktivna hladna predjela koja se nude u posebnim prilikama<br />

Gotove se od najkvalitetnijih vrsta i dijelova<br />

mesa, peradi, divljači, riba, rakova, školjaka,<br />

glavonožaca, povrda i drugog<br />

11<br />

Pikantni <strong>za</strong>logaji i sendviči<br />

Su razne barčice i tortice punjne nadjevima, razne<br />

paštetice i uštipci punjeni nadjevima, razni otvoreni i<br />

<strong>za</strong>tvoreni sendviči obloženi namirnicama, koktel sendviči i<br />

slično<br />

Sve se vrste sendviča dijele u četiri glavne skupine<br />

• Obični sendvič (<strong>za</strong>tvoren)<br />

• Otvoreni sendvič (ukrašen)<br />

• Kanape sendvič (koktel)<br />

• Američki sendvič<br />

12<br />

6


9.2.2012.<br />

RAZNE SALATE KAO HLADNA PREDJELA<br />

U hladnoj kuhinji salate <strong>za</strong>uzimaju posebno mjesto.<br />

Mogu se gotoviti od raznih vrsta namirnica, kao što su:<br />

različite vrste mesa, sira, riba, rakova, školjaka,<br />

glavonožaca, jaja, povrda, gljiva, voda, tjestenina, riža i<br />

drugih namirnica<br />

Prema načinu <strong>za</strong>činjavanja salate mogu biti:<br />

• <strong>za</strong>činjene majonezom i izvedenim umacima od<br />

majoneze<br />

(francuska salata, ruska salata, talijanska salata…)<br />

• <strong>za</strong>činjene octenim umakom u raznim kombinacijama,<br />

ostalim <strong>za</strong>činima i namirnicama<br />

(salata od hobotnice, salata od govedine, proljetna<br />

salata…)<br />

13<br />

JUHE<br />

Juhe su ukusne i hranjive tekudine koje se<br />

dobivaju kuhanjem mesa stoke, peradi,<br />

divljači, riba, rakova, školjaka, povrda, vode<br />

uz dodatak <strong>za</strong>čina i drugih namirnica u vodi<br />

ili temeljcima<br />

Ona stimulira tek, stvara potrebu i želju <strong>za</strong><br />

jelom, a kao tekudina olakšava i pospješuje<br />

probavu<br />

Vrlo je važno prigotovljenu juhu pravilno<br />

poslužiti. Za jednu osobu potrebna su 2,5 dl<br />

juhe. Osnovno je pravilo da se tople juhe<br />

poslužuju uistinu vrude, a hladne uistinu<br />

hladne<br />

14<br />

7


9.2.2012.<br />

Podjela juha<br />

JUHE<br />

BISTRE JUHE<br />

GUSTE JUHE<br />

obične juhe<br />

krepke juhe<br />

pojačane krepke juhe<br />

specijalne pojačane<br />

krepke juhe<br />

slu<strong>za</strong>ve juhe<br />

ragu juhe<br />

krem juhe<br />

kašaste juhe<br />

narodne juhe<br />

hladne juhe<br />

15<br />

Bistre juhe<br />

Bistre juhe dobivaju se kuhanjem mesa i kosti stoke, peradi, divljači i<br />

riba uz dodatak <strong>za</strong>činskog povrda (luk, mrkva, celer, peršin, rajčica) i<br />

<strong>za</strong>čina (sol, papar)<br />

Ova juha dobiva naziv prema mesu od kojeg je pripremljena ili prema<br />

garnituri koja se stavlja u gotovu juhu<br />

Prema načinu gotovljenja i hranjivosti bistre juhe se dijele:<br />

• obične juhe (bouillons)<br />

• krepke juhe (consommés)<br />

• pojačane krepke juhe (consommés double)<br />

• specijalno pojačane krepke juhe<br />

(consommés double special)<br />

16<br />

8


9.2.2012.<br />

Prilozi <strong>za</strong> bistre juhe<br />

Bistre juhe često nisu kompletne, <strong>za</strong>to i treba upotpuniti prilozima <strong>za</strong> bistre<br />

juhe jer im uni daju određeni sadržaj i čine ih hranjivijim. Po tim prilozima<br />

