PoÅ¾ari i intervencije tijekom veljaÄe 2008.

Sadržaj 

Požari i intervencije ......................................................................................................................... 5 

Zanimljivosti iz svijeta ..................................................................................................................... 10 

Symposium Europe ......................................................................................................................... 15 

Znanost u službi vatrogastva ............................................................................................................. 17 

Otrovno djelovanje požarnih plinova ................................................................................................. 19 

Živjeti s terorizmom ........................................................................................................................ 21 

Rapska dobrovoljna vatrogasna postrojba profesionalaca ........................................................................ 32 

Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice ...................................................................................... 41 

Komunikacijsko-navigacijski sustav ................................................................................................... 48 

Centar za duhovnu obnovu vatrogasaca .............................................................................................. 50 

Županijske vijesti ........................................................................................................................... 55 

Dodatak: Pravilnik o dodjeli vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa................... I - VIII 

8 30 35 

50 

Vatrogasni vjesnik, 

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo 

Našička 14, 10000 Zagreb 

tel: +385(1)3689-160 

fax: +385(1)3025-026 

Internet adresa: www.hvz.hr 

e-mail: vatrogasni.vjesnik@gmail.com 

e-mail: vatrogasni.vjesnik@hvz.hr 

Nakladnik: 

Hrvatska vatrogasna zajednica 

Za nakladnika: 

mr. Željko Popović, načelnik HVZ 

Nakladnički savjet: 

mr. Ante Sanader, predsjednik 

Savjeta 

Đuro Poldrugač, zamjenik predsjednika 

Savjeta 

Mijo Brlečić, dipl. ing. 

Berislav Hengl, dipl. ing. 

Mladen Jurin, dipl. ing. 

mr. sc. Miroslav Kirinčić 

Stjepan Kovaček, dipl. ing. 

Miše Miloslavić 

Đuro Petrić 

mr. Željko Popović 

Gabriel Špehar, ing. 

Nikica Tramontana 

Urednik: 

mr. sc. Miroslav Kirinčić 

Uredništvo: 

Đulijano Grum, dipl. ing. 

(požari i intervencije) 

mr. Željko Popović 

(struka i praksa) 

Branko Smrekar, dipl. ing. 

(obrazovanje u sustavu zaštite i 

spašavanja) 

mr. Neven Szabo 

(vatrogasna operativa) 

mr. Mario Starčević 

(vatrogastvo u svijetu) 

Gabriel Špehar, ing. (vatrogasne 

organizacije) 

Županijski 

dopisnici-koordinatori: 

Asim Čabaravdić, Istarska županija 

Boris Ožanić, 

Požeško-slavonska županija 

Berislav Hengl, 

Osječko-baranjska županija 

Nikola Tramontana, 

Primorsko-goranska županija 

Đuro Gajdek, 

Sisačko-moslavačka županija 

Denis Ružić, Grad Zagreb 

Dragutin Rendić, 

Koprivničko-križevačka županija 

Damir Marenić, 

Zagrebačka županija 

Josip Levatić, Varaždinska županija 

Krešimir Jelić, 

Vukovarsko-srijemska županija 

Stručni suradnik: 

Sandra Bodakoš 

Priprema i tisak: Grafika Markulin 

Omotnica: 

Vatrogasna vježba Lonjsko polje 

Požar Milna, Brać 

(Jakov Zlatar)

Uvod 

Dobrovoljno vatrogastvo u fokusu 

kojoj mjeri se na razini Hrvatske 

U „računa“ na dobrovoljno vatrogastvo 

ne bi trebalo temeljiti samo na 

blagonaklonim izjavama vatrogasnih i 

državnih dužnosnika o neprijepornoj 

i nezamjenjivoj ulozi dobrovoljnog vatrogastva 

u Hrvata. Valjalo bi analizirati 

što se sve čini da se dobrovoljno vatrogastvo 

utvrdi temeljnom snagom hrvatskoga 

vatrogastva. A ono to jest, ne 

samo prema udjelu od 94 posto dobrovoljnih 

vatrogasaca u ukupnom broju 

vatrogasaca, već i prema analizama požarnih 

intervencija u 2007. koje pokazuju 

da je u velikoj većini županija veći 

angažman dobrovoljnih vatrogasaca u 

odnosu na profesionalne. Također se 

udio angažmana dobrovoljnih vatrogasaca 

u 2007. u cijeloj Hrvatskoj povećao 

za 8 postotnih poena u odnosu na 2005., 

čime je udio sudjelovanja dobrovoljnih 

vatrogasaca u ukupnim intervencijama 

postao jednak udjelu profesionalnih 

vatrogasaca. Dakle, dobrovoljne vatrogasne 

postrojbe izuzetno su vrijedan 

nacionalni resurs kojim se poreznim 

obveznicima štedi u Hrvatskoj na razini 

države najmanje jedna milijarda kuna 

godišnje ne računajući smanjenje šteta 

koje su sanirane intervencijama doborovoljnih 

vatrogasaca, posebno u onim 

naseljima u kojima nema profesionalne 

postrojbe ili u požarima raslinja. 

Stoga je u tom ozračju vrijedno sagledati 

prijedlog Hrvatske vatrogasne 

zajednice da bi izdvajanjem 8 posto 

poreza na dohodak ( sada se putem 

Odluke o minimalnim financijskim 

standardima za decentralizirano financiranje 

redovite djelatnosti javnih vatrogasni 

postrojbi izdvaja 5 posto ) Država 

osigurala dovoljno za financiranje minimalnih 

potreba ukupnog vatrogastva. 

Ne treba zaboraviti činjenicu da Država 

sada s 5 posto poreza na dohodak financira 

vatrogastvo u 65 gradova i 61 općini 

koji obuhvaćaju 60 posto stanovnika 

i 30 posto površine Hrvatske, dok bi s 

8 posto od dohotka Država financirala 

minimalne standarde za provedbu vatrogasne 

djelatnosti na cijeom području 

Hrvatske. I uz izdvajanje tog iznosa Država 

bi na dobrovoljnim vatrogasnim 

postrojbama uštedila barem dvostruko 

od onoga što bi za vatrogastvo izdvojila. 

Razvidno je, dakle, da se valja sustavno 

baviti problemom zadržavanja 

i novačenja dobrovoljnih vatrogasaca, 

jer će i finaciranje minimalnih potreba 

ukupnog vatrogastva otvoriti mogućnosti 

sustavne potpore dobrovoljnom 

vatrogastvu, o kojoj će se potpori morati 

posebno pozabaviti lokalne zajednice. 

Zadržavanje i novačenje dobrovoljnih 

vatrogasaca kompeksan je problem. 

On se u nas često svodi na raspoloživost 

dobrovoljnih vatrogasca u 

radno vrijeme, nedefinirane naknade 

za njihov izostanak s radnog mjesta, te 

na nepostojanje oblika potpore lokalne 

zajednice (oslobađanje plaćanja komunalnih 

naknada i lokalnih poreza). 

Problemi zadržavanja dobrovoljnih 

vatrogasaca svode se na dvije kategorije: 

* na osobne probleme što se odnose 

na izgubljeno vrijeme, obiteljske obveze 

ili promjene posla zbog koje je teško 

ostati dobrovoljac i 

* na činitelje što se odnose na pojedinu 

postrojbu, poput autoritarnog vodstva 

ili inzistiranju na zahtjevnim programima 

osposobljavanja i vježbanja, 

koji nisu individualno prilagođeni. 

Jedan od osnovnih razloga zašto dobrovoljci 

ostaju u svojoj postrojbi jeste 

dobra reputacija i pozitivna slika postrojbe. 

Za članove postrojbe važno je 

da je njihovo vrijeme korisno utrošeno i 

da su time pridonijeli svojoj zajednici. 

Zadržavanju u dobrovoljnim vatrogasnim 

postrojbama mogu pridonijeti 

neposredne novčane potpore ( za intervencije 

i vježbe, odlikovanja i priznanja, 

državni ili lokalni krediti, smanjivanje 

komunalnih naknada, osobno zdravstveno 

i životno osiguranje, grupno osiguranje 

stana) i posredne potpore ( ulaznice 

za predstave i utakmice, slobodnu 

tjelovježbu, seminare i konferencije, 

besplatnu liječnički pregled, popusti u 

lokalnim tvrtkama i obrtima). 

Pri novačenju dobrovoljaca valja voditi 

računa o mogućnosti sudjelovanja 

u intervencijama tijekom radnog vremena. 

Bilo bi dobro angažirati mlade 

vatrogasce zbog fizički zahtjevnog posla 

vatrogasaca, ali i zbog entuzijazma i 

motivacije u postrojbi, naročito ako su 

u njoj većinom stariji članovi. Važno 

je voditi računa i o prethodnom profesionalnom 

angažiranju u javnim i 

spasilačkim službama te o angažiranju 

članova koji imaju posebne vještine, 

poput liječnika, vozača i sl. Vatrogasne 

postrojbe mogu novačenje organizirati 

i putem javnih poziva, informacija 

u lokalnim medijima, inicijativama i 

informacijama u školama, crkvama, 

lokalnim izložbama. U svakom slučaju 

novačenje se mora voditi objektivnim 

predstavljanjem dobrovoljnog vatrogastva 

u lokalnoj sredini, nastojeći ukazivati 

na poseban doprinos vatrogasaca 

dobrobiti lokalne zajednice i osobnom, 

obiteljskom i strukovnom ugledu koji se 

na taj način postiže. 

Ukoliko se , dakle, nastoji zadržati 

sadašnji broj dobrovoljnih vatrogasaca 

u Hrvatskoj te poraditi na novačenju 

novih, valja na razini Države uraditi 

analizu angažiranja dobrovoljaca u 

vatrogasnim postrojbama te predložiti 

program mjera kojima će se pridonijeti 

da ta vrijedna kategorija spasilaca bude 

primjereno vrednovana, kako strukovno 

tako i pogledu časti i ponosa koju služba 

dobrovoljnog vatrogastva sobom nosi. 

Miroslav Kirinčić 

mkirincic@hvz.hr 

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 

3

Uvod 

Preminuo dr. sc. Jadranko Crnić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa 

Dr. Jadranko Crnić rođen je 25. 

ožujka 1928. godine u Zagrebu. 

Osnovnu školu završio je u Dugom Selu, 

a Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. 

Diplomirao je na Pravnom fakultetu 

u Zagrebu 1952. godine 

gdje je i obranio i doktorat pravnih 

znanosti. Pravosudni ispit položio 

je 1955. godine. Bio je sudački pripravnik 

od 1952. godine kod Kotarskog 

suda u Dugom Selu, sudac 

u Kotarskom sudu Gospić, te sudac 

i predsjednik Okružnog suda u 

Gospiću, odvjetnik u Dugom Selu, 

predsjednik Općinskog suda u 

Dugom Selu, sudac Vrhovnog suda 

Hrvatske, predsjednik Građanskog 

odjela Vrhovnog suda Hrvatske i 

zamjenik predsjednika. Od 1. listopada 

1984. godine bio je sudac 

Ustavnog suda Hrvatske i Predsjednik 

istog suda od 1990. godine. 

Bio je izabran za suca Ustavnog 

suda Republike Hrvatske u prosincu 

1991. godine, a za predsjednika 

Ustavnog suda Republike 

Hrvatske 7. prosinca 1991. godine. 

Ponovo je izabran za predsjednika 

11. studenog 1995. godine na četverogodišnji 

mandat. 

Bio je član niza grupa za izradu 

zakona. Glavni i odgovorni urednik 

časopisa “Zakonitost”, član radne 

grupe “Pravo i društvo temeljna 

istraživanja” Hrvatske akademije 

znanosti i umjetnosti, član više redakcija 

pravnih časopisa. Obavljao 

je dužnost predsjednika Republičkog 

odbora za nadzor izbora 

u prvim višestranačkim izborima 

u Republici Hrvatskoj. Bio je član 

Ustavotvorne komisije, a 2000. godine 

član Radne grupe predsjednika 

Republike Hrvatske za pripremu 

stručne osnove za promjenu 

Ustava. 

Objavio je više stotina članaka, 

te je autor oko 40 knjiga (s ponovljenim 

izdanjima) iz područja 

radnog, obiteljskog, građanskog, 

stambenog i ustavnog prava. Posljednja 

djela: “Ustav Republike Hrvatske 

sa objašnjenjima”, “Komentar 

Zakona o izvlaštenju”, knjiga “Vladavina 

Ustava”, “Komentar Zakona 

o naknadi”. Recenzent je niza knjiga. 

Održao je brojna predavanja iz raznih 

područja prava, znanstveni je 

savjetnik Ustavnog suda i stručni 

savjetnik na Pravnom fakultetu 

u Zagrebu iz područja ustavnog 

prava. 

Počasni je predsjednik Fužinarske 

limene glazbe, počasni je 

građanin Grada Senja, Općine Fužina 

i Općine Mrkopalj, vitez Vojničkog 

i bolničkog reda Sv. Lazara 

Jeruzalemskog, član Družbe “Braća 

hrvatskog zmaja”, počasni viši vatrogasni 

časnik, general je bojnik 

u pravnoj službi Oružanih snaga 

Republike Hrvatske i dr., nosilac je 

Spomenice domovinskog rata, dr- 

žavnih odlikovanja Reda kneza Trpimira 

s ogrlicom i Danicom i Reda 

kneza Branimira s ogrlicom te niza 

domaćih i stranih odličja, posebno 

odličja Grosse goldene Ehrenzeichen 

am Bande für Verdienste um 

Republik Österreich i Das Grosse 

Verdienstkreuz mit Stern des Verdienstkreuzes 

der BRD. 

Predsjednik je Društva diplomiranih 

pravnika Pravnog fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu (“Alma 

mater”), predsjednik uprave Zaklade 

“Adris”, predsjednik etičkog 

povjerenstva bolnice “Magdalena” 

te predstojnik Hrvatskog instituta 

za ljudska prava u Novom Vinodolskom. 

Dr. Jadranko Crnić bio je predsjednik 

Hrvatskog Crvenog križa 

od 27. veljače 1997. godine. 

Jadranka ćemo pamtiti kao čovjeka 

kojemu je dobrobit drugoga 

bila iznad svega, čovjeka koji je 

uvijek nalazio snage da pomogne 

drugome u nevolji, ne načelno već 

sasvim konkretno, poput primjerice 

različitih invalidskih pomagala 

da bi se olakšalo bližnjemu u 

nevolji. Uvijek spreman pomoći 

Jadranko se priključio i vatrogascima 

pronašavši još jedno područje 

humanitarne aktivnosti u kojem je 

nastojao pomoći bližnjemu. Hvala 

Jadranku na njegovom angažmanu 

u Skupštini Hrvatske vatrogasne 

zajednice te na konkretnoj pomoći 

u rješavanju mnogih vatrogasnih 

i ljudskih potreba i nadanja. S 

pravom se može izraziti i zahvalnost 

na Jadrankovom djelu i u ime svih 

vatrogasaca Hrvatske od kojih su 

mnogi svjedočili njegovoj iskrenoj 

i nesebičnoj pomoći. 

4 Vatrogasni vjesnik travanj [ 2008 ]

Požari i intervencije 

Požari i intervencije tijekom veljače 2008. 

Tijekom veljače 2008. godine na području 

Republike Hrvatske nastalo 

je 1.304 požara, od kojih 258 požara 

građevina, 40 požara prometnih sredstava 

i 1.005 požara raslinja u kojima je 

opožareno 28 tisuća ha površine. 

Tog mjeseca ukupna materijalna šteta 

iznosi 49 milijuna i 372 tisuće kuna, od 

kojih 85,7% u požarima raslinja. 

U požarima u veljači 2008. godine 

smrtno je stradalo šest, a ozlijeđeno je 

trinaest osoba. 

Požar ugostiteljskog 

objekta 

sitnim satima 1. veljače nepoznati 

U počinitelj izazvao je požar ugostiteljskog 

objekta u Kupinovcu i vlasnika 

lokala oštetio za 300 tisuća kuna. Požar 

su pogasili bjelovarski vatrogasci, a policija 

traga za počiniteljem. 

Požar kamiona 

Osječki vatrogasci intervenirali su 2. 

veljače u večernjim satima na požaru 

kamiona koji se dogodio u krugu 

osječke tvrtke. Očevidom je utvrđeno 

da je požar nastao zbog neispravne električne 

instalacije. Materijalna šteta iznosi 

100 tisuća kuna. 

Električne instalacije 

izazvale požar 

kasnim večernjim satima 2. veljače 

U na području vrbovečke Dubrave 

električne instalacije izazvale su požar 

gospodarske zgrade. Do dolaska vatrogasaca 

iz Dubrave, Zvekovca, Pažurevca 

i Čazme vatra je zahvatila krovište susjedne 

obiteljske kuće. Materijalna šteta 

iznosi 300 tisuća kuna. 

U teritorijalnim vodama danima 

gorio brod 

ranim jutarnjim satima 6. veljače, 

U iz još uvijek neutvrđenih razloga, 

nastao je 16 NM zapadno od Brijunskog 

otočja, požar u teretnom prostoru broda 

pod turskom zastavom. Brod je prevozio 

200 kamiona i drugog tereta. Vatra je 

brzo zahvatila cijelo plovilo, a posadu i 

malobrojne putnike spasio je drugi brod. 

Gašenje požara svelo se na hlađenje trupa 

koje je potrajalo pet dana. Postojala 

je opravdana opasnost od oštećenja trupa 

ili eksplozije čime bi se izazvalo teže 

onečišćenje mora. Na intervenciji sudjelovali 

su rovinjski vatrogasci, a za hlađenje 

broda korišteno je četiri remorkera 

i dva protupožarna zrakoplova. Prema 

zahtjevu vlasnika broda u gašenju sudjelovali 

su nizozemski vatrogasci, specijalisti 

za unutarnju navalu u požarima 

broda. Zbog visoke temperature koja se 

razvila, navedeni specijalisti pristupili su 

sanaciji tek nakon hlađenja trupa, sedam 

dana po nastalom požaru. Po gašenju i 

sanaciji brod je 20. veljače otegljen u tršćansku 

luku. 

Požar ribarskog broda 

creskom remontnom brodogradilištu 

7. veljače, tijekom zavarivanja, 

U 

nastao je požar ribarskog broda. Vlasnik 

ribarice oštećen je za 300 tisuća kuna, a 

požar su pogasili creski i lošinjski vatrogasci. 


5


Rasvjetno tijelo izazvalo 

požar 

Pregrijavanje rasvjetnog tijela izazvalo 

je požar u noći 7/8. veljače u 

novomarofskoj glazbenoj školi. Požar su 

pogasili vatrogasci iz Novog Marofa, a 

šteta se procjenjuje na 700 tisuća kuna. 

Čađa iz dimnjaka izazvala 

požar 

Užarene čestice čađe koje su padale iz 

otvora za čišćenje dimnjaka izazvale 

su požar u riječkoj obiteljskoj kući 13. 

veljače u kasnim prijepodnevnim satima. 

Požar su pogasili riječki vatrogasci, a 

vlasnik kuće oštećen je za 200 tisuća 

kuna. 

Požar terenca 

Na parkiralištu zagrebačke stambene 

zgrade 13. veljače u kasno prijepodne 

nastao je požar u terenskom vozilu. 

Vatra je zahvatila dva susjedna parkirana 

vozila. Materijalna šteta iznosi 200 tisuća 

kuna, a veću štetu spriječili su zagrebački 

vatrogasci. 

U požaru smrtno stradala 

osamdesetogodišnjakinja 

Tijekom noći 15/16. travnja u obiteljskoj 

kući u mjestu Gojlo kod Kutine 

osamdesetogodišnja žena nespretno 

je rukovala s peći na kruta goriva i tom 

prilikom zapalila joj se odjeća. Nesretnica 

je pala i ubrzo preminula od trovanja 

ugljičnim monoksidom. Ujutro je mrtvo 

tijelo zatekao nećak pokojnice. 

Dvadesetpetogodišnjak 

izazvao požar 

Pod utjecajem alkohola, dvadesetpetogodišnji 

duševni bolesnik izazvao 

je 18. veljače u večernjim satima upaljačem 

požar trosjeda u kuhinji obiteljske 

kuće u Batrini na području Nove Gradiške. 

S trosjeda vatra se proširila objektom. 

Intervenirali su vatrogasci iz Kapele i 

Seoca, a vlasnik kuće oštećen je za 150 

tisuća kuna. 

Poginula paleći korov 

Osamdesetogodišnja žena palila je 

19. veljače u jutarnjim satima korov 

na području Tounja. Nesretna žena pokušala 

je spriječiti 

širenje vatre prema 

obližnjem šumarku. 

Nekoliko sati 

kasnije tijelo preminule 

našle su dvije 

susjede, a vatra su 

pogasili ogulinski 

vatrogasci. 

Zagrijavao 

hidrofor, 

zapalio štalu 

Na 

području 

Gračaca pedesetogodišnjak 

19. 

veljače u poslijepodnevnim 

satima 

zapalio je vatru oko 

zaleđenog hidrofora. 

Zbog neopreza 

vatra je zahvatila 

štalu s uskladištene 

dvije tisuća bale sijena. 

Požar su pogasili 

gračački vatrogasci, 

a materijalna 

šteta iznosi 150 tisuća 

kuna. 

U dvorištu obiteljske kuće 

izgorjelo vozilo 

Stotinjak tisuća kuna štete prijavio je 

vlasnik osobnog vozila koji se zapalio 

20. veljače u sitnim satima u dvorištu 

obiteljske kuće u Sesvetama. Uzrok 

požara se još istražuje, a požar su pogasili 

zagrebački vatrogasci. 

Izgorjela visoka prizemnica 

Bistrincima 21. veljače u večernjim 

U satima zapaljena svijeća ostavljena 

da gori bez nadzora, izazvala je požar u 

kojem je izgorjelo 15 stanova, a tridesetosam 

osoba ostalo je bez krova nad glavom. 

U požaru su lakše ozlijede zadobila 

dva vatrogasca i jedna stanarka. Materijalna 

šteta nije utvrđena, a protiv pedesetogodišnjeg 

počinitelja podnesena je kaznena 

prijava. Intervenirali su vatrogasci 

iz Valpova, Bistrince i Belišća. 

Neispravne instalacije 

izazvale požar 

sitnim satima 24. veljače neispravne 

U električne instalacije izazvale su požar 

osnovne škole u pulskom naselju Veli 

Vrh. Požar su pogasili pulski vatrogasci, 

pri čemu je jedan od njih lakše ozlijeđen. 

Šteta još nije procijenjena. 

Požar skladišta 

Na zagrebačkoj Peščenici 24. veljače 

u poslijepodnevnim satima preopterećene 

električne instalacije izazvale su 

požar skladišta. Materijalna šteta iznosi 

330 tisuća kuna, a požar su pogasili zagrebački 

vatrogasci. 

Eksplozija plinske smjese 

obiteljskoj kući u Donjoj Lomnici 

U podstanar je nestručno 25. veljače u 

večernjim satima mijenjao plinsku bocu 

za kućanstvo. Iz boce je počeo istjecati 

plin, a nedugo za tim, trenutno neutvrđeni 

izvor aktivirao je ekploziju. Materijalna 

šteta iznosi 100 tisuća kuna, a požar 

su pogasili vatrogasci iz Velike Gorice i 

Donje Lomnice. 

Dvije osobe smrtno stradale, 

vatrogasac ozlijeđen 

požaru kuće u Čakovcu, vjerojatno 

U izazvan opuškom, dva su muškarca 

smrtno stradala 25. veljače u večernjim 

satima. Intervenirali su čakovečki vatrogasci, 

a vatrogasac Danijel Krznar porezao 

se na krhotinu prozorskog stakla. 



Uzrok smrti je trovanje ugljičnim monoksidom. 

Požar vikendice 

Do dolaska vatrogasaca iz Gornjih 

Stativa i Karlovca 25. veljače u poslijepodnevnim 

satima izgorjela je drvena 

vikendica u mjestu Gornje Stative. Požar 

je nastao nekontroliranim širenjem vatre 

zbog spaljivanja biljnog otpada. Vlasnica 

kuće oštećena je za 120 tisuća kuna. 

U vozilu eksplodirao 

acetilen 

Četrdesetogodišnjak prevozio je u 

automobilu državnom cestom na 

području Virja 26. veljače u jutarnjim 

satima bocu s acetilenom. Boca je počela 

puštati i ubrzo je smjesa eksplodirala. 

Vozilo je sletjelo s ceste, a vozač je od 

zadobivenih ozljeda preminuo. Intervenirali 

su bjelovarski i đurđevački vatrogasci. 

Požar u brodogradilištu 

vodičkom brodogradilištu Betina 

U 26. veljače u poslijepodnevnim satima 

na brodu u remontu nastao je požar. 

Požar su pogasili vatrogasci iz Tisnog i 

Šibenika, a materijalna šteta procijenjena 

je na 100 tisuća kuna. 

Štićenici izazvali požar 

Još se istražuju pravi motivi koji su ponukali 

dvojicu maloljetnih štićenika 

da 27. veljače u kasnim prijepodnevnim 

satima izazovu požar sportske dvorane 

u sklopu zagrebačkog odgojnog doma. 

Intervenirali su zagrebački vatrogasci, a 

materijalna šteta iznosi 150 tisuća kuna. 

Preminuo od zadobivenih 

ozljeda 

Tridesetogodišnjak, u alkoholiziranom 

stanju, izazvao je najvjerojatnije 

opuškom cigarete, 27. veljače u sitnim 

satima požar fotelje u dnevnoj sobi 

obiteljske kuće u Popovači. Požar je ugasio 

susjed, a teško ozlijeđeni muškarac hitno 

je prevezen u zagrebačku Traumatološku 

bolnicu gdje je tjedan dana kasnije 

preminuo od zadobivenih ozljeda. 

Požari raslinja 

Vatrogasci iz Šibenika, Grebaštice, 

Primoštena, Zatona i Brodarice, uz 

sudjelovanje jednog Canadaira, pogasili 

su požar koji je 8. veljače u poslijepodnevnim 

satima opožario petnaestak hektara 

niskog raslinja. 

U večernjim satima 8. veljače na području 

Naklica nastao je požar koji je 

do jutarnjih sati opožario 25 ha niskog 

raslinja. Požar su pogasili vatrogasci 

omiškog kraja, a tijekom prijepodneva u 

gašenju je sudjelovao jedan Canadair. 

Na crikveničkom području 10. veljače 

u večernjim satima izgorjelo je 14 

hektara niske bjelogorice. Požar su tijekom 

noći gasili vatrogasci iz Crikvenice, 

Bribira i Novog Vinodolskog. 

Uz autocestu, na području Gospića 

10. veljače nastala su dva požara (jedan 

prijepodne i jedan navečer) u kojima je 

opožareno ukupno dvadesetak hektara 

trave i niskog raslinja. Na području Ribnika 

u večernjim satima nastao je požar 

na miniranom terenu koji je tijekom noći 

opožario 25 ha niskog raslinja. Sva tri 

požara pogasili su gospićki vatrogasci. 

Na teško pristupačnom terenu između 

Radošića i Muća u poslijepodnevnim 

satima 10. veljače nastala su dva 

požara. Požare su pogasili vatrogasci iz 

Muća i Sinja te jedan protupožarni zrakoplov, 

a ukupno je izgorjelo dvadesetak 

hektara niskog raslinja. 

Sedamdesetogodišnjak palio je na 

području Vrsina suhu travu tijekom prijepodneva 

11. veljače. Vatra je izmakla 

kontroli i opožarila petnaestak hektara 

niskog raslinja na brdu Jelinjak. Požar 

su pogasili vatrogasci iz Trogira, Marine, 

Vranjica i Slatine. 

Na miniranim predjelima Potravlja 

i Maljkova kod Hrvaca 11. veljače u poslijepodnevnim 

satima nastala su dva 

požara koji su sa sigurnih pristupnih 

puteva kontrolirali vatrogasci iz Vrlike i 

Sinja. Ukupno je izgorjelo desetak hektara, 

a u gašenju požara sudjelovao je i 

jedan Canadair. 

U poslijepodnevnim satima 13. veljače 

u Šibensko-kninskoj županiji nastala 

su dva požara. Prvog su, na brdu 

Kosa kod Zatona, na sedam hektara opožarenog 

raslinja, zaustavili šibenski, vodički 

i zatonski vatrogasci. Na području 

Primoštena, između Rupa i Podgrebena, 

opožareno je šest hektara raslinja, a istog 

su savladali šibenski, rogoznički, primoštenski 

i grebaštički vatrogasci. U oba 

požara djelovao je isti protupožarni zrakoplov. 

Desetak hektara niskog raslinja i 

šume izgorjelo je tijekom ranog prijepodneva 

14. veljače kod mjesta Kovačevo. 

Požar su pogasili vatrogasci iz Rijeke, 

Klane, Čavala, Jelenja i Sušaka. 

Tijekom jutra 15. veljače nastao je 

kod Vrela Zrmanje požar koji je opožario 

240 hektara niskog raslinja i šume. 

Uz jedan Canadair, požar su gasili vatrogasci 

iz Gračaca. 

U poslijepodnevnim satima 15. veljače 

na području Parka prirode Kopački 

Rit nastao je požar koji je zahvatio šest 

hektara niskog raslinja. Požar su pogasili 

vatrogasci iz Vardarca, Osijeka, Bilja te 

djelatnici parka. 

Na području Lovranske Drage tijekom 

poslijepodneva izgorjelo je desetak 

hektara niskog raslinja i crnogorice. 

Do večernjih sati požar su savladali 

vatrogasci iz Opatije, Škalnice, Klane, 

Rijeke, Sušaka, Kastva te jedan protupožarni 

zrakoplov. 

Tijekom poslijepodneva 15. veljače 

na području Klisa nastao je požar koji je 

zahvatio dvjestotinjak hektara niskog raslinja. 

Uz jedan helikopter požar su gasili 

vatrogasci iz Klisa, Dugopolja, Kaštela, 

Trogira i Splita. Gotovo u isto vrijeme 

dojavljen je i požar kod Muća koji je savladan 

na površini od tridesetak hektara 

crnogorice. Požar su pogasili vatrogasci 

iz Šibenika, Makarske, Muća i Sinja. 

Zadarski, benkovački i obrovački 

vatrogasci gasili su 16. veljače tijekom 

poslijepodneva požar koji je na nepristupačnom 

terenu zaseoka Švonja kod 

Krupe zahvatio 20 hektara niskog raslinja. 

Iznad mjesta Matijevići na području 

Kule Norinske vatrogasci iz Ploča, Dubrovnika, 

Metkovića, Slanog i Konavla 

tijekom poslijepodneva 16. veljače gasili 

su požar koji je do jutarnjih sati slijedećeg 

dana opožario dvjestotinjak hektara 

niskog raslinja i borove šume. U 

požaru je djelovao i jedan protupožarni 

zrakoplov. 

Na području mjesta Donji Klasnić 

18. veljače u poslijepodnevnim satima 

izgorjelo je sto hektara niskog raslinja. 

Požar su pogasili vatrogasci iz Gline. 

U jutarnjim satima 19. veljače na 

minski sumnjivom području kod Hrvaca 

izgorjelo je sedamsto hektara niskog raslinja. 

Sa sigurnih pristupnih puteva 

požar su kontrolirali vatrogasci iz Sinja i 

Vrlike te jedan helikopter. Dežurstvo uz 

opožareni perimetar potrajalo je četiri 

dana. 

Trava i nisko raslinja na površini od 

200 ha izgorjelo je tijekom poslijepodneva 

na obroncima Medvednice iznad 

Bizeka. Požar su pogasili vatrogasci iz 

zagrebačkog Vrapča i Kustošije 

Tijekom poslijepodneva 19. veljače 


7


na području Luke kod Zaprešića vatrogasci 

iz Zaprešića, Jakovlja i Luke pogasili 

su požar koji je zahvatio četiristo 

hektara trave i niskog raslinja. 

Vatrogasci iz Gračaca gasili su na 

teško pristupačnom području Popine- 

Lijabijusi požar koji je tijekom 19. veljače 

zahvatio šezdesetak hektara niskog 

raslinja. 

Šesto hektara niskog raslinja izgorjelo 

je tijekom poslijepodneva 20. veljače 

na području Pješčanice. Požar su pogasili 

vatrogasci iz Gvozda. 

U večernjim satima 22. veljače na 

predjelu između Bruvna i Mazina izgorjelo 

je pedeset hektara niskog raslinja. 

Požar su pogasili gračački vatrogasci. 

Stotinjak hektara niskog raslinja izgorjelo 

je 22. veljače u poslijepodnevnim 

satima na području između Oroslavlja i 

Andrašeca. Požar su pogasili vatrogasci 

Zagorske vatrogasne postrojbe. 

U ranim poslijepodnevnim satima 

24. veljače kod mjesta Bruvno nastalo je 

više požara koji su do večernjih sati gasili 

gračački i zadarski vatrogasci, djelatnici 

Šumarije i jedan protupožarni zrakoplov. 

Ukupno je opožareno 600 ha trave. 

U Krapinsko-zagorskoj županiji 26. 

veljače nastalo je više požara od kojih se 

ističu dva najveća. Vatrogasci iz Gornje 

Šemnice i Radoboja gasili su tijekom 

jutarnjih sati požar koji je zahvatio dvjestotinjak 

hektara niskog raslinja na području 

Sv. Jakova i Gornje Šemnice. U 

poslijepodnevnim satima vatrogasci iz 

Petrovskog, Đurmanca i Krapine gasili 

su požar na području Stare Vesi. Izgorjelo 

je 600 hektara trave i niskog raslinja 

prizemnog šumskog sloja. 

Na području Vodene Glave kod Gračaca 

tijekom poslijepodneva 26. veljače 

opožareno je 200 ha trave. Požar su do 

večernjih sati pogasili gračački vatrogasci. 

Gospički, bjelopoljski i plitvički vatrogasci 

gasili su 27. veljače tijekom poslijepodneva 

požar koji je zahvatio 150 

ha niskog raslinja na području Bjelopolja 

i Plitvičkih Jezera. 

U večernjim satima 29. veljače na 

području Čreta kod Krapinskih Toplica 

izgorjelo je stotinjak hektara niskog raslinja. 

Požar su pogasili vatrogasci iz 

Čreta, Zaboka i Krapinskih Toplica. 

Đulijano Grum 

pomoćnik glavnog vatrogasnog 

zapovjednika 

Služba za vatrogastvo-DUZS 

Teška prometna nezgoda Metković 

D 

ana 17. ožujka 2008. na magistralnoj 

cesti M-17, tzv. bosanskoj transferzali 

Opuzen-Metković-BiH, na predjelu 

Krvavac 2, došlo je do teške prometne 

nezgode u kojoj su sudjelovala dva osobna 

vozila marke Renault Kangoo i Alfa 

Romeo, te traktor marke IMT. 

Odmah po dojavi u operativno dežurstvo 

JVP Metković u 18,36 sati upućena je 

ekipa s tri vatrogasca i malim tehničkim 

vozilom opremljenim Holmatro hidrauličnim 

alatom za brzu navalu. No, kako 

dojave nisu prestajale dolaziti, te kako su 

informacije govorile da u više vozila ima 

nekoliko osoba ukliještenih, to je u 18,42 

upućeno i drugo vozilo, kratko navalno, 

opremljeno s Lukas hidrauličnim alatom 

s još četiri vatrogasca. 

Po dolasku na mjesto intervencije 

prvog vozila oko 18,48 zatečene su tri 



osobe ukliještene u vozilima, od toga 

dvije u Renaultu i jedna u Alfi Romeu. 

Odmah se pristupilo izvlačenju osoba. 

Kako je na licu mjesta bila i ekipa hitne 

medicinske pomoći uz konzultaciju s 

njima odlučeno je da se najprije pristupi 

oslobađanju dvoje ukliještenih i teško 

ozlijeđenih u Renaulta, a po dolasku 

drugog vozila pristupiti će se izvlačenju 

treće osobe iz Alfa Romea koja je, nažalost, 

preminula. 

Nakon kratkog vremena uspješno su 

oslobođene osobe iz Renaulta, te prebačene 

u vozilo HMP. Po dolasku na lice 

mjesta navalno vozilo i njegova posada 

osvijetlili su cijelo mjesto događaja, te 

osigurali vozila od nastanka požara kao 

i apsorbensom prekrili proliveno gorivo 

i ulje. 

Po oslobađanju osoba iz Renaulta 

oslobođen je i vozač Alfe koji udes nije 

preživio. 

Prilikom te intervencije korišten je 

hidraulični alat Holmatro koji se pokazao 

pouzdanim i efikasnim. 

Inače to je 7 intervencija takvog tipa 

u prometu u ovoj godini, te ukupno 70-ta 

na području koje pokriva Javna vatrogasna 

postrojba Metković što je, uzimajući 

u obzir da je tek mjesec ožujak, visoka 

i zabrinjavajuća brojka. I ta nesreća 

dokazuje da se vatrogasci konstantno 

moraju obučavati i pripremati ne samo 

fizički već i psihički za napore koji ih čekaju 

na takvim intervencijama. 

Jure Pilj dipl. inž. 

Specifičnost jedne granice 

Više puta do sada na stranicama Vatrogasnog 

vjesnika pisano je o graničnim 

požarima otvorenog prostora na 

području Dubrovačko-neretvanske županije, 

te o opasnostima i problemima 

s kojima se susreću vatrogasci u njihovu 

gašenju. 

Poznat je problem da naše vatrogasne 

snage ne mogu na vrijeme intervenirati 

na području druge države kako bi spriječile 

ulazak vatrene fronte u RH. No, ipak 

se nešto poradilo na tome, te sada postoje 

SOP za situacije ulaska naših postrojbi u 

BiH. Bitno je za istaknuti da je potrebno 

značajno vrijeme dok se ne iskoordinira 

ulaz naših snaga u BiH. 

Naime, zašto se sve ovo gore spominje 

U sljedećem tekstu želi se skrenuti 

pozornost na jednu drugu specifičnu 

situaciju u kojoj se JVP Metković 

nalazi u odnosu na prelaske državne 

granice, a koji nisu riješeni standardnim 

operativnim postupcima. 

Grad Metković sa svojih 16000 stanovnika 

drugi je po veličini grad u Dubrovačko 

– neretvanskoj županiji, te 

najveći grad u dolini Neretve kojoj i kojemu 

gravitira i veliki dio susjedne BiH 

t.j. Hercegovine od Ljubuškog preko 

Čapljine do Stoca, te samih naselja uz 

granicu s Hrvatskom: Doljana i Gabela 

polja. Za te stanovnike Hercegovine ova 

granica ne predstavlja ništa doli administrativnu 

prepreku koju svaki dan prelaze 

u odlasku na svoja radna mjesta, more ili 

sl. Za JVP Metković, koja pokriva 40-tak 

km granice s BiH tih 1,5 km predstavlja 

najveći problem. Ta granica međutim 

predstavlja državnu granicu preko koje 

nema nikakvih ovlasti što je i normalno. 

Međutim, osvrnimo se na specifičnosti. 

Naime, ulica Marka Marulića u 

Metkoviću cijelom svojom dužinom od 

preko 1 km predstavlja državnu granicu 

između RH (Metković) i BiH (Gabela 

Polje). (slika 1.- slika 3.) 

S lijeve strane ulice je Hrvatska, a sa 

desne strane Bosna i Hercegovima. Pravo 

i mogućnost intervencije JVP Metković 

ostvaruje i obavlja s lijeve strane ulice 

dok obavljanje vatrogasnih intervencija 

s desne strane spada u nadležnost BiH 

u kojoj vatrogasne snage, ako ih uopće i 

ima, jako kaskaju za našim postrojbama. 

Konkretno, za navedeno područje nad- 


9


ležno je 10-tak km udaljeno DVD Čapljina 

kojemu je, prema dosadašnjem 

iskustvu, potrebno najmanje 1 sat za dolaska 

na navedeno područje. 

S jedne i s druge strane ulice nalaze 

se obiteljske kuće, te s BiH strane još i 

veliki trgovački centar kao i objekti koji 

bi mogli predstavljati opasnost za RH. 

Primjer je benzinska crpka GAZ koja se 

nalazi u BiH na samoj granici uz prometnicu 

(slika. 4) i kao takva ne podliježe 

sigurnosnim propisima RH, niti inspekcijskim 

provjerama naših inspekcijskih 

službi, a odmah je uz obiteljske objekte 

u Hrvatskoj, te zasigurno predstavlja 

sigurnosni rizik. U slučaju potrebe JVP 

Metković ne može reagirati. Naime, prelaskom 

granice prestaju važiti i svi mehanizmi 

zaštite vatrogasaca na terenu, te 

oni nisu osigurani od slučaja nezgode, 

niti inspektori zaštite na radu mogu 

izaći na mjesto događaja da izvrše izvid 

na mjestu nezgode. Logično je da zapovjednik 

u takvoj situaciji ne želi preuzeti 

odgovornost za moguće ozljede svojih 

vatrogasaca, te se stoga na tom djelu ne 

vrše intervencije. I građani BiH u tom 

dijelu Hercegovine svim svojim aktivnostima 

vezani su za grad Metković, te i u 

slučaju potrebe za intervencijom obraćaju 

se JVP Metković, a ne DVD-u Čapljina 

kako bi to trebali. 

Prilikom dojave požara ili događaja 

operativno dežurstvo JVP Metković 

prosljeđuje dojavu DVD-u Čapljina. No 

time ne prestaje pritisak na Postrojbu 

da intervenira, pogotovo stoga što je 

vatrogastvo u BiH loše organizirano i 

opremljeno, te intervencije redovito jako 

puno kasne. Bilo je situacija da je čak policija 

dežurala u Postrojbi zbog prijetnji 

opravdano razljućenih građana BiH kojima 

imovina gori, a vatrogasaca nema 

kako bi intervenirali. 

Do sada srećom nije bilo puno takvih 

intervencija (tek nekoliko posljednjih godina). 

No da li se u našoj državi uvijek mora 

čekati da se dogodi neka tragedija ili katastrofa 

kako bi se reagiralo na pravi način 

Činjenica je da bi se u dogovoru s 

BiH trebalo dogovoriti o brzom prelasku 

granice jer se ovdje radi o požarima 

objekata gdje je vrijeme iznimno značajan 

faktor. Upitno je, međutim, da li 

sličnih situacija ima još u našoj državi i 

da li se samo zbog jednog grada treba raditi 

SOP Da li je takvu situaciju moguće 

riješiti na lokalnoj razini Mislimo ipak 

da ne, već bi se DUZS trebala uključiti 

u rješavanje tog pitanja, jer i jedan život 

izgubljen zbog administrativnih barijera 

je tragedija. 

Zapovjednik JVP Metković 

Jure Pilj dipl.inž. 

Zanimljivosti iz svijeta 

Više smrtonosnih tornada u 

SAD-u 

Orkansko nevrijeme pogodilo je početkom 

veljače, a potom i polovicom 

ožujka nekoliko američkih država 

na jugu zemlje: Prvi je nalet, osim značajne 

materijalne štete, prouzročio smrt 

31 osobe u državi Tennessee, 13 u Arkansasu, 

7 u Kentucky-u i 4 u Alabami. 

Još se uvijek zbrajaju štete, a ponegdje 

i provode pretrage terena o mogućim žrtvama, 

nakon što je južni dio SAD-a u 

dva navrata gotovo «pometen» izrazito 

snažnim tornadima. 

Oglasio se i Ured Predsjednika Busha 

koji je guvernerima država Alabame, 

Arkansasa, Kentuckya, Mississippija i 

Tennessee-a obećao neposrednu pomoć 

čim se učine prve bilance stradanja. 

Prvi nalet zbio se tik uoči famoznog 

“Super Tuesday”, kada su predsjednički 

kandidati za buduće američke izbore 

načas prekinuli kampanju i odali počast 

žrtvama i stradalnicima. Da stvari 

postanu još i gore, u Tennessee-u je nahrupjeli 

tornado prouzročio požar ogro- 



mnih razmjera na jednom nalazištu i 

stanici za ispumpavanje prirodnog plina, 

sjeveroistočno od Nashville-a. Ovaj puta, 

na sreću, bez žrtava. 

U čitavoj zahvaćenoj regiji događali 

su se strujni prekidi, nerijetko i 

duži mrak, krovovi zgrada se urušavali, 

mnoga vozila su oštećena, stambena naselja 

poharana, skladišta uništena. 

Nezapamćeno nevrijeme nastavilo je 

svoj rušilački pohod sve do država Illinois, 

Missouri, Oklahoma i Wisconsin, 

da bi se proširilo s druge strane čak i do 

juga Kalifornije. Dvije su osobe poginule 

u Missouriju. 

Al Gore smatra da je 

podcijenjena veličina krize 

(klimatske promjene) 

Prisustvujući na ovogodišnjem Gospodarskom 

forumu u Davosu 

(Švicarska) zajedno sa sumišljenikom 

pjevačem Bonom, bivši potpredsjednik 

SAD-a i dobitnik Nobelove nagrade za 

ekologiju predvidio dalekosežnije i brže 

perturbacije nego što predviđa Grupa 

međuvladinih eksperata UN za klimu. 

Određene projekcije, prema njegovom 

mišljenju, ukazuju da bi već za pet 

godina ledene sante na Sjevernom polu 

mogle posve nestati! 

Topljenje ledenjaka, naime, poprimilo 

je alarmantne razmjere, ubrzalo se 

za 75 posto u 10 godina duž obala antarktičkog 

kontinenta, dosegnuvši 2006. 

godine 192 milijarde kubnih metara. 

Istraživanja provedena na 30 ledenjaka 

otkrila su kako su u periodu od 2004. 

do 2005. godine udvostručena brzina 

topljenja. 

Podupirajući njegove «crne» teze, 

poznati pjevač Bono je sa svoje strane 

pokušao ublažiti prilično napetu atmosferu, 

ispričajući eminentnom skupu 

anegdotu o posjeti prijatelja Al Gora 

njegovom domu. «To je kao da se ispovijedate 

pred irskim župnikom», izjavio 

je pjevač grupe U2, poznat i po svojoj 

uspješnoj kampanji protiv siromaštva na 

svjetskoj razini. «Kao da kažete – imam 

vrlo luksuzni automobil, ali ga vozim na 

etanol Oče – reći će Al Goreu, ne samo 

da sam kriv za poluciju preglasnim decibelima 

moje pjevačke grupe, nego sam 

i kao rock zvijezda duboko «umočen» 

i sukriv u zagađivanju atmosfere kerozinom 

mojim prečestim letovima iznad 

Atlantika», ironizirao je irski pjevač. 

«Mogu i obećati da ću se toga odreći, ali 

kako zaustaviti sve te konvoje supertankera, 

prijevoznike raznih petro-kemijskih 

supstanci i mase zagađujućih proizvoda 

koje od njih dobivamo, a nitko ih 

se ne želi odreći !...» 

2007. – godina ubrzane 

smrti šuma u porječju 

Amazone (Brazil) 

Samo između kolovoza i prosinca prošle 

godine posječeno je približno 7000 

četvornih kilometara ove tropske šume, 

što je nagnalo brazilskog predsjednik 

Luiz Inacio Lula da Silvu na saziv hitnog 

sastanka sa svojim ministrima u cilju zaustavljanja 

deforestacije Amazone. 

Sve veći pritisak proizvođača soje, 

kukuruza i stoke prouzročio je u blizini 

grada Santarem u brazilskoj državi De 

Para nastavak nečuvene sječe brazilske 

prašume koju još nazivaju «plućima svijeta». 

