menadžment gastronomije i restoraterstva - LUMENS - Fakultet za ...
menadžment gastronomije i restoraterstva - LUMENS - Fakultet za ...
menadžment gastronomije i restoraterstva - LUMENS - Fakultet za ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
9.2.2012.<br />
SVEUČILIŠTE U RIJECI<br />
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA<br />
MENADŽMENT GASTRONOMIJE I<br />
RESTORATERSTVA<br />
7. TEMATSKA JEDINICA<br />
Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Slobodan Ivanović<br />
1<br />
SADRŽAJ PREDAVANJA<br />
2<br />
1
9.2.2012.<br />
Gastronomska ponuda<br />
• Hladna predjela<br />
• Juhe<br />
• Topla predjela<br />
• Gotova jela<br />
• Jela po narudžbi<br />
• Prilozi, variva i<br />
garniture<br />
• Salate<br />
• Desertna jela<br />
3<br />
HLADNA PREDJELA<br />
Hladna predjela možemo definirati kao mala, fina,<br />
ukusna i lijepo dekorirana jela prigotovljena u kuharstvu<br />
od namirnica životinjskoga i biljnog podrijetla<br />
U pravilu su uvod u jela ponuđena gostima <strong>za</strong> objed ili<br />
večeru, odnosno imaju <strong>za</strong>dadu da ispune vrijeme do<br />
glavnog obroka<br />
Kakva trebaju biti hladna predjela<br />
• Gastronomski stručno i pravilno odabrana<br />
• Dekorativno, stručno, skladno i lijepo ukrašena<br />
• Takva da i<strong>za</strong>zovu, otvore apetit i želju <strong>za</strong> jelom<br />
• Lepršava, atraktivna i raznovrsna<br />
• Uvijek poslužena hladna<br />
4<br />
2
9.2.2012.<br />
PODJELA HLADNIH PREDJELA<br />
hladna predjela od jaja<br />
hladna predjela od riba, rakova,<br />
školjaka i glavonožaca<br />
hladna predjela od mesa i<br />
suhomesnatih proizvoda<br />
HLADNA PREDJELA<br />
hladna predjela od povrda i voda<br />
hladna predjela od tjestenina i riže<br />
hladni izlošci (eksponati)<br />
pikantni <strong>za</strong>logaji i sendviči<br />
5<br />
Hladna predjela od jaja<br />
Hladna predjela od jaja izdašna su, <strong>za</strong>hvalna i česta su u ponudi jela<br />
Ima jako mnogo hladnih predjela od jaja: jaja u majonezi, jaja u<br />
želeu, jaja na tatarski način, jaja na način Vladimir, jaja Aurora, salata<br />
od jaja, nadjevena jaja na razne načine ( Neva, Casino, s mesom<br />
rakova, lososom, povrdem i drugo), jaja na ruski način, jaja s hladnim<br />
umacima, ogrušana jaja s povrdem, jaja na gurmanski način, jaja na<br />
moskovski način …<br />
6<br />
3
9.2.2012.<br />
Hladna predjela od riba, rakova, školjaka i glavonožaca<br />
Osobito su tražena, cijenjena i atraktivna<br />
Ima ih mnogo, kao što su: salate od ribe na razne načine, marinade od<br />
ribe na razne načine, pjenice od ribe, ogrušana riba u želeu, salate od<br />
rakova na razne načine, kokteli od rakova, jastog lijepo ukrašen,<br />
kamenice na ledu, koktel od dagnji, salate od školjaka na razne načine,<br />
razne salate od glavonožaca, punjene lignje u želeu, kavijar i dr.<br />
7<br />
Hladna predjela od mesa i suhomesnatih proizvoda<br />
Su razni naresci od suhomesnatih proizvoda, razna (punjena) pečena<br />
mesa, razna polupečena mesa, paštete od raznih mesa i jetara, pjenice<br />
od raznih mesa i jatara, razni galantini, salate od raznih mesa, tatarski<br />
biftek i dr.<br />
8<br />
4
9.2.2012.<br />
Hladna predjela od povrda i voda<br />
Tražena su tijekom cijele godine a osobito u vrudim ljetnim danima.<br />
Lagana su i osvježavajuda<br />
Tu se ubrajaju: salate od povrda <strong>za</strong>činjene različitim hladnim umacima,<br />
povrde punjeno nadjevima i salatama, marinirano povrde i gljive, kokteli<br />
od povrda i gljiva, vodne salate na razne načine, vode punjeno<br />
nadjevima, kokteli od voda, razno vode sa sirom i pršutom …<br />
9<br />
Hladna predjela od tjestenine i riže<br />
Više se traže i pravo su osvježenje u vrudim ljetnim danima<br />
Tu su atraktivne salate od raznih oblika tjestenine i<br />