juhe najčešde dobivaju nazive<br />

Prilozi bistrim juhama mogu biti:<br />

• tvorničke tjestenine (fidelini, zvjezdice,<br />

rižica…)<br />

• domade tjestenine ( re<strong>za</strong>nci, trganci, tarana…)<br />

• specijalni prilozi (žličnjaci, celestin re<strong>za</strong>nci,<br />

profitetoli…)<br />

Kao dodatak juhama može poslužiti i kuhano<br />

povrde izre<strong>za</strong>no na tanke re<strong>za</strong>nce, kuhano meso,<br />

riža, jaja i ostale namirnice<br />

17<br />

Guste juhe<br />

Guste su juhe prema svom sastavu složenije,<br />

kompletnije, punije, a često i hranjivije od bistrih juha<br />

Guste juhe trebaju imati svije značajke po kojima su<br />

prepoznatljive. Njihova gustoda, boja, izgled, sastav,<br />

oblik i okus moraju opravdati naziv i vrstu juhe<br />

Guste juhe nose nazive po načinu gotovljenja i<br />

namirnici koja njima dominira (teleda ragu juha,<br />

krem juha od ribe). Može imati naziv po narodu gdje<br />

je nastala (<strong>za</strong>gorska juha od krumpira, mađarska<br />

gulaš juha) ili po ljudima koji su svojim imenima ušli<br />

u gastronomiju (juha Dub Barry, juha Diana, juha<br />

Isabelle)<br />

18<br />

9


9.2.2012.<br />

TOPLA PREDJELA<br />

Topla predjela su mala, lagana, topla, stručno<br />

gotovljena i vrlo ukusna jela<br />

Pri izboru toplog predjela <strong>za</strong> određeni obrok<br />

treba voditi računa da se ne ponavljaju<br />

namirnice od kojih se gotove ostala jela u<br />

obroku<br />

Topla se predjela uvijek poslužuju vruda, pa se<br />

njihovo gotovljenje i izdavanje traži uz ostalo<br />

osobita spretnost i brzina<br />

19<br />

Podjela toplih predjela<br />

topla predjela od jaja<br />

topla predjela od povrda i gljiva<br />

TOPLA PREDJELA<br />

topla predjela od tjestenine<br />

topla predjela od riže<br />

topla predjela od mesa i peradi<br />

topla predjela od riba, rakova,<br />

školjaka i glavonožaca<br />

20<br />

10


9.2.2012.<br />

Topla predjela od jaja<br />

Topla predjela od jaja - razne kajgane (sa šunkom, sirom, povrdem i<br />

drugo), razni omleti (sa slaninom, šunkom, gljivama, sirom, špinatom,<br />

raznim nadjevima i preljevima i drugo), jaja na oko (s raznim<br />

dodacima: bubrezima, piledom jetricom, pečurkama i drugo), jaja u<br />

kalupu (s raznim dodacima: gljivama, mesom peradi, šunkom,<br />

povrdem i drugo), pržena jaja na razne načine (na andaluzijski način,<br />

američki način, orijentalni način) i ogrušana jaja na različite načine (na<br />

holandski način, ogrušana jaja Imperial)<br />

21<br />

Topla predjela od povrda i gljiva<br />

Topla predjela od povrda i gljiva – prženo povrde (tikvice, patliđan,<br />

celerov korijen, paprike i drugo), pohano povrde na razne načine<br />

(tikvice, patliđan, celerov korijen i drugo), punjeno povrde na razne<br />

načine s raznim nadjevima (artičoke, paprike, luk, kupus, tikvice,<br />

patliđani, rajčice i drugo), <strong>za</strong>pečeno povrde (cvjetača, šparoge, pupčasti<br />

kelj i drugo), cvjetača na poljski način i drugo, te jela od gljiva (pečurke s<br />

jajima, punjene gljive, pohane gljive, gljive na žaru, <strong>za</strong>pečene gljive i<br />

drugo)<br />

22<br />

11


9.2.2012.<br />

Topla predjela od tjestenine<br />

Topla predjela od tjestenina – razna su jela od domadih i tvorničkih<br />

tjestenina, špageti i makaroni na različite načine (napuljski, milanski,<br />

carbonara, mediteranski i drugo), <strong>za</strong>pečene razne tjestenine (krpice,<br />