Na ogroman pritisak «zelenih», 

vlastima je konačno došla do mozga 

pogubna činjenica da bi se ovako nekontrolirano 

i nekažnjeno rušenja šume 

u korist širenja pašnjaka i plodne obradive 

zemlje u porječju Amazone uskoro 

moglo podvostručiti, ako se ne poduzmu 

hitne mjere sprječavanja ove nezajažljive 

ljudske pošasti. Donijeta je promptna 

odluka da se u to područje odmah pošalju 

interventne jedinice federalne policije 

i agenti zaduženi za zaštitu okoliša. 

“Činjenica da je deforestacija uzela 

maha u drugoj polovici prošle godine, 

i nastavlja se još većom žestinom početkom 

ove», poziva na uzbunu Paolo 

Adario, koordinator amazonske kampanje 

Greenpeace-a. Da se ta divlja akcija 

nije spriječila intervencijom vlasti, 

pretpostavlja se da bi se tim ritmom do 

kolovoza uništilo još daljnjih 15.000 če- 


11


tvornih kilometara prašume, ili gotovo 

34% više u odnosu na 11.200 km 2 posječenih 

u razdoblju od kolovoza 2006. do 

srpnja 2007. godine. 

Inače, u svjetskim razmjerima nečuveno 

i sve do ovih dana nesprječavano 

krčenje brazilske prašume, koncentrirano 

je u posljednjih nekoliko godina 

u područja triju nizvodnih regija Amazone: 

Mato Grosso, Par i Randonia. 

Umjesto prirodnih «pluća» svijeta, ispaša 

za stoku - Mato Grosso je epicentar 

agro-lobija velikih proizvođača soje, vrlo 

važne poljodjelne kulture brazilskog gospodarstva. 

Namjerno uklanjanje šuma 

njihova je ciljana akcija nedopuštenog 

osvajanja novih obradivih prostora za 

uzgoj stoke i neobuzdanu proizvodnju 

soje i kukuruza u porječju Amazone, 

koje trenutno pospješuje ogromna 

svjetska tražnja i povećanje cjenovnih 

indeksa, vezane na nedavnu odluku 

američkog predsjednika Georgea W. 

Busha o znatnijem pospješivanju uvođenja 

proizvodnje i upotrebe etanola na 

bazi kukuruza (biogoriva) kao zamjene 

za krizne i sve skuplje naftne derivate. 

40 mrtvih u divovskom 

požaru južno od Seula 

(Južna Koreja) 

Više od 600 vatrogasaca, stotinjak navalnih 

vozila i više stotina policajaca 

mobilizirani su u obuzdavaju požara 

koji je početkom siječnja zahvatio veliko 

skladište-hladnjaču u okolici grada Icheon 

Požar je nastao i prohujao pogonima 

orkanskom brzinom, tako da je, od 57 

zatečenih radnika, njih 40 smrtno stradalo, 

a desetak osoba hospitalizirano je s 

opasnim opeklinama ili zatrovano oslobođenim 

dimom, koji je znatno otežavao 

pristup gasiteljima u utrobu zgrade. Kad 

su konačno prodrli u podrum hladnjače, 

dvjestotinjak vatrogasaca naišlo je 

na pougljenjene leševe, koje je bilo vrlo 

teško identificirati. 

Prema korejskoj agenciji Yonhap, u 

trenutku nesreće u rashladnom skladištu 

radilo je 57 osoba. Među žrtvama najviše 

je bilo Korejaca porijeklom iz Kine. 

Prema svjedočenju preživjelih, požar 

je nastao u podrumskim prostorijama 

skladišta, inače dvokatne zgrade, što se 

još uvijek nalazila u gradnji i trebala je 

biti svečano puštena u rad slijedeći vikend. 

Uzrok požara ostao je nepoznat, 

premda se sumnja da je nastao nepažnjom 

pri zavarivanju kad su oslobođene 

lakozapaljive pare prouzročile eksploziju 

i potom vrlo brzo širenje vatre 

na čitavi objekt. 

Svjedoci divovskog požara sjećaju 

se podmukle eksplozije u podrumskom 

prostoru i zatim nekoliko snažnih detonacija, 

plamenova i … jedne žene zahvaćene 

vatrom koja je utrčala u susjedni 

restoran pozivajući u pomoć. 

Vatrena stihija zaprimila je takove 

razmjere da je svojom prijetećom silinom 

prisilila na hitnu evakuaciju stotina 

osoba koji su se našli, radili ili stanovali 

u susjednim zgradama. Na sreću, 

gigantski požar se na njih nije proširio. 

Za smrt vatrogasaca šestomjesečna 

kazna zatvora za 

vlasnika zgrade (Francuska) 

Tužilaštvo okruga Nanterre zatražilo 

je polovicom veljače na završnoj 

raspravi pred pariškim sudom 24 mjesečnu 

kaznu zatvora, od čega 18 mjeseci 

uvjetno za vlasnika jedne derutne sobe 

za služinčad i njenih neispravnih instalacija 

u mjestu Neuilly-sur-Seine. Dominique 

de Galard Terraube osumnjičen je 

za ubojstvo iz nepažnje nakon pogibije 

petorice vatrogasaca pri intervenciji na 

zapuštenom objektu u sjeverom predgrađu 

Pariza. 

Istodobno, od optužbe su oslobođena 

dva stanara – useljenika iz Poljske, 

osumnjičenih također za homicid iz nehata. 

Ipak, jedan od njih, dobio je tromjesečnu 

uvjetnu kaznu zbog ilegalnog 

boravka u Francuskoj, jer mu je u trenutku 

udesa upravo istekla tromjesečna 

turistička viza ! 

Pri svjedočenju o nesretnom udesu, 

nekoliko je vatrogasaca-sudionika intervencije 

podcrtalo, kako se požar, sam po 

sebi benigne prirode, premetnuo u katastrofu 

prouzročenu fenomenom “flashover”. 



Vatrena kugla – Dakle, pri otvaranju 

ulaznih vrata u opožareni stan, nagli 

prodor kisika u prostoriju gdje su se u 

međuvremenu već oslobodile znatnije 

količine plinova akumuliranih pri izgaranju 

namještaja, prouzročio je naznačeni 

učinak, ili pojednostavljeno kazano, 

pravu vatrenu kuglu od preko 1000° C, 

fatalnu za petoricu mladih intervenata, 

od 22 do 27 godina života. 

Prema iskazu dvaju stručnjaka, požar 

je izazvan kratkim spojem u televizoru, 

nastalim bez sumnje njegovim padom 

ili pak prodorom kapanja vode s rublja 

koje se sušilo iznad njega. U osiguraču, 

pak, bakrena žica zamijenjena nestručno 

i zbog neznanja olovnom (!), što je spriječilo 

«iskakanje» struje u trenutku 

povećanog vršnog napona. I na kraju, 

prvooptuženi vlasnik potvrdio je da 

električna instalacija nije obnavljana od 

1981. godine. 

Tko ima koristi od destrukcije 

šuma (Kambođa) 

Prema objavljenim podacima organizacije 

za zaštitu okoliša Global 

Witness, koja je nadzirala iskorištavanje 

šumskog fonda u Kambodži prije no što 

su je 2006. protjerale domicilne vlasti, 

ukupne površine pod šumama u toj azijskoj 

zemlji smanjene su između 2000. i 

2005. za 29 %. U svom izvještaju na stotinjak 

stranica, Global Witness opisuje 

mrežu poduzeća pod okriljem mecena 

bliskih predsjedniku kambodžanske vlade 

Hun Senu koji, prema istom izvoru, 

svake godine pribavi na desetke milijuna 

dolara dobivenih iz «pravične» naknade 

ilegalnih izvoznika drvne mase «ispod 

stola» za previd njihovog nesmiljenog 

rušenja tropskih kambodžanskih šuma. 

Iz izvještaja nije vidljivo je li međunarodna 

zajednica nešto poduzela da se 

spriječi ta razorna grabež. 

Jedan od učestalih 

zemljotresa u nizu na 

Sumatri (Indonezija) 

Pogođen prilično snažnim potresanjem 

tla tjedan ranije, otok je doživio 

25. veljače približno žestok zemljotres 

magnitude 7.2 stupnjeva prouzročivši 

zvučno uzbunjivanje na mogući tsunami. 

Bilanca : na sreću nije bilo žrtava, za 

razliku od 20. veljače kada je zabilježeno 

najmanje tri mrtva u pokrajini Aceh. 

Potres se zbio u 15,36h po lokalnom 

vremenu i pogodio je jugozapadni dio 

otoka. Njegov je epicentar bio udaljen 

162 km jugoistočno od velikog 

grada Padanga i 294 km od nešto manjeg 

Bengkulua, a osjetio se i u Jakarti. 

Prema američkom geofizičkom institutu 

(USGS), bio je magnitude 7,3. 

Iako se ove pojave sve učestalije zbivaju 

na ovom, možda i najtrusnijem području 

na svijetu, zavladala je panika. 

Naime, ovo isto područje bilo je snažno 

poljuljano i u rujnu 2007., kada su poginule 

23 osobe. Treba dodati i činjenicu 

da je zapadna obala otoka Sumatre doživjela 

26. prosinca 2004. i 28. ožujka 2005. 

dva najsnažnija zemljotresa u čitavom 

svijetu u proteklih četrdesetak godina. 

Stalna prijetnja tsunamija – Međunarodni 

znanstveni krugovi predmnijevaju 

da zapadna obala Sumatre ostaje 

i nadalje područje jednog skorašnjeg 

razornog potresa i tsunamija. Trljanje 

i nasjed podmorske indo-australske i 

euro-azijske tektonske ploče, koje se 

međusobno približavaju brzinom šest 

centimetara godišnje, temeljni je uzrok 

učestalog snažnog podrhtavanja tla ove 

regije. 

Nakon nezapamćene katastrofe iz 

prosinca 2006., međunarodna je zajednica 

uložila oko 60 milijuna dolara za 

izgradnju Centra za uzbunjivanje od 

moguće pojave velikog plimnog vala 

nakon potresanja podmorja velike snage 

no, kako se čini, uređaj je još daleko od 

stanja da profunkcionira! 

Snažno nevrijeme na 

obalama zapadnoeuropske 

atlantske zavale: poplave i 

iščupana stabla (Francuska, 

Španjolska) 

Stotine intervencija vatrogasaca jednako 

se odnose na velike količine 

oborina i snažne vjetrove. U gotovom 

čitavom zahvaćenom području proglašena 

uzbuna drugog stupnja. 


13


Ne znamo da li i za ostatak Europe 

vrijedi izreka «čuvaj se marčanskih 

bura», ali ona što je zadesila naš Jadran 

prava le šala s orkanskim vjetrovima što 

su u ponedjeljak, 10. ožujka, poharali 

obalu francuske pokrajine Bretagne i 

španjolskih predjela Biskajskog zaljeva. 

Zbog velikih valova i jakog mora, a 

ne toliko snažnog vjetra u samom začetku 

(65 km/h) nedaleko mjesta Sablesd’Olonne 

nasukao se nizozemski teretni 

trgovački brod Artemis. Na brodu dužine 

88 m našla se posada od sedmorice 

ljudi, među kojima i obalni lučki pilot. 

Momčad je spašena, a nije bilo tragova 

zagađena okolo broda koji na sreću nije 

imao tereta. 

Samo u Bretagni 200 vatrogasnih 

intervencija – U ribarskom mjestancu 

Relecq-Kerhuon, nedaleko Bresta u Bretagni, 

u moru je nestao jedan 26-godišnji 

ribar koji je zajedno sa svojim rođakom 

pokušao zbog najave još snažnijeg nevremena 

osigurati sidro svoje jedrilice. Međutim, 

snažni nadolazeći val potopio je 

barku, morska struja ponijela je dvojicu 

nesretnika, a jedan nije uspio isplivati. 

Kasnije su ga pronašli vatrogasci. 

Samo u području okruga Finistère, 

vatrogasci su intervenirali više od 200 

puta, pružajući pomoć osobama blokiranim 

u vozilima usred nadolazećih bujica 

vode koje su se premetnule u prave 

poplave ulica (valja napomenuti da se taj 

fenomen strelovitog porasta razine mora 

u području atlantskog priobalja događa i 

u trenucima rasta plimnog vala s mora i 

u redovnim «nenevremenskim» okolnostima). 

«Bijeg» plina, evakuirano 

900 osoba (Francuska) 

Devetsto osoba prisilno je izmješteno 

polovicom siječnja iz škola, stanova 

i radnih mjesta u gradiću Baume-les- 

Dames (Doubs), nedaleko Lyona, kada je 

zamijećeno znatno ispuštanje plina iz sustava 

za punjenje na jednoj «pumpi» za 

gorivo, prouzročeno okrznućem jednog 

automobila pri zaustavljanju na crpki. 

460 učenika obližnjeg koleđa i još 250 

iz strukovne škole, te stanovnika desetak 

zgrada moralo se iz preventivnih razloga 

«iseliti» na dva sata, sve dok specijalizirane 

interventne vatrogasne i jedinice 

lokalnog «Plinovoda» nisu otklonile prijeteću 

opasnost. 

U međuvremenu, petnaestak učenika 

zatražilo je liječničku pomoć, a trojica od 

su hospitalizirana, očito iz radoznalosti 

prekomjerno se «nasnifajući» plinskih 

para. 

Incident na sreću nije imao, nikakvih 

težih posljedica. 

Četiri žrtve nakon 

obrušavanja građevinskog 

krana (SAD) 

Gradilište nebodera na Manhattanu 

u New Yorku, bilo je polovicom 

ožujka poprište neobične nesreće: 

uz veliki prasak iz visine se obrušila 

građevinska dizalica. 

U njenom padu nastradala su četvorica 

radnika, još desetak je ranjeno, a 

prema navodima gradonačelnika Michaela 

Bloomberga, izvjesno je da bi se još 

poneka žrtva mogla naći nakon pretraživanja 

ruševina. Naime, pri padu kran 

je zahvatio nekoliko obližnjih stambenih 

objekata, od kojih je jedna trokatnica doslovno 

sravnjena sa zemljom, podižući 

ogroman oblak prašine. Uokrug radijusa 

pada dizalice stradalo je i dosta parkiranih 

vozila 

Vatrogasci pretražuju hrpu ruševina 

visoku nekoliko katova ne bi li lokalizirali 

eventualne žrtve. Više je osoba prevezeno 

u obližnje bolnice, a smrtno stradali 

su vjerojatno ljudi s gradilišta. 

Nesreća je prouzročena padom jedne 

čelične traverze koja je u prolazu doslovno 

iščupala dio kraka dizalice pričvršćene 

na fasadi građevine. Približno 

19 od 44 katova nebodera bilo je dovršeno, 

a u trenucima udesa radnici su premještali 

dio konstrukcije, da bi započeli s 

radovima na višim katovima. 

Susjedno stanovništvo već se nekoliko 

puta prethodno žalilo općinskom 

poglavarstvu da radnici naprosto «siluju» 

gradnju neprekinutim dan-noć 

radovima, s očitom namjerom da što 

brže okončaju radove na građevini. Očigledno, 

izvođači se pri tako zahtjevnim 

radovima, nisu držale one pametne latinske 

izreke : «festina lente«- žuri polako! 

(am) 


Struka i praksa 

Symposium Europe, Paris, 7. i 8. ožujka 2008. 

Objedinjeni dobrovoljni 

vatrogasni korpus za jaču 

Europu 

Visoki 

pripadnici 

vatrogasnih tijela 

25 europskih zemalja 

sastali su se početkom 

ožujka u Parizu kako bi 

promislili o projektima 

djelotvornih zajedničkih 

snaga zemalja 

članica Europske unije 

u slučajevima katastrofa. 

Simpozij Europa i službe spasilačke 

pomoći i borbe protiv požara organiziran 

je na inicijativu Francuske nacionalne 

vatrogasne federacije i Međunarodnog 

udruženja protupožarnih i spasilačkih 

službi (CTIF). Nastao u Parizu 1900., 

CTIF danas broji 50 zemalja članica, 

okupljajući približno 5 milijuna pripadnika 

najrazličitijih profilacija uže specijaliziranih 

jedinica koju riječju nazivamo 

vatrogascima ili «vojnicima vatre», a koji 

svojim humanim i jednako opasnim zanatom 

dnevno pružaju svekoliku zaštitu, 

intervencije i spasilačku pomoć prosječno 

milijardi ljudi dnevno u svijetu ! 

Cilj održanog skupa bio je da se, 

prije svega, izmjene i umnogostruče 

dragocjena stečena iskustva, te kako je 

u uvodom dijelu simpozija rekao predsjedavajući, 

Richard Vignon, «bolje upoznaju 

modeli naših susjeda, od kojih se 

uvijek može štošta naučiti, te će njima 

poboljšati naše spoznaje stečevinama 

svake od okupljenih zemalja». 

U tom duhu održan je i okrugli stol 

posvećen voluntarizmu, sveprisutnom 

od samih iskona vatrogastva i, općenito, 

spasilačkog poduhvata. Ako ta riječ, odnoseći 

se na bilo koju zemlju, simbolizira 

dobrovoljno uključivanje građanina, ne 

radi se o samo jednom tipu dobrovoljstva, 

nego o višeznačnosti dobrovoljstava, 

jer je u svakoj od njih ponaosob 

organiziranje dobrovoljačkog korpusa 

djelotvorno na sebi svojstveni način. 

No, iznad svih naših različitosti, koje nas 

ujedno i objedinjuju, postoji zajednička 

želja da još učinkovitije i kao neka vrste 

‘zajedničke europske snage’ služimo u 

našem djelokrugu nadležnosti i poznavanja 

struke. 

U pojedinačnoj raspravi govornika iz 

šest zemalja (Francuska, Velika Britanija, 

Njemačka, Austrija i Češka Republika) 

iznijeta su neka vlastita iskustva, uključujući 

i poneke indikativne primjere tog 

opasnog zanata. 

Za Europu dobrovoljaca… 

Činjenično stanje jednodušno je ocijenjeno: 

Europa se trudi regrutirati 

i očuvati svojih 4 milijuna gasitelja 

okupljenih u dobrovoljnim vatrogasnim 

društvima, koji igraju esencijalnu ulogu 

u zaštiti svojih sumještana, počev od ponajmanjih 

naselja i mjesta lokalne razine 

sve do gradskih naselja i većih aglomeracija. 

Zato, dobrovoljni vatrogasci ne 

smiju biti zaboravljeni ni zaobiđeni u 

izgradnji Europe civilne zaštite. Od Portugala, 

gdje je 99 % gasitelja okupljeno 

u dobrovoljnim društvima, do Velike 

Britanije koja broji tek nekih tisuću dobrovoljnih 

gasitelja, ali i njih 18000 na 

određeno vrijeme, preko Njemačke koja 

raspolaže s oko milijun dobrovoljaca, 

dobrovoljne vatrogasce povezuje jednaka 

ili slična problematika što proizlazi 

iz njihovog organiziranja, ekipiranosti i 

praktičkih teškoća pri izvršavanju kompleksnih 

zadataka – u pravilu s velikim 

marom i odanošću. 

Predsjednik Britanske federacije protupožarnih 

organizacija Dennis Davis, 

požalio se da je na Otoku sve teže regrutirati 

gasitelje na određeno vrijeme, britansku 

specifičnost koju bi, prema njegovim 

riječima, i Europa trebala uvažiti. 

Nižući teškoće službe, glavni tajnik 

Francuske vatrogasne federacije Jean- 

Marie Lincheneau podcrtao je manjak 

razumijevanja poslodavaca u pravdanju 

odsustva s rada svojih zaposlenika koji 

su ujedno i marni vatrogasci u lokalnim 

vatrogasnim društvima, kada im savjest 

i sveta dužnost nalažu da se neodložno 

odazivaju na pomoć ranjenima pri cestovnim 

udesima, pri gašenju urbanih 

požara i zbrinjavanju stradalnika ili pak 

u borbi protiv sve učestalijih šumskih 

požara. 

Predsjednik Švicarske vatrogasne 

federacije, Kaurent Wehli (115.000 dobrovoljnih 

i 1.200 profesionalnih vatrogasaca), 

sugerirao je skupu da se još više 

poraditi na imageu vatrogastva među 

mladima, te službenom priznavanju 

profesionalnih kvaliteta u dobrovoljnih 

vatrogasaca. Također je predložio da se 

na ravni europskog zajedništva iznađe 

jedinstvena naknada za izgubljena primanja, 

u uvjetima kada dobrovoljne 

vatrogasce zbog izbivanja s redovnog 

posla, poslodavci kažnjavaju umanjenjem 

plaće. 

Zapažena je bila i rasprava Ernesta 

Eörya, predsjednika slovenskih vatrogasaca, 

koji je od Europske unije zatražio 

neodložnu izradu europske direktive 

koja bi ujednačila statutarne razlike dobrovoljnog 

vatrogasnog korpusa u pojedinim 

zemljama članicama ili onim koje 

će se uskoro pridružiti. 

travanj [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 15


Koordinacija i suradnja 

Nedavne prirodne nepogode i katastrofe 

velikih razmjera kao što su, 

primjerice, bili požari raslinja u Grčkoj 

i Portugalu ili poplave u Istočnoj Europi, 

zdušno su popraćene pripomoći u ljudstvu 

i velikoj materijalnoj pomoći od 

strane pretežnog dijela vatrogasnih organizacija 

susjednih i ostalih europskih zemalja. 

No, pomoć, u pravilu kasni zbog 

proceduralnih pitanja, kao što su razna 

odobrenja za slanje ili pronalaženje, 

primjerice, raspoloživih transportnih 

zrakoplova pri transferima ljudstva i tehnike, 

posebno na mjesta stradala teškim 

zemljotresima. Znalo se dogoditi da su 

žurno mobilizirane jedinice spasilaca – u 

pravilu za to je bilo potrebo najviše četiri 

sata – a, potom se uzaludno čekalo i do 

72 sata njihovo prebacivanje na mjesta 

udesa. 

Nekadašnji europski povjerenik, Michel 

Barnier i sam je na skupu branio prijedlog 

o potrebi stvaranja objedinjenih 

europskih snaga civilne zaštite. «Ne 

bismo trebali čekati na nove katastrofe, 

da bismo se uskladiti kako intervenirati, 

pledirao je, upozoravajući kako su «nepogode 

kao, primjerice, moguće pandemije 

velikih razmjera, pred vratima zbog 

nesmiljenog žrvnja što sa sobom nosi 

globalizacija ili, pak, drastične klimatske 

promjene i pregrijavanje atmosfere». 

Agostino Miozzo, predstavnik 

1.200.000 talijanskih dobrovoljnih vatrogasaca 

i spasilaca, zatražio je da Europska 

unija odsad koordinira sredstva 

zemalja članica kako bi se stvorio jedinstveni 

model pri specijalnim intervencijama. 

Predstavnici njemačkog i britanskog 

vatrogastva zatražili su da Europska 

unija uzme u razmatranje specifičnosti 

njihovih službi pomoći i spašavanja kao 

i mehanizme pomoći koje su već donesene 

od strane Organizacije Ujedinjenih 

naroda ili bilateralnim sporazumima europskih 

zemalja. 

Novi impulsi 

Tri dana uoči pariškog skupa, Europska 

je komisija je uputila u 

proceduru prijedlog o stvaranju jedinstvenih 

snaga u krilu Europske unije, što 

podrazumijeva i poboljšice mjera o pripremama 

za katastrofe u zemljama članicama, 

ali i nečlanicama Europske unije, 

koje čak predmnijevanju neku vrstu europskog 

umrežavanja u rasponu od izobrazbe 

i osposobljavanja do praktičnih 

mjera pružanja hitne pomoći. 

Kao neka vrsta eha na održani simpozij 

i glasa podrške domaćina skupa 

Francuske, odjeknula je poruka ministrice 

unutrašnjih poslova Michele 

Alliot-Marie, koja najavljuje kako će u 

trenutku kad uskoro preuzme predsjedanje 

Europskom unijom «Francuska 

poduzeti konkretne akcije koji bi dale 

odlučne poticaje ‘Europi civilne zaštite’». 

Taj je čin prihvaćen kao pozitivna ambicija 

ministrice da ponudi Europi «izbalansirani» 

način učinkovitog reagiranja 

naspram mogućih stanja prirodnih kriza 

velikih razmjera, koji u svojim detaljima 

predviđa i stvaranje europskog instituta 

za izobrazbu koji će omogućiti «skladno 

formiranje europskog kadra» i «osnažiti» 

mogućnosti Informativnog centra 

podrške civilnoj zaštiti Europske unije 

(MIC) u Bruxellesu. 

I na kraju, umjesto bilo kakvog zaključka, 

valja reći da je skup visokih predstavnika 

europskih vatrogasaca u Parizu 

vrlo dobro prihvatio opće izražena volju 

i raspoloženje o stavljanu na dnevni red 

Europske komisije natuknice o jedinstvenoj 

‘Europi civilne zaštite’. To je na 

neki način potaknuo u svojoj završnoj 

riječi i predsjedavajući pukovnik Vignon 

, naglasivši da je naredno šestomjesečno 

razdoblje francuskog predsjedanja Europskom 

unijom dobra prilika da se na 

instancama Bruxellesa i Strasbourga čuje 

i glas europskih vatrogasaca. 

(am) 

Znanost u službi vatrogastva 

Danas se požari raslinja ne gase samo 

mlaznicama i ostalim vatrogasnim 

armaturama, nego se za taj posao sve više 

koriste i računala. Kada vatrogasci dođu 

do vatre, postave liniju obrane i započnu 

gašenje smatra se da je veliki dio posla, 

za zapovjednika požarišta, obavljen no 

naravno ne i završen. Donošenje pravilnih 

odluka u zapovijedanju može biti 

olakšano korištenjem računala i specijaliziranih 

programa za predviđanje 

širenja požara raslinja. Kupiti program 

i njemu prilagođena računala nije problem 

ako se ima dovoljno financijskih 

sredstava. No to je, matematički rečeno, 

nužan ali ne i dovoljan uvjet da bi sve to 

zajedno moglo raditi na zadovoljavajući 

način. U tom slučaju na scenu, uz vatrogasce, 

nastupaju znanstvenici s područja 

fizike i geodezije koji požarnu scenu s 

terena prenose na ekran našeg računala. 

Potrebno je mnogo rada da se program 

za predviđanje širenja požara raslinja 

prilagodi našim klimatskim, vegetacijskim 

i geografskim uvjetima. Zahvaljujući 

Ministarstvu znanosti, obrazovanja i 

športa pokrenut je tehnologijski projekt 

TP-06/007-01 pod nazivom Sustav za 

multisenzorsko zrakoplovno izviđanje i 

nadzor u izvanrednim situacijama i za- 



štiti okoliša, a u sklopu kojeg je i radna 

cjelina 710, pod nazivom Pilotski modul 

za operativnu predikciju širenja požara 

raslinja. U okviru modula koristi se program 

za simulaciju širenja požara Farsite 

(koji je javno dostupan i besplatan), baze 

prostornih podataka (digitalni model 

reljefa, karta vegetacije, karta kritičnih i 

važnih objekata), dojava o mjestu i vremenu 

pojave požara, podaci o brzini i 

smjeru vjetra. Voditelj tehnologijskog 

projekta je prof. dr. sc. Milan Bajić, s Geodetskog 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 

a voditelj radne cjeline je znanstvena savjetnica 

dr. sc. Katica Biljaković s Instituta 

za fiziku Sveučilišta u Zagrebu. 

Modul za operativnu predikciju 

širenja požara raslinja 

Veliki dio spomenutog tehnologijskog 

projekta odnosi se na podršku 

vatrogastvu. No u ovom članku predstavit 

će se samo modul za operativnu 

predikciju (u stvari simulaciju) širenja 

požara raslinja te njegov razvoj od strane 

naših stručnjaka, dr. sc. Damira Starešinića 

s Instituta za fiziku Sveučilištau 

Zagrebu, Sanje Šamanović dipl. inž. i 

Ane Kuveždić, dipl. inž., s Geodetskog 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i znan. 

savjetnice dr. sc. Katice Biljaković koji su 

uložili stotine radnih sati da bi rezultate 

mogli prikazati nama, vatrogascima. Što 

je to model Model je pojednostavljena 

i neminovno, u našem slučaju, samo 

približna realnost 

širenja požara raslinja. 

Modeli iako 

nepotpuni mogu 

biti itekako korisni. 

Nakon prvog pitanja 

slijedi i drugo 

pitanje. Kako se taj 

model može koristiti 

za potrebe vatrogastva 

Odgovor može 

biti jednostavan, ali 

i složen. Taj model 

zamišljen je kao potpora u donošenju 

odluka vatrogasnom zapovjedniku pri 

gašenju požara raslinja. Kako bi se bolje 

shvatilo opisat će se jedan od mnogih 

primjera. U slučaju izbijanja požara na 

teško pristupačnom terenu, uslijed npr. 

udara groma, požar se detektira kamerom, 

dojavom očevica, letjelicom. 

Lokacija požara unosi se u računalo na 

topografsku kartu. U računalo se unose 

podaci kao što su smjer i brzina vjetra, 

temperatura zraka, relativna vlažnost i 

sl. te se zadaje vremenski period za koji 

se želi simulirati širenje požara. Računalo 

nakon toga iscrtava liniju požara 

uzimajući u obzir unesene parametre i 

vrijednosti iz baze podataka koje opisuju 

zadano područje. Na osnovu dobivenih 

podataka zapovjednik donosi procjenu o 

načinu gašenja, broja gasitelja, potrebite 

tehnike i sl. Program izračunava dužinu 

požarne linije, površinu opožarene površine 

te ima druge korisne funkcije koje 

pridonose donošenju odluka na terenu. 

Isti taj program mogao bi se koristiti za 

izračunavanje rizika odnosno za izradu 

procjena i planova, školovanje vatrogasnih 

časnika i dr. 

U razvoj modula krenulo se na način 

da se kritički odabere, ispita, potvrdi i 

evaluira odgovarajući model, zatim slijedi 

njegova interpretacija i rezultati modela 

te njegove pretpostavke korištenja i 

ograničenja da bi se na kraju dobili odgovarajući 

izlazni podaci. Nakon što se 

odabrao program Firesite na temelju programa 

IST 1999, studija iz 2001. kojim 

su obuhvaćena 8 simulacijskih paketa, 

a isti su bili analizirani po 23 karakteristike, 

krenulo se u prikupljanje podataka 

za „punjenje“ baza podataka. U prikupljanju 

podataka i sam projekt uključila 

se Služba za vatrogastvo Državne uprave 

za zaštitu i spašavanje i Miše Miloslavić, 

bivši županijski vatrogasni zapovjednik 

Dubrovačko-neretvanske županije. Budući 

da se raspolagalo grafičkim prikazima 

širenja požara raslinja, po danima 

i satima, na otoku Lastovo (požar 2003.) 

i otoku Korčuli (požar 1998.) napravljeni 

su prvo modeli za ta područja. Simulacijom 

stvarnih požara dobilo se prihvatljivo 

prekrivanje stvarnog i simuliranog 

područja širenja požara raslinja što je 

dalo novi poticaj našim istraživačima. 

“Punjenje” baza podataka vrlo je 



složen i dugotrajan posao budući da će 

program to bolje simulirati požar što 

su podaci kvalitetniji (bolje odražavaju 

stvarno stanje vegetacije, objekata). Za 

izradu modela u programu FARSITE korištena 

su tri temeljna skupa prostornih 

podataka: digitalni model reljefa (DMR), 

karte staništa, položaji cesta, naselja, 

objekata od posebne važnosti. Karte staništa 

dobivene su iz projekta kartiranja 

staništa RH Ministarstva zaštite okoliša 

i prostornog uređenja RH. Glavni izvor 

prostornih podataka bili su LandsatETM 

i satelitske snimke, dopunski izvori podataka, 

terenski uvid, postojeće vegetacijske 

karate, topografske i litološke karate 

te ekspertna iskustva i literatura. 

Kao logički tijek tog projekta je provedba 

radionice kako bi se budućim korisnicima 

prikazale prednosti i nedostaci 

tog programa, koji će na temelju prikazanog 

i sami radeći na tom programu 

pomoći u donošenju odluke da li ima 

smisla dalje razvijati program ili prekinuti 

s tom radnom cjelinom. Radionica 

je provedena u Učilištu vatrogastva i 

zaštite i spašavanja 6. ožujka 2008. godine 

i njoj su bili nazočni predstavnici 

vatrogasaca iz Primorsko-goranske, 

Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske 

županije, predstavnik Službe za 

civilnu zaštitu i Službe za vatrogastvo te 

predstavnici Hrvatskih šuma, ukupno s 

organizatorom 24 sudionika. Izlaganja u 

pogledu potreba i operativnih zahtjeva 

održali su voditelj Projekta Milan Bajić, 

te Mladen Vinković i Miše Miloslavić. 

Predavanje o izradi i razvoju modula za 

operativno predviđanje širenja požara raslinja 

održali su Katica Biljaković, Damir 

Starešinić i Ana Kuveždić te su prikazali 

rezultate evaluacije programskog sustava 

Farsite za simulaciju ponašanja požara 

raslinja na primjeru požara na otoku 

Lastovu iz 2003. godine. Pokazane su 

najbitnije funkcionalnosti te je istaknuta 

potreba nastavka razvoja uporabe i istraživanje 

ulaznih parametara kako bi simulacija 

bila što točnija. Nakon teoretskih 

izlaganja od strane djelatnika Službe za 

vatrogastvo, Roberta Rožića i Krešimira 

Kordeka, demonstrirana je primjena simulacijskog 

programskog sustava Farsite 

polazeći od potreba i načina rada vatrogasnog 

zapovjednika na primjeru požara 

raslinja na otoku Lastovo 2003. Posebno 

su demonstrirani i naglašavani aspekti 

koji su bitni vatrogasnom zapovjedniku 

pri donošenju odluka pri zapovjedanju. 

Pozornost nazočnih je privukla i prezentacija 

Ane Kuveždić, dipl. inž., s Geodetskog 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja 

je prikazala mogućnosti interaktivne 

3D računalne vizualizacije na primjeru 

ortofoto prikaza otoka Lastova. U tom 

slučaju zapovjednik bi se na računalu 

kretao i gledao 3D karakteristike terena 

(nagib, vegetaciju, prometnice, objekte) 

kao i simulaciju opožarene površine iz 

perspektive koja je njemu prihvatljiva. 

Nazočni predstavnici vatrogasnih zajednica 

su uz pomoć instruktora sami isprobali 

rad s programom Farsite na spomenutim 

primjerima i u konstruktivnoj 

kritičkoj atmosferi podržali nastavak na 

ispitivanju i uvođenju u operativnu uporabu 

modula za simulaciju širenja požara 

raslinja. 



Zaključak 

Svi nazočni ocjenili su da je prikazani 

modul za simulaciju požara raslinja 

temeljen na programu Farsite vrlo koristan 

i neposredno primjenjiv za potrebe 

i potporu odlučivanja na više različitih 

načina te su dali potporu za nastavak razvoja, 

ispitivanja i operativne evaluacije 

simulacijskog modula u okviru tehnologijskog 

projekta Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i športa RH, a po mogućnosti 

i kroz Program aktivnosti Vlade 

RH u 2008. Tehnologijski projekt će sa 

zapovjednikom Civilne zaštite (Stjepan 

Huzjak) i njegovim suradnicima (Andrija 

Antolović) pokrenuti proces osiguravanja 

baza prostornih podataka 

potrebnih za operativno ispitivanje i 

evaluacija modula za simulaciju požara 

raslinja. U Dubrovačko-neretvanskoj 

županiji spremni su nastaviti primjenu 

modula za simulaciju požara raslinja temeljen 

na programu Farsite na otocima 

Korčula i Lastovo za koje imaju pripremljene 

baze prostornih podataka. Na taj 

način bi se kontinuirano ispitivao, evaluirao 

i razvijao simulacijski modul. Spremnost 

za operativno ispitivanje evaluaciju 

i razvoj operativne primjene modula 

za simulaciju požara raslinja izrazili su i 

predstavnici Primorsko-goranske županije 

budući da raspolažu dobrim kartografskim 

podacima i vlastitim kadrom 

za rad u geografskom informacijskom 

sustavu. 

Pripremio: Mladen Vinković 

Otrovno djelovanje požarnih plinova 

na čovjekov organizam 

Smrtonosni požarni plinovi 

Požari u Švicarskoj odnose godišnje 

30 do 40 života. Uzrok smrti je u 

većini slučajeva otrovanje plinovima, 

budući da požarni dimovi uvijek sadrže 

visoko otrovne sastavnice. Postupci otrovanja 

dimom postaju stoga sve složeniji 

medicinski problem, čiji domašaj ovisi o 

različitim činiteljima i, uz istovremeno 

ozljeđivanje od požara, zahtijeva snažnu 

međudisciplinarnu suradnju odnosnih 

stručnjaka. 

Dim je mješavina plinova, para, vodenih 

kapljica i čestica čađe u najsitnijem 

obliku, koja nastaje u procesu izgaranja. U 

njoj mogu biti sadržane još uljne kapljice 

i mineralna prašina. Sastav dima uvelike 

ovisi o materijalu koji gori, o temperaturi 

vatre i dopremi kisika tijekom procesa 

gorenja, zbog čega se o točnom sadržaju 

dima odnosno požarnog dima u pravilu 

teško mogu iznijeti točni podatci. Štetne 

tvari koje su sadržane u najrazličitijim 

koncentracijama u dimu mogu se podijeliti 

na sljedeće kategorije: 

• zagušljivi plinovi, 

• podražajni plinovi, 

• proizvodi pirolize, nazvani još i Volatile 

Organic Compounds (VOC), 

• čestice (čađa), kapljice (voda, ulje, 

kiseline, lužine i dr.). 

Zagušljivi plinovi 

Među zagušljive plinove koji se pojavljuju 

u dimu spada ugljični dioksid 

(CO2), ugljični monoksid (CO) i 

također cijanovodična kiselina (HCN). 

Učinak gušenja ima i opadanje koncentracije 

kisika tijekom požara (zbog 

trošenja i istiskivanja). Svi ti plinoviti 

sastavni dijelovi požarnog dima nemaju 

nikakvo bitno podražajno djelovanje, 

tako da žrtvu ne muči nikakav upozoravajući 

podražaj. Porast koncentracije 

ugljičnog dioksida u zraku za disanje tijekom 

požara djeluje osim toga poticajno 

na disanje i vodi do povišene frekvencije 

udisaja. Kod tinjanja bez plamena 

može visoka koncentracija ugljičnog 

monoksida u plinovima gorenja vrlo 

brzo dovesti do nesvjestice i smrti. Zato 

nije ništa neobično da osobe koje su pri 

spavanju bile izložene visokim koncentracijama 

ugljičnog dioksida odnosno 

ugljičnog monoksida dožive smrtonosna 

otrovanja bez buđenja, kao što je primjerice 

slučaj kod tinjanja vatre bez plamena 

ili u blizini pogrešno instaliranih sustava 

grijanja. 

Ugljični monoksid 

Ugljični monoksid nastaje kod nepotpunog 

izgaranja organskih tvari 

kao posljedica nedovoljnog privođenja 

kisika, kao što se to često može vidjeti 

kod polaganog izgaranja. Ako ugljični 

monoksid preko pluća dospije u krvotok, 

veže se 200 do 300 puta jače nego kisik 

na hemoglobin (Hb, tvar koja krvi daje 

crvenilo). Time dolazi do blokiranja prijenosa 

kisika u krv, a to vodi do smrti 



zbog gušenja, budući da proces nije povratan, već i najmanji 

udjeli ugljičnog monoksida u zraku za disanje pri duljem udisanju 

vode do jakog opterećenja hemoglobina ugljičnim monoksidom. 

Udjel hemoglobina sa sadržajem ugljičnog monoksida 

u krvi označava se u % COHb. Kao postupak liječenja u 

obzir dolazi samo terapija s čistim kisikom. 

COHb % Znakovi, značajke 

3 do 5 Smanjenje tjelesne radne sposobnosti kod 

većih napora 

Kod srčanih bolesnika mogu se pojaviti tegobe 

(angina pektoris, koronalna oboljenja srca) 

5 do 15 Lagana, ali mjerljiva slabovidnost 

10 do 20 Lagana glavobolja, umor, slabost, lupanje 

srca 

20 do 30 Vrtoglavica, pomućenje svijesti, pospanost, 

uzetost 

30 do 40 Ružičasto obojenje kože, gubitak svijesti, 

nagli zastoj optoka krvi 

40 do 60 Duboka nesvjestica, uzetost, pad tjelesne temperature 

60 do 70 Smrtonosno u 10 minuta do 1 sata 

preko 70 Smrtonosno u nekoliko minuta 

Izvornik: Dekant W. i drugi, Važni otrovi i 

otrovanja, farmakologija i toksikologija, 2001, 

Urban & Fischer 

Podražajni plinovi 

Kod podražajnih plinova koji su sadržani u požarnom dimu 

u prvom je redu izraženo lokalno djelovanje na dišne putove 

i sluznice, dok se u početku jedva može zamijetiti djelovanje 

na cjelokupni organizam. Među podražajne plinove 

ubrajaju se: 

• kloridna (solna) kiselina, bromidna kiselina, fluoridna 

(fluorovodična) kiselina, 

• fozgen (karbonil-diklorid), 

• klorni plin, 

• dušik-oksidi, 

• fosfor-oksidi, 

• aldehidi, 

• organske kiseline (npr. mravlja kiselina i dr.), 

• amonijak. 

Podražajni plinovi mogu na temelju svojih značajki tvorno 

napasti na različitim mjestima djelovanja. Podražajni plinovi 

topljivi u vodi (amonijak, kloramini, kiseline, sumporovodik i 

sl.) djeluju zbog svoje dobre topljivosti u razvodnjenim medijima 

uglavnom u gornjem dišnom području i odmah su uočljivi 

zbog snažnog nadražaja na kašalj, dok na primjer u vodi 

netopljivi fozgen bez izazivanja trenutnih tegoba dospijeva sve 

do pluća, gdje se pod utjecajem prisutne vlage razlaže u ugljični 

dioksid i kloridnu kiselinu. Tako stvorena kloridna kiselina 

izjeda plućno tkivo i s usporenjem od više sati izaziva nadražaj 

na kašalj i gomilanje vodene tekućine u plućima, većinom sa 

smrtnim posljedicama. 

U požarnim događanjima u Švicarskoj godišnje smrtno strada 30 do 

40 osoba. U većini slučajeva uzrok smrti je otrovanje dimom 

Proizvodi pirolize (VOC) 

Pod pirolizom podrazumijeva se termičko raspadanje neke 

tvari uz manjak kisika, pri čemu se oblikuje mnoštvo 

krutih, tekućih i plinovitih tvari. Ovisno o ishodišnom materijalu 

i temperaturama koje vladaju može se očekivati mnoštvo 

niskomolekularnih, kratkotrajnih spojeva. Među gorivim, 

kratkotrajnim proizvodima pirolize koji mogu izazvati i rijetku 

pojavu propaljivanja dimnog plina, mogu se naći mnogi visoko 

otrovni spojevi, posebno kad u požaru nepotpuno izgaraju 

sredstva za zaštitu bilja i plastične mase. Štetne tvari koje se 

pritom oblikuju kao primjerice izocijanati, aromati, policiklički 

aromatski ugljikovodici (PAK) i opasni poliklorirani dibenzop-dioksini 

i dibenzo furani (PCDD/PCDF) nisu sadržani samo 

u požarnim plinovima nego se vežu i na čestice čađi te se tako 

mogu i poslije uspješnog suzbijanja požara unijeti preko kože u 

tijelo prilikom čišćenja i radova popravka. 

Zdravstveno djelovanje požarnih plinova 

Pri prosudbi zdravstvenog djelovanja na organizam treba 

kod zagušljivih plinova razlikovati dvije skupine. Jednostavni 

zagušljivi plinovi kao ugljični dioksid (CO2), dušik (N2), 

metan (CH3OH) i dr. djeluju potiskivanjem kisika iz okoliša, 

dok ugljični monoksid (CO), cijanovodična kiselina (HCN) 

i sumporovodik (H2S) utječu negativno na prijenos kisika ili 

iskorištavanje kisika i na taj način štete organizmu. 

Ugljični monoksid djeluje otrovno već kod koncentracije 

od 0,01 volumnih postotaka u zraku za disanje jer se veoma 

čvrsto i trajno veže na hemoglobin u crvenim krvnim zrncima 

i time sprječava prijenos kisika. Koncentracija od 0,06 volumnih 

postotaka CO u zraku za disanje blokira čak polovicu 

raspoloživih hemoglobina. 

Sadržaj ugljičnog monoksida u krvi (mjereno u % COHb) 

ne ovisi samo o sadržaju CO u udisanom zraku, nego i o vre- 



ćima i upale pluća. Visoko otrovnim proizvodima pirolize kod 

otrovanja dimom većinom se ne poklanja dovoljna pažnja, iako 

je jedna laboratorijska studija, u požarnom dimu dokazane 

neke kemijske spojeve povezala sa smrtnošću žrtava požara od 

otrovanja dimom. 

Točno određenje i postupci liječenja 

Budući da se kod otrovanja dimom uvijek radi o zamršenom 

djelovanju različitih sastavnica dima, posebno je teško 

točno određenje i postupci liječenja. Vrsta i točno mjesto oštećenja 

tkiva, obojenje kože, tegobe u disanju ili u radu srca te 

različiti posebni rezultati pri raščlambi uzorka krvi mogu uputiti 

na prikladne postupke liječenja, pri čemu se pokazalo najvažnijim 

u svim slučajevima pripomoć disanju sa stopostotnim 

kisikom (po mogućnosti s pretlakom). 

Izvornik: SFZ 4-2007 

Pripremio Željko Medvešek 

I najmanji sadržaji ugljičnog monoksida u zraku kroz dulje vrijeme 

vode do njegove visoke koncentracije u krv 

menu njegovog razlaganja i vremenskom volumenu udisanja. 

Tako npr. kod sadržaja CO u zraku od 0,1 volumnih postotaka 

životno opasna COHb vrijednost dosegne do preko 65 % tek 

poslije 3 do 5 sati mirnog disanja, a kod fizičkog rada s trostruko 

povišenim obujmom udisanog zraka već poslije dva 

sata. 

Cijanovodična kiselina i njezini spojevi blokiraju opskrbu 

organa kisikom i izazivaju glavobolju, vrtoglavicu, teško disanje, 

lupanje srca, povraćanje i vode do gubitka svijesti, zaustavljanja 

disanja i optoka krvi, napada grčenja i smrti. 

Podražajni plinovi, među koje spadaju i dušični oksidi 

(NOx), mogu izazvati slične znakove oboljenja kao i primjerice 

cijanovodična kiselina. Kemijsko oštećenje sluznica izazvano 

podražajnim plinovima veoma je bolno i može voditi do naglog 

prestanka rada pluća, nakupljanja vodene tekućine u plu- 

Osobe pod sumnjom da su otrovanje dimom uvijek treba podvrgnuti 

liječničkoj obradi. Prekasno prepoznato nakupljanje vodene tekućine 

u plućima skoro uvijek završava smrću 

Živjeti s terorizmom 

Kontaminirajući kemijski atentat 

U slučaju NRBK ugroze nepredvidivih razmjera, reaktiviranje 

profesionalaca, među prvim vatrogasnih službi, i pružanje 

korisnih informacija stanovništvu dva su fundamentalna stupa 

mogućeg smanjivanja broja potencijalnih žrtava 

Posljednjih desetak godina Svijet je suočen s prijetnjama desetina 

atentata na javne ciljeve, od kojih je na sreću njihov 

najveći broj bio osujećen. Bez obzira na povećanu budnost i 

najstrože zaštitne mjere, prijetnja biološke, kemijske ili radiološke 

agresije sveprisutna je. U ne-daj-bože slučaju izbijanja 

takvog teškog incidenta, vatrogastvo je naprosto, uz službe civilne 

zaštite - sa svim stečenim spoznajama i dispozitivima, nezaobilazni 

akter pružanja prve pomoći napadnutoj populaciji. 