riže <strong>za</strong>činjene hladnim umacima i obogadene<br />
raznim namirnicama (tunjevinom, ringlicama,<br />
kukuruzom, raznim povrdem, račidima, vrhnjem,<br />
kvalitetnim <strong>za</strong>činima<br />
10<br />
5
9.2.2012.<br />
Hladni izlošci (eksponati)<br />
Su atraktivna hladna predjela koja se nude u posebnim prilikama<br />
Gotove se od najkvalitetnijih vrsta i dijelova<br />
mesa, peradi, divljači, riba, rakova, školjaka,<br />
glavonožaca, povrda i drugog<br />
11<br />
Pikantni <strong>za</strong>logaji i sendviči<br />
Su razne barčice i tortice punjne nadjevima, razne<br />
paštetice i uštipci punjeni nadjevima, razni otvoreni i<br />
<strong>za</strong>tvoreni sendviči obloženi namirnicama, koktel sendviči i<br />
slično<br />
Sve se vrste sendviča dijele u četiri glavne skupine<br />
• Obični sendvič (<strong>za</strong>tvoren)<br />
• Otvoreni sendvič (ukrašen)<br />
• Kanape sendvič (koktel)<br />
• Američki sendvič<br />
12<br />
6
9.2.2012.<br />
RAZNE SALATE KAO HLADNA PREDJELA<br />
U hladnoj kuhinji salate <strong>za</strong>uzimaju posebno mjesto.<br />
Mogu se gotoviti od raznih vrsta namirnica, kao što su:<br />
različite vrste mesa, sira, riba, rakova, školjaka,<br />
glavonožaca, jaja, povrda, gljiva, voda, tjestenina, riža i<br />
drugih namirnica<br />
Prema načinu <strong>za</strong>činjavanja salate mogu biti:<br />
• <strong>za</strong>činjene majonezom i izvedenim umacima od<br />
majoneze<br />
(francuska salata, ruska salata, talijanska salata…)<br />
• <strong>za</strong>činjene octenim umakom u raznim kombinacijama,<br />
ostalim <strong>za</strong>činima i namirnicama<br />
(salata od hobotnice, salata od govedine, proljetna<br />
salata…)<br />
13<br />
JUHE<br />
Juhe su ukusne i hranjive tekudine koje se<br />
dobivaju kuhanjem mesa stoke, peradi,<br />
divljači, riba, rakova, školjaka, povrda, vode<br />
uz dodatak <strong>za</strong>čina i drugih namirnica u vodi<br />
ili temeljcima<br />
Ona stimulira tek, stvara potrebu i želju <strong>za</strong><br />
jelom, a kao tekudina olakšava i pospješuje<br />
probavu<br />
Vrlo je važno prigotovljenu juhu pravilno<br />
poslužiti. Za jednu osobu potrebna su 2,5 dl<br />
juhe. Osnovno je pravilo da se tople juhe<br />
poslužuju uistinu vrude, a hladne uistinu<br />
hladne<br />
14<br />
7
9.2.2012.<br />
Podjela juha<br />
JUHE<br />
BISTRE JUHE<br />
GUSTE JUHE<br />
obične juhe<br />
krepke juhe<br />
pojačane krepke juhe<br />
specijalne pojačane<br />
krepke juhe<br />
slu<strong>za</strong>ve juhe<br />
ragu juhe<br />
krem juhe<br />
kašaste juhe<br />
narodne juhe<br />
hladne juhe<br />
15<br />
Bistre juhe<br />
Bistre juhe dobivaju se kuhanjem mesa i kosti stoke, peradi, divljači i<br />
riba uz dodatak <strong>za</strong>činskog povrda (luk, mrkva, celer, peršin, rajčica) i<br />
<strong>za</strong>čina (sol, papar)<br />
Ova juha dobiva naziv prema mesu od kojeg je pripremljena ili prema<br />
garnituri koja se stavlja u gotovu juhu<br />
Prema načinu gotovljenja i hranjivosti bistre juhe se dijele:<br />
• obične juhe (bouillons)<br />
• krepke juhe (consommés)<br />
• pojačane krepke juhe (consommés double)<br />
• specijalno pojačane krepke juhe<br />
(consommés double special)<br />
16<br />
8
9.2.2012.<br />
Prilozi <strong>za</strong> bistre juhe<br />
Bistre juhe često nisu kompletne, <strong>za</strong>to i treba upotpuniti prilozima <strong>za</strong> bistre<br />
juhe jer im uni daju određeni sadržaj i čine ih hranjivijim. Po tim prilozima<br />
juhe najčešde dobivaju nazive<br />
Prilozi bistrim juhama mogu biti:<br />
• tvorničke tjestenine (fidelini, zvjezdice,<br />
rižica…)<br />
• domade tjestenine ( re<strong>za</strong>nci, trganci, tarana…)<br />
• specijalni prilozi (žličnjaci, celestin re<strong>za</strong>nci,<br />
profitetoli…)<br />
Kao dodatak juhama može poslužiti i kuhano<br />