špageti, re<strong>za</strong>nci), razne pizze, valjušci, žličnjaci, jastučidi, štrukli, kaneloni i<br />

drugo<br />

23<br />

Topla predjela od riže<br />

Topla predjela od riže – razni rižoti, razni pilavi, riža sa<br />

šunkom i pečurkama, pagačice i žličnjaci od riže na razne<br />

načine i drugo<br />

24<br />

12


9.2.2012.<br />

Topla predjela od mesa i peradi<br />

Topla predjela od mesa i peradi – okruglice od mljevenih mladih mesa u<br />

pikantnim umacima (okruglice od mljevenog teledeg mesa u umaku od<br />

kapara), jela od iznutrica (pileda jetrica u umaku od limuna), punjena<br />

razna jela od mesa (punjeni savici od piledih prsa na razne načine) i<br />

drugo<br />

25<br />

Topla predjela od riba, rakova, školjaka i glavonožaca<br />

Topla predjela od riba, rakova, školjaka i glavonožaca – gotovljena riba<br />

na razne načine (kuhana, pečena, punjene pržena, pohana, pirjana i<br />

drugo), rakovi na žaru (jastog, škampi), pohani rakovi na razne načine<br />

(škampi, kozice), prženi rakovi (kozice), pirjani rakovi (škampi na<br />

bu<strong>za</strong>ru), pirjane školjke (bu<strong>za</strong>ra od prstaca, dagnji), pohane školjke na<br />