Među potecijalno najugroženije zapadnoeuropske zemlje 

Al-Qaidine odmazde pripada svakako Velika Britanija, 

Njemačka i – Francuska. Radi iniciranja dijaloga s nacijom o 

povremeno najavljivanim i nepredvidivim prijetnjama «bolesnih 

umova», francuska je vlada nedavno objavila Bijelu knjigu 

s naslovom Francuska sučeljena s terorizmom. U slučaju 

N(uklearno)R(adiološko)B(iloško)K(emijskog) napada na nacionalni 

teritorij, javne službe protupožane zaštite i spašavanja 

pozvane su, prema stavu vlasti, ali i najširijeg javnog mnijenja, 

da se stave na čelo najvažnijih činitelja hitne intervencije i sprtravanj 

[ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 21


ječavanja širenja kontaminacije neprocjenjivih 

razmjera. 

U nastavku donosimo izvatke te publicirane 

studije, u kojoj su, činjenično, 

vatrogasne postrojbe pozvane kao prvi 

intervenanti, bez obzira na njihovu razinu 

kompetencija u toj domeni zaštite 

od rušilačke opasnosti po ljudski život 

i njegov okoliš u najširem smislu, o kojima 

stvarno nemamo prevelika iskustva 

ni praktičke spoznaje, već sva nagađanja 

ostaju mutna i teorijska... 

Neposredne posljedice jednog takvog 

atentata s kontaminirajućim kemijskim 

supstancijama, neće biti nužno 

karakteristične. Malo je vjerojatno da bi 

na prvi poziv odmah bila označena kemijska 

uzbuna. Neizbježno je manje više 

dulje vrijeme kolebanja, poput onog koje 

se dogodilo za atentata u tokyjskom metrou. 

Valja ustanoviti da su na-vrat-nanos 

angažirana prva ljudska sredstva u 

praksi ekipirana tek klasičnom opremom 

za intervencije. Čak kad se i potvrdi pojavnost 

kemijskog atentata, iluzorno je 

očekivati da će vatrogasna interventna 

služba na teren poslati samo specijaliste. 

Uspješnost inrtervencije počiva naročito 

na nespecijaliziranim posadama, 

dok su mobilne jedinice za kemijsku intervenciju 

uključene tek za usko spezijalizirane 

tehničke zadatke. 

Konačno, malo je vjerojatno za će 

zapovijedni lanac, neposredno mobiliziran 

za sučeljavanje s opasnosti u prvim 

satima intervencije, biti sastavljen od 

brigadnih i drugih nižih zapovijednika 

u nizu vičnih NRBK problematici. Međutim, 

na njima će ostati golema odgovornost 

izbora operativnih sredstava 

koje valja usmjeriti na lokalizaciju tog 

pogođenog područja izvan svih normi. 

Najvažnije je da svi nespecijalizirani vatrogasci 

za takve vrste intervencija, neovisno 

od njihove razine odgovornosti, 

ipak poznaju osnovne principe postupanja, 

te da budu dolično opremljeni uobičajenom 

protupožarnom zaštitnom ali 

i na tržištu dostupnom NRBK obućom, 

odjećom i drugim adekvatnim zaštitnim 

sredstvima. 

Kako bi stekli specifična sazanja o 

takvoj vrsti opasnosti, regionalni se francuski 

stožeri (u članku ćemo se poslužiti 

iskustvenim podacima Protupožarnog 

i spasilačkog okružnog centra pariške 

regije SDIS-77 Seine-et-Marne) u pravilu 

obraćaju Centru za istraživanja u 

Buchetu (CEB) e da bi zajedno prosudili 

pogodnost postojeće zaštitne odjeće za 

intervenciju u slučaju rizika od nekonvencionalnog 

kemijskog napada. Za 

francusko Miistarstvo obrane CEB je 

referalni centar u području NBRK opasnosti 

za zaštitu sučeljenih vojnih intervenata 

od uporabljenog kemijskog, biiološkog 

ili radiološkog oružja relativno 

ograničenih razmjera. U tom smislu, 

za potrebe nacionalne vojske taj Centar 

osigurava učinkovite sustave testiranja 

sredstava obrane od NBRK ugroze namijenjene 

zaštiti, detekciji i dekontaminaciji. 

Na zahtjev svog klijenta, taj naučni 

institut preporuča potrebne operativne 

tehničke elemente, ali ne i doktrinu o načinima 

i tehnikama intervencije. S tog razloga, 

a kako bi se poštivale nadležnosti 

dvaju citiranih tijela, tekst nastavka ovog 

članka podijeljen je u dva dijela: prvi je, 

čisto tehničke naravi, sročen od strane 

stručnjaka CEB-a i odgovara na konkretan 

zahtjev SDIS-a 77, dok je drugi 

dio posvećen oprerativnoj interpretaciji 

polučenih rezultata. U svom pretežnom 

dijelu odnosi se na opis zaštitne odjeće 

i opreme na raspolaganju vatrogasnim 

postrojbama. 

Prosudba individualne NRBK zaštitne 

opreme postrojbi SIDS-a 77 

Ta je županijska vatrogasna postrojba 

usvojila dva tipa zaštitnih kombinezona 

- radnog odijela kad se radi o potrebama 

intervencija kemijskog karaktera: 

jedan je nepropustan na zrak s vrlo visokom 

razinom zaštite, ali je ograničen 

samo na jednokratnu upotrebu (tehn. 

ozn. TLD); drugi je propustan na zrak i 

omogućuje višekratnu primjenu, ovisno 

o zahtjevnosti zadataka pri intervenciji 

(tehn. ozn. C3P). Nepropusno radno 

odijelo sačinjeno je od pregradnog materijala 

tipa polimera, vrlo je otporno na 

ratne otrove, no nedostatak mu je što ne 

omogućava prozračivanje i evakuaciju 

znoja, time ni spontanu regulaciju tjelesne 

temperature, tako da može dovesti 

do toplotnog udara, pa i sinkope gasitelja 

u slučaju duljeg vremena korištenja. 

C3P je razvijen po istom principu, 

no za razliku od potonjeg, omogućava 

nositelju transpiraciju tijela, koje je 

ipak zaštićeno od propuštanja kemijskh 

otrovnih agensa izvana. Njihov je kroj 

striktno prilagođen vatrogascima okruga 

Seine-Et-Marne s posebno ušivenim zatvaračima 

tipa Eclaire, pirmjerice, kao i 

samoljepljivim «čičak» - trakama i sustavom 

«top open» za brzo otvaranje, te 

izostavljanjem džepova. Svim tim preinakama 

izbjegava se u najvećoj mogućoj 

mjeri prijenos/širenje kontaminacije 

u trenutku skidanja odjeće. Propustan 

kombinezon na zrak učinjen je od nekoliko 

funkcionalnih slojeva. Unutrašnji 

pamuči sloj comfort prijanja uz kožu 

i omogućava dreniranje znoja prema 

vanjskoj strani odijela. Srednji međusloj, 

sastavljen od poliuretanske pjene 

impregniran aktivnim ugljenom, upija 

i sprječava prodor para otrovnih kemijskih 

sastojaka. Konačno, vanjski sloj 

čija tekstura ultra-tankog polimerskog 

sloja tretirana hydro i oleo-izolacijskim 

materijalima daje odjeći svojstva proklizavanja 

kapljica tekućine, što, dakako, 

limitira trajanje direktnog izlaganja korisnika 

na tekuće otrove. Jednako tako, 

taj kombinezon, za razliku od prvog, 

pruža u dovoljnim proprocijama evakuaciju 

znoja, čime omogućuje korisiku 

produljeno vrijeme služenja tom vrstom 

zaštitnog odijela, već prema operativnim 

potrebama. 

Prosudba razine zaštite – uzimajući 

u obzir mogući vojni rizik u Centru 

Buchet su ostvareni slijedeći pokusi: 

• tekući SD test koji omogućuje izmjeru 

potrebnog vremena da kapljica 

iperita, neposredno uštrcana na testirani 

materijal, prijeđe put niz njegovu 

plohu. Prijelaz iperita je predočen lakmus 

papirom natopljenim congo crvenom 

bojom (Whrigtova metoda, po 

kojoj se na opitni listak papira nanosi 

otopina filtiriranog alkalina s 1 % kaustične 

sode), pridruženom na uzorak 



chloroimida (CQC) koji ima svojstvo da 

mijenja crvenu u plavu boju nakon dodira 

s iperitom. Dakle, taj lakmus papir 

je smješten na lice materijala izloženog 

kontaminaciji (radi se samo o nepropusnim 

materijalima na zrak – kao što je 

citirani TLD kombinezon, zaštitni vizir 

ili drugi djelovi zaštite lica na šljemu ili 

maski ; iperit je uzet jer je osobito agresivan 

i penetrirajući agens, tako da se 

pri takvom testu nema potrebe koristiti 

drugim agensima). 

• Sanarex test omogućuje kvantificiranje 

mase iperita što u trenutku opita 

klizi po sastavnim materijalima zaštitne 

propusne odjeće i opreme na zrak (rukavice, 

CP3 odijela) podvrgnute 24-satnom 

direktnom tekućem kontaminiranju. Elementi 

opreme što se nakon jednokratne 

uporabe odbacuju – dekontaminirajuća 

pregača, mrežice, nazuvci-navlake na 

čizmama, itd., nepropusni su na protok 

zraka, i testirani su po tekućoj SD metodi. 

Na NRBK opremi propusnoj na zrak 

(C3P kombinezoni i rukavice) učinjeni 

su Sanatex testovi. Nepropopusni materijal 

(dijelovi C3P i TLD opreme što se 

odbacuju nakon uporabe), testom su dokazali 

dovoljno dugo vrijeme nepropoustljivosti 

potpuno konformno vojnim 

NRBK zahtjevima. 

NRBK oprema što je razvijena za potrebe 

SDIS-A 77, predstavlja posve zadovoljavajuću 

razinu sigurnosti zaštite od 

agensa ratnih otrova. Naprotiv, kemijski 

testovi obavljeni na klasičnoj ne-NRBK 

opremi, pokazali su vrlo kratkotrajno 

vrijeme zaštite (svega nekoliko minuta 

za standardne protupožarne zaštitne 

rukavice, 15 minuta za protupožarnu 

odjeću), što se moglo i očekivati. 

Prosudbe vezane na ocjenu konfora 

Usporedno s navedenim testovima 

o zaštitnoj moći vatrogasnih protupožarnih 

i NRBK sredstava i opreme, u 

Institutu su provedene i fizičke izmjere 

što se odnose na ergonomske značajke 

navedene zaštitne odjeće, neposredno 

povezane sa spoznajama o roku trajnosti 

nošenja. Ta evaluacija sastoji se iz prosudbe 

termičke izoliranosti na nositelju, 

kao i dozvoljene propusnosti na vodenu 

paru po kombinezonu. 

Ocijenjivane su dvije konfiguracije: 

• NRBK kombinezoni (C3P), prsluci 

ranđerke, nazuvci-nadčizme, APN 

maske i pregače; 

• NRBK kombinezoni (C3P), majice, 

bluze i bazične hlače / pothlače, prsluci 

ranđerke, nazuvci/nadčizme, pregače i 

maske. Za prvu konfiguraciju rezulati 

izmjera su pokazali približne vrijedosti 

onoj radnoj odjeći kojom je opskrbljena 

vojna pješadija. 

Slaba izolacija C3P kombinezona 

( u kombinaciji s drugom zaštitnom 

odjećom protiv kontaminirajućeg kemijskog 

atentata, čizmicama za intervenciju, 

bez protupožarnog odijela) udruženih s 

dobrom moći propusnosti na vodenu 

paru, čine prihvatljivu odjeću u Francuskoj 

u uvjetima umjerenog ili toplog vremena. 

Naprotiv, kod druge konfiguracije, 

nošenje bazične vatrogasne odjeće ispod 

NRBK kombinezona znatno povećava 

psihološku napetost korisnika tijekom 

zadatka. 

Rezultati izolacije i propusnosti na 

vodenu paru za vrijeme nošenja tog zaštinog 

kompleta 

NRBK zajedno s radnom odjećom 

(bluza+protupožarne hlače) upućuju na 

moguću lagodnu uporabu za hladnog 

vremena, ali isto tako na potrebu definiranja 

ogranićenog vremenskog trajanja 

njegove uporabe za topla vremena. 

Treba također naglasiti da ostvarena 

mjerenja u toj konfiguraciji, dopunjenoj 

priborom za jednokranu upotrebu, ukazuju 

na prisutnost diskretnog ali znakovitog 

pshološkog opterećenja kod 

njihovih korisnika pri duljem trajanju 

radnog zadatka. 

I da zaključimo. Kombinezon propustan 

na zrak (C3P) zanimljiv je ko zaštitna 

odjeća, to više šo osigurava zadovoljavajuću 

razinu zaštite, suprotno od 

zaštitnog dijela TLD. 

Prikaz rezultata primjene CEB 

uputstava od strane SDIS-a 77: 

kompromis u korištenju odjeće prilagođene 

svakom zadatku posebno 

Pridržavajući se iznijetih uputstava, 

SDIS 77 je definirao devet velikih razreda 

naputaka kojih bi se trebali pridržavati 

njihovi vatrogasci. Za svaki od 

njih (već prema naravi zadatka i njegovog 

trajanja) valja biti posve osigurana 

istovrijednost razina propisane zaštite i 

izloženoj opasnosti. 

• Prvi intervenenti 

Pitanje je jesu li ti najznačajniji sudionici 

za nastavak operacije zaštite i 

spašavanja najmanje zaštićeni pri prvom 

pozivu na intervenciju prigodom kemijskog 

atentata Malo je vjerojatno da prve 

jedinice vatrogastva upućene na teren 

raspolažu s dovoljno obavještajnih pojedinosti 

koje bi im omogućile da neposredno 

reagiraju i hitro presvuku prilagođenu 

odjeću zahtijevima djelovanja u 

mediju emaniranh posljedica jedne kriminalne 

terorističke akcije s namjernom 

uporabom kontaminirajućih kemijskih 

supstancija. 

Prema tome, misija tih prvih vatrogasaca 

je kapitalna, a sastoji se u: 

1. prepoznavanju činjenica (simptoma 

i mjesta neposredne kontaminacije) 

; 

2. izvještavanju na činjenični način o 

inicijalnom stanju i mogućem daljnjem 

uznapredovanju nastale pogibelji ; 

3. okruživanju mjesta događaja i u 

mogućoj mjeri ograničavanju posljedica 

atentata osiguravanjem širokog perimetra 

granica opasne zone ; 

4. pripremanju terena za obuhvatno 

pružanje pomoći nastradalim civilima 

(utvrđujući, ako je to moguće, krizni 

prihvatni centar prve pomoći s improviziranom 

stanicom za prve dekontaminacije); 

5. usmjeravanju evakuacije pogođenog 

stanovništva i poduzimanju najnužnijih 

mjera za izbjegavanje opće panike. 

Interpretacija rezultata pokusa obavljenih 

u Centru za istraživanje u Buchetu 

pokazuje da posada vozila za pružanje 

prve pomoći žrtvama, sučeljena s ratnim 

otrovima, apsolutno ni sama nije zaštićena 

konvencionalom protupožarnom 

radnom odjećom. Prema tome, valja voditi 

računa o (pa makar i minornom) gubitku 

fizičkog integriteta prvoangažirane 

posade, što će neminovno psihološki 

utjecati na ostale jedinice pojačanja. Sve 

to treba uzeti u obzir da bi se zaštitilo 

osoblje. 

Ti elemeni trebali bi dali poticaj SDIS 



77 da osnaži, ovisno o određenim specifičnim 

kriterijima nabavke i za osobito 

osjetljiva mjesta u stanjima nekonvencionalne 

javne opasnosti, zalaganje za 

istodobno uključivanje vozila za prvu 

pomoći i protupožarna navalna vozila 

za izvanredne okolnost. Zadatak navalnog 

vozila je prvotno izviđanje stanja 

(s momčadi u kompletnoj protupožarnoj 

spremi i naglavljenim ARI – respiratornim 

aparatima), prije nego što pristignu 

vozila za spašavanje i pružanje 

prve pomoći žrtvama. 

Naime, prema rezulatatima testova 

CEB-a, klasična protupožarna odjeća 

dopunjena ARI aparatima za disanje, 

neprikladna je za stanja u kojima se evidentiraju 

ratni otrovi, premda donekle 

osigurava posadi vozila mininalnu zaštitu 

u vrlo kratkim intervencijskim rokovima 

(ne više od desetak minuta), pod 

uvjetom da ne ulazi u direktni dodir s 

tekućim kontaminantima. 

Taj vrlo kratki boravak u opasnoj 

zoni mora se apsolutno uskladiti s brzim 

izviđanjem stanja prije nego što se dade 

znak za kemijsku uzbunu i usmjeravanje 

protoka izbave žrtva u dobrom zdravstvenom 

stanju (izbjegavajući ipak fizički 

kontakt s potonjima). Toj posadi prepušteno 

je da procijeni situaciju i odobri 

ulazak u vatru vozila službe spašavanja, 

pružanja neposredne prve pomoći unesrećenima, 

i prepoznavanja alarmrajućih 

kliničkih znakova krize - slabosti i konvulzije 

(grčenja) žrtava, i sl. 

U kontekstu nuklearno-biološke 

krize moraju biti odgođeni uobičajeni 

djelatni refleksi koji se sastoje u bilanciranju 

stanja žrtava na tlu. Prvi angažirani 

sudionici u spašavanju u nastalim uvjetima 

u stvari trebaju biti samo koncentrirani 

na zaštitu i evakuaciju što većeg mogućeg 

broja ciivilnih osoba, pridržavajući 

se uputa iz pet gore navedenih točaka. 

Također treba isključiti prijenos unesrećenih 

na nosilima kako bi se izbjegla 

kontaminacija vatrogasaca kontaktom. 

Izbavljanje invalida valja biti prepušteno 

specijalnim jedinicama odjevenih u TLD 

odjeću i opremu. 

Taj princip, što se na neki način sukobljava 

s uobičajenim krijepostima 

konvencionalnog vatrogasnog protupožarnog 

poziva, trebao bi biti primijenjen 

tek kada je broj žrtava veći od pet. 

Konačno, zbog sigurnosnih mjera, spasilačko 

osoblje što je sudjelovalo u raspoznavanju 

inicijalnih znakova stanja 

na neposrednom mjestu udesa, treba 

svakako biti pridruženo nesimptnomatičnim 

žrtavama kontaminacije i zajedno 

s njima podvgnuto pranju. 

• Žrtve relatvno dobrog zdravstvenog 

stanja 

sigurati prvu dekontaminaciju tijela 

oprašivanjem i samo-svlačenjem kotaminirane 

odjeće, limitirajući tako prijenost 

kotaminirajućih čestica. 

Nakon njihovog izvlačenja iz ugrožene 

zone, žrtve (relativno povoljnog 

zdravstenog stanja) su prebačene i okupljene 

na zbirnom mjestu za prevenciju, 

bez obzira da li one pokazuju ili ne 

bilo kakve simptome trovanja. Dobro 

bi bilo osigurati njihovu pred-dekontaminaciju, 

koja ima za cilj preveniranje 

pogoršanja zdravstvene prognoze inhalacijom 

otrova upijenog u odjeću kao i 

• Zapovjedna struktura 

Brzo odašiljanje informacija o kemijskom 

atentatu prema najvišim državnim 

autoritetima nije moguće bez uključivanja 

najmanje jednog od zapovjednika 

glavnog interevencijskog stožera u kontroliranoj 

zoni 

Odgovorna zapovjedna osoba za 

cjelovitu provedbu intervencije u uvjeprijenosom 

potencijalne kontaminacije 

ručnim ili drugim površinskim dodirom. 

Ona se sastoji u kratkom oprašivanju popraćenom 

skidanjem prvog sloja odjeće i 

obuće, prije no što se žrtva podvrgne temeljitom 

postupku dekontaminacije. 

Ta akcija mora biti neposredna, jer 

opasnost od brze penetracije otrova kroz 

odjeću je prisutna i trenutna. U tom slučaju 

svoj ugroženoj populaciji ne bi bilo 

loše podijeliti zaštitne rukavice iz vozila 

za spašavanje i pružanje prve pomoći 

(iako one nisu otporne na kontaminirajuću 

opasnost više od pet minuta, ali 

čime se ipak koliko-toliko prevenira rizik 

kontaminacije kod naloženog samo-svlačenja 

vanjskih dijelova odjeće žrtava). 

Nakon kratke uporabe te se rukavice 

moraju ukloniti pod nadzorom prisutnih 

vatrogasaca u improviziranom zbirnom 

mjestu za prevenciju i zbrinjavanje. Valja 

napomenuti da ta mjera samo-svlačenja 

ipak predstavlja pogibelj sekundarne 

kontaminacije. Također otežava mogućnost 

pobrojavanja u prvom času pojedinačnih 

efekt pojave kontaminacije kod 

žrtava. Zato ne bi trebala biti primije- 

njena nego u slučaju većeg broja žrtava 

i to striktno pod provedenim nadzorom 

specijalista. 

• Vođe prethodnice 

Podržavati na permanentni način 

brigu o zaštiti časničkog kadra zatečenog 

usred opasne zone djelovanja 

SDIS 77 je vrlo rano opremio komandno 

vozilo za vezu TLD zaštitnim 

odijelima i priborom za intervencije u 

uvjetima kemijskog napada. No, provedena 

ispitivanja pokazala su dozapovjednici 

postrojbe neće moći djelovati 

za čitavo vrijeme intervencije s tom vrstom 

zaštite, vodeći računa o njihovom 

pretrpljenom stresu i fizičkom naporu. 

Taj negativni učinak se može usporediti 

s onim koji pretrpe jedinici za skupljanje 

žrtava po tlu. Zato valja voditi računa o 

njihovom povremenoj zamjeni. 

Činjenica je da je teoretski napor zapovjednika 

postrojbe ipak nešto manji 

nego što ga trpi onaj zadužen za opću 

organizaciju te vrste intervencije. Među 

ostalim, izmjena zapovijednog kadra 

zahtijeva prilagodbu na zatečeno stanje 

što uključuje i dodatni vremenski rok za 

brzo donošenje odluka u izvanrednoj situaciji 

kemijske uzbune. 

SDIS 77 potpuno se okrenuo opremanju 

zapovjednika jedinica C3P odjelima 

kao dopuni postojećih TLD radnih 

kobinezona. Ta odluka nije uvedena zbog 

ukidanja potonjih, jer opće je mišljenje 

da i oni dobro služe za kratkotrajnu zaštitu 

ljudstva od neposrednih posljedica 

kemijskog atentata. 

Kako smo i ranije naveli, zapovjedni 

kadar klasičnih vatrogasnih postrojbi pojavljuje 

se na ugroženom mjestu mnogo 

ranije nego mobilne specijalne jednice za 

kemijsku intervenciju. C3P odjeća regulira 

problem psihološkog trošenja koje 

inače proživljavaju vatrogasci opremljeni 

TLD odijelima podvrgnuti snažnim psihološkim 

opterećenjima, ali ne zaštićuje 

korisnika, primjerice od produkta industrijske 

korozije. 



tima kemijskog napada, kao i njen stožer 

smještaju se u zdravu zonu iz logističkig 

razloga, prema tome ne nose nužno kemijsku 

zaštitnu odjeću… Istina, zapovjedanja 

o potrebi povremene zamjene postrojbi 

na terenu, rukovođenje grupama 

zaduženih za evakuaciju žrtvava, bilanciranje 

žrtava, neposredni dodiri i pregled 

stanja u suradnji sa zapovjednicima 

postrojbi i neprekidna konkretizacija situacije 

s osobljem vanjskih službi (specijalnih 

anti-terorističkih jedinica policije, 

čistača mina, vojnih i medicinskih specijalista, 

itd) koje su također angažirane u 

napadnutoj zoni, može se obavljati radoiotelefonijom. 

No, preporuča se njihovo 

neposredno ukljkučivanje i dogovaranje 

s dispozitima što je moguće bliže ugroženom 

mjestu atentata. 

Glavni operativni zapovjednik pritisnut 

je koordinacijom većeg broja uključenih 

postrojbi i eksternih službi. Njegova 

prisutnost olakšava rukovođenje 

akcijama u kontroliranoj zoni i međudjelovanja 

više raznorodnih službi u i 

izvan vatrogasog sektora koje su uključene 

u aktivnosti zaštite, spašavanja i 

sanacije u potencijalno kontaminiranoj 

zoni intervencije. On služi također kao 

orijentacijska točka za sve angažirane sudionike 

pružanja prve pomoći unesrećenima, 

prije nego se okruži i zatvori kontrolirana 

zona napada redarstvenim 

službama i omogući prepuštanje mjesta 

ugroze specijalnim sanitarnim jedinicima. 

Njegov improvizirani stožer postaje 

jedinstveno nadzorno mjesto ulaska 

i izlaska iz zone tijekom svekolike intervencije 

nuklearno-biološko-kemijskog 

karaktera. To važi za cjelokupni sastav 

svekolikog osoblja koje se u zadanom 

trenutku nalazi unutar opasne zone. 

Zbog tih refleksija, ali i više obavljenih 

testiranaja od strane CEB-a 

na TLD zaštitnoj odjeći, naložili su 

SDFIS-u 77 potrebu nužnog opremanja, 

bilo cjelokupnog sastava zapovjednog 

operativnog stožera i osoblja vozila u 

pratnji, zaštitnim C3P kombinezonima 

+ priručnim pomagalima zaštite od kemijske 

kontaminacije, ili samo osoblja 

zapovjednog vozila u pratnji istim kompletom 

za pet osoba. To im omogućuje 

dobru psihološku sigurnost i nesmetano 

djelovanje usred potencijalno kontaminirane 

zone kemijskog atentata. 

Označavanje funkcije osoblja zapovjednog 

operativng stožera u tako teškim 

i paničnim stanjima je neophodno, i zato 

je pred oko godinu dana SDIS 77 uveo 

obvezno markiranje posebno dizajniranim 

samoljepljivim trakama pričvršćenim 

na fosforno-žute prsluke koji se i 

inače koriste u svakodnevnoj konvencionalnoj 

vatrogasnoj upotrebi. Taj je sustav 

usklađen s C3P zaštitnom odjećom koja 

također ima samoljepljivu traku-naljepnicu 

pričvršćenu na leđa. 

• Osoblje postrojbi za evakuaciju 

žrtava 

Njihova misija izvlačenja i spašavanja 

ugroženog stanovništva je kratka i intenzivna 

Kao djelotvoran odgovor SDIS-a 

predviđen uobičajenim crvenim planom 

- najvišim mogućem stupnju reakcije, 

prikupljanje i izvlačenje žrtvava obavlja 

se od strane klasičnih protupožarnih postrojbi, 

ali obvezno odjevenih u TLD zaštitna 

odijela. Svaki njihov pokret zahtijeva 

veći fizički napor, što povlači češće 

zamjene ekipa na terenu pod kontrolom 

• Vozači vozila za osobni transport i 

osoblje zaduženog za kolektivno tuširanje/ 

ispiranje kontaminiranih žrtava 

Rizici kontaminacije tog intervencijskog 

osoblja su mali i zato mogu uključivati 

pojedince koji nisu nužno profesionalci 

u pružanju prve pomoći 

Nesimptomatične žrtve s kojih je u 

prihvatnom Centru za dekontaminaciju 

skinut prvi sloj odjeće tek su neznatno 

ugrožene obimnijom koncentracijom 

otrova na sebi (s znimkom iperita, čiji 

simptomi su uočljvi tek na diferiran 

način). 

Za vozače vozila što su zadužena za 

prijevoz kontaminiranih žrtava prema 

mjestu kolektivnog tuširanja/ispiranja, 

mogu biti povrh njihovih uobičajenih 

radnih odijela jednostavno opskrbljeni 

zaštitnim kabanicama protiv kontamiodgovornog 

zapovjednika zaduženog za 

zdravstvenu podršku i brigu o članovima 

uključenih vatrogasnih postrojbi na zadacima 

naročito teških uvjeta intervencije. 

Taj zadatak pripada specijalnom 

osoblju sanitarnog stožera smještenog 

na samom izlasku iz zone neposredne 

ugroze. U pravilu, pripadnici postrojbi 

za prikupljanje i izbavljanje žrtava pretrpljenog 

kontaminirajućeg kemijskog 

udesa nikako ne smiju biti opskrljeni s 

više vrsta šarolike zaštitne NBK opreme, 

jer to praktično u stanju opće alarmantne 

i iznimno teško kontrolirane 

situacije još više dolijeva pospješivanju 

konfuzije, koju zapravo to osoblje svojim 

djelovanjem i samo treba umanjiti u 

najvećoj mjeri. Tako je SDIS odabrao 

za jedinstveno opremanje tih postrojbi 

TLD odjeću koja - mada se pokazala neudobnom 

i neprikladnom u slučaju duljeg 

nošenja, predstavlja prednost u prikladnoj 

zaštiti od industrijskih otrova. 

Ponavljamo, to pravilo vrijedi samo u 

uvjetima brze, kratke i intenzivne zadaće 

spašavanja, u očekivaju smjene od 

pripadnika uključene specijalne mobilne 

jedinice za intervenciju u trenucima 

ograničene kemijske ugroze. 

Između ostalog, SDIS razmišlja i o 

stvaranju posebnih C3P kompleta za 

izvanredne okolnosti, čime bi se omogućilo 

svojim, ali i drugim nespecijaliziranim 

postrojbama pojačanja da raspolažu 

tom vrstom oprema, koja bi im 

omogućila relativno duži boravak na 

ugroženom terenu i dobrano smanjilo 

broj inače neophodnog uvođenja zamjenskih 

postrojbi. 

• Osoblje improvizirang Centra za 

prihvat i podršku članova postrojbi 

spasilaca i žrtava kontaminiajućeg 

kemijskog udara 

Misija komparirajuća onoj za klasičnog 

crvenog plana intervencije, ali u 

zatrovanom i kontaminiranom okružju 

Broj potrebnih spasitelja i masovno 

korištenje nespecijaliziranog osoblja, 

bilo da se radi o inicijalnom uključenju, 

ili njihovim naknadnim zamjenama, 

privoljeli su odgovorne u SDIS-u da se 

u tom slučaju opredijele za jedinstveno 

korištenje radije TLD nego C3P zaštite 

odjeće, i to iz razloga jer su provedeni testovi 

u Centru za istraživanja u Buchetu 

pokazali da prvotna predstavlja privilegiranu 

odjeću za prvo-angažirano ljudstvo 

Centra za prihvat i podršku članova 

postrojbi spasilaca i žrtava kontaminirajućeg 

kemijskog udara. Tek njihove 

zamjenske postrojbe, pa čak i one što 

nisu striktno profilirane za uže speciajliziranu 

djelatnost te vrste, imaju vremena 

prispodobiti se u C3P zaštitnim odjela, 

pod uvjetom da postoji logistika koja bi 

bila spremna promptno reagirati u tom 

smislu i kako ih opremljene uputiti na 

mjesto spašavaja i evakuacije. 



nirajućeg djelovaja kemijskog udara i 

parom rukavica od butyl (radikal)-kaučuka. 

Isto vrijedi za osoblje i redare priručnih 

objekata gdje je organiziran 

prihvat ugroženog stanovništva s neposrednog 

mjesta kemijskog napada. Kako 

se uglavnom radi o u nuždi prisilno angažiranim 

anonimnim vozačima osobnih 

vozila ili rekviriranih privatnih autobusa 

za tu nesvakidašnju prigodu, dovoljno 

je opskrbiti ih zaštitnim rukavicama i 

pružiti im podobnu ohrabrujuću informaciju 

kako neće samo zato završiti na 

liječenju ili nedaj-bože u neželjenoj invalidskoj 

mirovini. 

• Osoblje službe dekontaminacije 

Nedovoljno dobro upoznat operativni 

sektor, u tijeku je vrednovanja od 

strane SDIS-a i CEB-a 

Koncept okružne vatrogasne formacije 

Seine-et-Marne podrazumijeva 

osposobljavanja specijalista za rad u 

prljavim zonama (opremljenih C3P zaštitnom 

odjećom i priručnim sredstvima 

za jednokratnu uporabu, kojima se sprječava 

mogućnost njihove intoksikacije pri 

dodiru sa žrtvama), kao i drugih ne-posebno-specijaliziranih 

momčadi (odjevenih 

u TLD zaštitnu odjeću) za rad u 

tuširaonicama i “čistoj” zoni. U tijeku su 

istraživanja s ciljem boljeg razumijevanja 

i osvajanja te problematike. 

• Osoblje specijalnih mobilnih jedinica 

za interveniranje u uvjetima 

kemijske ili radiološke opasnosti 

Relativno malobrojno striktno osposobljeno 

osoblje na raspolaganju za te vrste 

intervencija raspodijeliti u tehničke službe 

Između nekoliko ponuđenih solucija 

SDIS 77 je odabrao da osoblju mobilnih 

postrojbi za intervencije u uvjetima kemijske, 

biološke i radiološke intervencije 

povjeri tehničke misije, vodeći računa 

kako ih nema mnogo na svakodnevnom 

dežurstvu u vatrogasnim domovima. To 

više, što u lancu rukovođenja i organiziranja 

sektora sanitarne podrške smještenog 

na samom graničnom području 

zone izvlačenja žrtava, zatim prisustva 

u prljavoj zoni organiziranog niza sredstava 

dekontaminacije kao i za njenu (vizualnu) 

kontrolu u prihvatnom centru 

kontaminiranih žrtava, njihova zadaća 

prerasta u dominantnu, kad se radi o 

profesionalnom saniranju posljedica 

proživljenog terorističkog kemijskog 

atentata. 

Sanitarna podrška i adekvatno poduzete 

procedure na izlazu iz ugrožene 

zone najznačajniji su činitelji što pripomažu 

prosudbi o uspješno obavljenoj 

svekolikoj akciji spašavanja. Zbog toga, 

to osoblje je opskrbljeno C3P zaštitno 

odjećom koju moraju imperativno 

staviti nakon što skinu svoju redovitu 

radnu odjeću (kad vanjska temperatura 

prelazi >15 °C), kako bi im se omogućio 

razmjerno siguran i donekle udobniji 

dulji ostanak u opasnoj zoni djelovanja. 

Zbog preventivnih sigurnosnih 

mjera C3P zaštitno odjelo nema džepova. 

Dodatni priručni alati i pribor za 

jednokratnu upotrebu pričvršćeni su na 

kombinezone čičak - trakama tipa Tarlatane©. 

Osim toga, specijalisti mobilne postrojbe 

za kemijske intervencije moraju inicijalno 

identificirati familiju uporabljenih 

otrova kako bi drugoj liječničkoj službi dali 

orijentir za poduzimanje protu-mjera. 

Ta prioritetna misija je ujedno i vrlo 

stresna. C3P ili TLD zaštitna odjeća izabire 

se u dogovoru s najmanje dvočlanim 

povjerenstvom zainteresiranih strana. 

Odgovornost je velika, jer svaka odluka 

konačno odvodi njihove korisnike u 

samo srce opasnosti. Premda valja reći 

da CEB testiranja dokazuju adaptibilnost 

obaju kombinezona, svaki na svoj (već 

ranije u članku opisani) način. Ovdje se, 

dakle, više radi o tehničkoj odluci. 

ZAKLJUČAK 

Individualna zaštita sudionika u zahvatima 

tako visokog praga pogubnosti, 

kao što je interveniranje u uvjetima 

doživljenog (terorstičkog) kontaminirajućeg 

atentata, predstavlja odlučujući 

parametar uspješnosti takve rizične operacije. 

Kako bi se ograničile legitimne 

predrasude aktera o moći realne protekcije 

dodijeljene im zaštitne odjeće i 

opreme, SDIS 77 se potrudio naći prave 

odgovore u sprezi sa znanstvenom podrškom 

djelatnika francuskog Centra za 

istraživanja u Buchetu. 

Polazeći od konvencionalnih, klasičnih 

djelatnih koncepata i respektivnih 

tehničkih podataka kojima raspolažemo, 

SDIS se odlučio za što je manje moguće 

škodljivu zašitnu odjeću na raspolaganju 

za potrebe tako zahtjevne specijalne 

intervencije. Odgovor je pragmatične 

naravi, premda Bogu hvala, gotovo da 

dosad u vatrogasnoj spasilačkoj zbilji 

nije stavljen na kušnju. (am) 

(korišten izvor FNFSP glasila « Sapeurs-pompiers 

», VI-2007, Francuske 

nacionalne vatrogasne federacije) 

Nuklearne nesreće 

„…Doza od 500 rendgena tijekom pet sati fatalna je za čovjeka. U prvim danima Chernobyl katastrofe, reaktor je emitirao 

3.000 do čak 30.000 rendgena na sat. Vatrogasci su prvi stigli na mjesto nesreće i mislili su da je to bio običan požar. 

Nitko ih nije upozorio s čime imaju posla. I oni su, poput radnika nuklearke, pilota i spasilaca doslovno sprženi radijacijom. 

Vatrogasna vozila se nikad nisu vratila u svoje garaže. Vatrogasci se nikad nisu vratili svojim kućama…“(Avetinjski grad i 

Zemlja vukova-putopisi 2003-2005; Elena Filatova) 

Temeljem Sporazuma između Vlade 

Republike Hrvatske i Vlade Republike 

Mađarske o pravodobnoj razmjeni 

informacija u slučaju radiološke opasnosti 

održavaju se stručna savjetovanja između 

izaslanstva dviju država. Hrvatsku stranu 

zastupa Državni zavod za nuklearnu sigurnost 

koji je osnovan 2003. godine. 

Na tim savjetovanjima predstavljaju se 

organizacije i nadležnosti tih tijela kao 

i stanje legislative iz područja nuklearne 

sigurnosti. Na području nuklearne sigurnosti 

trenutno su na snazi : 

Zakon o potvrđivanju Konvencije 

o nuklearnoj sigurnosti – 

1995. godina, 

 

 

Uredba o objavi Sporazuma između 

Vlade Republici Hrvatske 

i Vlade Republike Mađarske o 

razmjeni informacije o slučaju 

radiološke opasnosti – 1999. godine, 

Zakon o nuklearnoj sigurnosti – 

2003. godine, 



prilikom kojih dolazi do smanjenja razine 

sigurnosti. INES je ljestvica od osam 

stupnjeva (0-7). Stupanj 0 imaju događaji 

bez utjecaja na razinu nuklearne sigurnosti. 

Nesreća u nuklearnoj elektrani 

Chernobyl (Ukrajina, 1986.god) klasificirana 

je kao stupanj 7, a nesreća u nuklearnoj 

elektrani na Otoku tri milje (SAD, 

1979.god) klasificirana je kao stupanj 4. 

Klasifikacija se provodi s obzirom na tri 

kriterija: 

• utjecaj na okoliš, 

• utjecaj unutar granica postrojenja, 

• stanje sigurnosnih barijera u postrojenju. 

Primjenu mjera zaštite i spašavanja 

stanovništva treba razmatrati u 

slučaju pojave takvih događaja koji se 

klasificiraju kao događaji četvrtog ili 

višeg stupnja (događaji s utjecajima na 

okoliš). 

 

 

Konvencija o pomoći u slučaju 

nuklearne nesreće – 2006. godine, 

Konvencija o ranom izvješćivanju 

o nuklearnoj nesreći – 

2006. godine. 

Nuklearne elektrane 

Teritoriju Hrvatske najbliže su locirane 

NE Krško (Slovenija) (707 MWe) i 

NE Paks (Mađarska) (1900 MWe). Kapacitet 

NE Paks skoro je tri puta veći od 

NE Krško. NE Krško smještena je 11 km 

od državne granice, dok je NE Paks udaljena 

74 km. Samobor je udaljen 22 km, 

Zaprešić 24 km, a Zagreb 38 km zračne 

linije od NE Krško u smjeru jugoistoka. 

Beli Manastir i Osijeka udaljeni su 90, 

odnosno 120 km zračne linije od NE 

Paks u smjeru juga. 

Ministarstvo gospodarstva je potkraj 

1998. godine donijelo Odluku o osnivanju 

TPC-a (Tehnički potporni centar). 

TPC predstavlja vodeću tehničku angenciju 

u slučaju nuklearne nesreće, 

odnosno moguće radiološke opasnosti 

iz nuklearnih postrojenja. Osnovne zadaće 

TPC-a sastoje se u : 

• prikupljanju podataka i informacija 

o nuklearnoj nesreći, 

• analizi i procjeni potencijalnih 

posljedica, 

• izradi stručnih podloga neophodnih 

u postupku donošenja 

odluka o poduzimanju mjera zaštite 

i spašavanja stanovništva, 

• pripremi podloga neophodnih za 

točno i pravovremeno informiranje 

javnosti. 

Sadašnji sastav TPC-a čine 

stručnjaci Državnog zavoda za nuklearnu 

sigurnost, Državne uprave za 

zaštitu i spašavanje, Državnog hidrometeorološkog 

zavoda, Instituta Ruđer 

Bošković, Fakulteta elektrotehnike i 

računarstva i Prirodnoslovno-matematičkog 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 

poduzeća Enconet Int. i APO d.o.o. 

INES 

INES ljestvica (International Nuclear 

Event Scale) predstavlja međunarodno 

prihvaćeni način klasifikacije 

događaja (devijacija, nezgoda i nesreća) 

u nuklearnim postrojenjima. Razvijena 

je u suradnji Međunarodne agencije 

za atomsku energiju iz Beča (IAEA) i 

Agencije za nuklearnu energiju Organizacije 

za ekonomsku suradnju i razvoj 

(OECD-NEA). Uvođenjem INES ljestvice 

nastoji se olakšati komunikacija 

između stručnjaka, novinara i javnosti. 

Ljestvicom se klasificiraju svi 

događaji u nuklearnim postrojenjima 

Sustav pripravnosti 

Radi mini3miziranja radioloških 

posljedica od eventualne nuklearne nesreće 

propisana je međunarodna obveza 

(Konvencija o nuklearnoj sigurnosti) 

prema kojoj svaka država mora izgraditi 

vlastiti sustav pripravnosti za slučaj nuklearne 

nesreće. Organizacijska shema 

našeg sustava pripravnosti za slučaj nuklearne 

nesreće uključuje četiri glavna 

sudionika. To su : 

• Državni centar za obavješčivanje 

112 (DCO), 

• Tehnički potporni centar (TPC), 

• Krizni stožer civilne zaštite 

(KSCZ), 

• Krizni stožer Vlade RH (KSV). 

Glavna zadaća DCO-a sastoji se u 

prikupljanju inicijalnih informacija o 

nuklearnoj nesreći, hitnom sazivanju 

članova TPC-a, KSCZ-a i KSV-a i njihovom 

informiranju o zatečenom stanju. 

Tijekom odvijanja nuklearne nesreće, 

DCO je obvezan prosljeđivati u TPC, 

KSCZ i KSV sve relevantne informacije 

i podatke o nuklearnoj nesreći koji 

u međuvremenu pristižu od različitih 

međunarodnih i domaćih institucija, 

organizacija i pojedinaca. KSCZ donosi 

prijedloge odluka o mjerama zaštite i 

spašavanja stanovništva, te organizira i 

nadzire njihovu provedbu. Svoje prijedloge 

odluka KSCZ izrađuje u skladu s već 



razrađenim planovima djelovanja, a na 

temelju stručnih podloga dobivenih od 

TPC-a kao i informacija prikupljenih iz 

drugih izvora. KSCZ je također zadužen 

i za neposredno informiranje javnosti o 

nuklearnoj nesreći. KSV nadzire rad 

KSCZ-a te usuglašava i potvrđuje prijedloge 

odluka dostavljenih od KSCZ-a. 

KSV također sudjeluje u aktivnostima 

stalnog informiranja javnosti o uzrocima 

nuklearne nesreće, radiološkim i 

drugim posljedicama, te o mjerama zaštite 

i spašavanja. 

Mjerenja na terenu 

Ukoliko dođe do nesreće u nekoj 

nuklearnoj elektrani, ispuštanja radioaktivnosti 

u atmosferu i prelaska radioaktivnog 

oblaka preko područja Republike 

Hrvatske, od presudne će važnosti 

biti podaci o radiološkoj kontaminaciji 

okoliša. Ti će se podaci prikupljati uz 

pomoć dva neovisna sustava. Prvi je Sustav 

pravodobnog upozoravanja na nuklearnu 

nesreću (SPUNN), dok drugoga 

čine pokretni mjerni timovi. 

SPUNN je on-line sustav za pridobivanje 

mjernih podataka o brzini doza na 

različitim mjernim lokacijama u Hrvatskoj. 

Sastoji se od 15 automatskih radioloških 

mjernih postaja, centralnog računala 

s programom za očitanje rezultata 

radioloških mjerenja te komunikacijske 

opreme. Na svakoj mjernoj postaji postavljen 

je uređaj namijenjen mjerenju 

brzine doze od prirodne radioaktivnosti 

(mjerene na otvorenom, na visini 

1 m od tla) i kreću se od 100-200 nSv/h. 

Varijacijama najviše pridonose oborine 

što ispiru radioaktivne čestice iz atmosfere. 

Osam postaja se nalazi centralnoj 

Hrvatskoj (Zagreb-IRB, Sljeme, 

Stojdraga, Sv. Križ, Klanjec, Bilogora, 

Štrigova, Zagreb Mal), 

četiri u Istri i Dalmaciji (Učka, 

Velebit, Marijan, Dubrovnik), a 

tri postaje u istočnoj Hrvatskoj 

(Osijek, Batina i Kapovac). Centralno 

računalo nalazi u sjedištu 

Tehničkog Potpornog Centra. 

U sastav pokretnih mjernih 

timova spadaju Pokretni mjerni 

laboratorij (PML) i Pokretne 

mjerne postaje (PMP). Pokretni 

mjerni laboratorij je organiziran 

unutar Instituta za medicinska 

istraživanja i medicinu rada 

Sveučilišta u Zagrebu (IMI). Pokretne 

mjerne postaje (trenutno dvije) trenutno 

se nalaze u sklopu Civilne zaštite. 

Zadaće pokretnih radioloških timova 

u slučaju nuklearne nesreće, i to u 

ranoj fazi njenog potencijalnog razvoja, 

sastoje se u izlasku na teren i provedbi 

mjerenja brzine doze, in-situ gamaspektrometrijske 

analize i prikupljanju 

uzoraka zraka, hrane, vode, mlijeka i 

tla potrebnih za detaljne laboratorijske 

analize. 

Koordinaciju aktivnosti (vrijeme, 

lokacija, podaci) PML i PMP provodi 

TPC. 

Zone 

U sklopu našeg Sustava pripravnosti 

za slučaj nuklearne nesreće razlikuju se 

tri zone potencijalne ugroženosti. To su : 

• zona I ili UPZ – zona poduzimanja 

preventivnih i hitnih 

mjera zaštite (područje obuhvaćeno 

kružnicom 25 km oko nuklearne 

elektrane), 

• zona II ili LPZ – zona poduzimanja 

preventivnih i dugoročnih 

mjera zaštite (područje obuhvaćeno 

kružnicom 100 km oko nuklearne 

elektrane), 

• zona III ili CPZ – zona poduzimanja 

preventivnih mjera zaštite 

(preostali teritorij RH). 