povrde izre<strong>za</strong>no na tanke re<strong>za</strong>nce, kuhano meso,<br />
riža, jaja i ostale namirnice<br />
17<br />
Guste juhe<br />
Guste su juhe prema svom sastavu složenije,<br />
kompletnije, punije, a često i hranjivije od bistrih juha<br />
Guste juhe trebaju imati svije značajke po kojima su<br />
prepoznatljive. Njihova gustoda, boja, izgled, sastav,<br />
oblik i okus moraju opravdati naziv i vrstu juhe<br />
Guste juhe nose nazive po načinu gotovljenja i<br />
namirnici koja njima dominira (teleda ragu juha,<br />
krem juha od ribe). Može imati naziv po narodu gdje<br />
je nastala (<strong>za</strong>gorska juha od krumpira, mađarska<br />
gulaš juha) ili po ljudima koji su svojim imenima ušli<br />
u gastronomiju (juha Dub Barry, juha Diana, juha<br />
Isabelle)<br />
18<br />
9
9.2.2012.<br />
TOPLA PREDJELA<br />
Topla predjela su mala, lagana, topla, stručno<br />
gotovljena i vrlo ukusna jela<br />
Pri izboru toplog predjela <strong>za</strong> određeni obrok<br />
treba voditi računa da se ne ponavljaju<br />
namirnice od kojih se gotove ostala jela u<br />
obroku<br />
Topla se predjela uvijek poslužuju vruda, pa se<br />
njihovo gotovljenje i izdavanje traži uz ostalo<br />
osobita spretnost i brzina<br />
19<br />
Podjela toplih predjela<br />
topla predjela od jaja<br />
topla predjela od povrda i gljiva<br />
TOPLA PREDJELA<br />
topla predjela od tjestenine<br />
topla predjela od riže<br />
topla predjela od mesa i peradi<br />
topla predjela od riba, rakova,<br />
školjaka i glavonožaca<br />
20<br />
10
9.2.2012.<br />
Topla predjela od jaja<br />
Topla predjela od jaja - razne kajgane (sa šunkom, sirom, povrdem i<br />
drugo), razni omleti (sa slaninom, šunkom, gljivama, sirom, špinatom,<br />
raznim nadjevima i preljevima i drugo), jaja na oko (s raznim<br />
dodacima: bubrezima, piledom jetricom, pečurkama i drugo), jaja u<br />
kalupu (s raznim dodacima: gljivama, mesom peradi, šunkom,<br />
povrdem i drugo), pržena jaja na razne načine (na andaluzijski način,<br />
američki način, orijentalni način) i ogrušana jaja na različite načine (na<br />
holandski način, ogrušana jaja Imperial)<br />
21<br />
Topla predjela od povrda i gljiva<br />
Topla predjela od povrda i gljiva – prženo povrde (tikvice, patliđan,<br />
celerov korijen, paprike i drugo), pohano povrde na razne načine<br />
(tikvice, patliđan, celerov korijen i drugo), punjeno povrde na razne<br />
načine s raznim nadjevima (artičoke, paprike, luk, kupus, tikvice,<br />
patliđani, rajčice i drugo), <strong>za</strong>pečeno povrde (cvjetača, šparoge, pupčasti<br />
kelj i drugo), cvjetača na poljski način i drugo, te jela od gljiva (pečurke s<br />
jajima, punjene gljive, pohane gljive, gljive na žaru, <strong>za</strong>pečene gljive i<br />
drugo)<br />
22<br />
11
9.2.2012.<br />
Topla predjela od tjestenine<br />
Topla predjela od tjestenina – razna su jela od domadih i tvorničkih<br />
tjestenina, špageti i makaroni na različite načine (napuljski, milanski,<br />
carbonara, mediteranski i drugo), <strong>za</strong>pečene razne tjestenine (krpice,<br />
špageti, re<strong>za</strong>nci), razne pizze, valjušci, žličnjaci, jastučidi, štrukli, kaneloni i<br />
drugo<br />
23<br />
Topla predjela od riže<br />
Topla predjela od riže – razni rižoti, razni pilavi, riža sa<br />
šunkom i pečurkama, pagačice i žličnjaci od riže na razne<br />
načine i drugo<br />
24<br />
12
9.2.2012.<br />
Topla predjela od mesa i peradi<br />
Topla predjela od mesa i peradi – okruglice od mljevenih mladih mesa u<br />
pikantnim umacima (okruglice od mljevenog teledeg mesa u umaku od<br />
kapara), jela od iznutrica (pileda jetrica u umaku od limuna), punjena<br />
razna jela od mesa (punjeni savici od piledih prsa na razne načine) i<br />
drugo<br />
25<br />
Topla predjela od riba, rakova, školjaka i glavonožaca<br />