razne načine (dagnje), punjeni, pirjani, pečeni, pohani glavonošci<br />

(punjene, pržene, pohane, pečene lignje i sipe) i drugo<br />

26<br />

13


9.2.2012.<br />

GOTOVA JELA OD MESA<br />

U gotova jela spadaju jela kojima vrijeme prigotovljivanja traje preko<br />

30 minuta. Na vrijeme prigotovljivanja utječu mnogi čimbenici kao<br />

starost i vrsta mesa, njegova kakvoda i odležanost, oblik i veličina<br />

komada mesa…<br />

Gotova jela se prigotovljuju od starijih i tvrđih vrsta mesa, ali i od<br />

mlađih i mekših vrsta mesa. U tu svrhu upotrebljavaju se sve<br />

kategorije raznih vrsta mesa od najbolje (van kategorije) do III.<br />

kategorije<br />

27<br />

Podjela gotovih jela<br />

Podjela prema vrsti namirnica od kojih se prigotavljaju<br />

Gotova jela od govedine<br />

Gotova jela od teletine<br />

Gotova jela od svinjetine<br />

Gotova jela od janjetine<br />

GOTOVA JELA<br />

OD MESA<br />

Gotova jela od peradi<br />

Gotova jela od iznutrica<br />

Gotova jela od mljevenog mesa<br />

Gotova jela od divljači<br />

Podjela prema tehnološkom procesu prigotovljavanja namirnica<br />

Jela od kuhanog mesa<br />

Jela od pirjanog mesa<br />

GOTOVA JELA<br />

OD MESA<br />

Jela od poprženog mesa<br />

Jela od pečenog mesa<br />

28<br />

14


9.2.2012.<br />

Gotova jela od govedine i teletine<br />

• Jela od kuhanog mesa<br />

• <strong>za</strong> kuhanje se upotrebljavaju razni dijelovi mesa<br />

I.,II. i III. kategorije<br />

• meso mora biti sočno, ali ne masno ili jako<br />

mršavo<br />

• Jela od pirjanog mesa<br />

• <strong>za</strong> pirjanje se upotrebljavaju svi dijelovi mesa<br />

• meso se može pirjati u raznim oblicima: sječeno<br />

na kocke ( gulaš ), na odreske, punjeni razni<br />

odresci, pirjane pržolice na razne načine<br />

• Jela od poprženog ( sotiranog ) mesa<br />

• sotiraju se mekši dijelovi mesa kao što su pisana<br />

pečenica, hrbat i pržolica<br />

• mesa se unaprijed isijeku na manje komade (<br />

mali odresci, medaljoni, kockice i re<strong>za</strong>nci )<br />

29<br />

Gotova jela od svinjetine<br />

• Jela od kuhanog svinjskog mesa<br />

• uglavnom se ne prigotovljavaju kuhana jela od<br />

svinjskog mesa zbog svog specifičnog mirisa, okusa i<br />

masnode<br />

• Jela od pirjanog svinjskog mesa<br />

• dijelovi svinjskog mesa mogu se prije pirjanja<br />

nabadati raznim svježim ili ukiseljenim povrdem<br />

• Jela od poprženog ( sotiranog ) svinjskog mesa<br />

• sotiraju se dijelovi svinjskog mesa II. i III. kategorije (<br />

vrat, pledka i okrajci buta bez kosti, masnode i žilica)<br />

• Jela od pečenog svinjskog mesa<br />

• u ugostiteljskoj kuhinji uglavnom se peče kare i<br />

dijelovi buta<br />

30<br />

15


9.2.2012.<br />

Gotova jela od janjetine (ovčetine)<br />

• Jela od kuhanog janjedeg mesa<br />

• janjede meso se kuha u istim tekudinama i s istim<br />

dodacima i <strong>za</strong>činima kao telede i goveđe meso<br />

• Jela od pirjanog janjedeg mesa<br />

• meso se pirja u raznim oblicima kao i goveđe,<br />

telede, te svinjsko meso<br />

• Jela od poprženog ( sotiranog ) janjedeg mesa<br />

• sotiraju se dijelovi janjedeg mesa II. i III.<br />

kategorije ( vrat, pledka i okrajci buta bez kosti,<br />

masnode i žilica )<br />

• Jela od pečenog janjedeg mesa<br />

• janjede meso je mlado, nježno i mekano, te se<br />

zbog toga mogu pedi svi dijelovi mesa<br />

31<br />

Gotova jela od peradi<br />

• Jela od kuhanog mesa peradi<br />

• obično se kuha meso kokoši od koje se dobije<br />

dobra juha, koja je najčešde sastavni dio jela<br />

• Jela od pirjanog mesa peradi<br />

• mesa peradi se mogu nabadati kao i druga mesa<br />

prije pirjanja i to najčešde slaninom<br />

• Jela od poprženog ( sotiranog ) mesa peradi<br />

• sotira se najčešde meso mladih pilida, ali i purice<br />

• sotirana jela od mesa peradi mogu se<br />

prigotovljavati s kostima i bez kosti<br />

• Jela od pečenog mesa peradi<br />

• osobito su cijenjena jela od mesa pečenih pilida,<br />

purice, patke i guske<br />

32<br />

16


9.2.2012.<br />

Gotova jela od iznutrica<br />

Jela od iznutrica se mogu prigotovljivati od mnogih vrsta životinja (<br />

teleta, goveda, svinje, janjeta i peradi ) , ali najviše se cijeni i<br />

najkvalitetnija jela su od teledih iznutrica<br />

Jela od jetre<br />

Jela od želuca<br />

Jela od srca<br />

GOTOVA JELA<br />

OD RAZNIH<br />

IZNUTRICA<br />

Jela od jezika<br />

Jela od mozga<br />

Jela od bubrega<br />

33<br />

Gotova jela od mljevenog mesa<br />

Uporabom jela od mljevenog mesa racionalno i<br />

namjenski se koriste različita mesa domade stoke i<br />

peradi<br />

Jela od mljevenog mesa su najčešde cjelovita, ukusna i<br />

sočna jela, jer se mljeveno meso ved prema vrsti jela<br />

oplemenjuje i dopunjuje raznim dodacima (razne<br />

musake, sarma, punjena paprika, okruglice od<br />

mljevenog mesa)<br />

Jela od mljevenog mesa prigotavljaju se različitim<br />

tehnološkim postupcima poput pečenja, prženja,<br />

pirjanja, pečenja na žaru i kuhanja u obliku medaljona,<br />

popečka, odreska, kotleta, pisanice…<br />

34<br />

17


9.2.2012.<br />

JELA PO NARUDŽBI<br />

Jela po narudžbi se prigotovljavaju na <strong>za</strong>htjev gosta prema jelovniku ili<br />

drugim načinima nuđenja jela. Vrijeme <strong>za</strong> prigotavljanje jela po<br />

narudžbi je ograničeno (20 do 30 minuta)<br />

Potrebne su mlade i mekane namirnice <strong>za</strong> tako kratko vrijeme<br />