Mjere zaštite 

Štetne učinke nuklearne nesreće 

moguće je umanjiti pravovremenom 

primjenom zaštitnih mjera. Te se mjere 

mogu podijeliti na hitne (primjenjuju se 

u ranim fazama nesreće) i dugotrajne 

(primjenjuju se u kasnim fazama, kada 

je neposredan utjecaj radioaktivnog 

oblaka prošao). U najvažnije hitne zaštitne 

mjere spadaju: 

• zaklanjanje (upućivanje stanovništva 

da se skloni u zatvorene 

prostore), 

• evakuacija (hitno preseljenje 

stanovništva iz ugroženog područja), 

• jodna profilaksa (zasićenje štitne 

žlijezde stabilnim jodom da bi 

se spriječio unos radioaktivnog 

joda koji u štitnjaču može dospjeti 

inhalacijom onečišćenog 

zraka ili ingestijom kontaminirane 

hrane). 

U najznačajnije dugotrajne zaštitne 

mjere ubrajaju se: 

• privremeno preseljenje (preseljenje 

stanovništva iz ugroženog 

područja u trajanju od dvije godine), 

• trajno preseljenje, 

• mjere što se odnose na prehrambene 

proizvode (mjere za 

smanjenje razine kontaminacije 

i mjere ograničenja ili zabrane 

konzumiranja), 

• mjere u poljoprivredi. 

Postupak donošenja odluka o primjeni 

zaštitnih mjera vrlo je složen. 

Naime, svaka od aštitnih mjera, osim 

korisnih učinaka (reduciranje primljenih 

radijacijskih doza), uzrokuje 

veće ili manje štetne učinke. 

U veljači 2008. godine u Državnom 

zavodu za nuklearnu sigurnost održan je 

tehnički sastanak što se odnosio na provođenje 

projekta Instalacija RODOS sustava 

u Republici Hrvatskoj koji 

u sklopu Phare 2005 programa 

nuklearne sigurnosti financira 

Europska unija. RODOS sustav 

je razvijen zajedničkim istraživačkim 

snagama zemalja EU, a 

obuhvaća prikupljanje i provjeru 

radioloških podataka, procjenu 

i prognozu moguće radiološke 

situacije, simuliranje mogućih 

mjera zaštite s vrednovanjem 

njihovih pozitivnih i negativnih 

učinaka. 

Dražen Hećimović 


Reportaža 

Klubovi, udruge i ostale aktivnosti unutar JVP Zagreb 

Kao najveća javna vatrogasna postrojba u RH, JVP Grada Zagreba je osim po svojoj veličini zanimljiva i po raznim klubovima 

i udrugama koja djeluju unutar postrojbe a koju sačinjavaju profesionalni vatrogasci. 

Sportske aktivnosti 

JVP Grada Zagreba odvija se niz sportskih aktivnosti, kako van službe tako i u službi. Kao sastavni dio radnog vremena 

U sportske aktivnosti se svakodnevno izvode u jutarnjim satima nakon pregleda vozila i opreme. Povijest sporta u Vatrogasnoj 

brigadi Zagreb stara je kao i sama postrojba, a mnogobrojni profesionalni vatrogasci istaknuli su se u mnogim sportovima. 

Odbojka 

Tradicionalni sport u JVP Zagreb je 

upravo odbojka. Po ozljede manje 

opasna od nogometa, a samim time i 

zapovjednicima, i službi zaštite na radu 

draža, oduvijek se preferirala kao „vatrogasni 

sport“. Djelatnici JVP Zagreb 

oduvijek su bili vodeći sportaši raznih 

reprezentacija, od one Policijske uprave 

Zagrebačke do gradskih reprezentacija, a 

o njihovim odbojkaškim sposobnostima 

svjedoče i mnogobrojna osvojena prva 

mjesta na natjecanjima. Popularizacijom 

odbojke na pijesku, dio djelatnika se priključuje 

i tom športu te osvaja medalje 

na amaterskim natjecanjima u Šibeniku, 

Kupi, Samoboru i na zagrebačkom 

Jarunu. Svaka od 5 vatrogasnih postaja 

posjeduje igralište za odbojku a nedavno 

se izgradnjom igrališta priključilo i izuzetno 

aktivno dobrovoljno vatrogasno 

društvo Prečko. Imena najboljih igrača u 

pojedinim generacijama poput Petković 

Ivana, Vdovič Josipa, Grdanjski Milana, 

Gradišćak Stjepana ili Dražena Mihoka 

(sa svojom legendarnom ekipom Jankomir 

IV) postala su legenda. Današnju 

generaciju predvodi Hudjin Tomislav 

koji odbojku igra u Odbojkaškom klubu 

Čazma te najjači „udarač“ nove generacije 

Igor Kovačevič. 

Biciklizam: Biciklistički klub „93“ 

Biciklistički klub zagrebačkih profesionalnih 

vatrogasaca „93“, nova je 

osnovana sportska udruga u JVP Zagreb. 

S obzirom na stalne biciklističke ture 

koje su djelatnici JVP Zagreb poduzimali 

vjerujemo da će novoosnovani klub 

još više poraditi na tom području. Dosad 

zabilježene ture uključuju one u Zagorju 

(Tuhelj 2001-2005), Kupa (2003-2006), 

Mrežnica (2008), Žumberak (2001-2003) 

te mnogobrojne ture Sljemenom. Iako je 

sastav biciklista različit, uglavnom se radi 

o MTB biciklima srednje klase tako da se 

poduzimaju cestovne ture, dok se za sada 

duže ture i downhill nisu poduzimale. 

Speleologija-Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog društva „Željezničar“ 

Speleologija je sportsko istraživačka zanimanja za tu djelatnost. Malo je poznato 

da je ta sportsko-znanstvena dis- 

naslovom “Zagrebački vatrogasci otkri- 

listu “Novosti” od 8. travnja 1934., pod 

djelatnost koja se bavi istraživanjem 

špilja i jama. Ta disciplina je sve popularnija 

a većina djelatnika se njom bavi 

u Speleološkom odsjeku Hrvatskog planinarskog 

društva „Željezničar“. Pošto 

se speleologijom stječu mnoge korisne 

vještine koje se mogu upotrijebiti i u vatrogastvu 

i spašavanju pohvalan je porast 

ciplina bila prakticirana unutar Vatrogasne 

brigade Zagreb i u 30-im godinama 

prošlog stoljeća. 

Zagrebačka špilja Veternica je sa svojih 

7128 metara četvrta najduža špilja u 

Hrvatskoj a jedni od prvih istraživača 

bili su upravo zagrebački vatrogasci. U 

vaju sljemensku špilju” zapisano je i tko 

su bili ti “istraživači”. Bili su to: Marijan 

Juričić-Zagrepčanima poznat kao penjač 

po tornjevima katedrale, (op.a. krivo se 

spominje ime Matije Jurkovića-Katedralca, 

poznatog zagrebačkog vatrogasca koji 

se je popeo na vrh katedrale i izveo stoj 


Reportaža 

jeli su i nekoliko velikih siga”. 

To je prvi zapis o ostavljanju potpisa 

u špilji. Gotovo svaka grupa koja je ušla u 

špilju potražila je neki ravni komad stijene 

i tu zapisala (čađom baklje, svijeće ili 

karbidne lampe) imena sudionika i datum 

boravka. Mnogo poslije, radi uređenja 

špilje za turističke posjete oprani su 

ili isklesani svi natpisi u danas turističkom 

dijelu špilje, osim jednog u Separeu. 

Tamo je ostavljen natpis: “28.XI.34. - Fabrici”, 

kojeg je, u jednom kasnijem dolasku 

ovamo ostavio vatrogasac Fabrici, za 

Vatrogasci nakon izlaska iz spilje 

Vatrogasci na stijeni 

na rukama da bi dobio posao u zagrebačkoj 

vatrogasnoj brigadi), zatim Egon 

Fabrici, Josip Horvat, Feliks Korpar i Josip 

Barlović. Članak završava riječima: 

“Konačno, kad su došli na jedno mjesto, 

koje im se činilo kao zgodno za završetak 

turneje po sljemenskom podzemlju, oni 

su se lijepo u stijenu upisali: “Korpar i Juričić 

- 6.IV.1934. u 13.30 sati”. Osim toga 

kao dokaz, da su doista tamo bili, ostavili 

su i jedan zlatni lanac od sata. Izvršili su, 

kako su uvjereni, velik zadatak, potukli 

originalan rekord i ostavili zlatni mamac 

za ostale planinare u samoj špilji, a donisjećanje 

na te prve “istraživače”. 

Na žalost, prvi „istraživači“ Veternice, 

pa i navedeni vatrogasci oštetili su samu 

špilju (potpisima i odnošenjem špiljskih 

ukrasa) i zato se danas, prema zakonu o 

zaštiti prirode, speleologijom smiju baviti 

samo stručno osposobljeni speleolozi. 

Zato se vatrogasci iz JVP Zagreb uglavnom 

bave speleologijom unutar Speleološkog 

odsjeka Hrvatskog planinarskog 

društva „Željezničar“. 

Paragliding i ronjenje-DVD Jarun 

DVD Jarun zasigurno je jedno od 

najzanimljivijih zagrebačkih dobrovoljnih 

vatrogasnih društava. Poznato 

je kao dugogodišnje okupljalište 

profesionalnih vatrogasaca JVP Zagreb 

a i danas u njegovom sastavu djeluje 

30-ak profesionalnih vatrogasaca. Često 

se u šali govorilo da DVD Jarun ima više 

profesionalnih vatrogasaca nego pola 

hrvatskih javnih vatrogasnih postrojbi. 

Zanimljivost DVD Jarun leži i u činjenici 

da se kroz njega, i kroz letački klub 

Bijele strijele, dio pripadnika JVP Zagreb 

Vatrogasci nakon slijetanja 

bavi paraglidingom. Taj atraktivan sport 

toliko je popularan u DVD Jarun da se 

stilizirani paraglider nalazi u amblemu 

postrojbe. Paragliding ima naravno i 

sportsku stranu a od rezultata pripadnika 

DVD Jarun posebno se ističu preleti 


Reportaža 

od 70-ak kilometara, osvojena mjesta na 

državnim natjecanjima i letovi u Hrvatskoj, 

Bosni, Makedoniji, Sloveniji, Bugarskoj 

i Slovačkoj. 

Još jedan detalj u amblemu DVD-a 

odaje posebnost DVD-a Jarun a to je 

ronilac. S obzirom na posebnosti zagrebačkog 

mora „Jaruna“ jasno je da se ta 

aktivnost također održava kao redovita 

djelatnost DVD Jarun kroz njegovu suradnju 

s Klubom podvodnih aktivnosti 

«Modrulj». 

Naravno i drugi sportovi su popularni 

u JVP Zagreb. Prije svega tu je 

nogomet u čemu su mnogi zagrebački 

vatrogasci važan dio svojih ekipa, od 

malonogometnih terena do gradskih natjecanja. 

Od rezultata posebno se ističe 

osvojeno 5. mjesto na Međunarodnom 

turniru profesionalnih vatrogasaca održanom 

u Budimpešti. Najbolji nogometaš 

iz redova profesionalnih vatrogasaca 

JVP Zagreb, nažalost pokojni legendarni 

Mario Legan-Mok svojevremeno je bio 

svrstavan uz bok najboljih zagrebačkih 

nogometaša. Upravo i zbog toga vatro- 

Vatrogasac Dražen Pavlić u letu 

gasci JVP Zagreb svake godine sudjeluju 

na turniri u njegovo ime u rodnome mu 

Laduču. 

Udruga profesionalnih vatrogasca Zagreba (UPVZ) 

Udruga profesionalnih vatrogasca 

Zagreba (UPVZ) nema poput njezine 

starije „sestre“ Udruge profesionalnih 

vatrogasaca Hrvatske (UPVH) nikakvu 

političku ulogu već služi kao mjesto 

okupljanja zagrebačkih vatrogasaca. 

Uloga udruge je promocija vatrogasne 

struke u Gradu Zagrebu kroz organiziranje 

vježbi, promocija i suradnji s dru- 

gim udrugama i organizacijama. Velika 

je uloga udruge (zajedno sa sindikatima 

koji djeluju unutar JVP Zagreb) u organizacijama 

sportskih aktivnosti u vidu 

tradicionalnih sportskih igara vatrogasaca 

JVP Zagreb kojima uvijek prisustvuju 

i gosti iz raznih profesionalnih vatrogasnih 

postrojbi poput JVP Petrinja i JVP 

Vukovar. 

Moto-klub „Motogasci 

Skupina profesionalnih vatrogasaca, 

zaposlenika JVP Grada Zagreba 

i zaljubljenika u motore početkom ove 

godine osnovala je Moto klub „Motogasci“. 

Predsjednik kluba Bruno Bračić 

naglašava da je cilj njihovog kluba druženje 

vatrogasaca kroz motociklizam 

ali i promocija vatrogasne djelatnosti. 

Planovi uključuju sudjelovanje na moto 

susretima i raznim humanitarnim akcijama 

po kojima su bikeri poznati. Vrata 

kluba otvorena su svim vatrogascima 

diljem Hrvatske zainteresiranim za bilo 

koju vrstu suradnje, a mogu se javiti u 

sjedište Postrojbe u Savsku cestu 1. Osim 

profesionalnih vatrogasaca JVP Zagreb u 

radu kluba djeluje i nekolicina pripadnika 

dobrovoljnih vatrogasnih društva. 

Naravno, sve te aktivnosti, a posebno 

one sportske, vrijedne su jer poboljšavaju 

fizičku kondiciju čime se poboljšava 

i efikasnost vatrogasca na intervenciji. 

Motogasci pred polazak 

Mnogobrojni klubovi i udruge svakako 

doprinose jačanju timskog duha i zajedništva 

unutar postrojbe, i njezinog razvoja, 

od osnivanja prije gotovo 100 godina 

do današnjeg statusa moderne i efikasne 

postrojbe. 

Tekst Siniša Jembrih 

www.profesionalni-vatrogasci-zagreb.hr 


Reportaža 

Rapska dobrovoljna vatrogasna postrojba profesionalaca 

Model rapskog vatrogastva nanovo 

je aktualan. Više nego ikad prije. 

Naime, dva su aktualna temelja za 

ukazivanje na model koji je ponajprije 

preventivno-operativan, racionalan i 

djelotvoran. To su, s jedne strane opredjeljenje 

novog predsjednika Hrvatske 

vatrogasne zajednice Ante Sanadera na 

izbornoj Skupštini Zajednice, a s druge 

strane opredjeljenje koordinacija vatrogasnih 

zajednica županija da se, između 

ostaloga, utvrdi pravedan sustav financiranja 

vatrogastva. 

Predsjednik Zajednice Ante Sanader 

ustvrdio je „ da je danas u Hrvatskoj na 

djelu neravnopravnost jedinica lokalne 

uprave i samouprave, odnosno općina 

i gradova, u pogledu financiranja vatrogasne 

djelatnosti. Država daje financijsku 

potporu samo onim gradovima i 

općinama za područja kojih su osnovane 

javne vatrogasne postrojbe, dok drugim 

jedinicama, među kojima su i neki veći 

gradovi, Država takvu potporu ne pruža. 

Dakle, zalagat ću se za utvrđivanje 

primjerenog financiranja vatrogastva 

putem Zakona o financiranju jedinica 

lokalne i područne samouprave na način 

da se svim općinama i gradovima osiguraju 

financijska sredstva za provedbu vatrogasne 

djelatnosti, a ne, kao što je sada 

slučaj, da financijska sredstva ostvaruju 

samo gradovi i općine s javnom vatrogasnom 

postrojbom“. 

Temeljem Zakona o vatrogastvu 

razvidno je da obvezu provedbe vatrogasne 

djelatnosti i organiziranja vatrogasne 

službe imaju sve jedinice lokalne 

samouprave, a ne samo one koje imaju 

osnovanu javnu vatrogasnu postrojbu. 

Stoga bi Država morala doznačivati svim 

gradovima i općinama sredstva temeljem 

utvrđenih kriterija: broj stanovnika, 

površina, objekti I. i II. kategorije ugroženosti, 

što bi se utvrdilo Odlukom o 

minimalnim financijskim standardima 

za decentralizirano financiranje vatrogasne 

djelatnosti. Valja istaknuti da Država 

sada s 5% poreza na dohodak financira 

vatrogastvo u 65 gradova i 61 općini, 

čime je obuhvaćeno 59,96% stanovnika 

i 30,06% površine Hrvatske, dok bi s 8% 

poreza na dohodak Država financirala 

minimalne standarde za provedbu vatrogasne 

djelatnosti na cijelom području 

Hrvatske. 

Na Otoku i od Otoka živimo 

stoga ga i branimo 

Priličan je broj onih općina i gradova 

koji sami financiraju vatrogastvo na 

svom području putem djelotvorne organizacije 

dobrovoljnih vatrogasnih društava, 

a mogli bi to činiti na račun Države. 

I već razmišljaju o takvoj opciji. No, 

ipak je mali broj onih općina i gradova 

koji se ne daju pokolebati ni s kakvom 

argumentacijom da im dobrovoljstvo zamjeni 

profesionalna vatrogasna postrojba, 

pa makar to bilo i na račun Države. 

Nezaobilazan je takav primjer grada 

Raba i općine Lopar na Otoku Rabu. 

Naime, zapovjednik Vatrogasne zajednice 

Otoka Raba Josip Jaška, a u tome ima 

punu podršku čelnika, ali i stanovnika 

grada Raba i općine Lopar, tvrdi da autohtono 

mediteransko raslinje, civilizacijske 

i druge vrijednosti otoka Raba ne 

bi mogla braniti profesionalna vatrogasna 

postrojba, pa makar brojala i dvadesetak 

vatrogasaca. Otok Rab štiti dobrovoljačka 

vatrogasna operativa DVD-a 

Rab i DVD-a Lopar s ukupno 130 kvalitetno 

obučenih vatrogasaca, uz svekoli- 

Predsjednik CTIF-a Jozef Holaubek uručuje priznanje Pjevačkom zboru DVD-a Rab u Beču 1978. 


Reportaža 

ku suradnju stanovnika Otoka. Kada bi 

se formirala profesionalna postrojba, pa 

makar i na račun Države, broj dobrovoljnih 

vatrogasaca sveo bi se na njih desetak, 

što ne bi bilo dovoljno za gašenje zahtjevnih 

požara mediteranskog raslinja. 

Vatrogasci Otoka i ne pomišljaju da bi im 

u nedostatku vlastitih vatrogasca i ljudi 

mogle priskočiti zrakoplovne i druge vatrogasne 

snage, jer bi to značilo da je požar 

izmakao kontroli i progutao znatnu 

površinu mediteranskog raslinja. Stoga 

vatrogasci, ali i cjelokupno stanovništvo, 

temelje zaštitu od požara isključivo na 

vlastitim preventivnim i operativnim 

snagama. Rapski model zaštite od požara 

i vatrogastva autohton je proizvod suradnje 

stanovnika, lokalne samouprave, 

gospodarskih i drugih subjekata i vatrogasaca 

utemeljen na održivoj tradiciji, 

stalnoj i isključivoj orijentaciji na vlastite 

snage jer je za Rabljane obrana od požarne 

stihije pitanje egzistencije otočana uz 

moto: Na otoku i od otoka Raba živimo, 

stoga ga i branimo. A ima se i što braniti 

na Otoku. Naime, Rab je jedan od najnaseljenijih 

naših otoka i jedini koji bilježi 

kontinuirani porast broja stanovnika. 

Tome pridonose agrarna produktivnost 

otoka, zahvaljujući povoljnim prirodnogeografskim 

obilježjima i rani 

razvoj turizma. Danas na Otoku 

živi oko 10 000 stanovnika, 

a s turistima tijekom ljeta ta se 

brojka penje na 40.000. Glavno 

naselje je Rab s 550 stanovnika, 

koji se spominje još 

u antici kada je postao rimski 

municipij. U V. stoljeću postao 

je biskupsko sjedište (do 

1828.) a od XI. Stoljeća do 

1409, kada ulazi u sastav Venecije, 

bio je slobodna gradska 

komuna. Turistički se jače razvija 

između dva svjetska rata 

kad je, zahvaljujući povoljnom 

prometnom položaju, toploj 

mediteranskoj klimi, privlačnoj 

prirodnoj osnovi i bogatoj 

kulturno-povijesnoj baštini, 

postao jedno od najvećih turističkih 

središta kvarnerskog 

prostora. Valja spomenuti da 

se na zapadnom dijelu otoka 

nalazi kalifrontska zona niskih 

vapnenačkih zaravni s dobro 

očuvanom šumom hrasta crnike 

– šuma Dundo rezervat 

je šumske vegetacije. 

O modelu rapskog vatrogastva 

urednik Vatrogasnog vjesnika 

razgovarao je polovicom ožujka ove godine 

s Josipom Jaškom, zapovjednikom 

Vatrogasne zajednice Otoka Raba i zapovjednikom 

DVD-a Rab, te s predsjednikom 

DVD-a Rab Joškom Vidasom. Dva 

su to prekaljena,ali samozatajna vatrogasca, 

koji su svoju dobru volju, stručnost, 

znanje i slobodno vrijeme u potpunosti 

posvetili vatrogastvu Otoka Raba. 

Sve ono što danas znači dobrovoljno 

vatrogastvo na Otoku uvelike se temelji 

na angažiranju J. Jaške i J. Vidasa, ali i na 

odličnoj organizaciji vatrogasne preventive 

i operative, predanom radu brojnih 

vatrogasaca Otoka, te na tradiciji zajedništva 

lokalne zajednice i vatrogasaca. 

Josip Jaška je već punih 21 godinu 

zapovjednik DVD-a Rab. Iako po zvanju 

službenik u pravosuđu i na dužnosti 

upravitelja sudske kancelarije i voditelja 

Ureda predsjednika Suda u Rabu sve do 

donedavnog umirovljenja J. Jaška se predano 

posvetio služenju lokalnoj zajednici 

na jednom od najzahtjevnijih zadataka 

– obrane od požara. I u tom je području 

postigao maksimum i u strukovnom i u 

humanom pogledu. Naime, Josip je vatrogasni 

časnik I. klase, a za svoj predan, 

humani rad zaslužio je mnogobrojna vatrogasna 

priznanja, među kojima i Zlatnu 

plamenicu, te Medalju za posebne zasluge, 

a 2007. godine dobio je i Nagradu 

grada Raba za životno djelo. 

Predsjednik Društva Joško Vidas 

član je DVD-a od njegova osnutka 1946., 

a predsjednik je od 1959. Dakle, gotovo 

punih pola stoljeća J. Vidas je kao predsjednik 

utkao u rad rapskog dobrovoljnog 

vatrogastva. O tom požrtvovnom 

radu svjedoče mnogobrojna vatrogasna 

i društvena priznanja,među kojima su i 

spomenica za 60-godišnji rad u vatrogastvu, 

Zlatna vatrogasna medalja, Medalja 

za posebne zasluge, Povelja s plaketom 

Mirka Kolarića za životno djelo u vatrogastvu, 

Srebrna plaketa CTIF-a, te Nagrada 

grada Raba za životno djelo. 

Korijeni dobrovoljnog 

vatrogastva na Rabu 

Pokušaj organiziranja Vatrogasnog 

društva na Rabu seže u 1938. kada 

je grupa entuzijasta pokušala formirati 

Dobrovoljno vatrogasno društvo, a kao 

neposredni povod bio je požar na zgradi 

Kneževog dvora, kojeg je požar potpuno 

uništio. 

Međutim taj pokušaj nije uspio kao 

ni pokušaj u 1940., u oba slučaja uglavnom 

zbog nedostatka novaca. 

Početak II. Svjetskog rata 1941. 

onemogućio je svaku ideju na 

tom planu. 

Godinu dana po oslobođenju, 

1946. ista grupa entuzijasta 

uspijeva formirati Dobrovoljno 

vatrogasno društvo 

Rab. Okosnica vatrogasne 

postrojbe formiranog DVD-a 

bila je jedna motorna pumpa 

Bergoni, koja je zarobljena 

prilikom oslobađanja koncentracijskog 

logora Kampor 

1943., kojom prilikom je navedena 

pumpa sakrivena, te je 

po formiranju DVD-a predana 

u opremu postrojbe. 

Razvijeni društveni kontakti 

i osjećaj pripadnosti lokalnoj 

zajednici oduvijek su se 

s pažnjom njegovali na otoku 

Rabu. Tako se, među ostalima, 

značajna društvena aktivnost 

DVD-a Rab provodi kroz Sekciju 

limene glazbe koja broji 35 

glazbenika – članova Društva. 

Sekcija djeluje već 20 godina 

i svakako pripomaže percepciji 

vatrogastva, ne samo kao 


Reportaža 

spasilačke organizacije, već i kao organizacije 

koja povezuje članove Društva, 

ali i stanovništvo Otoka u međusobnoj 

odgovornosti za svoju sigurnost. Na to 

ukazuje i činjenica da je Gradsku glazbu 

Raba, koja je osnovana 1913. i koja je 

70-tih prestala s radom, prigrlilo DVD 

Rab osnovavši 1987. Sekciju limene glazbe 

koja je ponos cijelom Otoku. 

DVD Rab imao je, prisjeća se Joško 

Vidas, i Pjevački zbor, koji je bio poznat 

po svojoj kvaliteti širom zemlje.Taj je 

zbor za svoj nastup u Beču 16. studenoga 

1978. primio od tadašnjeg predsjednika 

CTIF-a Jozefa Holaubeka posebno priznanje. 

Vatrogasna preventiva 

Vatrogasna preventiva organizirana 

je na razini Grada Raba, a provode 

je vatrogasne postrojbe DVD-a Rab 

i DVD-a Lopar, te građani otoka, zaposlenici 

Hrvatskih šuma – šumarije Rab, 

zaposlenici NPŠO Sveta Mara (Šumarski 

fakultet u Zagrebu), ovlaštene osobne 

Policijske postaje Rab. 

Preventivne mjere usmjerene su na 

sprječavanja nastanka požara, rano otkrivanje 

nastalih požara i brzu dojavu 

uočenog požara, upozoravanje 

svih žitelja i gostiju otoka na 

opasnost od požara u ljetnim 

mjesecima. 

Radi pravodobnog otkrivanja 

požara u ljetnim mjesecima, 

kada je opasnost od 

požara najveća, organiziraju se 

protupožarne ophodnje, koje 

provode zaposlenici Hrvatskih 

šuma – šumarije Rab, kao i zaposlenici 

NPŠO Sveta Mara, 

kopnom, te osmatranjem sa 

strane pošumljenih dijelova 

otoka u što su uključeni svi 

prijevoznici morem, kako na 

turističkim brodicama tako i 

ribari, te otočani koji u svojim 

čamcima imaju radio uređaje, 

te brod specijalne namjene 

Eko Rab. Svrha ophodnje je 

uočavanje eventualnih nekontroliranih 

paljenja vatri (roštilji 

i slično), upozoravanje na zabranu 

paljenja otvorenih vatri 

u ljetnim mjesecima na cjelokupnom 

otvorenom prostoru, 

brza dojava uočenih požara, te 

započinjanje gašenja nastalih 

požara do dolaska vatrogasnih 

postrojbi na mjesto događaja. 

Osmatranje s morske strane naročito 

je važno, jer se s te strane kontrolira najveći 

dio otoka, preciznije može se locirati 

uočeni požar, što je od posebne važnosti 

za brzo i djelotvorno navođenje vatrogasnih 

postrojbi na mjesto događaja. 

Sljedeća razina preventive je organiziranje 

osmatračkih punktova na otoku, 

što je organizirano na najvišem vrhu brda 

Kamenjak, te na terasi restorana Panorama 

u Palitu. Ovi punktovi imaju zadaću 

osmatranja zapadnog kompleksa šuma 

na otoku, a to je najznačajniji dio šuma 

otoka Raba, te o svakom uočavanju dima 

ili vatre odmah telefonom ili mobitelom 

obavijestiti vatrogasce ili policiju. 

Službene osobe policije dužne su prilikom 

svojih obilazaka i kontrola pratiti i 

eventualne požarne opasnosti na terenu i 

o njima odmah obavijestiti vatrogasce. 

Radi preveniranja nastajanja požara 

otvorenog prostora vatrogasna postrojba 

DVD-a Rab organizirano spaljuje poljoprivredni 

otpad na poljima Raba, jer 

upravo spaljivanje poljoprivrednog otpada 

uzrokuje najveći broj požara otvorenog 

prostora u proljetnim i jesenskim 

mjesecima. 

U normativnom dijelu preventivnih 

mjera značajne su odluke Grada Raba i 

Županije Primorsko-goranske o zabrani 

paljenja vatre na otvorenom prostoru od 

15. svibnja do 30. listopada, kada je opasnost 

od nastajanja požara najveća. Svako 

spaljivanje na otvorenom prostoru, 

ako je nužno, mora se prijaviti vatrogascima 

radi poduzimanja mjera osiguranja 

spaljivanja. 

Mjerama preventive pripada i obavješćivanje 

pučanstva i turista tijekom 

ljetne sezone o povećanom oprezu zbog 

mogućnosti izbijanja požara. 

Preventivne mjere provode i intervencijska 

vatrogasna odjeljenja u ljetnim 

mjesecima radi brze intervencije u slučaju 

izbijanja požara. 

Ovaj oblik preventive organiziran je 

u DVD-u Rab na način da jedno odjeljenja 

od sedam vatrogasaca, u dane velike 

i vrlo velike klase opasnosti dežura 

u vatrogasnom domu od 12 do 20 sati 

i na prvu dojavu telefonom ili na drugi 

način odmah, bez upotrebe sirene, izlazi 

na mjesto požara. Na taj način vrijeme 

interveniranja svedeno je na nekoliko 

minuta, što je od velikom značaja u efikasnosti 

gašenja požara i maksimalnog 

smanjivanja šteta uzrokovanih požarom. 

DVD Lopar u istom razdoblju 

organizira noćno dežurstvo 

u vremenu od 20 do 

6 sati ujutro radi specifičnosti 

požarne opasnosti na području 

Lopara. 

Na ovaj način otok Rab je 

u ljetnim mjesecima danonoćno 

“pokriven” protupožarnom 

zaštitom. 

Takve mjere na Rabu se 

provode već desetljećima, što 

je polučilo značajne rezultate 

u protupožarnoj zaštiti otoka 

Raba u ljetnim mjesecima. 

Pored navedenih mjera i 

aktivnosti po tri pripadnika 

DVD-a Rab i DVD-a Lopar 

ovlašteni su obavljati protupožarnu 

inspekciju svih prostora, 

čime se pravovremeno otklanjaju 

uzorci nastanka požara, 

uočavanje opasnosti nastanka 

požara, upozorava se građane 

na te opasnosti i određuju 

mjere za uklanjanje uzroka 

opasnosti. 

DVD Rab ovlašten je, pored 

obuke vatrogasaca, obavljati i 

obuku radnika i službenika u 

poduzećima i ustanovama u 

obveznom protupožarnom 


Reportaža 

minimumu, kojom prilikom se dodatno 

educiraju polaznici obuke u požarnim 

opasnostima otvorenog prostora i mjerama 

zaštite, ako i mogućnosti početnog 

gašenja požara u začetku. Time se značajan 

broj građana educira, te u slučaju 

mobilizacije građana pri velikim požarima, 

građani su već donekle educirani za 

intervencije na takvim požarima, čime se 

efikasnost gašenja znatno povećava. 

Time se povećava protupožarna 

kultura građana koja već i sada na visokoj 

razini. Svaki otočanin, čim uoči požar, 

odmah o tome obavještava vatrogasce 

ili policiju i sam se odmah uključuje u 

gašenje požara. Ta protupožarna kultura 

našim otočana od neprocijenjene je vrijednosti 

u protupožarnoj zaštiti našeg 

otoka. 

Predsjednik DVD-a Joško Vidas i zapovjednik Josip Jaška 

Vatrogasna operativa 

Vatrogasnu operativu sačinjavaju postrojbe 

DVD-a Rab i DVD-a Lopar 

u ukupnoj snazi od 130 obučenih vatrogasaca, 

90 u DVD-u Rab i 40 u DVD-u 

Lopar. 

Sve mjere poduzete u preventivi 

imaju snažnu potporu u efikasnom vatrogasnom 

operativom u svim oblicima 

požarne opasnosti na Otoku. 

S obzirom na požarne opasnosti 

otvorenog prostora na otoku Rabu, posebno 

tip šuma, površinu koju zauzimaju 

i njihovu zgusnutost, postrojbe moraju 

djelovati brzo, kako bi se spriječio nastanak 

požara velikih razmjera. 

Ta okolnost uvjetovala je organizaciju, 

obučenost i primijenjene oblike vatrogasne 

taktike postrojbe DVD-a Rab 

kao glavnog nositelja protupožarne zaštite 

otoka Raba. 

Postrojba DVD-a Rab organizirana je 

u tri voda, dva navalna voda i jedan vod 

za podršku (logistiku). U navalnim vodovima 

su mlađi vatrogasci, a u vodu za 

podršku stariji, ponajprije zbog fizičkih 

napora prilikom intervencije. Navalni su 

vodovi podijeljeni svaki u tri odjeljenja, 

a svako odjeljenje je osposobljeno da samostalno 

ili koordinirano djeluje na požaru 

u sastavu veće postrojbe. 

Takvom organizacijom postrojbe 

maksimalno je povećana njezina ukupna 

efikasnost, jer je već i najmanja postrojbe 

(odjeljenje) sposobna za brzu intervenciju 

samostalno. Svi časnici i dočasnici 

osposobljeni su u samostalnom zapovijedanju 

u akciji prvog napada na požar, 

tako da je u trenutku uzbunjivanja nebitno 

koje je odjeljenje, časnik ili dočasnik 

prvi došao na mjesto požara. Svaki je 

sposoban izvesti prvi napad, čime omogućuje 

da se kvalitetno organizira i izvede 

napad veće postrojbe u slučaju da se 

prvim napadom požar ne savlada. 

Takvom organizacijom nije potrebno 

organizirati dežurstvo cijele postrojbe. 

Takva organizacija postrojbe u DVD-u 

se provodi već dugi niz godina, čime je 

postignuta zavidna uvježbanost, pa je 

vrijeme intervencije svedeno na nekoliko 

minuta, računajući od znaka uzbunjivanja 

do dolaska prve postrojbe na mjesto 

požara. 

Takva organizacija postrojbe uvjetovala 

je i taktiku gašenja požara otvorenog 

prostora, posebno požara raslinja. 

U ljetnim mjesecima izbjegava se uzbunjivanje 

vatrogasaca sirenom da se ne 

uznemiruju turisti, već se u pravilu vrši 

uzbunjivanje digitalnim sustavom postavljenim 

u DVD-u Rab. 

U slučaju nastanka požara velikih 

razmjera na Otoku se formira vatrogasna 

brigada od svih vatrogasnih postrojbi i 

građana, koji se i inače masovno odazivaju 

na znak uzbunjivanja sirenom. 

Brigadom zapovijeda zapovjednik 

Vatrogasne zajednice otoka Raba ili zapovjednik 

vatrogasne zajednice Primorsko-goranske 

županije, ako prispije na 

otok zajedno sa snagama za pripomoć, 

što je u praksi malo vjerojatno, s obzirom 

na udaljenost otoka Raba od većih 

vatrogasnih centara u Županiji. 

Prilikom velikih požara formira se 

zapovjedništvo u stožeru Grada Raba 

U slučaju aktiviranja vatrogasne 

brigade od posebne je važnosti visoka 


Reportaža 

protupožarna kultura građana, 

njihova obučenost i spremnost 

za uključivanje u akciju 

gašenja. 

Da bi zapovijedanje civilnim 

dijelom brigade bilo efikasno, 

zapovijedanje pojedinim 

odjeljenjima i vodovima 

preuzimaju vatrogasni časnici 

i dočasnici iz postrojbi DVD-a 

Rab i DVD-a Lopar. Takav način 

zapovijedanja već je uvježban 

u dosadašnjim vježbama i 

pokazao se efikasnim. 

Da bi se te mjere i aktivnosti 

može povesti DVD Rab 

raspolaže i primjerenom vatrogasnom 

tehnikom, opremom 

i vozilima. 

Postrojba DVD-a raspolaže 

s jednim navalnim vozilom 

(starim 35 godina), jednom 

cisternom nosivosti 8000 litara 

(5 godine), jednim kombi 

vozilom za početno gašenje 

šumskih požara (10 godina), 

trima specijalnim vozilima za gašenje 

šumskih požara: Unimog 100 (7 godina), 

Unimog 500 (2 godine), Mercedes (1 godina), 

jednim terenskim vozilom za vuču 

visokotlačne pumpe (8 godina), jednim 

kombi vozilom za prijevoz devet osoba 

(2 godine) i jednim zapovjednim terenskim 

vozilom (18 godina). Kako DVD 

Rab vrši i tehničke intervencije prilikom 

prometnih nezgoda, raspolaže i s hidrauličnom 

opremom za rezanje i otvaranje 

vozila radi spašavanja i izvlačenja unesrećenih 

osoba iz vozila. 

DVD Lopar raspolaže s tri vozila za 

početno gašenje šumskih požara i hidrauličnom 

opremom za tehničke intervencije. 

Pored navedene vatrogasne tehnike, 

DVD Rab raspolaže s dvije veće i četiri 

manje prijenosne vatrogasne pumpe, 

koje se koriste za dopremu vode za potrebe 

gašenja, odnosno za ispumpavanje 

poplavljenih prostora u zgradama i u 

drugim slučajevima. 

Kako bi se povećala efikasnost osmatranja 

šuma otoka s morske strane, mogućnost 

gašenja početnih požara uz 

obalni rub, te gašenja plovnih objekata, 

a naročito mogućnosti gašenja devet 

otočića, koji su sastavni dio otoka Raba, 

Grad Rab je nabavio brod specijalne namjene 

pod nazivom Eko Rab dužine 12 

i širine 3,2 m izgrađen kao trotrupac. 

Brod može postići brzinu od 24 n/m na 

sat, te intervenirati i na valovima visine 

1,5 metara. Na brodu je ugrađena pumpa 

od 110 ks, monitor protoka 2000 l/min, 

visokotlačna mlaznica te druga vatrogasna 

oprema. Zapovjednik broda obvezno 

mora biti i vatrogasni časnik. 

Zadaća tog broda je, pored ekološke 

namjene, protupožarno motrenje šuma s 

morske strane, te mogućnost gašenja manjih 

požara do dubine od 120 metara od 

obalnog ruba, te gašenje manjih plovnih 

objekata, kako u plovu, tako i usidrenih 

u uvalama i lučicama na otoku, te gašenja 

objekata uz obalni rub i na plažama 

koji su u dometu vatrogasne tehnike s 

broda. Brod ima mogućnost djelovanja i 

u manjim uljnim akcidentima (prilikom 

izlijevanja motornih ulja, goriva i sl.) 

U brod je ugrađena vatrogasne tehnika 

koja omogućuje djelovanje zasnovano 

na vatrogasnoj taktici gašenja otvorenog 

prostora koja je plod iskustva vatrogasne 

postrojbe DVD-a Rab. 

Društvo među svojim operativcima 

ima i dva osposobljena ronioca, premda 

se u slučaju potrebe mogu angažirati i 

članovi Ronilačkog društva Amfora. 

Valja istaknuti da tom posvemašnjom 

vatrogasnom tehnikom i opremom 

odgovorno i u skladu sa strukovnim zahtjevima 

raspolažu dobrovoljni vatrogasci 

od kojih niti jedan nije profesionalno 

uposlen u DVD-u Rab. No, o brojnim 

vatrogasnim vozilima, tehnici i opremi 

brine profesionalno uposlen 

mehaničar, a o Vatrogasnom 

domu i radu Servisa i punionice 

vatrogasnih aparata brigu 

vodi profesionalno uposlen 

domar. Dakle, umjesto dvadesetak 

profesionalaca o čitavom 

pogonu DVD-a Rab brigu 

vode dva profesionalca logističara, 

što potvrđuje tezu da se i 

dobrovoljci mogu odgovorno 

odnositi prema skupoj tehnici 

i opremi te djelotvorno i 

racionalno štititi i spašavati 

stanovništvo i prirodna bogatstva 

i civilizacijske tekovine na 

Otoku. Sav pogon DVD-a Rab 

financira se iz proračuna grada 

Raba sa samo 

700 000 kuna godišnje, dok 

neka slična turistička naselja 

potgroše na zaštitu od požara 

i do 3 milijuna kuna godišnje 

iz Državnog proračuna. 

Koliko je DVD Rab uraslo 

u tkivo otočkog života i 

sigurnosti kazuju i plakete Zlatno sunce 

Vatrogasnog saveza Hrvatske za najbolje 

doborovoljno vatrogasno društvo u 

Akciji turistička patrola, koja je akcija, 

na žalost, prepuštena povijesnom zaboravu. 

Naime, DVD Rab osvajao je plaketu 

Zlatno sunce čak 5 puta; 1979, 1980, 

1981, 1986. i 1990. godine. 

„S navedenom vatrogasnom opremom 

i tehnikom do sada smo uspješno 

branili naš otok“, ističu Joško Vidas 

i Josip Jaška, predsjednik i zapovjednik 

Društva. Međutim, dobri gospodarstvenici 

i vatrogasci nikada nisu zadovoljni, 

pa se tako u Društvu pripremaju za 

gradnju novog vatrogasnog doma kojim 

bi se omogućila još kvalitetnija aktivnost 

dobrovoljnog vatrogastva na Rabu. Predsjednik 

i zapovjednik ističu da je količina 

i kvaliteta vatrogasne opreme još uvijek 

nedostatna, pa se stoga članovi Društva 

maksimalno zalažu u obuci i uvježbavanju 

vatrogasnih postrojbi i građana, pa 

se nedostatak opreme nadomješta kvalitetom 

ljudstva u rukovanju i korištenju 

postojeće opreme. 

(U pripremi teksta korišteni su pisani 

materijali DVD-a Rab i predavanje o 

zaštiti šuma od požara koje Josip Jaška 

svake godine izlaže apsolventima Šumarskog 

fakulteta u Zagrebu). 

Pripremio Miroslav Kirinčić 


Povijest 

Domoljubna misija Gjure Stjepana Deželića (2) 

„Tko svoju domovinu, svoj narod ljubi, taj se veseli svakome njezinu napredku, taj ga po najboljoj mogućnosti podupire te 

prinosi na oltar domovine osobne svoje žrtve. To je prvi zahtjev patriotizma. 

A vatrogastvo je divna i upravo zamjerna zadaća: da čuva narodno blagostanje od požara i po tome diže gospodarstvo domovine, 

pak braneći i život čovječji, vatrogastvo je svojim čovjekoljubljem eto ponajčvršća poluga humanizma.“ 

Gjuro Stjepan Deželić 

Pjesma me je odnjihala 

Došavši u jesen 1850. godine na daljnje 

školovanje u Zagreb, mladac 

Gjuro Stjepan Deželić napušta doba romantičarskog 

i bezbrižnog dječaštva i posvećuje 

se burnom mladenačkom životu. 

U Ivanićkim uspomenama, svojevrsnim 

memoarima djetinjstva i mladosti te samog 

ivanićkog kraja i ljudi, Gjuro je o 

tom presudnom danu iz njegova života, 

28. rujnu 1850. godine, kada ga je otac 

doveo u Zagreb, zapisao: 

„Tog sam ja dana rano, dok je još zvonio 

cinkuš na tadašnjem krnjem zvoniku 

prvostolne crkve, dakle u 8 sati ujutro doveden 

u Zagreb da se upišem u prvi razred 

gimnazije. I bijah upisan već oko 11 sati 

prije podne kod profesora Paje Bratelja u 

grčkom sjemeništu i ravnatelja gimnazije 

kanonika Mije Novosela na Kaptolu 22. 

Još isto pred podne vraćajući se u svoj 

novi dom u Zagrebu gledah ulicama sve 

vidljivo a meni sve same novote i naučih 

se dvije do tada još nečuvene riječi kostanjar 

i fakin. 

Ovu mi rastumače kao zločesta dečka 

a onu prvu kao zamusana dečka koji 

iz sveg glasa ulicama viče: kostanja vrućega 

i koji prodaje pečen i kuhan kostanj. 

Popodne oko 4 sata čujem sa ulice takav 

doglas, požurim se odmah da vidim prvi 

put kostanjara, otvorim prozor razizmene 

mog djeda kuće na broju 42 na istočnoj 

strani Novo Vesi i nagovorim kostanjara. 

U taj isti čas iz veže kuće na broju 41 na 

zapadnoj srani istrčalo vesela lica đače i 

zaustavi se uz kostanjara, upre u mene 

svoje velike modre oči i reče: Kaj buš ti 

kostenja jel, ili hočeš biti kostenjar...“ 

Bio je to prvi susret, kasnije velikih 

sudruga: Gjure Stjepana Deželića i Ivana 

Krstitelja Tkalčića, nezaobilaznih povijesnih 

osoba i znamenitih Hrvata, književnika, 

publicista, povjesničara, domoljuba 

i prosvjetitelja 

Tako je u kući svog djeda, po majci, 

Mirka Kranjčića, u Novoj Vesi, đak Gjuro 

Stjepan Deželić započeo i do smrti nastavio 

s druženjem i zajedničkim djelovanjem 

na očuvanju povijesti i hrvatskog 

narodnog duha, te buđenju nacionalne 

svijesti s Ivanom Tkalčićem Krstiteljem. 

U klasičnoj gimnaziji, koju pohađa od 

1850. do 1856. godine, upoznaje prvi krug 

novih istinskih prijatelja, kasnije poznatih 

kulturnih i društvenih djelatnika i s njima 

započinje angažiranim društvenim življenjem 

obilježenim predanim radom u 

udruženjima mladih gimnazijalac željnih 

rada i dokazivanja, posebice u društvenom 

i kulturnom životu. 

Njegov dolazak u Zagreb pada u vrijeme 

Bachova apsolutizma i centralizma 

iz Beča, kojim se želi ugušiti duh Ilirskog 

preporoda ponesenog revolucionarnom 

1848. godinom u Europi i dolaskom na 

vlast hrvatskog narodnog bana Josipa Jelačića. 

Naime, godine 1850. raspušteno je 

Bansko vijeće i Hrvatski sabor, ukinuta 

županijska samouprava, zabranjen rad 

opozicijskom tisku. U Hrvatskoj se pojavila 

snažna žandarmerija kao čuvar 

nametnutog Bachova režima. S druge 

strane, Srbija, kao autonomna kneževina, 

nije prihvatila ideje Ilirskog preporoda i 

pokreta koji se obraća svim južnim Slavenima 

s pozivom na ujedinjenje. U njoj se 

već kuju planovi o teritorijalnom posezanju 

za neke hrvatske krajeve, kroz politički 

program „Načertanija“ Ilije Garašanina 

i pozive Vuka Stefanovića Karadžića upućenim 

u programatskom-velikosrpskom 

napisu „Srbi svi i svuda“. 

Prvo javno predstavljanje ivanićkom 

pučanstvu 

takvom društveno-političkom okruženju 

unutar i izvan Hrvatske, mladi 

U 

Deželić opredjeljuje se za aktivnu borbu 

u podizanju nacionalne svijesti i održanju 

hrvatskog duha, zajedno sa svojom generacijom, 

koja je živjela u biskupskom 

domu za siromašne učenike. Iako rijetko, 

tijekom školskih praznika odlazi kući u 

Ivanić Grad, gdje se također, kao čovjek 

s ljubavlju prema zavičaju, kreće stazama 

svog djetinjstva i novim putovima mladenačke 

angažiranost. 

Jedan od dojmljivih javnih susreta 

sa sumještanima zbio se za vrijeme blagdana, 

kad se na kraju gimnazijskih dana 

zaputio iz Zagreba kolima u Ivanić Grad. 