Topla predjela od riba, rakova, školjaka i glavonožaca – gotovljena riba<br />
na razne načine (kuhana, pečena, punjene pržena, pohana, pirjana i<br />
drugo), rakovi na žaru (jastog, škampi), pohani rakovi na razne načine<br />
(škampi, kozice), prženi rakovi (kozice), pirjani rakovi (škampi na<br />
bu<strong>za</strong>ru), pirjane školjke (bu<strong>za</strong>ra od prstaca, dagnji), pohane školjke na<br />
razne načine (dagnje), punjeni, pirjani, pečeni, pohani glavonošci<br />
(punjene, pržene, pohane, pečene lignje i sipe) i drugo<br />
26<br />
13
9.2.2012.<br />
GOTOVA JELA OD MESA<br />
U gotova jela spadaju jela kojima vrijeme prigotovljivanja traje preko<br />
30 minuta. Na vrijeme prigotovljivanja utječu mnogi čimbenici kao<br />
starost i vrsta mesa, njegova kakvoda i odležanost, oblik i veličina<br />
komada mesa…<br />
Gotova jela se prigotovljuju od starijih i tvrđih vrsta mesa, ali i od<br />
mlađih i mekših vrsta mesa. U tu svrhu upotrebljavaju se sve<br />
kategorije raznih vrsta mesa od najbolje (van kategorije) do III.<br />
kategorije<br />
27<br />
Podjela gotovih jela<br />
Podjela prema vrsti namirnica od kojih se prigotavljaju<br />
Gotova jela od govedine<br />
Gotova jela od teletine<br />
Gotova jela od svinjetine<br />
Gotova jela od janjetine<br />
GOTOVA JELA<br />
OD MESA<br />
Gotova jela od peradi<br />
Gotova jela od iznutrica<br />
Gotova jela od mljevenog mesa<br />
Gotova jela od divljači<br />
Podjela prema tehnološkom procesu prigotovljavanja namirnica<br />
Jela od kuhanog mesa<br />
Jela od pirjanog mesa<br />
GOTOVA JELA<br />
OD MESA<br />
Jela od poprženog mesa<br />
Jela od pečenog mesa<br />
28<br />
14
9.2.2012.<br />
Gotova jela od govedine i teletine<br />
• Jela od kuhanog mesa<br />
• <strong>za</strong> kuhanje se upotrebljavaju razni dijelovi mesa<br />
I.,II. i III. kategorije<br />
• meso mora biti sočno, ali ne masno ili jako<br />
mršavo<br />
• Jela od pirjanog mesa<br />
• <strong>za</strong> pirjanje se upotrebljavaju svi dijelovi mesa<br />
• meso se može pirjati u raznim oblicima: sječeno<br />
na kocke ( gulaš ), na odreske, punjeni razni<br />
odresci, pirjane pržolice na razne načine<br />
• Jela od poprženog ( sotiranog ) mesa<br />
• sotiraju se mekši dijelovi mesa kao što su pisana<br />
pečenica, hrbat i pržolica<br />
• mesa se unaprijed isijeku na manje komade (<br />
mali odresci, medaljoni, kockice i re<strong>za</strong>nci )<br />
29<br />
Gotova jela od svinjetine<br />
• Jela od kuhanog svinjskog mesa<br />
• uglavnom se ne prigotovljavaju kuhana jela od<br />
svinjskog mesa zbog svog specifičnog mirisa, okusa i<br />
masnode<br />
• Jela od pirjanog svinjskog mesa<br />
• dijelovi svinjskog mesa mogu se prije pirjanja<br />
nabadati raznim svježim ili ukiseljenim povrdem<br />
• Jela od poprženog ( sotiranog ) svinjskog mesa<br />
• sotiraju se dijelovi svinjskog mesa II. i III. kategorije (<br />
vrat, pledka i okrajci buta bez kosti, masnode i žilica)<br />
• Jela od pečenog svinjskog mesa<br />
• u ugostiteljskoj kuhinji uglavnom se peče kare i<br />
dijelovi buta<br />
30<br />
15
9.2.2012.<br />
Gotova jela od janjetine (ovčetine)<br />
• Jela od kuhanog janjedeg mesa<br />
• janjede meso se kuha u istim tekudinama i s istim<br />
dodacima i <strong>za</strong>činima kao telede i goveđe meso<br />
• Jela od pirjanog janjedeg mesa<br />
• meso se pirja u raznim oblicima kao i goveđe,<br />
telede, te svinjsko meso<br />
• Jela od poprženog ( sotiranog ) janjedeg mesa<br />
• sotiraju se dijelovi janjedeg mesa II. i III.<br />
kategorije ( vrat, pledka i okrajci buta bez kosti,<br />
masnode i žilica )<br />
• Jela od pečenog janjedeg mesa<br />
• janjede meso je mlado, nježno i mekano, te se<br />
zbog toga mogu pedi svi dijelovi mesa<br />
31<br />
Gotova jela od peradi<br />
• Jela od kuhanog mesa peradi<br />
• obično se kuha meso kokoši od koje se dobije<br />