prigotavljanja jela<br />

Jela po narudžbi tehnološki se obrađuju<br />

prženjem, sotiranjem, pohanjem, pečenjem na<br />

žaru i kuhanjem (<strong>za</strong> riblja jela)<br />

35<br />

Podjela jela po narudžbi<br />

Podjela prema vrsti namirnica od kojih se prigotavljaju<br />

Jela od teletine<br />

Jela od svinjetine<br />

Jela od govedine<br />

Jela od janjetine<br />

JELA PO<br />

NARUDŽBI<br />

Jela od peradi<br />

Jela od iznutrica<br />

Jela od mljevenog mesa<br />

Jela od divljači<br />

Podjela prema tehnološkom procesu prigotovljavanja namirnica<br />

Jela od prženog mesa<br />

Jela od poprženog<br />

(sotiranog) mesa<br />

JELA PO<br />

NARUDŽBI<br />

Jela od pohanog mesa<br />

Jela od pečenog mesa na<br />

žaru<br />

36<br />

18


9.2.2012.<br />

Jela po narudžbi od prženog mesa<br />

Za jela po narudžbi mogu se pržiti mlada mesa<br />

(janjetina, teletina, perad, svinjetina),<br />

uglavnom dijelovi buta, karea, bubrežnjaka, a<br />

od peradi i prsa<br />

Za prženje se upotrebljavaju tanji komadi mesa<br />

manjih veličina. Mesa se mogu pržiti u obliku<br />

odreska, kotleta, medaljona i re<strong>za</strong>naca<br />

Uz jela od prženog mesa poslužuju se<br />

jednostavno prigotovljeni prilozi (raznoliki<br />

oblici prženog krumpira, kuhana, pirjana,<br />

punjena i pohana povrda), razna variva i<br />

jednostavnije garniture <strong>za</strong> mesna jela<br />

(proljetna garnitura, princes – garnitura)<br />

37<br />

Jela po narudžbi od sotiranog mesa<br />

Sotirati se mogu mlada mekša mesa domade<br />

stoke, peradi i divljači. Pored mesa sotiraju<br />

se razne iznutrice i to najviše jetrica, mo<strong>za</strong>k,<br />

srce i bubrezi<br />

Mesa se sotiraju u manjim komadima,<br />

odrescima, kotletima, medaljonima, ali<br />

najviše u re<strong>za</strong>ncima, kockama i kockicama<br />

Uz sotirana jela poslužuju se razni prilozi kao<br />

hrustavci, okruglice, pogačice, valjušci,<br />

žličnjaci od brašna, riže i raznog povrda<br />

38<br />

19


9.2.2012.<br />

Jela po narudžbi od pohanog mesa<br />

Pohati se mogu samo mlada i mekana mesa domade stoke i peradi. Od<br />

stoke (teletine, svinjetine i janjetine) pohaju se dijelovi buta u obliku<br />

raznih odre<strong>za</strong>ka, štapida i kare u obliku kotleta. Kod mlade i mekane<br />

peradi najčešde se pohaju prsa, a mogu i tamna mesa<br />

Mesa se pohaju kao povrda, ribe i rakovi na uobičajene<br />

temeljne načine<br />

• Pohanje na pariški način (uvaljati meso u<br />

brašno, umočiti u razmudena jaja i pohati)<br />

• Pohanje na bečki način (uvaljati meso u<br />

brašno, umočiti u razmudena jaja, uvaljati u<br />

krušne mrvice i pohati)<br />

• Pohanje na orly način (uvaljati meso u brašno,<br />

umočiti u “Orly” smjesu i pohati)<br />

39<br />

Jela po narudžbi od pečenog mesa na žaru<br />

Na žaru se mogu pedi razna mesa mlađe i starije stoke, peradi, iznutrica i<br />

divljači. Od mlađe stoke peku se teletina, svinjetina i janjetina<br />

Upotrebljavaju se dijelovi buta <strong>za</strong> razne odreske, kare <strong>za</strong> kotlete, pisana<br />

pečenica <strong>za</strong> specijalna jela i drugi odabrani dijelovi u raznim komadima i<br />