Naime tih dana učenike sedmog razreda 

gimnazije u Sjemeništu posjetio je ivanićki 

župnik Josip Vitković. Nakon kupovine 

potrepština za predstojeći veliki god Župne 

crkve svetog Petra i Pavla, posjetio je 

svog prijatelja profesora Dojkovića, predavača 

u Sjemeništu i poželio vidjeti svog 

domoroca mladog Deželića. Tom prigodom 

zamolio je rektora Sjemeništa da mu 

odobri asistenciju jednog mladog klerika 

prigodom župskih misnih svečanosti. O 

tom događaja, sam Gjuro Stjepan Deželić 

je zapisao: 

„Kad nas je ovaj ostavio same meni 

sune u glavu misao kako bi krasno bilo da 

se ja već na ovo Petrovo prvi put javnosti 

mogu pokazati u reverendi kod mise u 

svojoj župnoj crkvi”. 

Rektor je prihvatio zamolbu župnika 

Vitkovića i mladi Gjuro je u pratnji svog 

ujaka , iz dvorišta vlaškouličanske gostionice 

„Siget“, sastajališta posavskih i moslavačkih 

seljaka, uputio seljačkim kolima 

prema Kloštru. Na putu su kola ostala bez 

kotača i vozila se na grabovom drvetu. 

Nakon popravka kod kolara u Dugom 

Selu i velikog nevremena s tučom koje ih 

je dočekalo u Kloštru, Gjuro je s ujakom, 

pješke iz Kloštra stigao u Ivanić Grad. 

Njegovo prvo predstavljanje svom 

puku opisala je i kroničarka ivanićkih 

zbivanja Nevenka Kauzlarić, zabilježivši 

slijedeće: 

„Za velike petrovske svečanosti u Ivanić 

su stigli kolege svećenici iz Dubrave, 


Povijest 

Dubrovčaka, Lupoglava, Oborova i Posavskih 

Brega.Od svih srca koja su kucala 

u župnoj Crkvi sv. Petra i Pavla na svečanoj 

misi, najglasnije je bilo Deželićevo, a 

od svih pobožnih žena misi, najsretnija je 

bila majka Janica. 

Prvi debut (predstavljanje.op.a.) mladog 

klerika završi mnogim pohvalama. 

Sljedećih će praznika Deželić biti gost u 

župnim dvorovima svih spomenutih župnika. 

Deželić je posebno cijenio Mihajla 

Eigla, župnika u Dubravi. On je bio brat 

majke Đure Kundeka i njezinih sestara 

koje su živjele u Kundekovoj kući u Ivanić 

Gradu.“ 

Tako se nakon odlazaka 

s ocem, inače 

krojačem, po okolnim 

sajmovima, druženjem 

s generacijom mladih 

u kući imućnog trgovca 

Bulata te klobučara 

Smieha, uljudan, druželjubiv 

i plemeniti 

mladac Deželić, javno, 

s oltara kao vjernik i 

brat, obratio svojim 

sumještanima i stekao 

njihove simpatije. S njim stasala je i 

njegova školska družina, u kojoj bijahu: 

Cvjetko Rubetić, Đuro Kundek, Stjepan 

Hrvojić, Juraj Posilović, sve imena koja su 

nešto značila u hrvatskoj povijesti, kulturi 

i duhovnom životu. 

U mladom Deželiću, na kraju gimnazijskih 

dana, i uoči priprema za studij teologije, 

probudila se prosvjetiteljska strast. 

Ona ga je nagnala da još više posjećuje 

mjesta okupljanja svoje generacije ali i 

seljaka i intelektualaca, kako u Zagrebu 

tako i u Ivanić Gradu, kako bi upoznao 

svoj narod i osjetio njegov hrvatskih duh. 

Bit će to još jedna presudna odluka za 

njegov daljnji život te politička i humana 

opredjeljenja i djelovanja. O tome odlasku 

među narod, on je u svojim životopisnim 

crticama, pod naslovom „Ivanićke uspomene“, 

zapisao: 

„Već me prijašnjih godina bila obuzela 

Kurelčeva želja da idem u puk i upoznam 

njegov život na selu, da slušam njegove 

pjesme, poslovice i pripovijetke“ 

U okolnim selima gdje se pojavljivalo 

za blagdana na misama u crkvi, još uvijek 

se živjelo u patrijarhalnim zadrugama. 

Iz njegovih rukopisa doznajemo da je 

sveobuhvatno upoznao zadrugare Bertiće 

u Bešlincu, Čauše u Cagincu, Cimaše 

u Mostarima, Matijeviće u Derešanima, 

Mihaljeviće u Krišcima, Šarane u Predavcu 

i Gasce u Vinarima. To zanimanje za 

život naroda, običaje i kulturu, posebno 

usmeno narodno kazivanje i kroz njega 

prenošenje hrvatskog duha pradjedova, 

bilo mu je od posebno inspirativnog značaja 

kada se počeo baviti pisanjem i izdavanjem 

niza članaka, listova i publikacije 

s primjerima iz života hrvatskog puka. 

Omiljeni vođa društva mladih 

rodoljuba, 1855. 

Taj spisateljski instinkt i probuđena 

strast za djelovanje u puku bili su povod 

da se Deželić u najranijoj mladosti 

zanimao za narodne običaje svog kraja 

a posebno za prikupljanje i zapisivanje 

narodnih pjesama. Jedan od kroničara 

zbivanja u Ivaniću ali i vjernih sudruga 

rodoljubnih ideja Gjure Stjepana Deželića, 

u jednoj prigodnoj spomenici, pored 

ostalog je zapisao: 

„Deželić je uvijek bio u uskoj vezi s 

narodnim životom pa je već za mladih 

dana zavolio i sakupljao narodnu pjesmu. 

Ljubav prema tom svom mezimčetu sačuvao 

je i u starosti te je na proslavi 50. 

godišnjice svog prosvjetnog i književnog 

rada s pravom mogao kazati ove riječi: 

Mene je pjesma naša odnjihala, odgojila, 

otškolala i poslije u daljnjem tečaju 

posvuda i u svakom društvu razdragala. 

Kao plod njegova rada oko sakupljanja 

narodnih pjesama jest Pjesmarica, ili 

zbirka rado pjevanih pjesama, koja je doživjela 

šest izdanja (tiskana prvi put 1863. 

godine,op.a.). Brzo se raširila svuda, po 

Dalmaciji, Bosni pa i među Hrvatima u 

Americi, te je snažno pripomogla buđenju 

nacionalne svijesti. 

Ta je Pjesmarica, uz raspravu Hrvatska 

narodnost, gdje se veliča čast hrvatskog 

imena, najpopularnije Deželićevo 

djelo.“ 

Njen posebno općedruštveni značaj 

jest u činjenici da je kroz, oko 370 pjesama 

prikupljenih među pučanstvom, spasio 

ih od zaborava. Istodobno tiskanjem 

pjesmarice Deželić je počeo otvorenom 

borbom za hrvatski jezik a time i protiv 

njegove germanizacije i mađarizacije. O 

tome Branimir Brusina navodi, a Ivan 

Tanta posebno ističe, da je Deželić „bio 

osoba koja se znala oduprijeti germanizaciji 

u vrijeme kada je željeznim rukama 

apsolutizam potiskivao svaki narodni polet 

i kada je trebalo junačkog srca da se 

stupi na trnovito tlo narodne prosvjete. 

Upravo tada na scenu stupa Gjuro 

Stjepan Deželić kao književnik, filantrop, 

javni djelatnik i jedan od najokretnijih 

propagatora narodne kulture.“ 

Čvrsta veza s pučanstvom ostvarena je 

za vrijeme gimnazijskih dana u Zagrebu 

kroz angažiranje u školskim listovima i 

udrugama, gdje Deželić prednjači svojim 

konkretnim promicateljskim djelovanjem. 

Nakon završenog grkokatoličkog 

sjemeništa, Gjuro se upisao u nadbiskupsko 

sirotište. Kao pitomac te ustanove on 

je, radi očuvanja hrvatske 

riječi i svijesti, u 

jeku najcrnje germanizacije 

utemeljio Društvo 

mladih rodoljuba 

nadbiskupskog sirotišta. 

Već 1855 godine 

uređivao je u Sirotištu 

pisani list Zoru, koja 

je nakon četiri broja 

ukinuta zbog svoje 

djelatnosti. Međutim, 

Gjuro i prijatelji već 

iduće godine pokrenuli 

su list Smilje, kojem je Deželić bio idejni 

začetnik i urednik. 

Prvi broj izašao je 27. veljače 1856. godine, 

i isprva je izlazio svaki tjedan dana 

na jednom arku a kasnije svakih mjesec 

dana na po četiri arka. Suradnici bijahu, 

kasnije poznate osobe društvenog života, 

među kojima i Muzler, Lorković, Tomić, 

Vukasović i drugi. Posebnost lista je da ga 

nisu davali tiskati već su svaki broj pisali 

perom, a zatim ga slali od ruke do ruke 

među članovima Društva. Na kraju godine 

uvezani su svi brojevi u posebnu knjigu 

koja je pohranjena u zavodsku knjižnicu. 

Kada je završio šesti razred, krajem 

srpnja 1856. godine, Gjuro je posjetio 

svog djeda Mirka Kranjčića, koja je obavljao 

dužnost manipulanta u redakciji 

Gospodarskog lista u Zagrebu. Dok se 

unuk hvalio djedu svjedodžbom, tajnik 

i urednik Gospodarskog lista, Josip pl. 

Čačković, upitao je mladića da li bi znao 

prevesti koji napis s njemačkog za potrebe 

lista. 

Još istog dana, Gjuro je dostavio u redakciju 

prevedeni članak o dudovom svilcu 

u Parizu i o lijeku protiv mrava. Prvi 

tiskani uradci ugledali su svjetlo dana 16. 

kolovoza 1856. godine. 

Bio je to prvi korak velikog, gotovo 

divovskog publicističkog puta Gjure Stjepana 

Deželića. 

Đuro Gajdek 

U idućem broju: Novinarski trag 

Gjure Deželića 


Intervju 

Gabrijela Klarić – uspješna zapovjednica DVD-a Mače 

Vatrogasnoj zajednici Krapinskozagorske 

županije sve se više osjeća 

U 

porast broja djevojaka i žena u društvima. 

Jedna od neizbježnih pojava u zagorskom 

vatrogastvu je svakako Gabrijela 

Klarić iz Mača. U vatrogastvu je od 1975. 

godine, kada postaje članom DVD-a Zlatar. 

Tada je imala 14 godina. Već s 15 godina 

sudjeluje u natjecanjima u sastavu 

ženske A ekipe istoga društva. U DVD-u 

Zlatar prošla je sva osposobljavanja, što 

znači za vatrogasca, vatrogasnog dočasnika, 

časnika, i kako sama kaže tamo je 

«doslovce odrastala u domu». Gabrijela 

Klarić rođena je u okolici Zlatara, u kojem 

se i danas osjeća veliki utjecaj vatrogasaca 

na cjelokupno stanovništvo. Ona 

je nakon udaje i preseljenja u Mače, mjesto 

nedaleko rođenja, još uvijek vezana 

uz taj grad i njihovo društvo i pomaže im 

u radu, posebno s mladeži. G. Klarić po 

zanimanju je medicinska sestra zaposlena 

u Domu Loborgrad, majka troje već 

odrasle djece i obožava klasičnu glazbu. 

Danas je zapovjednica, članica županijskog 

Odbora za mladež, predavač na 

tečajevima i vatrogasni sudac. Bilo je to 

nekoliko povoda za razgovor s jednom 

vrlo aktivnom ženom u vatrogastvu u 

Hrvatskom zagorju. 

Red, rad i disciplina 

Vatrogasni vjesnik: Kako se jedna 

žena odlučila uključiti u ovo zanimanje 

koje u ovom kraju pretežno slovi kao 

muško 

Gabrijela Klarić: To meni nije čudno. 

Ja sam potekla iz obitelji u kojoj je 

vatrogastvo jedna obiteljska tradicija. 

Naime, tata, stric i oba brata su aktivno 

uključeni u vatrogasna društva, a tu su 

tradiciju prenijeli i na svoju djecu. Godine 

1993. učlanjujem se u DVD Mače, 

gdje živim od 1984. godine, a 1995. počinjem 

voditi mladež s kojima idem na natjecanja. 

Tu sam i član Upravnog odbora. 

Godine 2005. izabrana sam i za zapovjednicu 

DVD-a Mače i od tada radim sa 

svim odjeljenjima. U to se vrijeme u tom 

DVD-u nije radilo na stručnom osposobljavanju 

i omasovljenju onako kako se 

trebalo, nije se dovoljno vježbalo s operativom 

ili za natjecanja. Danas se kod 

mene zna – red, rad i disciplina. Malo je 

ispočetka bilo ono znate «došla nam je 

Gabrijela Klarić za vrijeme našeg razgovora 

žena», no to se vrlo brzo promijenilo, jer 

bila sam uporna, a moje znanje i mogućnosti 

te volja za tim zvanjem uvjerili su 

i sve muške članove da možemo uspjeti 

zajednički radom. Vrlo brzo sam krenula 

u sustavno osposobljavanje mladih ljudi, 

od kojih je 10 sada u operativnoj postrojbi, 

svi osposobljeni i liječnički pregledani. 

2004. krenula sam s dva tečaja paralelno, 

za zvanje vatrogasac i vatrogasnog 

tehničara s posebnim predavačima, jer u 

DVD-u Mače više od 10 godina nije bilo 

nikakvog osposobljavanja. Za godinu 

dana dečki koji su položili za vatrogasca, 

polagali su i za klasu, a istovremeno i za 

dočasnike. 

V.V.: U tri i pol godine Gabrijela 

Klarić, kako sama kaže, «stesala» je 5 

vatrogasaca, 7 vatrogasaca 1. klase, 17 

dočasnika i 6 dočasnika 1. klase, također, 

a tu su i dva vatrogasca koja su svladala 

tečaj sa dišnim spravama. Njihov prosjek 

godina je 24, dakle sve mladi ljudi. 

Gabrijela Klarić također je u Odboru za 

vatrogasnu mladež Krapinsko-zagorske 

županije. Zanimalo nas je kako Gabrijela 

vidi djecu i mladež u odnosu na ono 

vrijeme kad je ona prvi puta pristupila 

vatrogastvu i danas. 

G.K.: Mislim da u našoj vatrogasnoj 

zajednici u Zagorju situacija što se tiče 

mladeži zadovoljavajuća, pa čak i više od 

toga, jer u svim se zagorskim društvima 

radi s djecom, posebno sa djecom od 6 

do 12 godina. Upravo se to vidjelo na 

Županijskom natjecanju u Mihovljanu, 

posebno na omasovljavanju, a i mi u Odboru 

za mladež tu imamo veliku zaslugu. 

Mi smo se podijeli unutar Odbora i 

obilazimo društva i radimo na tome da 

ta djeca i ostanu u društvima. Prije desetak, 

dvanaestak godina bilo je svega 

par ekipa na natjecanjima i osjećala se 

određena stagnacija, a prošle godine na 

Županijskom natjecanju je konkurencija 

među mladeži bila izuzetno jaka. Samo 

na tom natjecanju bilo je 20 muških ekipa, 

a također i dosta ženskih. Samim 

time, mislim da je budućnost vatrogastva 

u Zagorju osigurana. 

V.V: Jedno od zanimljivih razmišljanja 

je svakako usporedba vatrogastva 

u Zagorju prije ratnih godina i nakon 

ustrojavanja zagorske zajednice. Što mislite 

o tome 

G.K.: Razlika između ondašnjeg i 

današnjeg vatrogastva po meni je entuzijazam 

za to zvanje kojeg smo u to vrijeme 

mi mladi imali. Također, nekad se 

našlo puno više vremena za taj posao, a 

isto tako više nema tolikih druženja kao 

onda. Tu je danas svakodnevna strka za 

poslom, obiteljske obaveze, a isto tako 

primjećujem naše se zvanje više možda 

poštivalo nego danas. 

V.V.: Danas ste vrlo uspješna i poštovana 

zapovjednica DVD-a Mače, koje 

također bilježi odlične rezultate na natjecanjima, 

posebno mladež. Rijedak je 

to primjer kako se u kratkom vremenu, 

mada 10 ili 12 godina nije malo, uspješno 

može prikupiti mladež, ženska i muška 

te ih kvalitetno uvježbati 

G.K.: Kad sam ja 1995. godine počela 

raditi s mladeži, krenula sam u obilazak 

škole i djeca su sama nakon upoznavanja 

s vatrogastvom, počela dolaziti k nama. 

Već za dvije godine generacija od 6 do 

12 godina bili su prvaci Županije, dok za 

dvije godine, moje su cure bile doprvakinje. 

Hoću reći da ja danas više ne trebam 

ići u školu upoznavati djecu i razgovarati 

s njima, oni sama dolaze u Društvo, a i 

znaju doći do mog doma zanimajući se o 

radu mojeg društva. Samo prošle 2007. u 

vatrogasnu mladež od 6 do 12 učlanilo se 

20 djece iz škole i njih sada ima 27. Jedini 

problem sada je u opremi koja je za vježbanje 

dosta komplicirana, a s klincima 

polako nadopunjavam i seniorske ekipe. 


Intervju 

V.V.: S obzirom na zakonsku obvezu 

svake lokalne samouprave za financiranjem 

vatrogasnih društava, u Zagorju 

to u većini slučajeva «štima». Kako je u 

općini Mače i njezinom odnosu prema 

Društvu 

G.K.: Općina nam pomaže s onih 5 

% zakonski propisanih sredstava, ali to s 

obzirom na općinski proračun i nije velika 

svota. No, uglavnom novci dolaze, 

jedan mjesec manje, jedan više, a sve u 

skladu s mogućnostima. Trenutno smo 

na oko 70 tisuća kuna godišnje i uspijevamo 

nabavljati potrebnu opremu. 

V.V.: Na natjecanjima u Zagorju, ali i 

u Hrvatskoj, često sudjelujete i kao sudac. 

Jedina ste žena sutkinja u našoj županiji. 

Kakva su vaša iskustva na tom polju 

G.K.: Uvijek probijam led. Prva sam 

postala žena zapovjednica, nakon mene 

i Nadica Sinković-Špoljar iz Krapinskih 

Toplica, a nakon toga i prva sam i za sada 

jedina sutkinja u Zagorju. Za suca sam 

položila 1999. godine i to iz prkosa. Naime, 

jednom davno dala sam obećanje 

tadašnjem zapovjedniku u Zlatar Bistrici 

koji je bio državni sudac. Na jednom 

natjecanju prema mojoj je ekipi imao 

posebno rigorozne provjere i mjerenja. 

Upravo zbog toga obećala sam mu da ću 

i ja kad-tad položiti za suca, usprkos njegovu 

mišljenju kako ja to neću moći biti. 

Sudila sam na državnim natjecanjima u 

Varaždinu, Puli, Osijeku, Jastrebarskom, 

a jednako se tako nadam i suđenju u Makarskoj 

i u Splitu ove godine. 

Gabrijela Klarić na skupštini VZ KZŽ u 

Mariji Bistric 

V.V.: Čuli smo i za jednu anegdotu 

vezanu za suđenje. O čemu se radi 

G.K.: Moj brat Franjo Pavlek zapovjednik 

je u Zlataru, a također i sudac. 

Na Kupu VZ Grada Zaboka moj nećak 

Robert je napravio banalnu grešku. Kad 

je ekipa bila gotova s vježbom, voditelj 

odjeljenja diže ruku u zrak. Međutim, 

njegova su dva člana ekipe još uvijek 

vezivala čvorove i ja sam sudila grešku. 

Nakon toga, moj brat zove ovoga, onoga 

i žali se kao «viš kaj mi je sestra napravila». 

Mene u tom trenutku nije zanimalo 

čija je ekipa, već samo fer suđenje. Ako 

je bila greška, bila je. I ja sam ju sudila. 

Brat Franjo je na to ljutito rekao kako ja 

slijedećih 6 mjeseci ne primam za njegovu 

ulaznu kvaku na domu, što bi značilo 

da me neće tol’ko vremena vidjeti. No, 

nakon tri dana trebala sam majku i pošla 

prema bratovoj kući. Vrata su bila širom 

otvorena i ja sam ušla. Moj je brat urliknuo: 

«Kaj sam ti ja rekel» Na to sam 

mu samo odgovorila da su vrata bila 

otvorena i da, poštujući njegovu odluku, 

za kvaku nisam primila. Sreli smo se 

opet, ali već za dva tjedna i tad smo već 

razgovarali kao da se ništa nije dogodilo, 

dok su se naši kolege u čudu pitali: «Kaj 

je 6 mjeseci tak’ brzo prošlo» No, ja sam 

samo htjela opet dokazati kako želim biti 

pravedna prema svima i suditi kvalitet- 

no. Želim da su prema meni pravedni, a 

ja isto tako sudim i drugima. Također, za 

svoju ekipu želim da se nauče raditi vježbe 

točno prema pravilima. 

V.V.: Ubrzo se počinje s intenzivnim 

pripremanjem za državna natjecanja 

mladeži u Makarskoj i seniora u Splitu 

ove godine. Kao članica Odbora kakva 

su očekivanja za plasman mladeži iz Hrvatskog 

zagorja 

G.K.: Pa, imamo mi dobrih ekipa. 

Samo da prevladamo početnu tremu u 

kojoj se događaju banalne greške i mislim 

da ćemo ostvariti odlične rezultate. 

A za kraj, mogu poručiti i drugim djevojkama 

i ženama da se uključe u rad svojih 

vatrogasnih društava, jer i ovaj posao 

možemo raditi vrlo kvalitetno, a vremena 

se nađe za sve. 

Znajući kako žena u obitelji ipak ima 

više obaveza, moramo na kraju čestitati 

našoj sugovornici na ustrajnosti svih 

ovih godina, koja je, kako vidimo, urodila 

plodom i odličnim rezultatima te 

naravno i dalje zaželjeti uspješan rad u 

DVD-u Mače, Krapinsko-zagorskoj županiji 

i da i dalje bude stroga, ali pravedna 

sutkinja na budućim natjecanjima. 

Muški, čuvajte se. 

Dean Stulić 

Gabrijela Klarić prima ružu od Zlatka Korena, rektora Svetišta MBB-a 


Aktualnosti 

Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice 

Varaždinu je 20. ožujka 2008. pod 

U predsjedanjem mr. Ante Sanadera 

održana je sjednica Predsjedništva Hrvatske 

vatrogasne zajednice na kojoj se, 

između ostaloga, raspravljalo o izmjenama 

i dopunama Zakona o vatrogastvu, 

Zakona o financiranju jedinica lokalne i 

područne samouprave te Statuta Hrvatske 

vatrogasne zajednice. 

Članove Predsjedništva Zajednice 

u ime Varaždinske županije pozdravio 

je Radomir Čačić, varaždinski župan, 

predstavivši Županiju. Vatrogastvo Varaždinske 

županije uvodno je predstavio 

predsjednik Županijske vatrogasne zajednice 

Zvonko Biškup. 

Dino Kozlevac – zamjenik 

predsjednika Zajednice 

Na temelju prijedloga koordinacija 

vatrogasnih zajednica priobalja članovi 

Predsjedništva za zamjenika predsjednika 

Hrvatske vatrogasne zajednice 

za priobalje izabrali su Dinu Kozlevca, 

zapovjednika Vatrogasne zajednice Istarske 

županije i zastupnika u Hrvatskom 

saboru. 

Dino Kozlevac nastavlja obiteljsku 

vatrogasnu tradiciju, jer mu je i otac cijeli 

život bio profesionalni vatrogasac. 

Kozlevac je karijeru u vatrogastvu započeo 

1975. godine kao član Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva Umag. 

Godine 1977. završio je zagrebačku 

Vatrogasnu školu za kvalificiranog vatrogasca, 

a godinu kasnije peti stupanj 

obrazovanja za stručnog radnika specijalistu, 

nakon čega se zapošljava u profesionalnoj 

vatrogasnoj postrojbi općine 

Buje. Tih je godina bio tajnik Vatrogasnog 

saveza općine Buje i zapovjednik 

smjene (od 1981. do 1984). U to vrijeme 

osnivanja i djelovanja SIZ-a za zaštitu 

od požara općine Buje, bio je izabran 

za prvog tajnika spomenutog SIZ-a. Od 

1989. do 1993. bio je zapovjednik Javne 

vatrogasne postrojbe Umag, a nakon 

toga je do 1998. radio kao poduzetnik 

u firmi koja se bavi zaštitom od požara. 

Od 1999. godine je županijski vatrogasni 

zapovjednik, no ranije je od 1993. 

do 1997. bio predsjednik Vatrogasne zajednice 

Istarske županije, a od 1997. do 

1999. zamjenik predsjednika Vatrogasne 

zajednice Istarske županije. 

Diplomirao je na Visokoj školi za sigurnost 

2005. godine. Od 1991. godine 

je član Predsjedništva Hrvatske vatrogasne 

zajednice te član Operativnog stožera 

Hrvatske vatrogasne zajednice. 

Mijo Brlečić, Ante Sanader i R. Čačić 

Zakon o vatrogastvu 

Obrazloženje predloženih izmjena i 

dopuna Zakona o vatrogastvu, koje 

će se morati uskladiti s Ministarstvom 

unutarnjih poslova, Ministarstvom financija, 

Državnom upravom za zaštitu 

i spašavanje, Udrugom profesionalnih 

vatrogasaca i drugim zainteresiranim 

činiteljima, članovima predsjedništva 

podnio je mr. Željko Popović, načelnik 

Zajednice. 

Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne 

zajednice, neposredno prije održavanja 

sjednice Skupštine 30. siječnja 2008., 

donijelo je odluku da se sačine izmjene 

i dopune Zakona o vatrogastvu koje 

neće zadirati u ustroj već će se njima 

samo poboljšati neke odredbe i ispraviti 

pogreške. Temeljem prijedloga Radne 

grupe, koju sačinjavaju predstavnici 

koordinacija vatrogasnih zajednica žutravanj 


Aktualnosti 

panija i Hrvatske vatrogasne zajednice, 

članovi Predsjedništva predložili su sljedeće 

izmjene Zakona o vatrogastvu: 

• izmijeniti članak 21. koji utvrđuje 

kadrovske uvjete za vatrogasce 

s posebnim ovlastima i 

odgovornostima (predlaže se 

neobveznost obnove stručnih ispita, 

te da se zapovjednicima koji 

samostalno vode vatrogasne intervencije 

stručna zvanja propisuju 

aktom o unutarnjem ustroju 

vatrogasne postrojbe), 

• putem lokalne samouprave, utvrditi 

beneficije za dobrovoljne vatrogasce; 

• utvrditi institut ovrhe čije rješenje 

bi inspektori za vatrogastvo 

mogli izdati, nakon nadzora, temeljem 

kojeg bi se naplatila neisplaćena 

sredstva; 

• poboljšati sustav financiranja 

putem premija osiguranja i 

sredstava općekorisnih funkcija 

šuma, 

• izmijeniti članak 58.a na način da 

se Odluka o minimalnim financijskim 

standardima za decentralizirano 

financiranje redovne 

djelatnosti javnih vatrogasnih 

postrojbi odnosi na sve općine 

i gradove, a ne samo na one koji 

su osnivači javnih vatrogasnih 

postrojbi, 

• slijedom toga korigirati članak 

43. i 45. tako da sredstva koja će 

za vatrogastvo uprihoditi pojedina 

jedinica lokalne samouprave 

budu namijenjena za ukupno vatrogastvo. 

Dino Podlevac 

Zakon o financiranju lokalne i 

područne samouprave 

Izmjene i dopune Zakona o financiranju 

jedinica lokalne i područne samouprave 

članovima Predsjedništva obrazložio 

je Željko Popović. 

Izmjenama i dopunama Zakona o financiranju 

jedinica lokalne i područne 

(regionalne) samouprave, namjerava se 

osigurati dio sredstava (minimalne potrebe) 

za financiranje vatrogastva svim 

jedinicama lokalne samouprave, a ne 

samo onim gradovima i općinama koji 

su osnivači ili suosnivači javnih vatrogasnih 

postrojbi, kako je to bio slučaj 

do sada. Ističem minimalne potrebe jer 

bi svi gradovi i općine, sukladno potrebama 

zaštite od požara i svojim mogućnostima, 

trebali dodatno izdvajati financijska 

sredstva za financiranje provedbe 

vatrogasne djelatnosti. 

Taj prijedlog ima uporište i u drugim 

propisima. Naime, počevši od odredaba 

Ustava Republike Hrvatske i članka 19. 

Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) 

samoupravi („Narodne novine“ 

broj: 33/01., 60/01. i 129/05.) jedinice 

lokalne samouprave u svom samoupravnom 

djelokrugu obavljaju poslove 

lokalnog značaja, a između ostalog i poslove 

protupožarne zaštite. 

Nadalje, člankom 3. Zakona o vatrogastvu 

(„Narodne novine“ broj: 116/99., 

117/01., 96/03., 139/04.- pročišćeni tekst 

i 174/04.) utvrđena su prava i obveze općinskih, 

gradskih i županijskih poglavarstava 

u pogledu skrbljenja o potrebama 

građana na svom području, te za 

organiziranjem djelotvorne vatrogasne 

službe. 

Dakle, temeljem navedenih odredaba 

razvidno je da obvezu provedbe 

vatrogasne djelatnosti i organiziranja 

vatrogasne službe imaju sve jedinice lokalne 

samouprave a ne samo one koje 

imaju osnovanu javnu vatrogasnu postrojbu. 

Zbog toga bi valjalo, temeljem 

toga Zakona i Odluke o minimalnim 

financijskim standardima za decentralizirano 

financiranje redovite djelatnosti 

javnih vatrogasnih postrojbi, osigurati 

minimalna sredstva svim gradovima i 

općinama za provedbu vatrogasne djelatnosti. 

Slijedom te odluke Država bi 

svim gradovima i općinama doznačivala 

sredstva temeljem utvrđenih kriterija: 

broj stanovnika i turista, površina, 

objekti I. i II. kategorije ugroženosti. 

Drži se da bi 8% poreza na dohodak 

(sada se putem Odluke o minimalnim 


financiranje redovne djelatnosti 

javnih vatrogasnih postrojbi izdvaja 

5%) bilo dovoljno za financiranje minimalnih 

potreba ukupnog vatrogastva. 

Ne treba zaboraviti činjenicu da Država 

sada s 5% poreza na dohodak financira 

vatrogastvo u 65 gradova i 61 općini, što 

obuhvaća 59,96 % stanovnika i 30,06 % 

površine Hrvatske, dok bi s 8% poreza na 

dohodak Država financirala minimalne 

standarde za provedbu vatrogasne djelatnosti 

na cijelom području Hrvatske. 

Minimalni financijski standardi 

Slijedom tih izmjena i dopuna Zakona 

o financiranju jedinica lokalne i područne 

(regionalne) samouprave predložena 

je i nova Odluka o minimalnim 


financiranje redovite djelatnosti 

javnih vatrogasnih postrojbi, koja bi u 

sebi sadržavala sve općine i gradove u 

Hrvatskoj. Dakle temeljem nje bi se financirao 

minimalni (podvlačim minimalni) 

standard za provedbu vatrogasne 

djelatnosti. Samim time i naziv odluke bi 

se promijenio u Odluka o minimalnim 


financiranje vatrogasne djelatnosti 

iz članka 1. Zakona o vatrogastvu u 

općinama i gradovima. 

Prilikom prezentacije tabličnog prikaza 

raspodjele financijskih sredstava 

po općinama i gradovima došlo je do 

nezadovoljstva jednog dijela vatrogasnih 

zajednica županija jer temeljem 

tog izračuna (dakle ne konačnom prijedlogu) 

za pojedine općine i gradove 

utvrđen je manjak financijskih sredstava 

u odnosu na sadašnje dotacije. Valja 

istaknuti da Hrvatska vatrogasna zajednica 

neće predlagati ništa što bi rezultiralo 

smanjenjem financijskih sredstava 

bilo kojoj vatrogasnoj postrojbi, ali će 

se svakako boriti za ispravljanje nepravednog 

sustava financiranja vatrogastva 

što je rezultiralo velikim razlikama u 

stupnju zaštite od požara pojedinih općina 

i gradova. Pojednostavljeno rečeno, 

gradovima s jakim fiskalnim kapacitetima 

Država putem navedene odluke 

financira (ili većim dijelom sufinancira) 

redovito djelovanje javne vatrogasne postrojbe. 

Uz to ti isti gradovi, koji u pravilu 

imaju znatna proračunska sredstva, 


Aktualnosti 

mogu vrlo solidno (što je jako dobro) 

financirati i dobrovoljno vatrogastvo 

putem vatrogasnih zajednica. S druge 

strane ruralne sredine i manji gradovi 

ne mogu zadovoljiti niti najosnovnije 

potrebe u pogledu financiranja vatrogastva. 

Slikovito prikazano u županijskim 

centrima su dobro opremljene i 

profesionalne i dobrovoljne vatrogasne 

postrojbe s vatrogasnim vozilima ne 

starijim od dvije-tri godine nabavljenim 

putem državnog programa (još jedan 

vid pozitivne diskriminacije), dok je u 

ostalim dijelovima županija opremljenost 

vatrogasnih postrojba neprimjerena. 

Zbog toga je i opredjeljenje da određena 

sredstva Država doznačuje svim 

općinama i gradovima temeljem određenih 

kriterija (broj stanovnika, površina,…), 

dakle da financira minimalne 

potrebe za provedbu vatrogasne djelatnosti 

iz sredstava koja bi se akumulirala 

na državnoj razini. Odstupilo se od prijedloga 

da Država ustupi svima određeni 

postotak poreza na dohodak, jer 

ista stopa poreza na dohodak ne mora 

značiti niti približno ista financijska 

sredstava u jednakim gradovima (ovisi 

o gospodarskim aktivnostima). 

Zakon o pravima iz 

mirovinskog osiguranja 

Izmjene i dopune Zakona o pravima iz 

mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih 

osoba i ovlaštenih službenih osoba 

obrazložio je članovima Predsjedništva 

tajnik Zajednice Gabriel Špehar. 

Predsjedništvo je usvojilo Prijedlog 

izmjena i dopuna Zakona o pravima iz 

mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih 

osoba i ovlaštenih službenih osoba. U 

izmjenama Zakona predlaže se da se u 

Zakonu definiraju i djelatnici vatrogasnih 

postrojbi na poslovima s posebnim 

ovlastima i odgovornostima i vatrogasci, 

čime bi se izjednačili u pravima 

koja utvrđuje Zakon kod odlaska u prijevremenu 

mirovinu ili invalidsku mirovinu 

na način da na temelju rješenja 

nadležnog ministra (MUP) osiguranik 

na poslovima vatrogasca i djelatnika u 

vatrogasnoj postrojbi na poslovima sa 

posebnim ovlastima i odgovornostima, 

bez obzira na godine života, kada navrši 

mirovinski staž od najmanje 30 godina, 

od toga najmanje 15 godina mirovinskog 

staža na poslovima na kojima se 

staž osiguranja računa s povećanim trajanjem 

prema odredbama ovog Zakona 

ostvariti pravo na mirovinu. 

Statut Hrvatske vatrogasne 

zajednice 

Prijedlog Statuta Hrvatske vatrogasne 

zajednice članovima Predsjedništva 

obrazložio je načelni Zajednice Ž. Popović. 

Izmjene i dopune Statuta HVZ sačinjene 

su još 2006. godine. One nisu zadirale 

u ustroj Hrvatske vatrogasne zajednice, 

ali su bile brojne jer je bilo dosta 

nedorečenosti, preklapanja nadležnosti 

između pojedinih tijela Hrvatske vatrogasne 

zajednice. Pojedini sadržaji 

bili su prenormirani, dok neki nisu bili 

obuhvaćeni ili su to bili u nedovoljnoj 

mjeri. Budući da se putem tih izmjena i 

dopuna zadiralo u više od 50% članaka, 

Predsjedništvo HVZ se opredijelilo da 

Radna grupa sačini cjeloviti tekst Statuta, 

koristeći već sačinjene izmjene i 

dopune Statuta iz 2006. godine. 

Izmjene i dopune Statuta HVZ, koje 

su implementirane u pročišćeni tekst 

Statuta, ne zadiru u ustroj već utvrđuju, 

pojašnjavaju i usklađuju: 

• članstvo u Hrvatskoj vatrogasnoj 

zajednici, 

• kvorum za donošenje Statuta, 

• predstavljanje i zastupanje, 

• izbor dužnosnika HVZ, 

• verifikaciju predstavnika VZŽ u 

tijelima i odborima HVZ, 

• nadležnosti Predsjedništva i 

Skupštine HVZ u pogledu izbora 

i verifikacija, 

• struktura Predsjedništva i Operativno-tehničkog 

stožera, 

• način razrješenja predstavnika 

VZŽ u tijelima i odborima HVZ, 

• struktura, djelokrug rada i nadležnosti 

Kolegija Predsjedništva i 

potpredsjednika HVZ, 

• zastupljenost članica u Skupštini 

HVZ, te način glasovanja pri izboru 

dužnosnika HVZ i donošenja 

Statuta HVZ, 

• nadležnosti u Stručnoj službi 

HVZ, 

• usklađivanje odredaba kojima 

se utvrđuje financiranje HVZ sa 

Zakonom o vatrogastvu. 

Radna grupa u cijelosti je pročistila 

tekst Statuta i dostavila je Predsjedništvu 

na usvajanje. 

Pravilnik o vatrogasnim 

priznanjima 

Predsjedništvo je usvojilo izmijenjeni 

i dopunjeni Pravilnik o vatrogasnim 

priznanjima, odlikovanjima, znamenjima, 

poveljama i plaketama, koji će stupiti 

na snagu danom donošenja na Predsjedništvu 

HVZ a primjenjivat će se nakon 

objave u Vatrogasnom vjesniku. 

U ovom broju Vatrogasnog vjesnika 

donosimo tekst Pravilnika. 

Premija osiguranja od požara 

Predsjedništvo je prihvatilo informaciju 

o bruto premiji osiguranja 

od požara i nekih drugih opasnosti što 

je sačinjena na temelju izvješća HAN- 

FE, Agencije za nadzor osiguravajućih 

društava. Informacija sadrži popis svih 

osiguravajućih društva koja po Zakonu 

o osiguranju i Zakonu o vatrogastvu moraju 

izdvajati sredstva za vatrogastvo. U 

nastavku donosimo tu informaciju. 

Hrvatska agencija za nadzor financijskih 

usluga (HANFA) dostavila je Hrvatskoj 

vatrogasnoj zajednici, na njeno 

traženje, popis društava za osiguranje, 

koja su u 2005. i 2006. godini obavljala 

poslove osiguranja od požara i nekih 

drugih opasnosti i privremene podatke 

o iznosima zaračunatih bruto premija, 

sukladno članku 46. Zakona o vatrogastvu. 

Distribucija 

Vatrogasnog vjesnika 

Predsjedništvo je na sjednici donijelo 

odluku o pretplati i distribuciji Vatrogasnog 

vjesnika. Temeljem te odluke 

sva središnja dobrovoljna vatrogasna 

društva, javne vatrogasne postrojbe, vatrogasne 

zajednice općina, područja i 

gradova, te vatrogasne zajednice županija 

i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba 

primaju besplatno po 3 primjerka Vatrogasnog 

vjesnika, a sva ostala dobrovoljna 

vatrogasna društva i profesionalne 

vatrogasne postrojbe u gospodarstvu 

primaju besplatno po 1 primjerak Vatrogasnog 

vjesnika. Svi navedeni vatrogasni 

subjekti obvezni su pretplatiti se putem 

vatrogasnih zajednica županija na po jedan 

primjerak Vatrogasnog vjesnika. Na 

taj način nastoje se rasporediti troškovi 

distribucije, odnosno poštarine, i na vatrogasne 

subjekte koji primaju besplatno 

primjerke Vatrogasnog vjesnika, te se 

potiče interes vatrogasnih organizacija i 

na dodatnu pretplatu na časopis. 


Aktualnosti 

Novinarska iskaznica 

Temeljem znatnog interesa iskazanog 

za izdavanje novinarskih iskaznica 

Predsjedništvo je donijelo i formalnu 

Odluku o ustanovljenju novinarske iskaznice. 

U Odluci stoji da se: Novinarska 

iskaznica/Presscard koja se izdaje suradnicima 

Vatrogasnog vjesnika, Internet 

stranice Hrvatske vatrogasne zajednice 

i suradnicima u pripremi drugih izdanja 

Hrvatske vatrogasne zajednice i informativno-promidžbenih 

aktivnosti Hrvatske 


Novinarska iskaznica izdaje se samo 

suradnicima iz točke 1. ove odluke kojima 

je objavljeno najmanje pet tekstova 

u Vatrogasnom vjesniku ili na Internet 

stranici Hrvatske vatrogasne zajednice, 

nakladnički ili informativno-promidžbeni 

uradak u izdanjima Hrvatske vatrogasne 

zajednice. 

Novinarska iskaznica izdaje se na 

vrijeme od dvije godine. 

Novinarska iskaznica sadrži na 

prvoj stranici (licu) sljedeće – naziv: Novinarska 

iskaznica/Presscard, fotografija 

suradnika, koju suradnik dostavlja 

u elektronskom obliku, ime i prezime 

suradnika, matični broj suradnika, koji 

dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica, 

broj osobne iskaznice. Na drugoj 

stranici (naličju) nalazi se tekst: Molimo 

tijela vlasti i drugih organizacija da 

imenovanom na novinarskoj iskaznici 

pruže punu pomoć i potporu u poslovima 

informiranja u zaštiti od požara i 

vatrogastvu; pečat i potpis predsjednika 

Hrvatske vatrogasne zajednice; tekst: 

Novinarska iskaznica vlasništvo je Hrvatske 

vatrogasne zajednice i smije se 

koristiti samo radi informiranja; tekst: 

Ova iskaznica rijedi do 31. prosinca 

2010. godine. 

Radi izdavanja novinarskih iskaznica 

ustanovljuje se Matica suradnikanovinara 


U slučaju zlouporabe novinarske 

iskaznice Hrvatska vatrogasna zajednica 

uskratit će suradniku iskaznicu 

objavljivanjem o tome informacije u Vatrogasnom 

vjesniku i na Internet stranici 


Plakete i priznanja 

Temeljem prijedloga Povjerenstva za 

odlikovanja i priznanja Predsjedništvo 

je prihvatilo da povelje i plakete 

s likom Đure deželića i Mirka Kolarića 

dobiju: 

1. Istočna Hrvatska 

- Milan Stipanić za povelju i 

plaketu Đuro Deželić 

- Josip Blanda za povelju i plaketu 

Mirko Kolarić 

2. Zapadna Hrvatska 

- Đuro Hrašćanec za povelju i 


- Ivan Svetec za povelju i plaketu 


- Josip Zagorec za povelju i plaketu 


3. Jugozapadna Hrvatska 

- Josip Burić za povelju i plaketu 

Đuro Deželić 

- Stjepan Pajdaković za povelju 

i plaketu Mirko Kolarić 

4. Centralna Hrvatska 

- Josip Gerjević za povelju i 


- Josip Šokec za povelju i plaketu 

Đuro Deželić 

- Josip Baranašić za Povelju i 

plaketu Mirko Kolarić 

- Josip Neralić za Povelju i plaketu 


5. Južna Hrvatska 

- Miše Miloslavić za povelju i 


- Ivica Batina za povelju i plaketu 


Predsjedništvo je prihvatilo prijedlog 

Povjerenstva za odlikovanja i priznanja 

da se zbog izuzetne suradnje sa vatrogasnim 

organizacijama i nesebičnog i požrtvovnog 

zalaganja u akcijama gašenja 

požara na priobalju dodijele odlikovanja 

i priznanja za hrabrost i požrtvovnost 

pilotima i tehničkom osoblju 855. Protupožarne 

eskadrile. Popis u privitku. 

Susret vatrogasnih puhačkih 

orkestara 

Odlukom Predsjedništva 24. Susret 

vatrogasnih puhačkih orkestara 

HVZ-a održat će se kao dvodnevna manifestacija 

21. i 22. lipnja 2008. godine u 

Otočcu, u sklopu obilježavanja 140 godina 

DVD Otočac i vatrogastva u Lici. 

U sklopu te visoke obljetnice održat 

će se i Skupština Hrvatske vatrogasne 

zajednice. 

Članovi Predsjedništva nakon sjednice u Varaždinu 


Dodatak 

Na temelju članka 33. Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice, 

Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice 

na 17. sjednici održanoj 20. ožujka 2008. godine donijelo 

je 

P R A V I L N I K 

O DODJELI VATROGASNIH PRIZNANJA, ODLIKO- 

VANJA, ZNAMENJA, POVELJA I PLAKETA 

I. OPĆE ODREDBE 

- isticanje osobnom hrabrošću i požrtvovnošću u akcijama 

gašenja, spašavanja i otklanjanja ne posrednih 

opasnosti po život ljudi i imovine, 

- dugogodišnji aktivan rad u vatrogasnom društvu, 

javnoj vatrogasnoj postrojbi, vatrogasnoj postrojbi 

u gospodarstvu i vatrogasnoj zajednici, 

- dugogodišnji uspješni rad vatrogasnog društva, Zajednice, 

javne vatrogasne postrojbe i vatrogasne 

postrojbe u gospodarstvu, 

- primjeran rad i zasluge u dobrovoljnoj vatrogasnoj 

organizaciji, javnoj vatrogasnoj postrojbi i vatrogasnoj 

postrojbi u gospodarstvu. 

Članak 1. 

Ovim Pravilnikom ustanovljavaju se vatrogasna priznanja, 

odlikovanja, znamenja, povelje i plakete i utvrđuje 

njihov izgled, te nositelji i uvjeti za dodjelu i postupak 

dodjele. 

Članak 2. 

Vatrogasna priznanja, odlikovanja, znamenja, povelje 

i plakete dodjeljuju: Hrvatska vatrogasna zajednica, 

vatrogasne zajednice županija, Vatrogasna zajednica 

grada Zagreba, vatrogasne zajednice općina, gradova, 

područja, javne vatrogasne postrojbe, vatrogasne 

postrojbe u gospodarstvu i dobrovoljna vatrogasna 

društva. 

Članak 3. 

Vatrogasna priznanja, odlikovanja, znamenja, povelje 

i plakete dodjeljuju se vatrogasnim organizacijama 

i njihovim članovima, te drugim pravnim osobama i zaslužnim 

građanima. 

Vatrogasna priznanja, odlikovanja, znamenja, povelje i 

plakete utvrđena ovim Pravilnikom mogu se dodjeljivati i 

vatrogasnim organizacijama i njihovim članovima, te organizacijama 

i pojedincima drugih država, pod uvjetima 

utvrđenim ovim Pravilnikom. 

Članak 4. 

Uvjeti za dodjelu vatrogasnih priznanja, odlikovanja, 

znamenja, povelja i plaketa prema ovom Pravilniku su: 

- opći doprinos razvoju i unapređenju vatrogastva i 

djelatnosti zaštite od požara, 

- poseban doprinos unapređivanju vatrogastva i razvoju 

djelatnosti zaštite od požara u svojoj sredini, 

- opće zasluge i izvanredni rezultati na organizacijskim, 

stručno-tehničkim, preventivnim, informativno- 

promidžbenim i drugim djelatnostima na 

unapređenju vatrogastva i zaštite od požara, 

II. VRSTE PRIZNANJA, ODLIKOVANJA, ZNAMENJA, 

POVELJA I PLAKETA 

Članak 5. 