dobra juha, koja je najčešde sastavni dio jela<br />
• Jela od pirjanog mesa peradi<br />
• mesa peradi se mogu nabadati kao i druga mesa<br />
prije pirjanja i to najčešde slaninom<br />
• Jela od poprženog ( sotiranog ) mesa peradi<br />
• sotira se najčešde meso mladih pilida, ali i purice<br />
• sotirana jela od mesa peradi mogu se<br />
prigotovljavati s kostima i bez kosti<br />
• Jela od pečenog mesa peradi<br />
• osobito su cijenjena jela od mesa pečenih pilida,<br />
purice, patke i guske<br />
32<br />
16
9.2.2012.<br />
Gotova jela od iznutrica<br />
Jela od iznutrica se mogu prigotovljivati od mnogih vrsta životinja (<br />
teleta, goveda, svinje, janjeta i peradi ) , ali najviše se cijeni i<br />
najkvalitetnija jela su od teledih iznutrica<br />
Jela od jetre<br />
Jela od želuca<br />
Jela od srca<br />
GOTOVA JELA<br />
OD RAZNIH<br />
IZNUTRICA<br />
Jela od jezika<br />
Jela od mozga<br />
Jela od bubrega<br />
33<br />
Gotova jela od mljevenog mesa<br />
Uporabom jela od mljevenog mesa racionalno i<br />
namjenski se koriste različita mesa domade stoke i<br />
peradi<br />
Jela od mljevenog mesa su najčešde cjelovita, ukusna i<br />
sočna jela, jer se mljeveno meso ved prema vrsti jela<br />
oplemenjuje i dopunjuje raznim dodacima (razne<br />
musake, sarma, punjena paprika, okruglice od<br />
mljevenog mesa)<br />
Jela od mljevenog mesa prigotavljaju se različitim<br />
tehnološkim postupcima poput pečenja, prženja,<br />
pirjanja, pečenja na žaru i kuhanja u obliku medaljona,<br />
popečka, odreska, kotleta, pisanice…<br />
34<br />
17
9.2.2012.<br />
JELA PO NARUDŽBI<br />
Jela po narudžbi se prigotovljavaju na <strong>za</strong>htjev gosta prema jelovniku ili<br />
drugim načinima nuđenja jela. Vrijeme <strong>za</strong> prigotavljanje jela po<br />
narudžbi je ograničeno (20 do 30 minuta)<br />
Potrebne su mlade i mekane namirnice <strong>za</strong> tako kratko vrijeme<br />
prigotavljanja jela<br />
Jela po narudžbi tehnološki se obrađuju<br />
prženjem, sotiranjem, pohanjem, pečenjem na<br />
žaru i kuhanjem (<strong>za</strong> riblja jela)<br />
35<br />
Podjela jela po narudžbi<br />
Podjela prema vrsti namirnica od kojih se prigotavljaju<br />
Jela od teletine<br />
Jela od svinjetine<br />
Jela od govedine<br />
Jela od janjetine<br />
JELA PO<br />
NARUDŽBI<br />
Jela od peradi<br />
Jela od iznutrica<br />
Jela od mljevenog mesa<br />
Jela od divljači<br />
Podjela prema tehnološkom procesu prigotovljavanja namirnica<br />
Jela od prženog mesa<br />
Jela od poprženog<br />
(sotiranog) mesa<br />
JELA PO<br />
NARUDŽBI<br />
Jela od pohanog mesa<br />
Jela od pečenog mesa na<br />
žaru<br />
36<br />
18
9.2.2012.<br />
Jela po narudžbi od prženog mesa<br />
Za jela po narudžbi mogu se pržiti mlada mesa<br />
(janjetina, teletina, perad, svinjetina),<br />
uglavnom dijelovi buta, karea, bubrežnjaka, a<br />
od peradi i prsa<br />
Za prženje se upotrebljavaju tanji komadi mesa<br />
manjih veličina. Mesa se mogu pržiti u obliku<br />
odreska, kotleta, medaljona i re<strong>za</strong>naca<br />
Uz jela od prženog mesa poslužuju se<br />
jednostavno prigotovljeni prilozi (raznoliki<br />
oblici prženog krumpira, kuhana, pirjana,<br />
punjena i pohana povrda), razna variva i<br />
jednostavnije garniture <strong>za</strong> mesna jela<br />
(proljetna garnitura, princes – garnitura)<br />
37<br />
Jela po narudžbi od sotiranog mesa<br />
Sotirati se mogu mlada mekša mesa domade<br />
stoke, peradi i divljači. Pored mesa sotiraju<br />
se razne iznutrice i to najviše jetrica, mo<strong>za</strong>k,<br />
srce i bubrezi<br />
Mesa se sotiraju u manjim komadima,<br />
odrescima, kotletima, medaljonima, ali<br />
najviše u re<strong>za</strong>ncima, kockama i kockicama<br />
Uz sotirana jela poslužuju se razni prilozi kao<br />
hrustavci, okruglice, pogačice, valjušci,<br />