oblicima <strong>za</strong> pojedina jela<br />

Važno je pečena jela na žaru poslužiti što prije i na<br />

pravilni način. Ako jelo nije odmah posluženo, gubi<br />

na svojoj kakvodi, pa postaje suho, žilavo, teže se<br />

žvače i manje je ukusno<br />

40<br />

20


9.2.2012.<br />

PRILOZI, VARIVA I GARNITURE<br />

U priloge, variva i garniture ubrajaju se jela od povrda, žitarica i<br />

tjestenina, gotovljena na razne načine, a najčešde se poslužuju uz mesna<br />

i riblja jela kao dodaci<br />

Da bi svako glavno jelo bilo potpuno mora u<strong>za</strong> se imati odgovarajudi<br />

prilog, varivo ili garnituru<br />

U suvremenoj kuhinji <strong>za</strong>mjetna je težnja prema laganim jelima, pri čemu<br />

osobitu pozornost i prednost treba dati salatama i prilozima od povrda<br />

41<br />

Prilozi<br />

Dodaci (prilozi) se u ugostiteljskoj kuhinji prigotovljuju različitim termičkim<br />

obradama od povrda, riže, žitarica, krumpira (krumpirova tijesta te smjesa<br />

dišes i dofin), tvorničke ili domade tjestenine i ostalih namirnica<br />

Prema načinu termičke obrade jela od povrda mogu se podijeliti<br />

• jela od kuhanog povrda<br />

• jela od pirjanog povrda<br />

• jela od glaziranog povrda<br />

• jela od sotiranog povrda na maslacu<br />

• jela od povrda kuhanog na vodenoj pari<br />

• jela od prženog povrda u obilnoj masnodi<br />

• jela od nadjevenog povrde<br />

• jela od gratiniranog (<strong>za</strong>pečenog) povrda<br />

• jela od pasiranog povrda (kašice)<br />

• jela od povrda pečenog u pednici ili ispod peke<br />

42<br />

21


9.2.2012.<br />

Načini prigotovljavanja povrda<br />

Bečki način - povrde se kuha u vodi ili u temeljcu i povezuje <strong>za</strong>prškom, a po<br />

potrebi <strong>za</strong>činjava slatkim vrhnjem<br />

Francuski način - povrde se kuha u vodi ili na vodenoj pari, a potom sotira na<br />

maslacu laganim prevrtanjem u tavi<br />

Engleski način - povrde se kuha u vodi, slaže uz odabranu vrstu jela, a<br />

potom se po njemu pospu komadidi oblikovana maslaca<br />

Poljski način – povrde, npr. cvjetača, kuha se u vodi, prelije krušnim mrvicama<br />

poprženim na maslacu i posipa naribanim tvrdo kuhanim jajima<br />

Dalmatinski način - odabrana vrsta povrda kuha se u vodi, <strong>za</strong>čini maslinovim<br />

uljem, češnjakom, paprom i solju, te izmiješa s kuhanim krumpirom i priredi u<br />

obliku kašice<br />

Primorski način - istovjetan je s dalmatinskim, s tim što se odabrane vrste<br />

povrda nakon <strong>za</strong>činjavanja lagano spoje jer moraju ostati njegovi vidljivi<br />