Vrste priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa 

temeljem ovog Pravilnika su: 

1. vrste priznanja: 

- pohvala 

- priznanje 

- zahvalnica 

- posebno priznanje za međunarodnu suradnju 

2. vrste odlikovanja: 

- vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge 

- vatrogasna medalja: zlatna, srebrna, brončana 

- vatrogasna plamenica: zlatna, srebrna, brončana 

- vatrogasna spomenica: za 10, 20, 30, 40, 50, 60 i 

70 godina aktivnosti 

- vatrogasno spomenica: vatrogasni veteran 

3. vrste znamenja: 

- vatrogasna mladež 

4. vrste posebnih povelja i plaketa 

- Povelja i plaketa s likom Đure Deželića 

- Povelja i plaketa s likom Mirka Kolarića 

- Povelja počasnog člana i dužnosnika 

- Povelja “počasni časnik” 

- Povelja “počasni viši vatrogasni časnik” 

- Plaketa Hrvatske vatrogasne zajednice 

Članak 6. 

Vrste vatrogasnih priznanja, odlikovanja, znamenja, 

povelja i plaketa jedinstveni su za cijelu vatrogasnu organizaciju 

u Republici Hrvatskoj. 

Likovna rješenja za vatrogasna priznanja, odliko- 


I

Dodatak 

vanja, znamenja, povelje i plakete predlaže Povjerenstvo 

za odlikovanja i priznanja Predsjedništvu Hrvatske 


Hrvatska vatrogasna zajednica organizira izradu i 

vlasnik je idejnih rješenja vatrogasnih priznanja, odlikovanja, 

znamenja, povelja i plaketa. 

Izgled i izradu vatrogasnih priznanja iz čl. 5. stavak 

1. točka 1, mogu donositi i dodjeljivati i dobrovoljna vatrogasna 

društva, javne vatrogasne postrojbe, vatrogasne 

postrojbe u gospodarstvu, odnosno vatrogasne zajednice. 

Vatrogasna odlikovanja, znamenja, povelje i plakete 

iz članka 5. točka 2. i 4. imaju zamjenice, osim vatrogasnih 

spomenica, počasnog časnika i počasnog višeg 

vatrogasnog časnika te Plakete Hrvatske vatrogasne 

zajednice ( članak 5., točka 2., alineja 4 i 5. te točke 4. 

alineja 4., 5. i 6.). 

Vatrogasna priznanja 

Članak 7. 

Vatrogasno priznanje iz čl. 5. stavak1. točka 1. dodjeljuje 

se kao pisano priznanje na kojem moraju biti 

vidljivo označeni vatrogasni amblem, naziv vatrogasne 

organizacije koja dodjeljuje priznanje s čitljivo ispisanim 

imenom i prezimenom predsjednika vatrogasne organizacije 

koja dodjeljuje priznanje, naziv onoga kome se 

dodjeljuje priznanje, datum izdavanja priznanja i mjesto 

za pečat vatrogasne organizacije. Uz amblem, vatrogasna 

organizacija može ugraditi i drugi znak u skladu 

sa svojim statutom, odnosno odlukom nadležnog tijela. 

Na priznanju se mora tekstom jasno označiti sadržaj, 

odnosno svrha dodjele priznanja. 

Pohvale i priznanja vatrogasne organizacije, dodjeljuju 

se u pisanom obliku organizacijama i pojedincima 

za poseban doprinos zaštiti i spašavanju ljudi i imovine. 

Zahvalnice se dodjeljuju u pisanom obliku organizacijama 

i pojedincima za poseban doprinos i potporu vatrogastvu 

i zaštiti od požara. 

Vatrogasna odlikovanja 

Članak 9. 

Vatrogasna odlikovanja ( članak 5. stavak 1. točka 

2.) dodjeljuju se vatrogasnim organizacijama i njihovim 

članovima te drugim organizacijama i pojedincima za 

poseban doprinos u gašenju požara, te unapređenju 

preventivnih, stručno-tehničkih i organizacijskih aktivnosti, 

odnosno za ukupan doprinos vatrogastvu i zaštiti 

od požara. 

Uz vatrogasno odlikovanje dodjeljuje se i pripadajuća 

diploma, kao dokaz njihove dodjele. 

Vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge 

Članak 10. 

Vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge dodjeljuje 

Hrvatska vatrogasna zajednica. Odlikovanje je 

okruglog oblika promjera 40 mm. U središtu odlikovanja 

postavljen je hrvatski povijesni grb iz kojeg izlaze krakovi 

križa, na krajevima prošireni. Na gornjoj okomici križa 

nalazi se vatrogasni znak, na lijevoj vodoravnoj prečki 

križa slovo H što označava Hrvatska, na desnoj vodoravnoj 

prečki nalazi se slovo V što označava vatrogasna, 

a na donjoj okomici nalazi se slovo Z što označava zajednica. 

Ispod križa krug odlikovanja prati hrvatski troplet 

zlatne boje reljefno izveden, a između krakova križa 

prolaze crveno-zlatne zrake. Križ je izveden u bijelom 

emajlu i i obrubljen zlatnim obrubom. Slova H, V i Z. 

i vatrogasni znak su reljefni i pozlaćeni. Grb je reljefno 

izveden, dimenzija 12 x 8 mm. 

Istostranični trokut, odnosno nosač vatrogasnog odlikovanja 

je hrvatska trobojnica sa stranicama od 40 mm. 

Zamjenica vatrogasnog odlikovanja za posebne zasluge 

pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, podijeljena 

na tri jednaka polja od kojih su krajnja polja žute, 

srednje polje crvene boje, a u sredini je minijaturni vatrogasni 

znak. 

Vatrogasna medalja 

Posebno priznanje za međunarodnu suradnju 

Članak 8. 

osebno priznanje za međunarodnu suradnju izrađuje 

i dodjeljuje Hrvatska vatrogasna zajednica članovima 

stranih vatrogasnih delegacija. 

Posebno priznanje za međunarodnu suradnju mogu, 

uz suglasnost Hrvatske vatrogasne zajednice, dodjeljivati 

i dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice 

članovima međunarodne vatrogasne organizacije 

sa kojima imaju dugogodišnje prijateljske odnose. 

Članak 11. 

Vatrogasna medalja ima u središtu reljefno izveden 

hrvatski vatrogasni znak. Obrub čini hrvatski pleter na 

čijem vrhu je hrvatski povijesni grb, a ispod pletera su 

centralno prema unutarnjem dijelu povučene udubljene 

zrake. Medalju drži metalna pločica s kopčom i s obojanom 

hrvatskom trobojnicom u obliku romboida dimenzija 

40x25 mm. Vatrogasne medalje izrađuju se zlatne, 

srebrne i brončane. 

Zlatnu vatrogasnu medalju dodjeljuje Hrvatska vatrogasna 

zajednica. 

Srebrnu vatrogasnu medalju dodjeljuje vatrogasna 

II 

Vatrogasni vjesnik travanj [ 2008 ]

Dodatak 

zajednica županije i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba. 

Brončanu vatrogasnu medalju dodjeljuje vatrogasna 

zajednica općine, područja i grada te Grada Zagreba. 

Medalje iz stavka 2, 3. i 4. ovoga članka dodjeljuju 

vatrogasne zajednice svojim članicama. 

Zlatnu vatrogasnu medalju dodjeljuje Hrvatska vatrogasna 

zajednica i dobrovoljnim vatrogasnim društvima 

koja obilježavaju 50. obljetnicu rada i djelovanja, o čemu 

trebaju prethodno, pisanim pozivom, obavijestiti Hrvatsku 

vatrogasnu zajednicu . 

Zamjenica zlatne vatrogasne medalje pravokutnog 

je oblika, dimenzija 35X10 mm, crvene boje sa minijaturom 

vatrogasnog znaka u sredini. 

Zamjenica srebrne vatrogasne medalje pravokutnog 

je oblika, dimenzija 35X10 mm, ima tri jednaka polja od 

kojih su dva krajnja polja crvene boje a srednje polje je 

žute boje. 

Zamjenica brončane vatrogasne medalje pravokutnog 

je oblika, dimenzija 35X10 mm, ima tri jednaka 

polja od kojih su dva krajnja polja crvene boje a srednje 

polje je bijele boje. 

Vatrogasna plamenica 

Članak 12. 

Vatrogasna plamenica promjera 35 mm okruglog je 

oblika sa dva ureza. Ima reljefno izveden hrvatski povijesni 

grb, natpis “ZA HRABROST I POŽRTVOVNOST”, 

vatrogasni znak i slova HVZ. Plamenica je izvedena u 

dva nivoa. 

Vatrogasne plamenice izrađuju se zlatne, srebrne i 

brončane. 

Zlatnu vatrogasnu plamenicu dodjeljuje Hrvatska vatrogasna 

zajednica. 

Srebrnu vatrogasnu plamenicu dodjeljuje vatrogasna 

zajednica županije i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba. 

Brončanu vatrogasnu plamenicu dodjeljuje vatrogasna 

zajednica općine, područja i grada, te Grada Zagreba. 

Plamenice iz stavka 3, 4. i 5. dodjeljuju vatrogasne 

zajednice svojim članicama. 

Zamjenica zlatne vatrogasne plamenice pravokutnog 

je oblika, dimenzija 35X10 mm, ima tri jednaka polja od 

kojih su dva krajnja polja plave boje a srednje polje žute 

boje. 

Zamjenica srebrne vatrogasne plamenice pravokutnog 


polja od kojih su dva krajnja polja plave boje a srednje 

polje je svjetlo žute boje. 

Zamjenica brončane vatrogasne plamenice pravokutnog 


polja od kojih su dva krajnja polja plave boje a srednje 

polje je bijele boje. 

Vatrogasna spomenica 

Članak 13. 

Vatrogasna spomenica okruglog je oblika, 40 mm 

promjera. U središtu na crvenoj podlozi je broj godina 

aktivnosti uokviren stiliziranim hrvatskim pleterom. Na 

vrhu pletera je državni povijesni grb, dok je pri dnu vatrogasni 

znak. Površinska obrada: bronca patinirano. 

• za 10 i 20 godina članstva u dobrovoljnom vatrogasnom 

društvu, javnoj vatrogasnoj postrojbi i vatrogasnoj 

postrojbi u gospodarstvu dodjeljuje se 

vatrogasna spomenica – bronz patinirana, 

• za 30 i 40 godina članstva u dobrovoljnom vatrogasnom 

društvu, javnoj vatrogasnoj postrojbi i vatrogasnoj 

postrojbi u gospodarstvu dodjeljuje se 

vatrogasna spomenica – niklovana, 

• za 50, 60 i 70 godina članstva u dobrovoljnom vatrogasnom 

društvu, javnoj vatrogasnoj postrojbi 

i vatrogasnoj postrojbi u gospodarstvu dodjeljuje 

se vatrogasna spomenica – zlatna, 

Vatrogasne spomenice dodjeljuju: 

a) Hrvatska vatrogasna zajednica za 50, 60 i 70 godina 

b) Vatrogasne zajednice županija i Vatrogasna zajednica 

Grada Zagreba za 30 i 40 godina 

c) Vatrogasne zajednice općina, gradova, područja, 

županija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba 

za 10 i 20 godina. 

Na svečanoj vatrogasnoj odori nosi se najviša dodijeljena 

spomenica (posljednja). 

Vatrogasna spomenica : vatrogasni veteran 

Članak 14. 

Vatrogasna spomenica vatrogasni veteran dodjeljuje 

se članovima vatrogasne organizacije koji su navršili 60 

godina života i imaju najmanje 30 godina vatrogasnog 

staža. 

Vatrogasna spomenica vatrogasni veteran okruglog 

je oblika, 40 mm promjera. U središtu, na žutoj podlozi 

nalaze se uokvirena sjekirica i baklja između kojih su utisnuta 

slova HVZ. Na vrhu nalazi se povijesni državni grb. 

Vatrogasnu spomenicu drži metalna pločica s kopčom i 


III

Dodatak 

obojanim trokutom s tri crvene i tri bijele vodoravne crte, 

dimenzija 40x25 mm. 

Vatrogasna spomenica vatrogasni veteran izvedena je 

u dva nivoa a površinska obrada je bronca patinirano. 

Zamjenica vatrogasne spomenice vatrogasni veteran 

pravokutnog je oblika, dimenzija 35X10 mm, ima dva 

polja, lijevo je crvene a desno je bijele boje. 

Vatrogasna znamenja 

Članak 15. 

Znamenje vatrogasna mladež dodjeljuje se mladim 

vatrogascima do 18 godina života. Pravo na dodjelu 

znamenja stječe se nakon jednogodišnjeg neprekidnog 

rada u vatrogasnoj organizaciji. 

Znamenje vatrogasna mladež je u obliku značke veličine 

20x15 mm s iglom, te s reljefno izvedenom glavom 

u kojoj je vatrogasni znak bakrenasto-zlatne boje. 

Znak vatrogasne mladeži 

Članak 16. 

Pripadnici vatrogasne mladeži su članovi dobrovoljnih 

vatrogasnih društava u dobi od 6 - 18 godina. 

Pripadnici vatrogasne mladeži imaju stiliziran vatrogasni 

znak koji je sastavljen od tri četvrtasta polja, dva 

crvena i jednog plavog iz kojeg izlazi glava kune pokrivena 

vatrogasnom kacigom. 

Pripadnici vatrogasne mladeži imaju i maskotu vatrogasne 

mladeži koju predstavlja kuna u trku, koja na sebi 

ima vatrogasnu odoru, čizme i kacigu a u ruci drži vatrogasnu 

cijev s mlaznicom. 

Posebne povelje i plakete 

Članak 17. 

Povelju i plaketu s likom Đure Deželića dodjeljuje Hrvatska 

vatrogasna zajednica organizacijama izuzetno 

zaslužnim za razvoj vatrogastva i zaštite od požara u 

Republici Hrvatskoj, a pojedincima za životno djelo, 

nakon navršenih 60 godina života, a da prethodno imaju 

priznanje za posebne zasluge. 

Povelju i plaketu s likom Đure Deželića dodjeljuje Hrvatska 

vatrogasna zajednica dobrovoljnim vatrogasnim 

društvima, javnim vatrogasnim postrojbama i vatrogasnim 

postrojbama u gospodarstvu povodu 130., 140. i 

150. obljetnice bez prethodnog postupka. 

Zamjenica plakete s likom Đure Deželića pravokutnog 

je oblika, dimenzija 35X10 mm, zlatno-žute boje sa minijaturnim 

likom Đure Deželića u sredini. 

Članak 18. 

Povelju i plaketu s likom Mirka Kolarića dodjeljivat 

će Hrvatska vatrogasna zajednica organizacijama, pojedincima 

zaslužnim za razvoj vatrogastva i zaštite od 

požara te za naročit doprinos u vatrogasnoj operativi, 

za životno djelo, nakon navršenih 60 godina života, a da 

prethodno imaju priznanje za posebne zasluge. 

Povelju i plaketu s likom Mirka Kolarića dodjeljivat će 

Hrvatska vatrogasna zajednica dobrovoljnim vatrogasnim 

društvima, javnim vatrogasnim postrojbama i vatrogasnim 

postrojbama u gospodarstvu u povodu 100, 

110. i 120. obljetnice bez prethodnog postupka. 

Zamjenica plakete s likom Mirka Kolarića pravokutnog 

je oblika, dimenzija 35X10 mm, crvene boje sa 

minijaturnim likom Mirka Kolarića u sredini. 

Članak 19. 

Povelju počasnog člana - dužnosnika, dodjeljuju 

vatrogasne organizacije članovima – dužnosnicima za 

dugogodišnji izuzetno uspješan rad, te u znak zahvale 

za naročito značajan i poseban doprinos u razvoju vatrogastva 

i zaštite od požara. 

Likovno rješenje Povelje, utvrđuje Predsjedništvo 


Povelju potpisuje predsjednik vatrogasnog društva – 

zajednice. 

Članak 20. 

Osobama koje su značajno pridonijele unapređenju vatrogastva 

i zaštiti od požara ili koje su se dugogodišnjim 

radom istakle pomažući vatrogasnoj organizaciji, mogu 

se dodijeliti počasna zvanja: 

- počasni vatrogasni časnik i 

- počasni viši vatrogasni časnik. 

Prijedlog za priznavanje zvanja počasni časnik i počasni 

viši vatrogasni časnik daje se u pisanom obliku na posebnom 

obrascu od strane niže vatrogasne organizacije. 

Članak 21. 

Zvanje počasnog vatrogasnog časnika dodjeljuje 

upravni odbor ili predsjedništvo vatrogasne zajednice 

županije/Grada Zagreba članovima koji imaju najmanje 

5. godina aktivnog staža u dobrovoljnom vatrogasnom 

društvu, koji su se istakli na organizacijskim, administrativnim 

i drugim dužnostima u dobrovoljnom vatrogasnom 

društvu, javnoj vatrogasnoj postrojbi ili tijelima vatrogasne 

zajednice općine, grada ili područja. 

Oznaku zvanja čini jedan vatrogasni znak žute boje, 

promjera 26 mm, našiven na naramenicu. Naramenica 

je opšivena ispustom žute boje. 

Članak 22. 

IV 


Dodatak 

Zvanje počasnog višeg vatrogasnog časnika dodjeljuje 

Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice na 

prijedlog nadležnog tijela vatrogasne zajednice županije/Grada 

Zagreba izuzetno zaslužnim članovima koji 

su se istakli na aktivnostima od općeg značaja na za 

unapređenje zaštite od požara i vatrogastva u Republici 

Hrvatskoj a obnašaju ili su obnašali dužnosti u višim tijelima 

vatrogasne organizacije. 

Pri dodijeli zvanja višeg vatrogasnog časnika treba 

voditi računa o postupnosti dodjeljivanja zvanja tj. osobe 

s dodijeljenim zvanjem počasnog vatrogasnog časnika 

imaju pravo kandidiranja za dodjele zvanja počasnog 

višeg vatrogasnog časnika nakon pet godina provedenih 

u zvanju počasnog vatrogasnog časnika. 

Oznaku zvanja čini jedan vatrogasni znak zlatne boje, 

promjera 26 mm, našiven na naramenicu. Naramenica 

je opšivena ispustom zlatne boje. 

Članak 23. 

Plaketu Hrvatske vatrogasne zajednice dodjeljuje 

Hrvatska vatrogasna zajednica pojedincima, udrugama, 

zajednicama, ustanovama i drugim pravnim osobama 

zaslužnim za ostvarivanje ciljeva zaštite od požara i vatrogastva. 

Izgled Plakete propisuje Hrvatska vatrogasna zajednica. 

Uz Plaketu dodjeljuje se i pisano priznanje. 

III. UPUTSTVO ZA DODJELU VATROGASNIH PRI- 

ZNANJA 

Članak 24. 

Dodjelu vatrogasnih priznanja predlažu vatrogasci, vatrogasne 

organizacije, druge organizacije i pojedinci, te 

organi koji rade na razvoju vatrogastva i unapređivanju 

zaštite od požara. 

Članak 25. 

Prijedlog za dodjelu vatrogasnih priznanja, predviđenih 

ovim Pravilnikom, podnosi se nadležnom vatrogasnom 

tijelu za vatrogasna priznanja, pri nositelju dodjele 

vatrogasnih priznanja, navedenom u članku 2. ovog Pravilnika. 

Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice utvrđuje 

kriterij za dodjelu vatrogasnih odlikovanja što ih dodjeljuje 

Hrvatska vatrogasna zajednica. 

Članak 26. 

Prijedlog se podnosi pismeno uz obrazloženje s konkretnim 

podacima o doprinosu, zasluzi ili rezultatima u 

smislu odredaba iz članka 4. i 9. ovog Pravilnika. 

Zajedno s prijedlogom iz st. 1. ovog članka dostavljaju 

se i podaci o ranije dodijeljenim vatrogasnim priznanjima 

i datumima tih dodjela. 

Članak 27. 

Hrvatska vatrogasna zajednica dodjeljuje sljedeća odlikovanja: 

1. Povelju počasnog člana i dužnosnika 

2. Povelju “ Počasni viši vatrogasni časnik” 

3. Spomenicu za 50, 60 i 70 godina rada u vatrogasnoj 

organizaciji 

4. Vatrogasna spomenica “ Vatrogasni veteran” 

5. Posebno priznanje za međunarodnu suradnju 

6. Plaketu Hrvatske vatrogasne zajednice 

7. Vatrogasnu plamenicu zlatnu 

8. Vatrogasnu medalju zlatnu 

9. Vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge 

10. Povelju i plaketu s likom Mirka Kolarića 

11. Povelju i plaketu s likom Đure Deželića 

Članak 28. 

1. Hrvatska vatrogasna zajednica dodjeljuje godišnje 

do 80 odlikovanja za posebne zasluge prema sljedećem 

kriteriju: 

- do 1000 operativnih članova na području vatrogasne 

zajednice županije – Grada Zagreba jedno odlikovanje; 

- do 200 vatrogasnih intervencija na području vatrogasne 

zajednice županije – Grada Zagreba jedno odlikovanje; 

- do 400 vatrogasnih intervencija na području vatrogasne 

zajednice županije – Grada Zagreba dva odlikovanja; 

- za izuzetne zasluge u razvoju vatrogastva i zaštite 

od požara može se dodijeliti vatrogasno odlikovanje za 

posebne zasluge pojedincu, organizaciji ili instituciji; 

U pravilu vatrogasno Odlikovanje za posebne zasluge 

dodjeljuje se članovima dobrovoljnog vatrogasnog 

društva, javne vatrogasne postrojbe i vatrogasne 

postrojbe u gospodarstvu uz uvjet da im je prethodno 

dodijeljena zlatna vatrogasna medalja, odnosno zlatna 

vatrogasna plamenica. 

2. U povodu obilježavanja obljetnice dobrovoljnog vatrogasnog5 

društva, javne vatrogasne postrojbe i vatrogasne 

postrojbe u gospodarstvu, Hrvatska vatrogasna 

zajednica dodjeljuje zlatne vatrogasne medalje i zlatne 

vatrogasne plamenice kako slijedi: 


V

Dodatak 

- do 50 godina, a do 30 operativnih vatrogasaca 

dodjeljuje se do 3 odlikovanja; 

- do 100 godina s više od 30 operativnih vatrogasaca 

dodjeljuje se do 4 odlikovanja; 

- s više od 100 godina rada i s najmanje 30 operativnih 

vatrogasaca dodjeljuje se do 5 odlikovanja. 

Kod predlaganja kandidata za odlikovanja potrebno 

je poštivati postupnost dodjele tj. zlatno odlikovanje dodjeljuje 

se onima kojima je prethodno dodijeljeno odlikovanje 

s brončanim i srebrenim obilježjem, te nakon 

isteka petogodišnjeg razdoblja. 

3. Spomenicu za 50, 60 i 70 godina dodjeljuje Hrvatska 

vatrogasna zajednica članovima, fi zičkim osobama, 

u godini stjecanja prava. 

Članak 29. 

1 Prijedloge za dodjelu vatrogasnog odlikovanja za 

posebne zasluge upućuju Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici 

vatrogasne zajednice županija – Grada Zagreba. 

2. Prijedlozi dobrovoljnih vatrogasnih društava i 

javnih vatrogasnih postrojbi, vatrogasnih zajednica općina, 

gradova, područja i županija te vatrogasnih postrojbi 

u gospodarstvu, za dodjelu vatrogasnih odlikovanja 

dostavljaju se Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici na 

odgovarajućem obrascu, čitko pisani u pravilu tiskanim 

slovima. Za svaki prijedlog dati što cjelovitije obrazloženje, 

te navesti koje su vatrogasno odlikovanje članovi 

vatrogasne organizacije ili vatrogasna organizacija primili 

i koje godine. Povjerenstvo za odlikovanja i priznanja 

Hrvatske vatrogasne zajednice nadzirat će postupnost 

dodjele vatrogasnih priznanja (brončana, srebrena, 

zlatna). 

Svi prijedlozi trebaju sadržavati ovjeru tj. mišljenje 

odgovarajućih vatrogasnih zajednica županija, gradova, 

općina, područja, društva i javnih vatrogasnih postrojbi. 

3. Pisani prijedlozi upućuju se Hrvatskoj vatrogasnoj 

zajednici u sljedećim rokovima: 

- do 31. ožujka tekuće godine, 

- do 30. lipnja tekuće godine, 

- do 30. rujna tekuće godine, 

- do 30. studenog tekuće godine, 

i prema ukazanoj potrebi, 

jer će u tim terminima nadležno Povjerenstvo Hrvatske 

vatrogasne zajednice odlučivati o pristiglim prijedlozima 

i donositi odluke. 

Odlikovanja se u pravilu dodjeljuju prilikom jubilarnih 

obljetnica dobrovoljnih vatrogasnih društava, javnih vatrogasnih 

postrojbi, vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu, 

vatrogasnih zajednica te drugih značajnih skupova. 

Članak 30. 

Po odluci predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice, 

odlikovanja i priznanja dužnosnicima državnih tijela, 

odnosno institucija te vatrogasnim organizacijama 

i pojedincima iz drugih država, dodjeljuju se izvan navedenih 

kriterija u ovom Pravilniku uz naknadnu verifi kaciju 

Povjerenstva. 

U evidenciju Hrvatske vatrogasne zajednice upisuje 

se ime i prezime nositelja priznanja, odlikovanja i plakete, 

vrsta odlikovanja, tijelo koje je predložilo odlikovanje te 

broj i datum odluke o dodjeli priznanja, odlikovanja odnosno 

plakete. 

Članak 31. 

Hrvatska vatrogasna zajednica vodi evidenciju o dobitnicima 

Odlikovanja za posebne zasluge, Zlatne vatrogasne 

medalje, Zlatne vatrogasne plamenice i Spomenice 

za 50, 60 i 70 godina te za plakete, povelje i druga 

priznanja. 

U evidenciju Hrvatske vatrogasne zajednice upisuje 

se ime i prezime nositelja priznanja, odlikovanja, plakete 

i vrsta odlikovanja, tijelo koje je predložilo odlikovanje te 

broj i datum odluke o dodjeli priznanja, odlikovanja, odnosno 

plakete. 

Članak 32. 

Prijedloge za dodjelu Povelje i plakete s likom Đure 

Deželića i Mirka Kolarića dostavljaju vatrogasne zajednice 

županija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba temeljem 

slijedećeg kriterija: 

1. Vatrogasne zajednice županija sjeverne Hrvatske 

( Međimurska, Koprivničko-križevačka, Krapinskozagorska 

i Varaždinska sa 446 DVD-a) godišnje 

dostavljaju do ukupno 4 prijedloga za Deželića - 

Kolarića, 

2. Vatrogasne zajednice županija centralne Hrvatske 

( Bjelovarsko-bilogorska, Grada Zagreba, 

Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka sa 

744 DVD-a) godišnje dostavljaju do ukupno 7 prijedloga 

za Deželića - Kolarića, 

3. Vatrogasne zajednice županija istočne Hrvatske ( 

Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeškoslavonska, 

Virovitičko-podravska i Vukovarskosrijemska 

sa 373 DVD-a) godišnje dostavljaju do 

ukupno 5 prijedloga za Deželića - Kolarića), 

4. Vatrogasne zajednice županija južne Hrvatske ( 

Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, 

Šibensko-kninska i Zadarska sa 121 DVD-om) 

godišnje dostavljaju do ukupno 4 prijedloga za 

Deželića - Kolarića, 

VI 


Dodatak 

5. 

Vatrogasne zajednice županija jugozapadne Hrvatske 

( Istarska, Ličko-senjska i Primorsko-goranska 

sa 109 DVD-a) godišnje dostavljaju do 

ukupno 3 prijedloga za Deželića - Kolarića. 

Članak 37. 

Kad se u hitnim slučajevima ( iznenadna najava posjeta 

visoke vatrogasne delegacije (izvan rokova zasjedanja 

Povjerenstva za dodjelu vatrogasnih odlikovanja) 

dodjeljuje vatrogasno priznanje vatrogasnim organizacijama 

i njihovim članovima te organizacijama i pojedincima 

iz inozemstva, postupak se može voditi po skraćenom 

načinu dogovorom predsjednika, zapovjednika 

– načelnika i tajnika vatrogasne organizacije, uz suglasnost 

predsjednika Povjerenstva za dodjelu vatrogasnih 

priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa s time 

da se naknadno o tom podnese izvještaj nadležnom tijelu. 

Članak 33. 

Sukladno članku 32. ovog Pravilnika, godišnje bi se 

dodjeljivalo do najviše 23 Povelje i plakete s likom Đure 

Deželića i Mirka Kolarića. Vatrogasne zajednice županija 

i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba će odrediti, 

koliko od ukupnog ovog broja će biti prijedloga za Povelju 

i plaketu Đure Deželića, odnosno Mirka Kolarića. 

Povelje i plakete s likom Đure Deželića i Mirka Kolarića 

dodjeljuju se za životno djelo članovima vatrogasnih 

organizacija koji su navršili 60 godina života i imaju najmanje 

30 godina staža u vatrogasnoj organizaciji. 

Članak 34. 

Prijedlog za dodjelu vatrogasnog priznanja, odlikovanja, 

znamenja, povelja i plaketa razmatra nadležno 

tijelo za dodjelu priznanja i rješava se najkasnije u roku 

od tri mjeseca po primitku toga prijedloga. 

Ukoliko dobiveni prijedlog nije potpun, ili nema valjanog 

obrazloženja, ili na bilo koji način nije pogodan 

za razmatranje, vraća se predlagaču s uputom za nadopunu, 

izmjenu, popravak ili za prilaganje odgovarajuće 

dokumentacije, odnosno za odustajanje od prijedloga. 

Novi rok za rješavanje prijedloga počinje teći od dana 

primitka traženih podataka. 

Članak 35. 

Postupak za dodjelu vatrogasnih priznanja, odlikovanja, 

znamenja, povelja i plaketa javan je u smislu statuta 

vatrogasne organizacije koja vrši tu dodjelu, a rezultati 

dodjele objavljuju se na način predviđen statutom ili 

drugim aktom organizacije. 

Članak 36. 

Kandidat za dodjelu vatrogasnog priznanja, odlikovanja, 

znamenja, povelja i plaketa ne može aktivno 

sudjelovati pri donošenju odluke u dodjeli vlastitog priznanja. 

IV. ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 38. 

Aktivnim radom u vatrogastvu smatra se rad od dana 

stupanja u članstvo dobrovoljnog vatrogasnog društva, 

javne vatrogasne postrojbe i vatrogasne postrojbe u 

gospodarstvu, uključujući i evidentirano i kontinuirano 

članstvo u vatrogasnoj mladeži od šeste godine života. 

Članak 39. 

Vatrogasac u pravilu nosi vatrogasno odlikovanje na 

svečanoj odori. 

Zamjenice za vatrogasna i državna odlikovanja nose 

se na lijevoj strani svečane vatrogasne bluze iznad lijevog 

džepa. Nošenje zamjenica isključuje nošenje medalja 

i obrnuto, nošenje medalja isključuje nošenje zamjenica. 

Zamjenice se mogu nositi pričvršćene iglom ili na letvicama. 

Izgled i izradu letvice utvrđuje Hrvatska vatrogasna 

zajednica, a vatrogasne organizacije i pojedinci mogu 

letvice i zamjenice na letvice nabaviti u Ekonomatu Hrvatske 


Na vatrogasnim se svečanostima mogu nositi vatrogasna 

odlikovanja i na civilnom odijelu. 

Poslije smrti vatrogasca, kome je dodijeljeno vatrogasno 

priznanje, njegova ga obitelj zadržava. 

Članak 40. 

Kriterij za dodjeljivanje vatrogasnih priznanja, koji je 

sadržan u uvjetima članka 4. Pravilnika o dodjeli vatrogasnih 

priznanja, odlikovanja, znamenja, povelja i plaketa, 

upućuje na društveno-vatrogasno vrednovanje i isticanje 

postignutih doista natprosječnih, posebnih, društvenozapaženih, 

istaknutih, izvanrednih, dugogodišnjih, primjerenih 

ili sveopćih doprinosa, rezultata rada, zasluga 

i drugih izuzetnih kvaliteta u zalaganju i uspjehu, čemu 

se pribraja i niz tradicionalnih vatrogasnih vrlina, kao što 

su izrazita pokazana hrabrost, požrtvovnost i primjereno 

zalaganje tijekom duljeg razdoblja. 

Kriteriji se uvijek primjenjuju na konkretnu organizaciju 

ili čovjeka, za konkretno djelo, čin, podvig, doprinos 

ili zasluge. 

Kriterij za dodjelu vatrogasnih priznanja nije redovna, 

rutinska ili uobičajena djelatnost, odnosno samo “sudjelovanje” 

u vatrogastvu i djelatnosti zaštite od požara. 


VII

Dodatak 

Članak 41. 

Prijedlog za dodjelu vatrogasnih priznanja podnosi 

se na propisanom obrascu koji sadrži podatke o nositelju 

priznanja i razlozima dodjele priznanja (općem doprinosu, 

zasluge, akcije, rezultati, podvizi, vatrogasnom 

stažu, učenički rad i sl.) 

Hrvatska vatrogasna zajednica, vatrogasne zajednice 

županija i Vatrogasna zajednica Grada Zagreba mogu 

direktno predlagati svoje dužnosnike za vatrogasna priznanja 

– odlikovanja i povelje s plaketom. 

Jedna vrsta odlikovanja se može dodijeliti samo 

jednom. 

Članak 42. 

U dodjeljivanju odgovarajućih vrsta vatrogasnih priznanja 

primjenjuje se načelo redoslijeda za odgovarajuću 

zaslugu, djelo, doprinos ili rezultat rada prema nositeljima 

i uvjetima dodjele iz članka 2., 3. i 4. Pravilnika, 

poštujući kako razinu samih priznanja, tako i razinu subjekata 

dodjele priznanja. 

Za više odlikovanje može se predlagati nakon pet godina 

uspješnoga rada. 

Članak 43. 

Postupak za dodjelu vatrogasnih priznanja vodi nadležno 

tijelo za priznanja, kojeg imenuje davatelj vatrogasnih 

priznanja. 

Nadležno tijelo vodi trajnu evidenciju o vatrogasnim 

priznanjima na području djelovanja davatelja vatrogasnih 

priznanja i to: 

- o vatrogasnim priznanjima što ih sama dodjeljuje 

prema odredbama Pravilnika te 

- o prijedlozima drugim subjektima dodjele vatrogasnih 

ili državnih priznanja. 

tijelu za vatrogasna priznanja za dodjelu drugog istovjetnog 

priznanja. 

Nadležno tijelo uz provjeru podataka izdaje novo priznanje, 

uz naplatu troška. 

Članak 47. 

U glasilu vatrogasaca Hrvatske vatrogasne zajednice 

“Vatrogasni vjesnik” objavit će se usvojena likovna rješenja 

za vatrogasna priznanja, odlikovanja, znamenja, 

povelje i plakete . 

Članak 48. 

Ovlašćuje se Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne 

zajednice za davanje autentičnih tumačenja odredaba 

ovog Pravilnika. 

Članak 49. 

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti 

Pravilnik donijet 26. ožujka 2003. godine. 

Članak 50. 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja na 

Predsjedništvu Hrvatske vatrogasne zajednice i objavit 

će se u prilogu glasila “Vatrogasni vjesnik”. 

Ur. broj: 4/2008. 

Zagreb, 20. ožujak 2008. godine 

Predsjednik 

mr. Ante Sanader, dipl. inž. 

Članak 44. 

Sredstva za izradu vatrogasnih priznanja osigurava 

nositelj njihove dodjele. 

Članak 45. 

Izuzetno, izvan okvira odredaba ovog Pravilnika, 

prilikom održavanja jubilarnih i drugih značajnih vatrogasnih 

manifestacija, mogu vatrogasna društva, javne 

vatrogasne postrojbe, vatrogasne postrojbe u gospodarstvu 

i vatrogasne zajednice izdavati i dodjeljivati posebna 

vatrogasna priznanja i nagrade na temelju odluke 

svojih nadležnih tijela. 

Članak 46. 

Pojedinci ili organizacije, kada izgube dodijeljeno vatrogasno 

priznanje, mogu podnijeti zahtjev nadležnom 

VIII 


Aktualnosti 

Pripreme za protupožarnu sezonu 

Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen 

Jurin izvijestio je na sjednici 

Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu 

sigurnost Hrvatskog Sabora, što 

je održan 27. ožujka 2008., o tijeku priprema 

za protupožarnu sezonu 2008. 

godine. 

Program aktivnosti u provedbi posebnih 

mjera zaštite od požara od interesa 

za Republiku Hrvatsku, kao temeljni 

dokument pripreme i provedbe 

protupožarnih aktivnosti u ljetnoj 

sezoni, donijela je Vlada RH na sjednici 

održanoj 29. veljače 2008. godine. 

Važno je naglasiti da je prijedlog teksta 

Programa aktivnosti usuglašen sa svim 

izvršiteljima zadaća. 

Državnim proračunom za 2008. 

godine, za provedbu zadaća Programa 

aktivnosti osigurano je nešto više od 23 

milijuna kuna, što je inicijalno, gotovo 

četiri puta više nego protekle godine. U 

novu sezonu cjelokupni sustav ulazi s 

tri nova izviđačko navalna zrakoplova, 

a najavljen je najam dva Canadaira i 

uključivanje novih helikoptera koji su 

isporučeni Hrvatskoj iz sporazuma o 

podmirenju klirinškog duga. 

Gotovo dvije tisuće vatrogasaca pojačat 

će hrvatsko priobalje na 46 lokacija 

od 1. lipnja do 30. rujna, a prema potrebi 

i dulje. Za potrebe čuvanja tromeđe između 

Bosne i Hercegovine, Crne Gore i 

Hrvatske formirat će se sezonska vatrogasna 

ispostava na poluotoku Prevlaka 

Kao i prošle godine, u ophodnje i utvrđivanje 

počinitelja uključit će se pripadnici 

intervencijske policije. 

U tijeku je provedba plana uvježbavanja 

i obuke za 420 intervencijskih 

vatrogasaca iz kontinentalnih JVP, te 

pedeset časnika i dočasnika Hrvatske 

vojske. Nadalje, u dogovoru s Ministarstvom 

obrane provest će se tijekom 

travnja i svibnja uvježbavanje vatrogasaca 

iz priobalnih vatrogasnih postrojbi. 

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić 

najavio je još jedno izvješće glavnog vatrogasnog 

zapovjednika uoči protupožarne 

sezone. 

Đ. Grum 

Simpozij CTIF-a o dobrovoljnom vatrogastvu 

Parizu je od 7. do 9. ožujka 2008. 

U godine održano središnje ovogodišnje 

savjetovanje Međunarodne zajednice 

vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF-a) 

na temu uloge dobrovoljnog vatrogastva 

u ukupnom sustavu zaštite i spašavanja. 

Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predstavljali 

su načelnik mr. Žejko Popović, 

tajnik Gabriel Špehar ing. i tajnik Nacionalnog 

odbora za preventivnu zaštitu 

i gašenje požara mr. Mario Starčević. U 

drugom dijelu savjetovanja izviještene 

su vatrogasne organizacije o inicijativi 

ustrojavanja europske intervencijske 

postrojbe civilne zaštite, kao i o financijskim 

sredstvima i projektima, koji se 

pripremaju u sklopu Europske Unije za 

zaštitu od katastrofa. 

Domaćin i suorganizator savjetovanja 

bila je Vatrogasna zajednica Francuske, 

koja je događaj organizirala, sukladno 

njegovoj važnosti, u Senatu, sjedištu zamjenika 

Predsjednika Republike Francuske. 

Vatrogastvo u Europskoj Uniji 

uvodnom referatu predsjednika Vatrogasne 

zajednice Francuske (FN- 

U 

SPF) Richarda Vignona, istaknuto je da 

se za predstojeće predsjedanje Republike 

Francuske Europskom Unijom priprema 

i Vatrogasna zajednica Francuske na način 

da artikulira i objedini stavove vatrogasnih 

organizacija, te zajedničkim nastupom 

vatrogasnih organizacija iskristalizira stavove prema Europskom parlamentu 

i na taj način utječe na procese odlučivanja. 

Walter Egger, predsjednik CTIF-a, istaknuo je da je dostignuta razina sigurnosti 

i blagostanja najveće bogatstvo europskog kontinenta, u kojem ključnu ulogu imaju 

vatrogasci. Posebno je pri tome istaknuo važnost regrutacije odgovornih i društveno 

angažiranih mladih kroz dobrovoljna vatrogasna društva, kao i još uvijek postojeću 

svijest mnogih poslodavaca, da u radno vrijeme daju na raspolaganje svoje djelatnike 

za odlaske na intervencije. 

Nakon toga su referate i izlaganja podnijeli Jean-Marie Lincheneau, Francuska 

(generalni tajnik FNSPF-a), Dennis Davis, Velika Britanija (predsjednik Zajednice 

britanskih hitnih službi), Ralf Ackermann, Njemačka (dopredsjednik VZ Njemačke), 

Rui Silva, Portugal (generalni direktor Vatrogasne zajednice Portugala), Manfred 

Seidl, Austrija (Ppredsjednik VZ Austrije), te češki, švicarski i poljski vatrogasni dužnosnici. 

Tablica 1: pregled članstva i vatrogasnih postrojbi (izneseni na Savjetovanju) 

Zemlja 

Broj 

dobrovoljnih 

vatrogasaca 

Broj 

dobrovoljnih 

postrojbi 

Broj 

profesionalnih 

vatrogasaca 

Broj 

profesionalnih 

postrojbi 

Francuska 201.800 38.100 

Velika 

Britanija 

18.000 1.100 39.000 680 

Njemačka 1.300.000 27.900 

Portugal 472 6 

Češka 7.348 237 

Austrija 328.000 4.539 3.300 6 

Švicarska 115.000 1.200 

Poljska 700.000 16.000 30.000 500 

Hrvatska 53.000 1.800 2.250 65 


Aktualnosti 

Kako unaprijediti dobrovoljno 

vatrogastvo 

U većini europskih zemalja dobrovoljno 

vatrogastvo definirano je kao 

komunalna služba, koja je u nadležnost 

lokalne samouprave. Njegov pravni 

status je, međutim, vrlo različit, tako 

da su organizacijski oblici dobrovoljnih 

vatrogasaca klubovi, udruge, postrojbe 

civilne zaštite, vatrogasna policija ili 

javne ustanove. Iz toga proizlazi i različito 

organiziranje dobrovoljnih vatrogasnih 

postrojbi u sklopu sustava zaštite i 

spašavanja (zaštite od katastrofa), gdje 

je uloga i status različit, ali općenito 

gledano nacionalne i međunarodne institucije 

zaštite i spašavanja nedovoljno 

integriraju i uzimaju u obzir potrebe i 

stavove vatrogasnih organizacija (tematika 

drugog dijela savjetovanja). 

Kao zajednički, manje-više svuda, 

prisutni problemi dobrovoljnog vatrogastva 

pojavljuju se raspoloživost dobrovoljnih 

vatrogasaca u radno vrijeme, nedefinirane 

naknade za njihov izostanak s 

radnog mjesta, pravni i socijalni status, 

pad članstva (dijelom zbog sve starijeg 

stanovništva), medicinski standardi, 

razina osposobljenosti i opremljenosti 

(posebno u malim ruralnim sredinama), 

manjak iskustva na intervencijama te nedovoljne 

subvencije s viših razina. 

Česta je i nedovoljna senzibilnost od 

strane političkih, ali i viših zapovjednih 

vatrogasnih struktura, prema delikatnim 

i sve ozbiljnijim problemima s kojima se 

suočava dobrovoljno vatrogastvo. Najnoviji 

primjer predstavljali su propisi doneseni 

na razini Europske Unije, koji su 

ograničili “prekovremeni rad”, tako da su 

npr. u Velikoj Britaniji te odredbe morale 

biti derogirane, jer bi u suprotnom 

upitno bilo ukupno funkcioniranje vatrogasne 

službe. Također su i europske 

odredbe o jedinstvenom broju 112 donesene 

bez konzultacije s vatrogascima, 

čime su uzrokovani značajni problemi u 

implementaciji smjernica. 

Istaknuto je da nema odgovarajuće 

alternative za dobrovoljno vatrogastvo, 

koje predstavlja široku bazu zaštite od 

katastrofa, pri čemu se u vrlo kratkom 

vremenu može mobilizirati velik, skoro 

neiscrpan broj dobro motiviranih i osposobljenih 

stručnjaka (jer u svom redovitom 

radu obnašaju spektar svih 

mogućih zanimanja), a u odnosu na profesionalno 

vatrogastvo zahtijevaju neusporedivo 

manje troškova (ekonomski 

aspekt). Dobrovoljno vatrogastvo uravnotežuje 

zaštitu urbanih i ruralnih sredina, 

tako da su vremena odaziva (dolaska 

na mjesto intervencije) u većini 

zemalja planirana između 7 i 20 minuta, 

što je isključivo s profesionalnim vatrogastvom 

za ravnomjerno pokrivanje ruralnih 

sredina gotovo neizvedivo. Uz zaštitne 

i ekonomske funkcije dobrovoljno 

vatrogastvo ima i socijalnu važnost; tako 

su u nekim zemljama pokrenute široke 

akcije integracije žena i svih društvenih 

struktura u dobrovoljne vatrogasne postrojbe, 

a široka baza vatrogasne mladeži 

garantira trajno obnavljanje članstva. 

Kao problem pojavljuje se i model financiranja 

vatrogastva u mnogim bivšim 

socijalističkim zemljama, gdje je profesionalno 

vatrogastvo financirano s državne 

ili regionalne, a dobrovoljno vatrogastvo 

s lokalne razine (kao i u RH), što često 

dovodi do nesporazuma i razlika u opremljenosti 

(u korist profesionalnog vatrogastva). 

Ukoliko se zadovolje osnovna načela 

poticanja i održavanja sustava dobrovoljnog 

vatrogastva, između ostaloga i 

kroz besplatno usavršavanje u vatrogasnim 

školama, ukupno se ne povećava 

samo razina sigurnosti, nego se i zbog 

brzog dolaska na mjesto intervencije 

smanjuje broj poginulih osoba (u Austriji, 

zemlji organiziranoj na temeljima 

dobrovoljnog vatrogastva, broj poginulih 

na požarima na milijun stanovnika 

je oko 7, što je među najnižim koeficijentima 

u Europi). Dobrovoljno vatrogastvo 

u Austriji i Njemačkoj dodatno osigurava 

bazu za regionalnu i prekograničnu 

ispomoć Jedan od primjera je Republika 

Austrija, koja ima 99 intervencijskih 

dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi za 

zaštitu od katastrofa, od kojih svaka od 

njih ima 30 vozila i 177 vatrogasaca, što 

čini ukupno 2.970 vatrogasnih vozila 

i 17.523 vatrogasaca, pripravnih da u 

svakom trenutku mogu biti dislocirani 

izvan svog područja djelovanja za cjelokupni 

spektar vatrogasnih intervencija. 

Granice djelovanja 

Međutim, dobrovoljno vatrogastvo 

ima i svoje granice, t.j. pretjerano opterećenje 

dovodi do demotivacije i mogućeg 

ugrožavanja sustava. Stoga je jedan od 

mogućih kriterija, kada treba prijeći na 

osnivanje profesionalne vatrogasne postrojbe, 

broj stanovnika grada (u Austriji 

i Njemačkoj iznosi 100.000 stanovnika). 

Vatrogasci Velike Britanije u potpunosti 

se otklanjaju od odredbi vremena 

dolaska, nego temeljem procjena i planova 

utvrđuju razinu rizika, koja onda 

uvjetuje ustroj vatrogastva. Priznavanje 

osposobljavanja u vatrogasnoj organizaciji 

kroz vrednovanje u civilnom društvu 

dodatno bi moglo potaknuti interes za 

članstvo u vatrogasnoj organizaciji. 