žličnjaci od brašna, riže i raznog povrda<br />
38<br />
19
9.2.2012.<br />
Jela po narudžbi od pohanog mesa<br />
Pohati se mogu samo mlada i mekana mesa domade stoke i peradi. Od<br />
stoke (teletine, svinjetine i janjetine) pohaju se dijelovi buta u obliku<br />
raznih odre<strong>za</strong>ka, štapida i kare u obliku kotleta. Kod mlade i mekane<br />
peradi najčešde se pohaju prsa, a mogu i tamna mesa<br />
Mesa se pohaju kao povrda, ribe i rakovi na uobičajene<br />
temeljne načine<br />
• Pohanje na pariški način (uvaljati meso u<br />
brašno, umočiti u razmudena jaja i pohati)<br />
• Pohanje na bečki način (uvaljati meso u<br />
brašno, umočiti u razmudena jaja, uvaljati u<br />
krušne mrvice i pohati)<br />
• Pohanje na orly način (uvaljati meso u brašno,<br />
umočiti u “Orly” smjesu i pohati)<br />
39<br />
Jela po narudžbi od pečenog mesa na žaru<br />
Na žaru se mogu pedi razna mesa mlađe i starije stoke, peradi, iznutrica i<br />
divljači. Od mlađe stoke peku se teletina, svinjetina i janjetina<br />
Upotrebljavaju se dijelovi buta <strong>za</strong> razne odreske, kare <strong>za</strong> kotlete, pisana<br />
pečenica <strong>za</strong> specijalna jela i drugi odabrani dijelovi u raznim komadima i<br />
oblicima <strong>za</strong> pojedina jela<br />
Važno je pečena jela na žaru poslužiti što prije i na<br />
pravilni način. Ako jelo nije odmah posluženo, gubi<br />
na svojoj kakvodi, pa postaje suho, žilavo, teže se<br />
žvače i manje je ukusno<br />
40<br />
20
9.2.2012.<br />
PRILOZI, VARIVA I GARNITURE<br />
U priloge, variva i garniture ubrajaju se jela od povrda, žitarica i<br />
tjestenina, gotovljena na razne načine, a najčešde se poslužuju uz mesna<br />
i riblja jela kao dodaci<br />
Da bi svako glavno jelo bilo potpuno mora u<strong>za</strong> se imati odgovarajudi<br />
prilog, varivo ili garnituru<br />
U suvremenoj kuhinji <strong>za</strong>mjetna je težnja prema laganim jelima, pri čemu<br />
osobitu pozornost i prednost treba dati salatama i prilozima od povrda<br />
41<br />
Prilozi<br />
Dodaci (prilozi) se u ugostiteljskoj kuhinji prigotovljuju različitim termičkim<br />
obradama od povrda, riže, žitarica, krumpira (krumpirova tijesta te smjesa<br />
dišes i dofin), tvorničke ili domade tjestenine i ostalih namirnica<br />
Prema načinu termičke obrade jela od povrda mogu se podijeliti<br />
• jela od kuhanog povrda<br />
• jela od pirjanog povrda<br />
• jela od glaziranog povrda<br />
• jela od sotiranog povrda na maslacu<br />
• jela od povrda kuhanog na vodenoj pari<br />
• jela od prženog povrda u obilnoj masnodi<br />
• jela od nadjevenog povrde<br />
• jela od gratiniranog (<strong>za</strong>pečenog) povrda<br />
• jela od pasiranog povrda (kašice)<br />
• jela od povrda pečenog u pednici ili ispod peke<br />
42<br />
21
9.2.2012.<br />
Načini prigotovljavanja povrda<br />
Bečki način - povrde se kuha u vodi ili u temeljcu i povezuje <strong>za</strong>prškom, a po<br />
potrebi <strong>za</strong>činjava slatkim vrhnjem<br />
Francuski način - povrde se kuha u vodi ili na vodenoj pari, a potom sotira na<br />
maslacu laganim prevrtanjem u tavi<br />
Engleski način - povrde se kuha u vodi, slaže uz odabranu vrstu jela, a<br />
potom se po njemu pospu komadidi oblikovana maslaca<br />
Poljski način – povrde, npr. cvjetača, kuha se u vodi, prelije krušnim mrvicama<br />
poprženim na maslacu i posipa naribanim tvrdo kuhanim jajima<br />
Dalmatinski način - odabrana vrsta povrda kuha se u vodi, <strong>za</strong>čini maslinovim<br />
uljem, češnjakom, paprom i solju, te izmiješa s kuhanim krumpirom i priredi u<br />
obliku kašice<br />
Primorski način - istovjetan je s dalmatinskim, s tim što se odabrane vrste<br />
povrda nakon <strong>za</strong>činjavanja lagano spoje jer moraju ostati njegovi vidljivi<br />
komadi<br />
43<br />
Variva<br />