komadi<br />

43<br />

Variva<br />

Variva kao dodaci uz jela prigotovljuju se od<br />

raznih dijelova svježega, smrznutoga ili<br />

konzerviranog povrda, poput blitve, špinata,<br />

poriluka, šparoga, paprika, tikvica, patlidžana,<br />

graha, graška, boba, lede, cvjetače, artičoka,<br />

krumpira, mrkve, repe i celera<br />

Odabrana vrsta povrda uglavnom se kuha u vodi<br />

ili temeljcu, a potom zgušnjava ili povezuje<br />

svijetlom, odnosno smeđom <strong>za</strong>prškom i<br />

<strong>za</strong>činjava pratedim <strong>za</strong>činima i mirodijama<br />

O svojoj energetskoj vrijednosti pojedina variva<br />

su manje ili više hranjiva. Zato je pravilan odabir<br />

variva uz pojedinu vrstu mesa vrlo važan<br />

44<br />

22


9.2.2012.<br />

Garniture<br />

Garniture su spoj različitih vrsta povrda, mesa,<br />

suhomesnatih proizvoda, tijesta, riže, iznutrica,<br />

gljiva, svijetlih i tamnih umaka i mnogih drugih<br />

namirnica životinjskoga i biljnog podrijetla<br />

Uglavnom se poslužuju uz glavna jela od<br />

klaoničkog mesa, peradi i ribe. Vrlo često<br />

prigotovljena jela, dobivaju svoj naziv upravo po<br />

garniturama zbog njihova specifičnog okusa,<br />

mirisa i boje<br />

Garniture nose nazive po pokrajinama – regijama<br />

(dalmatinska, mediteranska, tirolska), po<br />

poznatim ljudima (garnitura “Rossini, “Dubarry”,<br />

“Princesse”), po narodima, gradovima i državama<br />

( američka, milanska, napuljska, lionska garnitura)<br />

45<br />

SALATE<br />

Salate se prigotovljuju od sirova ili kuhanoga<br />

povrda, te <strong>za</strong>činjavaju odabranom vrstom ocata,<br />

ulja, <strong>za</strong>činima i mirodijama<br />

Salate od povrda uglavnom se poslužuju uz glavna<br />

ili kao samostalna hladna jela u jednom obroku.<br />

Tada se vrlo često miješaju s kuhanim mesom,<br />

konzerviranom ribom u ulju, vodem ili tvrdo<br />

kuhanim jaja<br />

Prigodom pripreme povrda <strong>za</strong> salatu posebnu<br />

pozornost valja posvetiti čišdenju nejestivih<br />

dijelova, brzom i efikasnom pranju pod mlazom<br />

hladne vode kako povrde ne bi izgubilo pojedine<br />

<strong>za</strong>štitne tvari, oblikovanju, slaganju u odabrane<br />

zdjele i dekoraciji<br />

46<br />

23


9.2.2012.<br />

Podjela salata<br />

SALATE<br />

jednostavne salate<br />

složene salate<br />

miješane salate<br />

Složene salate prigotovljuju se od nekoliko vrsta sirova, kuhanoga ili<br />

pečenog povrda, koje se najprije <strong>za</strong>čine odabranom vrstom octenog umaka, a<br />

potom se slažu jedna uz drugu u zdjelu<br />

Složene salate prigotovljuju se od nekoliko vrsta sirova, kuhanoga ili<br />

pečenog povrda, koje se najprije <strong>za</strong>čine odabranom vrstom octenog umaka, a<br />

potom se slažu jedna uz drugu u zdjelu<br />

Miješane salate su spoj različitih vrsta povrda izre<strong>za</strong>nog na kockice, štapide ili<br />

re<strong>za</strong>nce, <strong>za</strong>jedno <strong>za</strong>činjenoga i lagano izmiješanog<br />

47<br />

Začinjavanje salata<br />

Svrha <strong>za</strong>činjavanja salate je da postanu ukusnije,<br />

mekše, kompletnije, sočnije i slasnije<br />

Razne vrste zelenih salata <strong>za</strong>činjavaju se<br />

neposredno prije izdavanja jer bi kiselina<br />

negativno djelovala na zelenilo lista, pa salate ne<br />

bi imala svjež izgled i zelenu boju<br />

Salate od kuhanog povrda mogu se <strong>za</strong>činiti<br />

unaprijed i držati do izdavanja na hladnom<br />

mjestu. Takva se salata bolje marinira sa<br />

<strong>za</strong>činima, dobiva bolji ukus i potrebnu<br />

temperaturu <strong>za</strong> posluživanje<br />

48<br />

24


9.2.2012.<br />

DESERTNA JELA<br />

Desertnim jelima u pravilu <strong>za</strong>vršavamo objed ili večeru. Ona su, kako<br />

mnogi kažu „točka na i“ ukusnog blagovanja<br />

Danas ne možemo <strong>za</strong>misliti gastronomsku ponudu bez raznih desertnih<br />

jela, koja se razvrstavaju u tri osnovne skupine, i to :<br />

• slastice (mogu biti tople ili hladne)<br />

• vode (svježe, kompoti i vodne salate)<br />

• sirevi (tvrdi, polutvrdi, mekani sirevi s<br />

plemenitim plijesnima, te sirni namazi)<br />

49<br />

Slastice od tijesta i smjesa<br />

Mnoge vrste tijesta i smjesa koje se spravljaju imaju mnogostruku<br />

primjenu u prigotovljivanju slanih, a poglavito slatkih jela. Ona mogu biti<br />