Europska Komisija 

Europska Komisija nema nadležnosti 

nad zemljama članicama u pogledu vatrogastva, 

a niti neke zemlje članice nemaju 

tu nadležnost (zakonodavstvo je 

u mnogim slučajevima u nadležnosti 


Aktualnosti 

regija), dok se s druge strane problemi 

gomilaju na sve višim razinama. Pionirski 

posao u tom pogledu pokrenula 

je njemačka pokrajina Hessen, koja je u 

Briselu ustrojila ured, kako bi se pratilo 

i pravovremeno reagiralo na određene 

inicijative, koje se mogu (pozitivno ili 

negativno) odraziti na vatrogasnu organizaciju. 

Iako načelno nema nikakve 

ingerencije, Europska Komisija se sve 

više upliće u područje vatrogastva (građevinska 

preventiva, SEVESO-odredbe, 

uzbunjivanje / jedinstveni broj za uzbunjivanje 

112, potpora žrtvama katastrofa). 

Tako su i nedavno usvojenim Lisabonskim 

sporazumom, koji čeka svoju 

ratifikaciju u zemljama članicama EU, 

utvrđeni postupci pružanja pomoći na 

međunarodnoj razini. 

Europska intervencijska 

postrojba civilne zaštite 

Ministar poljoprivrede i šumarstva 

Republike Francuske Michel Barnier 

izvijestio je o koracima, koji su doveli 

do donošenja plana osnivanja europske 

intervencijske postrojbe civilne zaštite. 

Poslije katastrofalnog potresa u Grčkoj i 

Turskoj krajem prošlog stoljeća i poplava 

u središnjoj Europi 2002. i 2003. godine 

uočeno je da Europska Unija nije bila 

spremna, kako na pravovremeno slanje 

djelotvorne pomoći, tako i na osiguranje 

financijskih sredstava za potrebe sanacije 

šteta. Upravo zbog sve veće učestalosti 

katastrofalnih događaja, uzrokovanih 

globalizacijom, tehničkim napretkom, 

globalnim zatopljenjem, urbanizacijom, 

itd. posljedice nakon katastrofa pogađaju 

sve više ljudi zbog sve veće koncentracije 

stanovništva u gradovima i strahovite 

ekspanzije obujma prometa svih vrsta. 

Od nepripremljenosti do Lisabonskog 

sporazuma 

Postojećim planom aktivnosti u 

sklopu Lisabonskog sporazuma pokušava 

se na europskoj razini umrežiti postojeće 

sustave kroz ustrojavanje središnjeg 

nadzornog informativnog centra (MICmonitoring 

information center) i uz obvezno 

reagiranje za slučaj regionalne katastrofe. 

EU se obvezuje poticati projekte 

osposobljavanja i usavršavanja i druge 

aktivnosti. Svim aktivnostima upravlja 

Savjet za civilnu sigurnost sastavljen od 

vojnih i političkih dužnosnika. U tom 

operativnom centru u Briselu radit će 

stručnjaci, koji će unapređivati analizu 

rizika i primjenu satelitskih tehnologija, 

a za sve vrste rizika (požari, poplave, tsunamiji, 

kemijske, biološke i atomske nesreće, 

epidemije, terorizam) izradit će se 

operativne procedure i popis intervencijskih 

postrojbi. Tako će se pomoć upućivati 

u roku nekoliko dana, a financijska 

sredstva Fonda solidarnosti za sanaciju 

posljedica katastrofa dostupna će biti već 

nakon 6 mjeseci. 

Umjesto zaključka: kome 

pripadaju vatrogasne udruge i 

nevladine organizacije 

Problem nejednoliko definiranih 

nadležnosti pojedinih nacionalnih i regionalnih 

vatrogasnih organizacija još 

dugo će tištati vatrogasce. Naime, EU 

prepoznaje i konzultira u procesima odlučivanja 

strukture civilne zaštite i zaštite 

i spašavanja, koje u mnogim slučajevima 

ne integriraju krovne vatrogasne 

organizacije, a posebno ne dobrovoljne 

strukture, koje svoj rad baziraju na humanitarnosti 

i dosljedno tome, imaju organizacijske 

oblike udruga i nevladinih 

organizacija. Financijska sredstva od 

32 milijuna EUR-a godišnje nedovoljna 

su za bilo koje ozbiljnije projekte i značajna 

unapređenja u području zaštite od 

katastrofa na području Europe. Većina 

nazočnih na skupu u Parizu odobrili su 

inicijativu da je neophodno potrebno 

ustrojiti Vatrogasnu zajednicu Europe, 

koja će braniti i artikulirati stavove 

prema Europskoj Uniji. 

mr. Mario Starčević 

Vježba: Plamen lonjski 2008. 

Četvrti put za redom, Dan Parka prirode 

Lonjsko polje obilježen je 16. 

ožujka 2008. združenom vježbom vatrogasaca 

i pripadnika Hitne pomoći, 

Hrvatske gorske službe spašavanja, Policije 

te djelatnika Parka prirode. Inače 

na području parka prirode djeluje 36 dobrovoljnih 

vatrogasnih društava s 1266 

vatrogasaca, a u neposrednoj blizini ili 

na granicama Parka djeluje još 36 dobrovoljnih 

vatrogasnih društava. 

Sudionici vježbe pod nazivom 

Plamen Lonjski 2008. izveli su Vježbu 

u skladu sa scenarijem koji je osmislio 

zapovjednik Vatrogasne zajednice grada 

Novske Davor Štimac. Vježbu je komentirao 

promatračima zapovjednik Vatrogasne 

zajednice Sisačko-moslavačke 

županije Mijo Brlečić, a zapovijedao joj 

je zapovjednik VZG Novska. Scenarij 

Vježbe može se svesti na sljedeće: „U 

prometnoj nesreći na dionici državne 


Aktualnosti 

ceste D-47 u mjestu Bročice kod Novske, 

jedno je osobno vozilo pri sudaru s teretnim 

vozilom za prijevoz opasnih tvari 

sletjelo u kanal Strug dok je teretno vozilo 

ostalo na kopnenom dijelu kanala“. 

I dok su novljanski vatrogasci izvlačili 

osobni automobil iz kanala i oslobađali 

pristup liječnicima do ranjenog vozača, a 

lipovljanski vatrogasci sprječavali širenje 

opasne tekućine kanalom, članovi GSS 

–a iz Požege evakuirali su unesrećene. 

U Vježbi su, pored domaćina i organizatora, 

Vatrogasne zajednice grada Novske, 

sudjelovali su i vatrogasci DVD Novska, 

DVD Lipovljani, DVD Jasenovac, HMP 

Novska, HGSS – Stanica Požega, djelatnici 

Parka prirode i Policije.Ukupno je u 

Vježbi sudjelovalo 44 spasilaca s ukupno 

12 vozila. 

Vježbu su promatrali i potom bili 

nazočni njenoj analizi saborska zastupnica 

Marijana Petir, zamjenik županice 

sisačko-moslavačke Željko Lenart, pročelnik 

Upravnog odjela za zaštitu okoliša 

i prirode Sisačko-moslavačke županije 

Anto Raić, pročelnik Područnog ureda 

zaštite i spašavanja Sisačko-moslavačke 

županije Željko Prpić, ravnatelj Parka 

prirode Goran Gugić, načelnica općine 

Jasenovac Mačković Marija i drugi. 

Prema riječima Mije Brlečića, županijskog 

zapovjednika Sisačko-moslavačke 

županije, Vježba je besprijekorno 

odrađena. M.Brlečić je istaknuo potrebu 

održavanja takvih i sličnih vježbi, zbog 

opasnosti koje mogu izazvati ekološke 

nesreće, a i zbog provjere postupanja u 

takvim i sličnim situacijama. Zadovoljstvo 

Vježbom izrazio je i ravnatelj Parka 

Goran Gugić riječima: „Svima nam je 

zadaća očuvati ovo izuzetno prirodno 

bogatstvo. Stoga u tom poslu moramo 

zajednički djelovati i za takve nesreće 

pravodobno osposobljavati ljude“. 

Komunikacijsko-navigacijski sustav 

Tijekom proteklih nekoliko godina 

staro i novo rukovodstvo DVD-a 

Mladost iz Kaštel Sućurca, uz potporu 

Vatrogasne zajednice matičnog grada, 

županijskog predsjednika, a sada predsjednika 

HVZ-a, Ante Sanadera krenulo 

je punim jedrima u nove izazove. Nove 

okolnosti koje u skoroj budućnosti očekuju 

ne samo našu vatrogasnu obitelj već 

i cijelu našu društvenu zajednicu dijelom 

proizlaze iz budućih asocijacija a u koje 

nadamo se ulazi i naša Domovina. 

Stoga, imajući viziju, DVD Mladost 

kroz svoju Gradsku vatrogasnu zajednicu 

ulaže u školovanje, obuku i uvježbavanje 

svojih članova za nove standardne 

postupke i zadaće u suradnji sa znanstveno-školskim 

institucijama, pripadajućim 

specijalističkim strukturama, s 

tijelima državne uprave, GSS-a itd. Jednostavno 

rečeno interdisciplinarno ili 

višerazinski. 

Rješavane su taktičke zadaće, radnje 

i postupci, što je u konačnici doprinijelo 

razvoju ne samo individualnog već i timskog 

pristupa sagledavanju i rješavanju 

svih oblika događanih i potencijalnih 

ugroza a na koje će vatrogastvo u cjelini 

morati dati odgovor. 

Uži tim Uprave i Zapovjedništva 

DVD-a, koristeći kako vatrogasno tako 

i tehničko iskustvo, pristupilo je ideji 

osmišljavanja razvoja tehničkih i komunikacijskih 

sustava kao pomoći u sprezi 

čovjek (vatrogasac) - oruđe (vatrogasna 

tehnika) s ciljem kako povećati operativnu 

učinkovitost u temeljnoj funkciji a 

istovremeno skrbeći o sigurnosti njegova 

života. 

U promišljanju i realizaciji ideje uložena 

su naša višedesetljetna iskustva različitih 

struka i profesija kojima su se bavili 

i bave članovi DVD-a Mladost a koji 

tvore tim Projekta. Iza njih su iskustva 

vatrogasaca, managera, tehničara, inženjera, 

časnika dokazanih u Domovinskom 

ratu, ili pak mladića koji su stasali 

iz radničkih i ribarskih obitelji. 

Kao pravi vatrogasci članovi tima 

Projekta najprije su o svemu upoznali 

našeg prvog vatrogasca, a koji je prije 

sadašnje funkcije bio i „poteštat“ (Gradonačelnik) 

Kaštela, Antu Sanadera. 

Upravo njegovo prepoznavanje predloženog 

projekta te vizija njegova daljnjeg 

razvoja bila je poticaj ili što Dalmatinci 

kažu „vitar u idra“. 

Prezentacija sustava 

Rezultate tima Projekta komunikacijsko-navigacijskog 

sustava prezentirani 

su 15. ožujka 2008. u Branimir 

centru u Zagrebu uz nazočnost stotinjak 

vatrogasaca iz cijele Hrvatske. 

Sustav je na prezentaciji 15. ožujka 

2008. u Branimir centru u Zagrebu, pritiskom 

na gumb, pustio u rad Dražen 

Slavica. 

* 

Sustav ima mogućnosti: 

• komunikacije, 

• video komunikacije, 

• navigacije, 

• potpora računalne baze podataka. 


Aktualnosti 

Autor Ž. Ban predstavlja Sustav Ž. Popoviću 

Sustav je prezentiran u sklopu zamišljenog 

scenarija. Dio sudionika bio je u 

dvorani Branimir centara a dio pripadnika 

DVD-a Mladost su predstavljali 

operativni tim u Splitu (VZG Kaštela). 

U demonstriranju mogućnosti Sustava 

sala Branimir sa sudionicima zamišljena 

je kao vatrogasno zapovjedni 

centar Republike Hrvatske, a operativni 

centar s pripadajućim timovima u pro- 

storima DVD-a Mladost 

predstavljao je 

vatrogasnu zajednicu 

županije Splitsko-dalmatinske. 

Upravo informacijsko, 

komunikacijsko 

i navigacijski 

sustav s mogućnosti 

video nadzora u realnom 

vremenu, kao 

i povratna informacija 

jesu slaba karika koju 

se nastoji unaprijediti 

takvim sustavom. 

Naime, predstavljeni 

sustav uz povratnu 

informaciju kroz zapovjedni 

hijerarhijski 

lanac daje ne samo 

uvid u trenutno stanje 

već izravno utjecanje 

kako na taktičko operativni 

stožer na trenu 

tako na strategijskoj 

razini odlučivanja u 

našem slučaju Vatrogasnog 

zapovjedništva 

Republike Hrvatske ( vidljivo iz 

uvježbanih supozicija). 

Opis Sustava 

Za tehnički iskusnije kako i na koji 

način je navedena problematika riješena 

koje i kakve mogućnosti nam pruža 

sustav vidljivo je iz daljnjeg tehničkog 

opisa sustava i opreme. 

U takvom sustavu ne postoji fiksni 

zapovjedni centar nego svi korisnici koji 

su za to ovlašteni po hijerarhiji logiranjem 

na sustav otvaraju teritorij tj. podređene 

postrojbe i resurse kojim zapovijedaju. 

U takvom sustavu zapovjedni 

centar može biti bilo gdje pa i mobilan u 

zapovjednom vozilu. 

Sustav se sastoji od: domaćin servera, 

servera i opreme za navigaciju, 

video servera i uređaja snimanje, banke 

podataka sa pripadajućim serverom, 

Web servera sa ISA serverom, servera 

za nadzor vatrodojave, Backup server i 

Cisco Call Managera s pripadajućim serverima. 

Mogućnosti sustava: Praćenje svih 

vozila, tehnike i ljudstva na bilo kojoj interaktivnoj 

karti RH. 

Vozila na ekranu su vidljiva po 

oznaci postrojbe, tipu vozila te njegovim 

resursima a ljudstvo oznakom postrojbe, 

činom te imenom i prezimenom što zapovjedniku 

koji zapovijeda postrojbom 

ili postrojbama uvelike olakšava donošenje 

operativno taktičkih i logističkih 

odluka tijekom intervencije. Sva vozila 

su opremljena video kamerama koje 

prenose sliku u realnom vremenu u zapovjedni 

centar da bi zapovjednik imao 

uvid i procjenu situacije iako nije fizički 

prisutan na terenu ili s mjesta na kojem 

se nalazi na terenu ima uvid u kompletnu 

intervenciju bez obzira na kolikoj 

se površini rasprostire. Također zapovjedniku 

stoje na raspolaganju i podaci 

svih raspoloživih resursa podređenih mu 

postrojbi. 

Donacija - 

Vatrogasci Gradišća uručili pomoć obiteljima stradalih vatrogasaca na Kornatu 

Izaslanstvo vatrogasaca Gradišća iz 

Austrije uručilo je 19. ožujka 2008. u 

Uredu Hrvatske vatrogasne zajednice 

novčanu pomoć obiteljima stradalih vatrogasaca 

na otoku Kornat u iznosu od 

13000 Eura. 

Pomoć su uručili Manfred Seidl, 

predsjednik Vatrogasne zajednice Austrije 

i zapovjednik Vatrogasne zajednice 

Gradišća te Jochan Bock, dužnosnik Vatrogasne 

zajednice Gradišća. 

Uručenju pomoći putem Vatrogasne 

zajednice Šibensko-kninske županije 

bili su nazočni mr. Ante Sanader, predsjednik 

Hrvatske vatrogasne zajednice, 

dožupan Šibensko-kninske županije 

Ante Tanfara, mr. Željko Popović, na- 

Ž.Popović, A. Sanader, M. Seidl i J. Bock 


Aktualnosti 

J. Žaja, Ž. Popović, A. Sanader, A. Tanfara, M. Seidl, J. Bock i M. Starčević 

čelnik Hrvatske vatrogasne zajednice i 

Jordan Žaja, tajnik Vatrogasne zajednice 

Šibensko-kninske županije. 

Inače Vatrogasna zajednica Austrije 

i Vatrogasna zajednica Gradišća imaju 

tradicionalno dobre odnose s Hrvatskom 

vatrogasnom zajednicom. 

Pomoć obiteljima stradalih vatrogasaca 

također su, među ostalima, uputili 

i Vatrogasna zajednica Baden-Württemberg 

u iznosu od 1100 Eura, Nacionalni 

odbor vatrogasnih i spasilačkih organizacija 

Bugarske u iznosu od 3100 Eura 

i Nacionalni odbor vatrogasnih i spasilačkih 

organizacija Rumunjske u iznosu 

od 3000 Eura. 

Centar za duhovnu obnovu vatrogasaca 

Na poticaj i uz domaćinstvo Zlatka 

Korena, rektora Svetišta Majke 

Božje Bistričke u Mariji Bistrici, župnika 

i dekana Stubičkog dekanata, početkom 

travnja 2008. u Župnom dvoru u Mariji 

Bistrici u ozračju skorašnjeg 800. rođendana 

Marije Bistrice i 120. rođendana 

istoimenoga dobrovoljnog vatrogasnog 

društva, otvorena srca razgovaralo se o 

vatrogasnim temama. Uz rektora Svetišta 

razgovoru su bili nazočni ravnatelj 

Učilišta vatrogastva i zaštite i spašavanja 

Branko Smrekar, predsjednik Vatrogasne 

zajednice Krapinsko-zagorske županije 

Ivica Glas, načelnik općine Marija 

Bistrica Stjepan Muhek, načelnik Vatrogasne 

škole Stjepan Purgar, predsjednik 

DVD-a Marija Bistrica Stjepan Kovačić, 

predsjednik VZO Marija Bistrica Stjepan 

Skuliber i urednik Vatrogasnog vjesnika 

Miroslav Kirinčić. Sudionici sastanka 

otvoreno su i angažirano razgovarali o 

tri vatrogasne teme: o dogradnji, odnosno 

izgradnji vatrogasnog doma u Mariji 

Bistrici, o izradi monografije DVD-a 

Marija Bistrica u povodu 120. obljetnice 

Društva, te o projektu utemeljenja centra 

za duhovnu obnovu vatrogasaca u 

Mariji Bistrici. 

Temeljeći se na riječima rektora Svetišta 

Zlatka Korena da je danas važno 

imati viziju, da je važno činiti ono što nije 

samo za danas, ili samo za pokojeg pojedinca, 

nego ono što će biti dobro i sutra, 

ono što će biti dobro za sve, sudionici 

razgovora u Župnom dvoru u Mariji Bistrici 

pokrenuli su projekt ustanovljenja 

Centra za duhovnu obnovu vatrogasaca 

u kojem bi se izgrađivale kršćanske vrijednosti 

u konkretnim okolnostima i za 

konkretnog čovjeka, vatrogasca, vodeći 

se načelom traženja zajedničkog dobra 

i služenja svakom čovjeku koji je u potrebi 

ili mu treba pomoći kada spašava 

druge. 

M. K. 

S. Kovačić, S. Muhek, M. Kirinčić, Z. Koren, B. Smreka, I. Glas, S. Skuliber i S. Purgar. 


Aktualnosti 

Međunarodna konferencija 

Prva međunarodna konferencija o 

mogućnostima primjene daljinskih 

istraživanja u upravljanju katastrofama i 

načinima bitnog djelovanja u slučaju katastrofa 

na području mediterana 

(First International Conference on 

Remote Sensing Techniquer in “Disaster 

Management and Emergency Response 

in the Mediteranean Region” 

Europska udruga laboratorija za daljinska 

istraživanja “EARSeL”, na svojoj 

je godišnjoj skupštini, održanoj u Boizanu 

(Italija) u lipnju 2007. godine, 

našoj zemlji povjerila organizaciju “Međunarodne 

konferencije o mogućnostima 

primjene daljinskih istraživanja 

u upravljanju katastrofama i načinima 

hitnog djelovanja u slučaju katastrofa na 

području Mediterana”. Pri tome se u moguće 

katastrofe ubrajaju: šumski požari, 

potresi, poplave, degradacija zemljišta, 

klizišta, orkanski vjetrovi, onečišćenost 

mora (naftne mrlje i dr.), katastrofe uzrokovane 

ljudskim djelovanjem. 

Konferencija će se održati u Zadru 

od 22. do 24. rujna 2008. 

Organizatori Konferencije su: 

EARSeL, Znanstveno vijeće za daljinska 

istraživanja HVZU, Sveučilište u Zadru i 

tvrtka GEOSAT d.o.o. iz Zagreba. 

Očekuje se da se na Konferenciji 

okupe stručnjaci iz različitih europskih, 

nacionalnih i drugih institucija, 

koje se bave svemirskim tehnologijama 

i geografskim informacijskim sustavom 

(GIS), te eksperti s područja upravljanja 

katastrofama, koji će kroz svoja izlaganja 

i rasprave iznijeti iskustva i stručne osvrte 

na suzbijanje katastrofa, a uz primjenu 

novih tehnologija, uključujući i razvojna 

tehnološka gledišta. U pripremu Konferencije 

uključena je i Hrvatska vatrogasna 

zajednica. 

Na Konferenciji će se razmotriti neka 

od važnih gledišta u upravljanju i smanjivanju 

rizika, kao što su znanje, sprječavanje, 

upozorenja, upravljanje opasnostima, 

postkrizne analize, sanacija 

okoliša idr. 

Hrvatska je posebno zainteresirana 

za organizaciju ovoga međunarodnog 

skupa, odnosno za razmjenu novih informacija 

i prihvaćanje novih metoda 

od razvijenih zemalja. Dovoljno je samo 

prisjetiti se katastrofalnih šumskih požara 

koji su se prošlog ljeta dogodili na 

području Mediterana. Oni su odnijeli na 

desetke ljudskih života i prouzročili veliku 

materijalnu štetu, koja se mjeri milijardama 

eura. Uz to, kada je riječ o posljedicama 

prirodnih katastrofa, ne treba 

zaboraviti da se Hrvatska nalazi u zoni 

povećano seizmotektonske aktivnosti, 

što predstavlja potencijalnu opasnost od 

razornih potresa. 

Pozivamo stručnjake onih stručnih 

profila koji tematski obuhvaća ova konferencija, 

da se u što većem broju odazovu 

konferenciji i doprinesu njenom 

uspjehu. 

Sve potrebne obavijesti o održavanju 

konferencije pristupačne su na adresi: 

www.earsel.geosat.hr. 

Prof. dr. sc. Marinko Oluić, 

predsjednik Organizacijskog odbora 

(geo-sat@zg.t-com.hr) 

Olimpijci iz Trebarjeva 

Više od 300 vatrogasaca, od kojih 

oko 200 gostiju iz 60 dobrovoljnih 

vatrogasnih društava i 15 vatrogasnih 

županija iz cijele Hrvatske, delegacije iz 

bratskih društava Kaštel Sućurca, Hvara 

i Vuhred iz Slovenije, te FF Mengena i FF 

Eichena iz Njemačke, bili su nazočni 29. 

ožujka 2008., u Društvenom domu braće 

Stjepana i Antuna Radića, obilježavanju 

80. obljetnice rada Dobrovoljnog vatrogasnog 

društva Trebarjeva Desna. 

Tu izuzetnu obljetnicu, uveličali su 

svojom nazočnošću i brojni vatrogasni 

čelnici kao i dužnosnici Sisačko-moslavačke 

županije predvođeni saborskom 

zastupnicom Marijanom Petir i načelnikom 

Hrvatske vatrogasne zajednice, 

mr. Željkom Popovićem, koji su vatrogascima 

čestitali njihov visoki jubilej. 

Početak organizirane društvene samozaštite 

Desna Trebarjeva seže u 1909. 

godinu, kada se u okviru DVD Martinska 

Ves Desna, osniva i vatrogasni roj 

Trebaraca predvođenih Ivanom Radićem 

Crnim. Uz narasle potrebe sela, ali i punu 

potporu mještana, godine 1928. osniva 

Franz Strnad na Skupštini DVD-a D. Trebarjevo 

se DVD Trebarjevo Desno. 

U proteklih 80 godina malo seoskog 

dobrovoljno vatrogasno društvo izraslo 

je u europske natjecateljske šampione 

i tako, nakon narodnih vođa Stjepana i 

Antuna Radića, po drugi put, širom Europe 

pronijelo ime Trebarjeva Desna. 

Najveća zasluga za postignute europske 

rezultate pripada generaciji današnjeg 

predsjednika Mije Brlečića i 

njegove vatrogasne braće, koji su se u samostalnoj 

državi Hrvatskoj tri puta, kao 

muška ekipa “A” osvajali prva mjesta, a 

isto toliko puta pratila ih je i šampionska 

ženska “A” ekipa. Osim osvojenih prvih 

mjesta, oni su kao predstavnici vatrogatravanj 


Aktualnosti 

stva Hrvatske, zajedno s ostalim najuspješnijim 

ekipama branili boje Hrvatske 

i osvajali zlatne i srebrne medalje na vatrogasnim 

olimpijadama, svojevrsnom 

prvenstvu vatrogsaca Europe u: Njemačkoj 

(1993), Danskoj (1997), Finskoj 

(2001) i Varaždinu (2005), dok je njihova 

ženska mladež nastupila na Vatrogasnoj 

olimpijadi u Francuskoj 1999. godine. 

Grhard Lai i izaslanstvo njemačkih vatrogasaca na Skupštini DVD-a 

Europski mostovi vatrogasne 

suradnje 

Osim po sportskim rezultatima, koji 

su postignuti i na dvadesetak međunarodnih 

kup natjecanja u Austriji i 

Njemačkoj, vrijednost tih nastupa bilježi 

se i u stvaranju europskih mostova prijateljstva 

i suradnje. Tako je zahvaljujući 

poznanstvima u Austriji, tadašnji 

zapovjednik FF Steinbacha gospodin 

Franz Strnad, inače danas počasni član 

Društva, organizirao humanitarnu pomoć 

vatrogascima u Trebarjevu i Sunji, 

tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. 

Svoju odanost vatrogascima dokazao je 

sponzoriranjem prvih nagrada za Kup 

Posavine u tom mjestu, koje svaku godinu 

posjećuje zajedno sa suprugom Traudi. 

Suradnja je uspješna i s gospodinom 

Kalfriedom Moerschelom zapovjednikom 

njemačkog društva FF Eichen. 

Posebno je značajna pomoć gospodina 

Gerharda Laia, visokog vatrogasnog 

dužnosnika iz okruga Breisach-Hochschwarzwald 

te njemačkoj pokrajini Baden 

Wuertemberg, koji je tijekom proteklih 

deset godina, u suradnji s Mijom Brlečićem, 

kao županijskim zapovjednikom, 

organizirao donaciji 35 raznih vatrogasnih 

vozila. Desetljeće suradnje preraslo 

je u vatrogasna prijateljstva mladih, iz 

društava okruga Breisacha te Trebarjeva 

i Siska, koji se posjećuju i druže u svojim 

vatrogasnim kampovima. Zahvaljujući 

Gerhardu Laiu i Miji Brlečiću učinjen 

je korak dalje i uspostavljavljena je suradnja 

ostalih institucija u te dvije županije, 

koja bi ovog ljeta trebala rezultirati 

susretom čelnika, vlasti, županija iz Siska 

i Breisacha. 

U takvom okruženju uzajamne povezanosti 

s mještanima sela, desetke natjecanja 

na nivou županije te nizom nastupa 

na međunarodnim kupovima, uz 

stalno unapređenje obrazovanja kadrova, 

nabavke tehnike i izgradnje spremišta, 

dočekana je i 80 obljetnica Društva. Na 

radnoj sjednici, tajnik Vlado Brlečić, 

inače i sam natjecatelj na brojnim međunarodnim 

i olimpijskim natjecanjima, 

podsjetio je na značajnu obljetnicu ali 

i prošlogodišnje rezultate. U izvješću 

Društva, navodi se da Društvo ima 118 

članova od kojih - 20 operativnih, 22 aktivna, 

34 pričuvna, 7 začasnih, 1 veterana 

te 36 članova vatrogasne mladeži, 17 podupirajućih 

članova. Od tog broja čak je 

15 vatrogasnih časnika raznih stupnjeva! 

Počasnim članovima Društva proglašeni 

su njegovi veterani: Ivan Brlečić, najstariji, 

Stjepan Posilović, Stjepan Janeković, 

velečasni Stjepan Rusan, Stjepan Brlečić i 

prijatelji društva Franc Strnad i Gerhard 

Lai. 

Vrijedno je spomenuti da su Ivan 

Brlečić i Mijo Brlečić, inače braća i natjecatelji, 

već niz godina državni i međunarodni 

suci koji su sudili i na nekoliko 

europskih vatrogasnih olimpijada. Mijo 

Brlečić, uz dužnost zamjenika predsjednika 

HVZ obnaša i dužnost predsjednika 

i zapovjednika Vatrogasne zajednice Sisačko-moslavačka 

županije. 

Teško je u Trebarjevu izdvajati pojedince, 

ali oni su to zaslužili, kao i članovi 

nekoliko ekipa mladeži kojima su Mijo 

Brlečić i zapovjednik Društva Miljenko 

Mikliš, uručili zaslužena priznanja i diplome. 

Iza njih osim natjecanja nalaze se 

i izlazak na brojne vatrogasne zadaće i 

intervencije. Članovi Društva sudjelovali 

su u jednoj smjeni na dežurstvu u Parku 

prirode Telašćica dok su ostali dio ljetne 

sezone “pokrivali” članovi dobrovoljnih 

vatrogasnih društava s područja općine 

Martinska Ves i županije. 

Aktivno su sudjelovali u organizaciji 

raznih svečanosti i događaja: obilježavanju 

Dana Županije i organizaciji 12. 

Malog maratona Sisak – Trebarjevo, obilježavanja 

Dana sv. Florijana, sudjelovali 

na Hodočašću u Mariju Bistricu te, tradicionalno, 

prisustvovali na svetoj Misi u 

župnoj crkvi. Sudjelovali su i u drugim 

crkvenim svečanostima za Veliki Petak, 

Tijelovo, Malu Gospu i Martinje, a dvoje 

članova sudjelovalo je na Hodočašću 

hrvatske vojske, policije i vatrogasaca u 

Lourdesu u Francuskoj. 

Ipak, najznačajnija je aktivnosti organiziranje 

međunarodnog Kupa Posavine, 

na kojem je protekle godine nastupilo 70 

ekipa iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i 

Njemačke. 

Na prošlogodišnjem Kupu Posavine, 

ponovno je održano i super-kup natjecanje, 

uz sudjelovanje sljedećih ekipa: 

Lekenik I, Eichen, Đakovo, Nedelišće i 

Lekenik II od muških A ekipa, te Donja 

Gračenica, Mladost Kaštel Sućurac i Zagradci 

od muških B ekipa. Konačni pobjednik 

super-kupa bila je prva ekipa iz 

Lekenika. 

Kao jedno od pet natjecanja za Kup 

Hrvatske vatrogasne zajednice, ovogodišnje 

jubilarno 25. međunarodno natjecanju 

Kup Posavine, bit će u znaku 

obilježavanja osam desetljeća uspješnog 

rada i djelovanja DVD-a Desna Trebarjeva. 

Tom prigodom, osim raznih društvenih 

susreta kao i susreta nositelja državne 

vlasti u spomen domu Trebarjeva 

održat će se i promocija fotomonografije 

DVD Desno Trebarjevo 1928. – 2008., 

autora Đure Gajdeka. 

Tekst: Đuro Gajdek 

Snimci: Miroslav Kirinčić 


Aktualnosti 

Čestitke DIP-u Dubrovnik na godišnjoj nagradi 

povodu dodjele godišnje nagrade 

U DUZS Državnoj intervencijskoj 

postrojbi (DIP) Dubrovnik načelnik općine 

Orebić Tomislav Jurjević upriličio je 

prijem za dobitnike nagrade u prostorijama 

Općine. 

Tomislav Jurjević čestitao je na vrijednom 

priznanju pročelniku Područnog 

ureda za zaštitu i spašavanje (PUZS) Dubrovnik 

Goranu Violiću, zapovjedniku 

DIP Stjepanu Simoviću te vatrogascima 

instruktorima DIP Nikoli Klečku i Ivu 

Kralju . 

Čestitkama su se pridružili i zapovjednici 

DVD Orebić Nikša Nogalo i 

DVD Kuna Niko Meštrović. 

DIP Dubrovnik dobitnik je godišnje 

nagrade DUZS za posebne zasluge u 

zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih 

dobara. Nagrada je dodijeljena 

DIP-u na prijedlog Povjerenstva 

za provođenje postupka za dodjele nagrada 

i priznanja sudionicima zaštite i 

spašavanja, kojim je predsjedao mr. sig. 

Damir Trut i odlukom ravnatelja Državne 

uprave za zaštitu i spašavanje Đura 

Poldrugača. 

Načelnik općine Orebić Tomislav 

Jurjević istaknuo je također dobru organiziranost 

sezonske Intervencijske 

vatrogasne postrojbe Pelješac, takozvane 

dislokacije, koja je ustrojena u suradnji 

s DUZS 2007. i djeluje tijekom požarne 

sezone a stacionirana je u Orebiću. 

Dislokacijom zapovijedaju vatrogasci-instruktori 

iz DIP-a, koji djeluje u 

sastavu PUZS Dubrovnik. 

Vatrogasna dislokacija dobro je pripremljena 

i organizirana te dobro usklađena 

u djelovanju s domicilnim vatrogasnim 

postrojbama, koje također imaju 

značajnu ulogu. Takva organizacija 

pomak je unaprijed u odnosu na ranije 

godine. 

Dislokaciju su lani činili vatrogasci 

JVP Slatina, JVP Virovitica, DVD Nova 

Gradiška, DVD Sedlarica, DVD Našice, 

DVD Brodski Stupnik i drugi. 

G. V. 

Na fotografiji su: zapovjednik DIP 

Stjepan Simović, vatrogasci instruktori 

Nikola Klećak i Ivo Kralj, pročelnik 

PUZS Goran Violić, načelnik općine 

Orebić Tomislav Jurjević, zapovjednik 

DVD Orebić Nikša Nogalo, zapovjednik 

DVD Kuna Niko Meštrović 


Aktualnosti 

„Motogasci“ na blagoslovu 

Već 14 godina mnogobrojni motoristi 

iz cijele Hrvatske i inozemstva, 

početak sezone lijepog vremena obilježavaju 

na vrlo zanimljiv način. Naime, 

u Zaboku postoji motoristički klub koji 

okuplja vlasnike oldtimer motora kojima 

vozači zajedno odlaze na putovanja Lijepom 

našom, a početak sezone vožnji započinju 

misom i blagoslovom kod crkve 

Svete Barbare u Bedekovčini. Ove godine, 

za razliku od početka druženja kada 

ih je bilo tek 66, te se nedjelje okupilo, 

prema procjeni organizatora, njih više 

od 2 tisuće. No, ono što je za nas vrlo 

zanimljivo jest podatak da su ove godine 

na blagoslovu i misi bili nazočni članovi 

novoosnovanog kluba Motogasci. Riječ 

je o klubu koji okuplja pripadnike Javne 

vatrogasne postrojbe iz Zagreba. Njihov 

predsjednik Bruno Bručić, operativni 

dežurni u JVP Zagreb, rekao nam je 

kako su osnovani ove godine i za sada ih 

je tek 14, a ovo im je bilo nezaboravno 

iskustvo. Velečasni Josip Komorčec-Pepek, 

inače i sam dugogodišnji motorist, 

posebno je pozdravio članove Kluba i 

dao im blagoslov, a ujedno zaželio puno 

sreće u druženjima sa svojim motorima. 

Osim Pepeka, sve motoriste pozdravio je 

i saborski zastupnik Ivan Jarnjak koji je 

bio u društvu sa svojom kolegicom Marijom 

Bajt i suprugom, koji su svojim motorima 

došli čak iz Požege. S prelijepom 

okolicom Bedekovčine, a zahvaljujući 

konačno lijepom danu, članove kluba 

Motogasci upoznao je njihov domaćin 

Ivica Pavlek koji je u JVP Zagreb zaposlen 

kao vozač, a u matičnom DVD-u 

Orehovica je i zapovjednik. Njegova obitelj 

ugostila je “motogasce” u njihovom 

domu te ih počastila ručkom i dobrom 

kapljicom. 

Dean Stulić 

Novi djelatnici u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici 

Od nedavno u Stručnoj službi Hrvatske 

vatrogasne zajednice uposlena 

su dva nova djelatnika: savjetnica 

za pravne poslove Jelka Lesar, dipl. iur. i 

voditelj odjela za osposobljavanje Damir 

Knežević, dipl. ing. Ljubaznošću Damira 

Kneževića u ovom broju Vatrogasnog 

vjesnika objavljujemo njegov kratki životopis. 

Rođen je 21. 

rujna 1968. godine. 

Diplomirao 

je na Studiju 

kemijske tehnologije 

Fakulteta 

kemijskog inženjerstva 

i tehnologije 

u Zagrebu, 

smjer kemijsko 

Damir Knežević 

inženjerstvo. 

Završio je interdisciplinarni 

poslijediplomski specijalistički 

studij Ekoinženjerstvo na istom 

fakultetu. Pohađa znanstveni doktorski 

studij. 

Od lipnja 1997. godine uposlen je u 

Učilištu vatrogastva i zaštite i spašavanja, 

Državne uprave za zaštitu i spašavanje, 

prethodno Ministarstva unutarnjih poslova. 

Na radnom sam mjestu samostalnog 

nadzornika za područje kemije. 

Kao nastavnik, posebno sam se specijalizirao 

na području rada i nesreća s 

opasnim tvarima i zaštite od požara i tehnoloških 

eksplozija u industriji. Od svog 

dolaska u Učilištu predaje dva predmeta: 

Akcidenti s opasnim tvarima i Protupožarna 

tehnološka preventiva. Završio je 

dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje 

za potrebe nastave. 

Autor je udžbenika Intervencije u 

nesrećama pri prijevozu opasnih tvari u 

izdanju Ministarstva unutarnjih poslova 

2004. godine i tvrtke Mi Star d.o.o. 2008. 

godine. Suautor je Priručnika za osposobljavanje 

vatrogasnih dočasnika i časnika 

u izdanju Hrvatske vatrogasne zajednice 

2006. godine. 

Sudjelovao je na većem broju tečajeva 

i vježbi na tematiku opasnih tvari, bojnih 

otrova i djelovanja u uvjetima terorizma 

i većih nesreća s opasnim tvarima. 

Kao predavač sudjelovao je na 

mnogim osposobljavanjima dobrovoljnih 

vatrogasnih vatrogasaca, posebno 

za potrebe Vatrogasne zajednice 

Grada Zagreba. Član je DVD-a Jarun. 

Uz nastavu, u Učilištu radi i na poslovima 

ispitivanja tehnike, opreme i 

sredstava za gašenje požara, prema Zakonu 

o zaštiti od požara. Položio je ispit 

za ispitivača stabilnih sustava za dojavu i 

gašenje požara pri Ministarstvu unutarnjih 

poslova. 

Predsjednik je tehničkog pododbora 

u Hrvatskom zavodu za norme, TO 94/ 

PO6 Zaštitna odjeća. 

Član je Povjerenstva za opasne kemikalije 

Ministarstva zdravstva i socijalne 

skrbi. 


Županijske vijesti 

Brodsko-posavska 

Ulaganje u ljude je 

najisplativija investicija 

VZO Nova Kapela pokrenula je, u suradnji 

s VGZ Nova Gradiška, ciklus 

izobrazbe, odnosno osposobljavanja članova 

dobrovoljnih vatrogasnih društava 

za zvanje vatrogasac. U narednih mjesec 

dana polaznici osposobljavanja, njih 50 s 

područja te vatrogasne zajednice i DVD 

Lužani, odraditi će teme iz Programa osposobljavanja 

za zvanje vatrogasac. 

“Biti vatrogascem nije ni malo lako. 

Posao za koji se spremate izuzetno je zahtjevan 

i težak, te traži od vas dobro poznavanje 

opreme i jedno široko multidisciplinarno 

znanje. Požar nije samo kako 

to definicija kaže “nekontrolirano i društveno 

štetno gorenje”. Požar je jednadžba 

s puno nepoznanica koja se rješava prije 

svega preventivnim djelovanjem u svim 

porama života. Kada ipak nastane, cjelovitom 

i sveobuhvatnom primjenom 

taktičkih i operativnih zahvata, valja ga 

lokalizirati te staviti pod puni nadzor. 

Timski rad je osnovna odlika vatrogastva 

i djelatnosti zaštite od požara, u kojemu 

je svaki pojedinac snažna karika. 

Kada završite izobrazbu vi će te postati 

upravo ta snažna i nezaobilazna karika 

lanca, koji ima stoljetno iskustvo i tradiciju. 

Višeznačno objedinjujući predanost 

i požrtvovnost vaših očeva, djedova i 

pradjedova vi ćete nastavljajući njihovim 

stopama, dati svoj svekoliki prinos boljitku 

i još snažnijem napretku hrvatskog 

vatrogastva, a kroz njega i sigurnijem 

životu i ukupnom napretku naše Domovine”, 

kazao je polaznicima u uvodnom 

izlaganju Ivan Prpić, predsjednik VZ 

Nova Kapela. 

Stjepan Maksimović, inž. ZOP-a 

Istarska 

Žminj voli vatrogasce 

Podnoseći izvještaj o radu DVD-a 

Žminj, njegov predsjednik Fabio 

Dusman, dipl.ing., rekao je da Društvo 

djeluje na području općine Žminj, u središtu 

Istre, površine 72 kvadratna kilometra, 

što čini 2,54 posto ukupne površine 

Istarske županije. Ta istarska općina 

broji 3447 stanovnika (prema popisu iz 

2001.) u 112 sela i zaseoka i Žminja, što 

čini samo 1,7 posto stanovnika Istre. Prosječna 

gustoća naseljenosti općine Žminj 

prema popisu iz 2001. godine bila je 45 

stanovnika na 1 km kvadratni. No, DVD 

Žminj ima 127 članova što je u postotku 

3,68 posto stanovnika Općine Žminj, od 

kojih su 34 žene i 87 muških članova, te 

6 djece do 12 godina, 27 članova mladeži 

do 16 godina, 55 vatrogasaca, 16 dočasnika, 

7 časnika i 11 vatrogasnih veterana. 

Pet članova ima položeni državni 

stručni ispit za voditelja vatrogasne intervencije, 

a za taj su ispit prijavljena još 

dva člana. Šest članova DVD-a uspješno 

je “odradilo” seminar za vođenje vatrogasne 

mladeži, dok je 21 član položilo ispit 

za ronioca u različitim kategorijama. 

Dvanaest članova bavi se spašavanjem iz 

dubina i visina. 

U DVD-u Žminj operativna i preventivna 

aktivnost, glavna su zadaća društva 

. Ali, uz to Društvo se bavi i kulturnom 

djelatnošću, eko akcijama (Ližnjan, Rovinj, 

Pazin), kondicijskim pripremama 

vatrogasaca, sudjeluje na vatrogasnim 

natjecanjima i međunarodnim kros i 

utrkama terenskih vozila te na raznim 

obukama, seminarima i vježbama. 

Tijekom protekle 2007. vatrogasci 

Žminja intervenirali su 10 puta, što je 

tri intervencije manje nego prethodne 

godine. Devet puta intervenirali su u 

općini Žminj i jedanput na području općine 

Kanfanar. Također, gasili su požar 

na jednom automobilu, dva puta požar 

trave i pet puta sudjelovali na različitim 

tehničkim intervencijama. Kao i kod 

ostalih društava evidentno je da preko 50 

posto intervencija otpada na tehničke intervencije. 

Predsjednik DVD-a posebno 

je naglasio da lani nije bilo većih požara 

na području općine Žminj, što je svakako 

i pokazatelj veće svijesti i odgovornijeg 

odnosa mještana na planu protupožarne 

zaštite, ali i efikasne preventivne aktivnosti 

Društva. 

Tijekom ljetne sezone vodstvo 

DVD-a bilo je stalno u kontaktu sa zapovjedništvom 

PVZ Rovinj, a članovi 

DVD-a su bili nosioci osiguranja na 

raznim manifestacijama, posebice u organizaciji 

općine Žminj: Street Race, 

Čakavski Sabor, Harmonike Zat Kaštela, 

Bartulja, Maškari. 

Osim, intervencija, ophodne i dežuranja, 

DVD Žminj sudjelovao je i na Županijskom 

natjecanju vatrogasaca i vatrogasne 

mladeži u Umagu s pet ekipa, od 

kojih su se 4 plasirale na Državno vatrogasno 

natjecanje (u Makarskoj za mladež 

16.,17. i 18. svibnja 2008., te u Splitu 

krajem rujna za vatrogasce). Žminjski su 

vatrogasci sudjelovali i na vatrogasnim 

vježbama u spašavanju na moru u Balama, 

a 19 vatrogasaca na Međunarodnoj 

utrci vatrogasaca u Fužinama, gdje su 

osvojili 1. mjesto u kategoriji djece i 1. 

mjesto u kategoriji mladeži. Također, bili 

su sudionici Međunarodne utrke teretnih 

vozila u Medulinu. DVD Žminj bio je organizator 

više zanimljivih aktivnosti: povodom 

mjeseca knjiga u žminjskoj Kuli 

organizirana je izložba slika „Ljepote 

žminjskog podzemlja“ te izložba slika i 

eksponata Vatrogasni vremeplov DVD-a 

Žminj. Kako je Prostornim planom Općine 

Žminj spomenikom prirode proglašena 

Jama Feštinsko kraljevstvo, DVD je 

bio angažiran na uređenju i zaštiti Jame 

koja će se krajem ožujka otvoriti za posjetitelje. 

Na Državnom natjecanju prve 

pomoći u Umagu u organizaciji Crvenog 

križa Istarske županije, članovi DVD-a 

sudjelovali su kao tehničko osoblje. 

Asim Čabaravdić 

Skupština DVD-a Svetvinčenat 

Na ovogodišnjoj skupštini Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva Svetvinčenat, 

zapovjednik DVD-a Dalibor Živolić 

u svom je izvještaju o radu istaknuo da 

podaci Javne vatrogasne postrojbe Pula 

govore da je lani na području Općine 

Svetvinčenat zabilježeno ukupno sedamnaest 

vatrogasnih intervencija. Od toga 

je bilo na otvorenom prostoru 13 požara, 

dvije tehničke intervencije te dva izvida. 

Od 13 požara na otvorenom tri su bila 

na objektima i deset požara otvorenog 

prostora, pri čemu je bila zahvaćena površina 

na području općine 7,87 ha. DVD 

Svetvinčenat sudjelovalo je i pomoglo pri 

gašenju tri požara na kojima je odrađeno 

18 radnih sati, te još sedamnaest sati na 

tri manja požara. Društvo je lani odradilo 

ukupno 56 radnih sati s time da je na 

području općine imalo trideset i pet sati 

gašenja i saniranja požarišta i još dvadeset 

i jedan odrađeni sat na velikom požaru 

između Barbarige i Peroja. 

Tijekom razdoblja povećane opasnosti 

od požara članovi Društva organizirali 

su ophodnju u sklopu programa 

prevencije i sprječavanja požara. Od 1. 

lipnja do 1. rujna vršena je ophodnja 

svake subote i nedjelje s jednim vozilom 

i dva vatrogasca, te je tijekom tog perioda 

zabilježena jedna intervencija. 

U programu rada za ovu godinu 

predviđena je, uz ostalo, redovita obuka 

i doškolovanje dijela članova, a obavit će 



se i liječnički pregledi. Isto tako DVD će 

se angažirati na pripremama za sudjelovanje 

na Kupu 4. rijeke 2008. godine u 

Karlovcu, organizirati sportske aktivnosti 

i raditi na jačoj promociji DVD-a. Velika 

će se pozornost posvetiti preventivnim 

aktivnostima (posebice motrenju, dojavi 

i ophodnji otvorenog prostora tijekom 

sezone 2008.). 