Variva kao dodaci uz jela prigotovljuju se od<br />
raznih dijelova svježega, smrznutoga ili<br />
konzerviranog povrda, poput blitve, špinata,<br />
poriluka, šparoga, paprika, tikvica, patlidžana,<br />
graha, graška, boba, lede, cvjetače, artičoka,<br />
krumpira, mrkve, repe i celera<br />
Odabrana vrsta povrda uglavnom se kuha u vodi<br />
ili temeljcu, a potom zgušnjava ili povezuje<br />
svijetlom, odnosno smeđom <strong>za</strong>prškom i<br />
<strong>za</strong>činjava pratedim <strong>za</strong>činima i mirodijama<br />
O svojoj energetskoj vrijednosti pojedina variva<br />
su manje ili više hranjiva. Zato je pravilan odabir<br />
variva uz pojedinu vrstu mesa vrlo važan<br />
44<br />
22
9.2.2012.<br />
Garniture<br />
Garniture su spoj različitih vrsta povrda, mesa,<br />
suhomesnatih proizvoda, tijesta, riže, iznutrica,<br />
gljiva, svijetlih i tamnih umaka i mnogih drugih<br />
namirnica životinjskoga i biljnog podrijetla<br />
Uglavnom se poslužuju uz glavna jela od<br />
klaoničkog mesa, peradi i ribe. Vrlo često<br />
prigotovljena jela, dobivaju svoj naziv upravo po<br />
garniturama zbog njihova specifičnog okusa,<br />
mirisa i boje<br />
Garniture nose nazive po pokrajinama – regijama<br />
(dalmatinska, mediteranska, tirolska), po<br />
poznatim ljudima (garnitura “Rossini, “Dubarry”,<br />
“Princesse”), po narodima, gradovima i državama<br />
( američka, milanska, napuljska, lionska garnitura)<br />
45<br />
SALATE<br />
Salate se prigotovljuju od sirova ili kuhanoga<br />
povrda, te <strong>za</strong>činjavaju odabranom vrstom ocata,<br />
ulja, <strong>za</strong>činima i mirodijama<br />
Salate od povrda uglavnom se poslužuju uz glavna<br />
ili kao samostalna hladna jela u jednom obroku.<br />
Tada se vrlo često miješaju s kuhanim mesom,<br />
konzerviranom ribom u ulju, vodem ili tvrdo<br />
kuhanim jaja<br />
Prigodom pripreme povrda <strong>za</strong> salatu posebnu<br />
pozornost valja posvetiti čišdenju nejestivih<br />
dijelova, brzom i efikasnom pranju pod mlazom<br />
hladne vode kako povrde ne bi izgubilo pojedine<br />
<strong>za</strong>štitne tvari, oblikovanju, slaganju u odabrane<br />
zdjele i dekoraciji<br />
46<br />
23
9.2.2012.<br />
Podjela salata<br />
SALATE<br />
jednostavne salate<br />
složene salate<br />
miješane salate<br />
Složene salate prigotovljuju se od nekoliko vrsta sirova, kuhanoga ili<br />
pečenog povrda, koje se najprije <strong>za</strong>čine odabranom vrstom octenog umaka, a<br />
potom se slažu jedna uz drugu u zdjelu<br />
Složene salate prigotovljuju se od nekoliko vrsta sirova, kuhanoga ili<br />
pečenog povrda, koje se najprije <strong>za</strong>čine odabranom vrstom octenog umaka, a<br />
potom se slažu jedna uz drugu u zdjelu<br />
Miješane salate su spoj različitih vrsta povrda izre<strong>za</strong>nog na kockice, štapide ili<br />
re<strong>za</strong>nce, <strong>za</strong>jedno <strong>za</strong>činjenoga i lagano izmiješanog<br />
47<br />
Začinjavanje salata<br />
Svrha <strong>za</strong>činjavanja salate je da postanu ukusnije,<br />
mekše, kompletnije, sočnije i slasnije<br />
Razne vrste zelenih salata <strong>za</strong>činjavaju se<br />
neposredno prije izdavanja jer bi kiselina<br />
negativno djelovala na zelenilo lista, pa salate ne<br />
bi imala svjež izgled i zelenu boju<br />
Salate od kuhanog povrda mogu se <strong>za</strong>činiti<br />
unaprijed i držati do izdavanja na hladnom<br />
mjestu. Takva se salata bolje marinira sa<br />
<strong>za</strong>činima, dobiva bolji ukus i potrebnu<br />
temperaturu <strong>za</strong> posluživanje<br />
48<br />
24
9.2.2012.<br />
DESERTNA JELA<br />
Desertnim jelima u pravilu <strong>za</strong>vršavamo objed ili večeru. Ona su, kako<br />
mnogi kažu „točka na i“ ukusnog blagovanja<br />
Danas ne možemo <strong>za</strong>misliti gastronomsku ponudu bez raznih desertnih<br />