poslužena kao hladna (savijače, savici, torte, sladoledi…) ili kao topla<br />

(nabujci, varenci, riža na mlijeku…) jela<br />

Posebnu pozornost valja posvetiti poštovanju točno propisanih<br />

receptura, postupcima miješanja ili miješenja te samoj termičkoj obradi.<br />

Ako se <strong>za</strong>nemari i jedan od tih elemenata, postoji vjerojatnost da tijesto<br />

ili smjesa nede uspjeti kako treba, a time i sama slastica<br />

50<br />

25


9.2.2012.<br />

Vrste tijesta i smjesa<br />

Lisnato ili osnovno vučeno vodeno tijesto<br />

upotrebljava se uglavnom <strong>za</strong> <strong>za</strong> prigotovljivanje<br />

raznih savijača<br />

Od prhkog ili linznog tijesta prigotovljuju se<br />

podloge <strong>za</strong> kvalitetnije vrste torta, koje se<br />

kombiniraju sa biskvitima, kremama i preljevima,<br />

kao i razne vrste čajnoga i štrcanog peciva, ploški<br />

(pita) od sira, jabuka, trešanja i višanja<br />

Lijevano tijesto upotrebljava se <strong>za</strong> prigotovljivanje<br />

mnogima omiljene slastice - palačinke<br />

51<br />

Vrste tijesta i smjesa<br />

Biskvitne smjese upotrebljavaju se <strong>za</strong> veliki broj slastica<br />

poput torta i savitaka, u kombinaciji s kuhanim,<br />

miješanim, tučenim i sladolednim kremama<br />

Paljena ili parena smjesa upotrebljava se <strong>za</strong> princezine<br />

krafne i eklere, što se nadijevaju mliječnim kremama i<br />

tučenim slatkim vrhnjem<br />

Nabujci i varenci prigotovljuju se od biskvitnih ili<br />

mliječnih smjesa. Veoma su lagane, rahle i ukusne tople<br />

slastice<br />

Sladoled kao spoj mlijeka, jaja i šedera veoma je<br />

omiljena slastica, osobito ljeti. Poslužuje se kao<br />

samostalno slatko jelo s tučenim slatkim vrhnjem ili u<br />

kombinaciji s vodem, kao kod vodnih kupova<br />

52<br />

26


9.2.2012.<br />

Vode<br />

Svježe vode iznimno je važno u zdravoj ljudskoj<br />

prehrani, pa ga nutricionisti preporučuju ne samo<br />

poslije obroka kao desertno jelo, ved tijekom<br />

cijeloga dana<br />

U ugostiteljskim objektima obično se poslužuje od<br />

250 do 300 g voda po osobi, a ono je vrlo često i<br />

dekoracija izložbenim stolovima kod toplo-hladnih<br />

buffeta<br />

Vode se može posluživati u obliku vodnih salata.<br />

Tada se guli kora kod pojedinih vrsta, reže na tanke<br />

ploške ili kockice, međusobno miješa i <strong>za</strong>činjava<br />

šederom, te vodnim likerima poput maraskina,<br />

grand marinera, cointreaua i aprikota (liker od<br />

marelice)<br />

53<br />

Sirevi<br />

Sirevi se poslužuju kao samostalno hladno predjelo ili su<br />

sastavni dio nekoga drugog hladnog jela, kao dodatak<br />

mnogim toplim jelima i kao desertno jelo<br />

Bogata ponuda sira u svakoj prigodi značajka je francuske i<br />

talijanske kuhinje. Upravo po uzoru na spomenute kuhinje i<br />

druge europske kuhinje <strong>za</strong>počele su nuditi sir kao desertno<br />

jelo<br />

Obično se poslužuje 100 g po osobi, uz dodatak oblikovana<br />

maslaca i raznih vrsta kruha. Za dekoraciju se obično<br />

upotrebljavaju masline, rotkvica i rajčica<br />

U hrvatskoj nacionalnoj kuhinji obično se nude kvalitetne<br />

vrste mekih sireva (ploške kravljeg ili ovčjeg sira<br />

konzerviranog u maslinovom ulju) i tvrdih sireva (paški i<br />

livanjski)<br />

54<br />

27


9.2.2012.<br />

HVALA NA PAŽNJI !<br />

Prof.dr.sc. Slobodan Ivanović<br />

e-mail: sivanov@fthm.hr<br />

55<br />

28

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!