jela, koja se razvrstavaju u tri osnovne skupine, i to :<br />
• slastice (mogu biti tople ili hladne)<br />
• vode (svježe, kompoti i vodne salate)<br />
• sirevi (tvrdi, polutvrdi, mekani sirevi s<br />
plemenitim plijesnima, te sirni namazi)<br />
49<br />
Slastice od tijesta i smjesa<br />
Mnoge vrste tijesta i smjesa koje se spravljaju imaju mnogostruku<br />
primjenu u prigotovljivanju slanih, a poglavito slatkih jela. Ona mogu biti<br />
poslužena kao hladna (savijače, savici, torte, sladoledi…) ili kao topla<br />
(nabujci, varenci, riža na mlijeku…) jela<br />
Posebnu pozornost valja posvetiti poštovanju točno propisanih<br />
receptura, postupcima miješanja ili miješenja te samoj termičkoj obradi.<br />
Ako se <strong>za</strong>nemari i jedan od tih elemenata, postoji vjerojatnost da tijesto<br />
ili smjesa nede uspjeti kako treba, a time i sama slastica<br />
50<br />
25
9.2.2012.<br />
Vrste tijesta i smjesa<br />
Lisnato ili osnovno vučeno vodeno tijesto<br />
upotrebljava se uglavnom <strong>za</strong> <strong>za</strong> prigotovljivanje<br />
raznih savijača<br />
Od prhkog ili linznog tijesta prigotovljuju se<br />
podloge <strong>za</strong> kvalitetnije vrste torta, koje se<br />
kombiniraju sa biskvitima, kremama i preljevima,<br />
kao i razne vrste čajnoga i štrcanog peciva, ploški<br />
(pita) od sira, jabuka, trešanja i višanja<br />
Lijevano tijesto upotrebljava se <strong>za</strong> prigotovljivanje<br />
mnogima omiljene slastice - palačinke<br />
51<br />
Vrste tijesta i smjesa<br />
Biskvitne smjese upotrebljavaju se <strong>za</strong> veliki broj slastica<br />
poput torta i savitaka, u kombinaciji s kuhanim,<br />
miješanim, tučenim i sladolednim kremama<br />
Paljena ili parena smjesa upotrebljava se <strong>za</strong> princezine<br />
krafne i eklere, što se nadijevaju mliječnim kremama i<br />
tučenim slatkim vrhnjem<br />
Nabujci i varenci prigotovljuju se od biskvitnih ili<br />
mliječnih smjesa. Veoma su lagane, rahle i ukusne tople<br />
slastice<br />
Sladoled kao spoj mlijeka, jaja i šedera veoma je<br />
omiljena slastica, osobito ljeti. Poslužuje se kao<br />
samostalno slatko jelo s tučenim slatkim vrhnjem ili u<br />
kombinaciji s vodem, kao kod vodnih kupova<br />
52<br />
26
9.2.2012.<br />
Vode<br />
Svježe vode iznimno je važno u zdravoj ljudskoj<br />
prehrani, pa ga nutricionisti preporučuju ne samo<br />
poslije obroka kao desertno jelo, ved tijekom<br />
cijeloga dana<br />
U ugostiteljskim objektima obično se poslužuje od<br />
250 do 300 g voda po osobi, a ono je vrlo često i<br />
dekoracija izložbenim stolovima kod toplo-hladnih<br />
buffeta<br />
Vode se može posluživati u obliku vodnih salata.<br />
Tada se guli kora kod pojedinih vrsta, reže na tanke<br />
ploške ili kockice, međusobno miješa i <strong>za</strong>činjava<br />
šederom, te vodnim likerima poput maraskina,<br />
grand marinera, cointreaua i aprikota (liker od<br />
marelice)<br />
53<br />
Sirevi<br />
Sirevi se poslužuju kao samostalno hladno predjelo ili su<br />
sastavni dio nekoga drugog hladnog jela, kao dodatak<br />
mnogim toplim jelima i kao desertno jelo<br />
Bogata ponuda sira u svakoj prigodi značajka je francuske i<br />
talijanske kuhinje. Upravo po uzoru na spomenute kuhinje i<br />
druge europske kuhinje <strong>za</strong>počele su nuditi sir kao desertno<br />
jelo<br />
Obično se poslužuje 100 g po osobi, uz dodatak oblikovana<br />
maslaca i raznih vrsta kruha. Za dekoraciju se obično<br />
upotrebljavaju masline, rotkvica i rajčica<br />
U hrvatskoj nacionalnoj kuhinji obično se nude kvalitetne<br />
vrste mekih sireva (ploške kravljeg ili ovčjeg sira<br />
konzerviranog u maslinovom ulju) i tvrdih sireva (paški i<br />
livanjski)<br />
54<br />
27
9.2.2012.<br />
HVALA NA PAŽNJI !<br />
Prof.dr.sc. Slobodan Ivanović<br />
e-mail: sivanov@fthm.hr<br />
55<br />
28