A. Čabaravdić 

30 godina DVD-a Medulin 

Dobrovoljno vatrogasno društvo 

Medulin svečanom je sjednicom 

15. ožujka obilježilo tridesetu obljetnicu 

svoga rada. Prema nekim saznanjima 

dokumenti u bečkim arhivima potvrđuju 

da je još daleke 1900. godine u Medulinu 

djelovalo dobrovoljno vatrogasno društvo, 

no vjerodostojni podaci o tome još 

nisu pribavljeni. U novije je doba grupa 

entuzijasta osnovala 1. veljače 1978. 

novo dobrovoljno vatrogasno društvo, 

a okosnicu su činili profesionalni vatrogasci 

kojima su se pridružili i drugi mladi 

ljudi. Nakon uobičajene obuke položili 

su vatrogasni ispit, a onda je nabavljeno 

kombi vozilo i tako su medulinski vatrogasci 

započeli djelovati pod okriljem ondašnje 

Mjesne zajednice Medulin. 

Novo je razdoblje u postojanju i djelovanju 

DVD-a Medulin bez sumnje počelo 

nakon osnivanja općine Medulin, pa 

je DVD Medulin prerastao u DVD općine 

Medulin. U njemu ima i pristupaju 

mu ljudi iz svih naselja općine Medulin. 

Sada u Društvu djeluju 42 vatrogasca 

s položenim vatrogasnim ispitom i liječničkim 

pregledom. Prosječna je starost 

članova Društva 41 godina. Trenutno 

kandidata za članstvo ima 7 ( sve su to 

mladi ljudi do 30 godina starosti, ali tu 

je i 13 mladića od 16 do 18 godina, koji 

su se već istakli na Državnom prvenstvu 

u Jastrebarskom osvojivši brončanu medalju. 

Uz redovite članove tu je još 60 

podupirućih. 

DVD Medulin ima solidnu tehniku 

i opremu: cisternu Steyer, TAM 150 posuđen 

od JVP Pula, defender, SCAM i 

kombi VW transporter. Lani su članovi 

DVD-a sudjelovali na 14 požara i utrošili 

488 sati. Tijekom brojnih intervencija 

spašavali su utopljenike, turiste s otoka 

zbog olujnog nevremena, sudjelovali u 

dvije tehničke intervencije, te su čistili 

šume na Vižuli i Kamenjaku. Medulinski 

vatrogasci su dovozili vodu za divljač i 

sudjelovali kao suci na Konjičkom državnom 

prvenstvu. Samo na izravnom 

djelovanju utrošili su 866 sati. 

Ekipe DVD-a sudjelovale su na županijskim 

i državnim natjecanjima. U 

2007. godini ispit za zvanje vatrogasac 

položilo je 12 članova, a nizom aktivnosti 

realiziran je i preventivni program 

edukacije stanovništva na zaštiti od požara. 

U okviru Društva veoma je zapaženo 

djelovanje članova- ronioca koji 

već godinama vrlo uspješno sudjeluju u 

ekološkim akcijama čišćenja podmorja. 

U Istri i ostalim hrvatskim županijama, 

ali i izvan Hrvatske, DVD Medulin 

je već petu godinu poznat kao organizator 

Međunarodnog natjecanja vatrogasaca s 

terenskim vozilima. Premda je riječ o vatrogasnom 

natjecanju, njega izvan svega 

karakterizira ugodno i prijatno druženje 

domaćih i stranih vatrogasaca, tako da je 

to već postala jedna od najpoznatijih međunarodnih 

vatrogasnih manifestacija. 

DVD Medulin je u protekla tri desetljeća 

uspostavio i suradnju s više vatrogasnih 

društava u Istarskoj županiji 

te s nekima iz šireg područja Hrvatske i 

društvima iz Slovenije (Sežana, Postojna, 

Rakek), zatim Austrije, Njemačke, Italije 

i Češke. S nekima od njih uspostavljena 

je suradnja u teškim godinama Domovinskog 

rata, kada su posebice od austrijskih 

i njemačkih kolega primili dragocjene 

donacije. 

Unatoč vrijednim uspjesima na različitim 

područjima djelovanja tijekom 

30 godina postojanja, DVD Medulin 

spada u ona rijetka istarska dobrovoljna 

vatrogasna društva koja još uvijek nemaju 

svojih prostorija za okupljanje kao 

ni spremište za vozila i tehniku. Društvo 

sada raspolaže samo unajmljenom nadstrešnicom 

u autokampu Medulin, a taj 

prostor lociran je neposredno uz more i 

prokišnjava. Već je odlukom općine Medulin, 

u medulinskom predjelu Mukalba, 

određena lokacija za gradnju vatrogasnog 

doma, no kada će biti realiziran taj 

projekt još uvijek je samo velika nepoznanica. 

Članovi DVD-a Medulin ipak 

se nadaju da će uskoro doći vrijeme, pa 

će i oni dobiti već godinama željeni vatrogasni 

dom. Na skupštini DVD-a više 

je zaslužnih članova dobilo priznanja za 

uspješan rad. 


Pulski vatrogasci 

darovali kombi 

Zahvaljujući pulskim vatrogascima 

pulska stanica Gorske službe spašavanja 

bogatija je za kombi vozilo marke 

Fiat Ducato koje im je darovala Javna 

vatrogasna postrojba Pula. Svečana primopredaja 

obavljena je u dvorištu pulske 

Javne vatrogasne postrojbe. Svečanosti 

su bili nazočni županijski zapovjednik 

i saborski zastupnik Dino Kozlevac, zapovjednik 

JVP-a Pula Klaudio Karlović 

i predstavnici lokalnih vlasti te šestero 

pripadnika pulske stanice GSS-a. 

Darovano vozilo itekako će povećat 

mobilnost dvadesetak pripadnika Pulske 

stanice GSS-a u raznolikim akcijama traganja 

i spašavanja ljudi. 

- Gorska služba spašavanja važan je 

dio županijskog sustava za zaštitu i spašavanje. 

Služba se posljednjih godina 

znatno razvila, ali im je nedostajalo adekvatno 

vozilo. Za rješavanje problema 

mobilnosti GSS-a našli smo »vatrogasno« 

rješenje darovanjem rabljenog 



kombi vozila. Iskreno se nadam da će im 

ono što manje trebati, rekao je županijski 

vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac. 

Pročelnik Pulske stanice GSS-a 

Mladen Nikšić (na slici sa zapovjednikom 

Karlovićem ispred darovanog 

vozila) pohvalno je govorio o suradnji 

istarskih vatrogasaca i Gorske službe 

spašavanja. 

(ač) 

Deseti rođendan 

DVD-a Ližnjan 

Na izbornoj Skupštini Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva Ližnjan, 

održanoj 14. ožujka, obilježen je deseti 

rođendan Društva koje danas broji 48 

članova, od kojih su 6 časnika, 3 dočasnika, 

27 ispitanih vatrogasaca, 3 voditelja 

vatrogasne intervencije, 3 školovana vozača 

s državnim ispitom i 6 podupirućih 

članova. U sastavu DVD-a je i 11 članova 

vatrogasne mladeži od 12 do 16 godina, 

te 36 djevojčica i dječaka od 6 do 12 godina. 

DVD Ližnjan lani je zabilježio 

ukupno 11 intervencija od kojih devet 

na otvorenom, te dvije tehničke intervencije 

izvlačenja vozila koja su sletjela 

s ceste. Ližnjanski vatrogasci sudjelovali 

su u gašenju borove šume, trave i niskog 

raslinja na području medulinske općine. 

Sveukupno na gašenju spomenutih 

požara provedeno je 548 sati. Osim ophodnje 

i dežurstva realizirano je niz 

drugih aktivnosti. 

U 2008. planira se okupljanje aktivnih 

članova početkom travnja i uvježbavanje 

rada s vatrogasnim vozilima, pripremanje 

za sudjelovanje na vatrogasnim 

natjecanjima u Županiji i izvan nje te 

izrađivanje plana dežurstava i ophodnje 

u vrijeme pojačane zaštite od požara. 

Uz već naručene kombinezone, nabavit 

će se i neophodna vatrogasna oprema, 

a Društvo će s udrugama iz općine sudjelovati 

u čišćenju priobalja, obale i 

naselja. U planu je i rad na povećavanju 

broja članova Društva, posebice mladeži 

od 12 do 16 godina. 

Ukoliko bude organiziran tečaj za 

zvanje vatrogasca, vatrogasnog dočasnika 

i časnika, svi članovi koji ispunjavaju 

tražene uvjete uputit će se na tečaj, 

a bude li sredstava, jedan član uputit će 

se u školu za vozača vatrogasnog vozila. 

Također, obavit će se i liječnički pregled 

za sve članove. 

Povodom 10. obljetnice DVD-a više 

članova društva primilo je zaslužna priznanja. 

Na fotografiji detalj sa Skupštine 


Petnaest godina Vatrogasne 

zajednice Istarske županije 

Za 2007. najtežu i najtragičniju godinu 

za hrvatsko vatrogastvo treba reći 

ne ponovila se nikad više, ali izvući i pouku 

da mi u našem budućem radu moramo 

još više ulagati u sigurnost naših 

vatrogasaca. Isto tako, moramo nastojati 

učiniti sve da se Kornatska tragedija nikad 

ne ponovi, istaknuo je na skupštini 

Vatrogasne zajednice Istarske županije 

(održanoj u Pazinu, 17. ožujka 2008.) 

njen predsjednik Valter Drandić. 

U izvještaju o radu Zajednice u 2007. 

godini Drandić je posebno naglasio da 

D. Kozlevac 

Istra ima 1.100 osposobljenih vatrogasaca 

(236 profesionalna i 809 dobrovoljna 

vatrogasca, 70 sezonaca i ročnika 

te 60 pripadnika Hrvatskih šuma) sa 168 

vozila, organiziranih u sedam javnih 

vatrogasnih postrojbi i 31 dobrovoljno 

vatrogasno društvo, koji su spremni, 

zajedno s vatrogasnim službama u gospodarstvu 

(Uljanik, Nacionalni park 

Brijuni, Zračna luka Pula i Bina-Istra) za 

intervenciju u bilo kakvoj nesreći koja. 

Centralizacija vatrogastva pogubna 

Stoga u ovoj 2008., kada obilježavamo 

15. obljetnicu osnivanja Vatrogasne zajednice 

Istarske županije, slobodno se 

može ustvrditi da su tijekom 15 godina 

učinjeni izuzetno veliki koraci u istarskom 

vatrogastvu, da je promijenjena 

slika cjelokupnog sustava koji je bio gotovo 

pred kolapsom nakon poznate centralizacije 

na razini MUP-a. Vatrogastvo 

u Istri je nakon preuzimanja potpune odgovornosti 

za vatrogastvo od strane općina, 

gradova i Županije doživjelo pravi 

procvat upravo onako kako to žele naši 

građani u regiji, koja je po mnogo čemu 

na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj. 

Naše je vatrogastvo jedna od djelatnosti 

koja je sigurno najbolje organizirana, a 

po nekim smo ocjenama dostigli stupanj 

koji nemaju i mnoge evropske regije. 

Vatrogasci nisu odgovorni za tragediju 

na Kornatu 

Valja ipak naglasiti da se pravo stanje 

u vatrogastvu vidi kada se dogode nesreće, 

pa o njemu čak govore i oni koji 

nemaju pojma o tome kako sustav funkcionira 

i koje su mu zadaće ili čak sude 

za ono što radimo. Stoga s ovog mjesta 

želim uputiti poruku podrške zapovjedtravanj 



niku Draženu Slavici da izdrži sve ono 

što mora izdržati da bi dokazao da je vatrogastvo 

organiziran sustav te da je i u 

tragediji koja se zbila na Kornatima, najmanja 

odgovornost i najmanja greška na 

vatrogascima. Jer, oni su išli na intervenciju, 

kao što čine uvijek kada izbije bilo 

koji požar, i dogodila se nesreća. Umjesto 

da svi u tome budemo solidarni i izvučemo 

prave pouke i poruke, mjesecima 

smo se, prvi put javno o tome govorim, 

morali boriti protiv vjetrenjača, protiv 

onih koji su željeli iskoristiti tu priliku 

da unište hrvatsko vatrogastvo. U tome 

oni nisu uspjeli, a velika je zasluga i ove 

naše organizacije u Istri, koja je prva nesebično 

pružila pomoć svojim kolegama 

u Šibeniku, potvrđujući i na taj način 

da smo kao vatrogasni sustav sposobni 

i kvalitetno organizirani te spremni ispuniti 

sve teške zadaće koje vatrogasce 

očekuju. 

Govoreći o stručnom osposobljavanju 

istarskih vatrogasaca, Drandić je 

rekao da je i ove godine uspješno nastavljena 

izobrazba i upravo se školuje već 

druga generacija vatrogasaca u Visokoj 

školi za sigurnost u Pazinu (u veljači 

su upisali četvrtu godinu studija). Isto 

tako, uspješno je organizirana i obuka 

novoprimljenih i sezonskih vatrogasaca. 

U Istri je u tijeku i nadogradnja instaliranog 

sustava videonadzora otvorenog 

prostora, pa je Istarska županija jedina 

hrvatska regija pokrivena takvim sustavom. 

Koliko vrijedi pokazalo se i u 

brzini intervencija istarskih vatrogasaca 

tijekom prošlogodišnje protupožarne sezone. 

V. Drandić 

Služba zaštite od požara u Vatrogasnoj 

zajednici 

Pri Vatrogasnoj zajednici ustrojena 

je učinkovita služba zaštite i spašavanja 

i ostvareni su kvalitetni pomaci u informiranju 

kroz list Istarski vatrogasac, web 

stranice te monografiju o istarskom vatrogastvu 

koja je u pripremi. Podnoseći 

Izvještaj o vatrogasnim intervencijama po 

vatrogasnim područjima Dino Kozlevac, 

županijski vatrogasni zapovjednik, rekao 

je da su istarski vatrogasci lani intervenirali 

2.357 puta, što je 22 posto više nego 

prethodne godine, međutim protupožarnih 

je intervencija bilo samo jedan 

posto više. Istodobno, za tridesetak posto 

porastao je broj tehničkih intervencija, a 

čak za 53 posto broj intervencija u prometnim 

nesrećama (ukupno 177). Opao 

je broj požara na dimnjacima te na stambenim 

i gospodarskim objektima, dok 

se broj požara na otvorenom prostoru 

povećao za desetak posto, ali je izgorjelo 

manje površine nego godinu ranije. U 

devet intervencija požara na otvorenom 

u gašenju su sudjelovale zračne snage i to 

devet puta kanader i dva puta helikopter. 

U nekim je intervencijama, točnije akcijama 

traganja i spašavanja, vrlo aktivno 

sudjelovala Gorska služba spašavanja. 

Izgorjela površina pretprošle godine 

je iznosila 0.98 hektara po jednoj intervenciji, 

a lani 0.6 hektara, tj. gotovo pola 

hektara, i ako se ima u vidu da se ocjena 

uspješnosti sustava EU i Kanade uzima 

po kriteriju do 3,5 hektara izgorjele površine, 

onda podaci zorno potvrđuju 

da su istarski vatrogasci bili učinkoviti. 

Osvrćući se na slučaj zapovjednika Slavice, 

Kozlevac je istaknuo ocjenu istarskih 

vatrogasaca da Slavica nije kriv, jer 

je zapovijedao onako kako bi to učinile 

kolege u Istri i na drugim hrvatskim područjima. 

Posao vatrogasaca izravno je 

povezan s opasnostima, i ranjavanjem 

i smrću i to treba imati u vidu, a nema 

sumnje da treba dalje izgrađivati sustav 

vatrogastva, kako u taktičkom tako i u 

tehničkom pogledu te u pogledu opremljenosti 

opskrbiti gasitelje adekvatnom 

odjećom i obućom. 

Kozlevac je podsjetio da su lani ozlijeđena 

četiri gasitelja od kojih je jedan 

od njih, Leo Radojković, pretrpio teže 

ozljede, ali na sreću uspješno se oporavlja. 

Kao posebno teške Kozlevac je 

istaknuo tri lanjske intervencije: požar 

kod Kanegre, kada je bilo ugroženo turističko 

naselje i moralo se evakuirati 

3-4 tisuće ljudi, te dva istodobna požara, 

također u blizini turističkih naselja kod 

Peroja i u Rovinju (bivša Monsena). Tada 

je bio samo jedan Kanader na raspolaganju, 

ali su ti najteži zadaci uspješno 

obavljeni i nitko u tim velikim požarima 

nije stradao. I u slučaju s požarom turskog 

broda istarski su vatrogasci također 

uspješno obavili svoj dio posla. No, iako 

se takav požar, kako je primijetio Kozlevac, 

vjerojatno događa samo jednom u 

životu vatrogasca, taj je slučaj potaknuo 

istarske vatrogasce da si postave zadatak 

opremanja i osposobljavanja za protupožarne 

intervencije na moru i na vodi, tj. 

da treba osigurati plovila i adekvatnu organizaciju. 

Jedan od najvažnijih zadataka 

za ovu godinu je i nabava osobne zaštitne 

opreme za svakog vatrogasca. 

Godišnji izvještaj Službe zaštite i 

spašavanja koja pri županijskoj Vatrogasnoj 

zajednici djeluje već treću godinu, 

podnio je njen voditelj Denis Stipanov. 

Sporazumi o djelovanju Službe, potpisani 

su s gotovo svim jedinicama lokalne 

samouprave i očekuje se da će to ove godine 

biti realizirano i s preostalim općinama 

(Žminj i Sveti Lovreč). Po prvi put 

je za Istarsku županiju, odnosno za jedinice 

lokalne uprave i samouprave izrađen 

petogodišnji plan navabe opreme zaštite 

i spašavanja sukladno preporukama EU. 

Stipanov je najavio za ovu godinu niz pokaznih 

vježbi o evakuaciji iz škola, što je 

potaknuto požarom u pulskoj školi Veli 

Vrh, te rujanske Dane zaštite i spašavanja 

u Puli. Nakon već uspostavljene dobre 

suradnje s Gorskom službom spašavanja 

te županijskom organizacijom Hrvatskog 

Crvenog križa, dogovara se suradnja i s 

Ronilačkim savezom Istarske županije, 

obznanio je Stipanov. 

Izvješće Nadzornog odbora podnio 

je predsjednik Lino Dobrila, a Skupštinu 

istarskih vatrogasaca pozdravili su pazinski 

gradonačelnik Neven Rimanić, 

vatrogasni zapovjednik Primorskogoranske 

županije Slavko Gauš, predsjednik 

Sindikata Istre i Kvarnera Bruno 

Bulić, koji je zadovoljno istaknuo da za 

sve vatrogasce u Istri vrijedi jedinstveni 

kolektivni ugovor, te načelnik Hrvatske 

vatrogasne zajednice Željko Popović. 

Uz pohvale istarskim vatrogascima na 

svemu postignutom, Popović je istaknuo 

da se sve to ne bi postiglo da je vatrogastvo 

ostalo u ranijem centraliziranom 

sustavu. I dalje treba poboljšavati sustav 

financiranja vatrogastva te se zalagati 

za donošenje Zakona o vatrogastvu, što 

je već neko vrijeme otežano uslijed nesuglasica 

oko vatrogasnih nadležnosti s 

Državnom upravom za zaštitu i spašavanje. 



Ž. Popović 

Načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice 

naglasio je da su se istarski vatrogasci 

prvi uključili u pružanju pomoći 

kolegama Šibensko-Kninske županije, 

dodavši da i Hrvatska vatrogasna zajednica 

dijeli stavove koje su istarski vatrogasci 

iznijeli o Kornatskoj tragediji, 

posebice o onom lošem što je učinjeno 

zapovjedniku Slavici kao i svim onim 

negativnim konotacijama. Popović je 

izrazio zadovoljstvo da Istra aktivno djeluje 

i u Kampu Vatrogasne mladeži u Fažani, 

koji veoma uspješno djeluje i očekuje 

se da će tako biti i narednog ljeta. 

Dino Kozlevac je na kraju Skupštine 

izvijestio da su napokon, nakon što je 

hrvatska Vlada to odobrila koncesionaru 

BINA-Istri, sva vatrogasna vozila oslobođena 

plaćanja tunelarine i cestarine na 

Istarskom ipsilonu, kao što su oduvijek 

bila oslobođena plaćanja na svim hrvatskim 

autocestama, ali na Ipsilonu je to 

donedavno vrijedilo samo za odlaske na 

intervencije. 

Asim Čabaravdić 

Osigurati zaštitnu odjeću i 

obuću sukladno s propisima 

Protekla je godina odrađena kako treba 

i sukladno s mogućnostima, ali 

bi ove 2008. trebalo doći do poboljšanje 

rada. Društvo trenutno ima 43 člana, 

no ako se ostvare utvrđeni programski 

zadaci, a to je prije svega uključivanje 

mladeži u Društvo, onda će to zahtijevati 

i proširenje Vatrogasnog doma, točnije 

spremišnog prostora. Također, za novoprimljene 

članove je potrebno osigurati 

zaštitnu odjeću i obuću u skladu s postojećim 

propisima, istaknuo je na redovnoj 

godišnjoj skupštini Društva predsjednik 

Roberto Kmet. 

Tijekom 2007. godine članovi 

Društva sudjelovali su na ukupno 12 intervencija 

i to na požarima, te 10 puta na 

osiguranjima. Na požarima otvorenog 

prostora učestvovalo je 86 članova, a 

osim aktivnog učešća u gašenju požara, 

vršili su i dodatno osiguranje požarišta. 

Najvažnije prošlogodišnje intervencije 

bile su u Galižani kod benzinske postaje, 

Pineta, Štinjan i Batvači, a najzahtjevnije 

kod Autokampa Pinet na području između 

općine Fažane i grada Vodnjana, 

te kod Batvači-Dragonere. 

Prema planu motrenja, ophodnje 

i dojave, članovi Društva vršili su ophodnje 

područjem grada Vodnjana, 

prema Planu dostavljenom Područnoj 

vatrogasnoj zajednici Pula, i to zajedno 

s pripadnicima DVD-a Peroj. Ophodnja 

je realizirana tako da je svako društvo vršilo 

ophodnju po jedan tjedan. Prosječno 

svakodnevno u ophodnji su bila 3 vatrogasca 

u vremenu od 10,00 do 18,00 sati. 

U razdoblju povećane opasnosti od 

požara, u periodu od 15. lipnja do 15. 

rujna 2007. godine u prostorima Društva 

bila je ostvarena i dislokacija pripadnika 

JVP Pula, čime se povećala zaštita, a i 

brzina izlaska na intervenciju, kako na 

području grada Vodnjana tako i na području 

djelovanja JVP Pula. 

Prošle godine članovi Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva vršili su i osiguranja 

javnih skupova i manifestacija na području 

grada Vodnjana i to na proslavi 

Svete Foške u Batvačima, kod proslave 

Blagdana Svetog Blaža, za maskenbal, 

na manifestaciji Iskrice, proslave Ivanje, 

na Smotri maslinovog ulja i vina na Narodnom 

trgu, na osiguranju Bayker-a, na 

Bumbarskoj fešti i proslavi Dana Grada, 

a sudjelovali su i na čišćenju okoliša. 

U protekloj je godini Područna vatrogasna 

zajednica Pula dodijelila novo 

vozilo tipa SCAM, dok je DVD Pula doniralo 

kombi vozilo za prijevoz vatrogasaca. 

Uz ova dva, Društvo raspolaže i s 

vozilom Lada Niva. 

(ač) 

Društvu neophodan 

vatrogasni dom 

Dobrovoljnom vatrogasnom društvu 

Pula, koje je utemeljeno daleke 

1950. godine, neophodno je potreban Vatrogasni 

dom, jer sadašnji prostori koje 

Društvo koristi nalaze se na dvije lokacije 

što nam otežava rad i nisu adekvatni za 

provođenje naših aktivnosti niti za sam 

razvoj društva. Premda smo taj problem 

više puta isticali, ni do danas ga nismo 

uspjeli riješiti. Stoga ćemo se u idućem 

razdoblju morati još više angažirati i u 

suradnji s Gradom konačno doći do rješenja. 

Naravno, nećemo prihvatiti nikakvu 

dislokaciju iz gradske sredine, jer mi 

u društvu imamo članove svih naraštaja 

od 7 pa do 77 godina starosti. Nama 

treba Dom koji će biti lociran u gradu, 

tj. na dohvatu svima. Podvlačim da smo 

mi dobrovoljni vatrogasci, da živimo i 

radimo sukladno s principima poštenja, 

dobrovoljnosti, odricanja, žrtvovanja i 

davanja sebe kada je to potrebno, a pri 

tome ne tražimo plaću pa čak ni riječi 

zahvale za učinjeno. Poslovi s kojima se 

bavimo, a riječ je o humanitarnim i preventivno-operativnim 

aktivnostima, od 

izuzetne su vrijednosti za cjelokupnu zajednicu. 

Mi okupljamo odrasle, ali i djecu 

i vodimo brigu o njihovom stručnom 



osposobljavanju i usavršavanju na planu 

protupožarne zaštite. Isto tako, brinemo 

o opremljenosti vatrogasnom tehnikom 

i opremom i uvježbanosti vatrogasaca u 

gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine. 

Dakle radimo veoma potreban i koristan 

društveni posao nastojeći pri tom 

uključiti što veći broj građana, a posebno 

mladeži. Nedostatak Doma na itekako 

otežava kvalitetnu realizaciju naših bogatih 

programa rada, istaknuo je Petar 

Znahor, predsjednik DVD-a Pula, na godišnjoj 

skupštini Društva. 

DVD Pula danas ima 92 registrirana 

člana, od kojih je određeni broj novoprimljenih, 

dok je manji broj članova 

zbog neaktivnosti izbrisan iz evidencije. 

Na području preventivne zašite od požara 

organizirana su predavanja, obuka 

i školovanje za vatrogasca, dočasnika, 

KV vozača i vozača C kategorije, za što 

su mladi pokazali poseban interes. Lani 

je upućeno devet članova na školovanje 

za zanimanje vatrogasca i svi su uspješno 

savladali program. 

Osim članova DVD-a redovnoj godišnjoj 

skupštini prisustvovali su predstavnici 

lokalnih vlasti, Vatrogasne zajednice 

Istarske županije, JVP Pula, Vatrogasne 

postrojbe nacionalnog parka Brijuni te 

DVD-a Ližnjan, Medulin, Vodnjan, Fažana, 

Svetvinčenat, Bale i Privlaka. Nazočni 

su minutom šutnje odali počast 

poginulim vatrogascima u Kornatskoj 

tragediji. 

Prema prošlogodišnjem planu ophodnje, 

motrenja i dojave članovi društva 

svakodnevno su patrolirali rubnim dijelovima 

Pule odradivši gotovo pet tisuća 

sati od sredine lipnja do rujna. Uočili 

su 18 nedozvoljenih paljenja vatre, na 

požarima intervenirali 21 put te 37 puta 

na preventivnim vatrogasnim osiguranjima. 

Najzahtjevnije intervencije bile su 

na požarima kod Puntižele, autokampa 

Pineta kod Peroja te na području između 

Batvača i Dragonere. 

U godišnjem programu rada DVD-a 

Pula planirano je daljnje provođenje aktivnosti 

preventivne i operativne zaštite 

od požara na području grada. Operativni 

članovi društva koji nemaju ili im 

je isteklo uvjerenje o sposobnosti bit će 

upućeni na liječničke preglede, a izvan 

ljetne sezone obavljat će se praktični dio 

obuke te organizirati natjecanja. 

DVD Pula i dalje će učlanjivati djecu i 

mladež u društvo te upućivati starije članove 

na tečajeve osposobljavanja. Mjesec 

svibanj, kao i protekle godine, obilježit će 

promotivnim aktivnostima o zaštiti od 

požara i to kroz dijeljenje letaka, postavljanje 

plakata, a posebice isticanjem promotivnog 

materijala s protupožarnim 

porukama i sa sloganom Društvu neophodan 

vatrogasni dom. Za istaknuti rad 

i primjernu aktivnost dobilo je priznanja 

50-ak članova DVD-a Pula. 

(ač) 

Brodsko-posavska 

Skupština 

DVD Belajske Poljice 

Pred brojnim gostima održana je 52. 

godišnja izvještajna skupština DVDa 

Belajske Poljice. DVD broji ukupno 

87 članova, od kojih 17 operativnih, 23 

pričuvna, 35 podupirajućih, 12 počasnih 

članova, te 20-ak članova mladeži. Tijekom 

prošle godine uspješno su obavljane 

razne aktivnosti, među kojima i pokazna 

vježba gašenja požara učenicima Osnovne 

škole, proslava Dana sv. Florijana, sudjelovanje 

na proslavama DVD-a Siča i 

Belavići te nastupanje na natjecanjima 

diljem Hrvatske na kojima je osvojeno 

8 prvih mjesta i jedno treće. Prošle godine 

sudjelovali su na gašenju 12 požara 

od kojih 2 požara objekata i 10 šumskih 

požara. Uspješno je provedeno i školovanje 

članova pa je Društvo bogatije za 8 

vatrogasnih časnika 1. klase. U tekućoj 

godini planirano je odraditi sve preventivne 

i operativne mjere, sudjelovati 

na vatrogasnim natjecanjima, provjeriti 

ispravnost hidrantske mreže, školovati 

članove, izmijeniti krovište. Novost je da 

se DVD Belajske Poljice, zajedno s DVDima 

Barilović i Siča, izdvaja iz PVZ Duga 

Resa u novu VZO Barilović. 

Karlovačka 

Mladen Žilić 

VZO Generalski Stol 

Osnivačka skupština Vatrogasne zajednice 

općine Generalski Stol održana 

je 22. veljače 2008. godine. Njenom 

utemeljenju bili su nazočni prethodno 

izabrani zastupnici DVD-a Bukovlje i 

DVD-a Generalski Stol. Podloga osiguranja 

zajednice su Zakon o vatrogastvu, 

jasno izražena želja vatrogasaca i Odluka 

općinskog Poglavarstva. Do sada su oba 

društva djelovala u okviru VZ Duga Resa. 

Prema prihvaćenom Statutu, Zajednica 

je strukovna i humanitarna organizacija 

koja obavlja vatrogasnu djelatnost od 

interesa za Republiku Hrvatsku, Karlovačku 

županiju i općinu Generalski Stol. 

Osnovana je s ciljem promicanja, razvitka 

i unaprjeđenja vatrogastva i zaštite od 

požara i članica je krovne VZ Županije 

karlovačke. 

Zastupnici DVD-a su na Osnivačkoj 

skupštini izabrali vodstvo svoje Zajednice. 

Predsjednikom, s četverogodišnjim 

mandatom, je postao Vlado Radočaj, 

općinski donačelnik i dugogodišnji vatrogasac, 

a zamjenici predsjednika su 

Branko Skukan i Ivan Fudurić. Zapovjedništvo 

je povjereno Davoru Kriva- 



čiću, a njegov je zamjenik Igor Pavletić. 

Za tajnika je izabran Damir Kolić. 

U radu Skupštine, sudjelovali su 

Dragutin Foscio, zapovjednik Županijske 

VZ, Zdravko Jandrlić, načelnik 

Područnog ureda za zaštitu i spašavanje 

i Josip Zlatunić, predsjednik VZ Duga 

Resa. Uz dobre želje za uspjehom, gosti 

su istakli i odgovornost nove Zajednice 

prema operativnim i organizacijskim 

zadacima u nastupajućem mukotrpnom 

razdoblju za vatrogastvo. Karlovačka županija 

je zajednički protupožarni prostor 

za 91 dobrovoljno vatrogasno društvo i 

2 javne vatrogasne postrojbe koji u svim 

narednim iskušenjima moraju funkcionirati 

usklađeno i solidarno. Prošle godine 

županijski vatrogasci sudjelovali su 

u 688 intervencija. 

Na fotografiji detalj sa Skupštine VZO 

Generalski stol 

Ante Jozo Ramić 

Skupština 

DVD Belajske Poljice 

Pred brojnim gostima održana je 52. 

godišnja izvještajna skupština DVDa 

Belajske Poljice. DVD broji ukupno 

87 članova, od kojih 17 operativnih, 23 

pričuvna, 35 podupirajućih, 12 počasnih 

članova, te 20-ak članova mladeži. Tijekom 

prošle godine uspješno su obavljane 

razne aktivnosti, među kojima i pokazna 

vježba gašenja požara učenicima Osnovne 

škole, proslava Dana sv. Florijana, sudjelovanje 

na proslavama DVD-a Siča i 

Belavići te nastupanje na natjecanjima 

diljem Hrvatske na kojima je osvojeno 

8 prvih mjesta i jedno treće. Prošle godine 

sudjelovali su na gašenju 12 požara 

od kojih 2 požara objekata i 10 šumskih 

požara. Uspješno je provedeno i školovanje 

članova pa je Društvo bogatije za 8 

vatrogasnih časnika 1. klase. U tekućoj 

godini planirano je odraditi sve preventivne 

i operativne mjere, sudjelovati 

na vatrogasnim natjecanjima, provjeriti 

ispravnost hidrantske mreže, školovati 

članove, izmijeniti krovište. Novost je da 

se DVD Belajske Poljice, zajedno s DVDima 

Barilović i Siča, izdvaja iz PVZ Duga 

Resa u novu VZO Barilović. 

Mladen Žilić 

Koprivničko-križevačka 

Majstor od financija 

Bez dobro vođenog računovodstva 

u kojem glavnu ulogu igraju brojke, 

teško je zamisliti dobro poslovanje 

bilo koje firme, ustanove, organizacije. 

No, iza svekolikog posla s brojkama i 

gomilom papira, čovjek je koji radi profesionalno 

i odgovorno. A ako je posao 

koji se radi dio hobija i ljubavi onda su 

rezultati više nego dobri. Upravo takva 

je osoba samozatajni 51-godišnji Josip 

Krček, voditelj računovodstva u Javnoj 

vatrogasnoj postrojbi grada Koprivnice. 

Osim tog posla obavlja i dužnost tajnika 

DVD-a Koprivnica, poslove računovodstva 

za Vatrogasnu zajednicu Koprivničko-križevačke 

županije, a blagajnik je i 

NK Miklinovec. Na poslovima vatrogastva 

zaposlio se 1984. godine kao mladi 

ekonomski tehničar, koji je uz svoj profesionalni 

posao zavolio i vatrogastvo. Ima 

zvanje vatrogasnog časnika, a i njegova 

obitelj je vatrogasna. Supruga Nada član 

je DVD-a Koprivnica, a kćerka Ana i sin 

Ivan članovi su natjecateljske ekipe. Jožina 

velika ljubav je nogomet. 

Nogomet sam počeo igrati od malih 

nogu i aktivno sam igrao 15 godina u 

NK Miklinovcu, a danas sam blagajnik 

kluba koji će ove godine obilježiti 30. godišnjicu 

osnutka i rada, rekao nam je s 

ponosom Joža. Kako i ne bi kada je on 

bio inicijator i jedan od osnivača tog nogometnog 

kluba, koji se natječe u Drugoj 

županijskoj ligi i nalazi se na vrhu tablice. 

Držeći se izreka u zdravom tijelu 

zdrav duh, Joža se dva puta tjedno rekreira 

igrajući mali nogomet sa svojim 

prijateljima, naglašavajući da taj vid 

rekreacije održava fizičku kondiciju i 

smiruje napetost svakodnevnog posla. 

Svoj nutarnji mir nalazi i u svom malom 

voćnjaku s dvadesetak voćaka u okućnici 

svog doma u Koprivničkom naselju 

Miklimove. 

D. Rendić 

Zajednička skupština udruga 

žena i vatrogasaca 

brojnim poslovima vezanih za rad 

U Dobrovoljnog vatrogasnog društva 

Bakovčica sudjeluje i Udruga žena, 

pa stoga nije bilo neobično što su žene 

i vatrogasci zajednički održali godišnju 

Skupštinu. koja je okupila veliki broj 

članova, gostiju i uzvanika. Bila je to 54. 

Skupština DVD-a Bakovčica, a izvješće 

o radu podnijela je tajnica Društva 

Anita Gačan. Istaknula je niz aktivnosti 

provedene prošle godine, od natjecanja 

do sudjelovanja na raznim vježbama, 

Hodočašću u Mariju Bistricu i druge 

aktivnosti. Zdravko Gašparić, zamjenik 



gradonačelnika Koprivnice pozdravio je 

vatrogasce i pohvalio rad Društva. Njemu 

se pridružio i Ivan Golubić, predsjednik 

VZ Grada Koprivnice pohvalivši 

povećanje ovogodišnjeg proračuna VZ 

Grada Koprivnice za rad vatrogasnih 

društava na području grada. Bila je to i 

prilika da se uruče spomenice članovima 

za dugogodišnji rad. 

Skupština Udruge žena Bakovčica 

istakla je brojne zajedničke akcije koja 

spajaju ovu udrugu sa vatrogascima, te 

donijele plan rada za ovu godinu, koji 

se u mnogim segmentima veže sa ovogodišnjim 

planom rada vatrogasaca. Izvještaj 

je podnijela predsjednica Udruge 

žena Draženka Gačan. 

Na fotografiji detalj sa Skupštine u Bakovčicama 

D. Rendić 

Društvo koje prednjači 

Na 29. Skupštini DVD-a Štaglinec 

osim članova, predstavnika brojnih 

vatrogasnih društava, udruga koje djeluju 

u tom prigradskom naselju Koprivnice, 

bili su i predstavnici Županije i grada 

Koprivnice, VZ Koprivnice i ostali gosti 

i drugi. 

Predsjednik Društva Darko Gačan 

otvorio je Skupštinu i pozdravio nazočne, 

a tajnik Tomislav Golubić pročitao 

je izvješće o radu za 2007. godini. 

Zapovjednik Društva Dejan Lovrenčić 

izvijestio je o radu Zapovjedništva. 

Društvo je jedno od najaktivnijih u VZG 

Koprivnica. Uređeno je novo spremište 

i prostorije u potkrovlju, tijekom prošle 

godine započeli su izgradnju još jedne 

garaže i nadstrešnice čiji su radovi pred 

završetkom. Dogradonačelnica Koprivnice 

Vesna Želežnjak u svom govoru 

pohvalila je rad Društva kojeg čini trećina 

stanovništva Štaglinca te je obećala 

suradnju. Ivan Golubić upoznao je 

nazočne i s predstojećim zadacima koji 

stoje pred vatrogascima VZG-a, a predsjednik 

Savjeta vatrogasne mladeži HVZ 

Nikola Sočev zaželio je ekipama DVD 

Štaglinec što bolji plasman na Državnom 

natjecanju. U radu Skupštine sudjelovao 

je i dogradonačelnik Koprivnice Zdravko 

Gašparić i županijski zapovjednik Slavko 

Tucaković. 

Na fotografiji detalj sa Skupštine 

DVD-a Štaglinec 

D. Rendić 

Novi vatrogasni časnici 

prostorima DVD-a Koprivnica i 

U Javne vatrogasne postrojbe Koprivnica 

održani su ispiti za zvanje vatrogasnog 

časnika. Ispite je uspješno položilo 

24 vatrogasaca s protupožarnih područja 

gradova Koprivnice, Križevaca i Đurđevca, 

te iz Pitomače. 

Na fotografiji novi časnici članovi ispitne 

Komisije 

D. Rendić 

Prekvalifikacija vatrogasaca 

prostoru DVD-a Koprivnica započela 

je nastava za prekvalifikaciju 

U 

vatrogasaca koji nisu imali potrebnu 

stručnu spremu. Završetkom nastave osposobit 

će se za profesionalne vatrogasce. 

Polaznici su iz Koprivnice, Đurđevca, 

Križevaca, Grubišnog Polja, Pitomače 

i Bjelovara. 

Nastava, koja se sastoji od teoretskog 

i praktičnog dijela u trajanju od oko 650 

nastavnih sati, održat će se dijelom u 

Koprivnici i Đurđevcu, te u završnom 

dijelu u Zagrebu. 

Na fotografiji nastava za prekvalifikaciju 

vatrogasaca 

D. Rendić 

Bolje slaviti nego gasiti... 

... rekao je na jednom skupu potpredsjednik 

Hrvatskog sabora Josip Friščić 

logično obrazlažući kako je više obljetnica, 

druženja i vježbi, a manje požara 

najbolje što se može poželjeti svakom 

društvu. Sa 60 vatrogasaca na tisuću stanovnika 

u Hrvatskoj predvodi naša žu- 



panija, a slijedi Bjelovarsko-bilogorska s 

37, te Zagorska županija sa 24,5, dok su 

na začelju Zadarska s 3,44, Dubrovačkoneretvanska 

s 2,95, a posljednji je Grad 

Zagreb s 2,22 vatrogasca na tisuću stanovnika. 

U Županiji koja ima 151 dobrovoljno 

vatrogasno društvo i tri JVP-a ove će se 

godine obilježiti 13 jubileja dobrovoljnih 

vatrogasnih društava. Tako će DVD 

Virje i Novigrad Podravski proslaviti 

130 godina rada i postojanja. Vatrogasci 

Đelekovca obilježit će 120. godišnjicu, a 

115 godina rada DVD: Peteranec, Ždala, 

Gornja Rijeka i Raven. Aktivni 80-godišnji 

rad slavit će vatrogasci Miholjanca, 

Lepe Grede i Đurđica, dok će Sveti Petar 

Čvrstec obilježiti 70-godišnjicu, a Gornja 

Velika i Ferežani 50. godišnjicu rada i 

osnutka. 

- Svako društvo dobit će i potrebitu 

financijsku pomoć, a neka i novu opremu 

i vozila nabavljena vlastitim sredstvima i 

uz pomoć sponzora. Sve obljetnice obilježit 

će se na svečan način, što će biti 

ujedno i prilika da se zaslužnim članovima, 

simpatizerima i sponzorima uruče 

priznanja, rekao je predsjednik Vatrogasne 

zajednice Županije Marijan Kicivoj. 

D. R. 

Složnim radom uredili dom 

Složnim radom, zajedništvom i dobrom 

i mudrom organizacijom mnogo 

toga se može uraditi. Takav primjer je 

malo mjesto nadomak Križevaca Lemeš 

Križevački a glavni akteri ove priče vatrogasci 

su predvođeni iskusnim vatrogascem 

Ivanom Pečarićem čija je inicijativa 

bila da ponovno aktivira rad vatrogasaca 

u mjestu u kojem živi i čiji je dugogodišnji 

član, a profesionalno radi kao pomoćnik 

zapovjednika JVP Križevci. 

- Sakupio sam mlade ljude u akciji 

obnove Vatrogasnog doma. Radi se o nadogradnji 

postojećeg, već starog i trošnog 

objekta i njegovom saniranju krovišta, 

postavljanju nove fasade, dogradnji prostora 

za opremu, uređenju i opremanju 

velike dvorane opremom kao i prostora 

za rad, gradnji i opremanju novo izgrađene 

kuhinje, a nabavili smo i nova dvokrilna 

hrastova vrata za glavni ulaz, ponosno 

ističe Ivan, organizator i inicijator 

ovog velikog posla malog mjesta. 

Zanimljivo je da su se u radove na Vatrogasnom 

domu, uključili svi mještani, 

ne samo dobrovoljnim radom kojeg je 

bilo više od šest tisuća radnih sati, već i 

logističkom podrškom, odnosno svako 

domaćinstvo jednom ili više puta uključilo 

se u pripremanju hrane. 

- Otvorenjem Doma otvorit će se i 

vrata za novi već zamrli kulturni i ostali 

život našeg mjesta i naših vatrogasaca, 

rekla nam je tajnica Andreja Bukalović. 

Društvo je osnovao 1954. godine 

i ima 67 članova. Predsjednik Društva 

je Zdravko Martinčević, a zapovjednik 

Mario Martinčević. Društvo ima dvije 

A ekipe mušku i žensku koja u natjecanjima 

postiže zapažene rezultate. 

Na fotografiji s lijeva nadesno: Josip 

Kovač, Andreja Buklaalović, Mario Martinčević, 

Ivan Lepčić i Ivan Pečarić 

D. Rendić 

Nove garaže 

Na 98. redovnoj Skupštini DVD-a 

Sveti Petar Orehovec održanoj 15. 

ožujka, uz nazočnost članova predstavnika 

Općine VZ Koprivničko-križevačke 

županije predstavnika brojnih okolnih 



društava, Vatrogasnih zajednica, udruga 

i ostalih gostiju i uzvanika otvoreno 

je i nove vatrogasno spremište u kojem 

se sada nalazi vatrogasni kombi i dva navalna 

vozila. 

Bila je to prilika da s tajnikom društva 

Dragutinom Hendeljom razgovaramo o 

Društvu koje u ovom Kalničkom kraju 

aktivno djeluje s istim brojem članova 

koliko je staro Društvo. 

- Posebnu pozornost u radu Društva 

dajemo na rad natjecateljskih ekipa. 

Tako trenutno imamo šest ekipa koje su 

svojim dobrim radom opravdale naše 

povjerenje, a to su A i B muška ekipa, 

mladež muška i ženska od 12 do 16 godina 

kao i dječja muška i ženska ekipa od 

6 do 12 godina, ponosno kaže Dragutin i 

nadodaje kako se muška B ekipa plasirala 

na Državno natjecanje. Vatrogasno spremište 

koje je građeno u sklopu postojećeg 

Vatrogasnog doma smještenog u središtu 

mjesta pomogla je dijelom i Općina građevinskim 

materijalom, sponzori i posebno 

prijateljsko vatrogasno društvo iz 

Glashitena u Njemačkoj s kojima se već 

desetak godina aktivno surađuju. 

Ove godine planira se uređenje prostorija 

iznad vatrogasnog spremišta, te 

adaptacija starog Vatrogasnog doma, a 

očekuju veću pomoć Općine koja im do 

sada nije bila previše darežljiva, pa ni u 

predviđenim Zakonskim okvirima, informirao 

nas je Dragutin Hendelja. 

Na fotografiji spremište DVD-a Sveti 

Petar Orehovec 

D. Rendić 

Dobar i kvalitetan rad dobro 

se i nagrađuje 

Vatrogasna zajednica grada Koprivnice 

okuplja slijedeća društva: Bakovčice, 

Reka, Starigrad, Draganovec, Jagnjedovac, 

Koprivnica, Štaglinec, DVD 

Podravaka, DVD Bilokalnik, DVD Željezničar 

i JVP Koprivnicu i ukupno ima 

oko 1500 članova, što znači da je svaki 

22 stanovnik Koprivnice član jednog od 

nabrojenih društava. Na ćelu VZ Koprivnice 

je Ivan Golubić, koji tu zajednicu 

vodi kao dobar domaćin i organizator 

nastojeći da svi segmenti rada i djelovanja 

budu dobri i još bolji. Takav rad nije 

ostao nezapažen pa je ove godine VZ 

grada dobila i više sredstava koja će se 

namijeniti za nabavku potrebne opreme, 

novog zapovjednog vozila, svečanih vatrogasnih 

uniformi i ostalo. 

- To je svakako priznanje za naš rad, 

a sredstva će se raspodijeliti društvima 

ovisno o njihovim programima rada i 

angažiranju. Kada je riječ o aktivnostima 

svakako treba izdvojiti rad DVD-a Draganovec 

i Bakovčice. Posebno moram 

istaknuti više nego dobru suradnju s 

gradom a posebno s gradonačelnikom 

Zvonimirom Mršićem, rekao nam je 

predsjednik Golubić i nadodaje: “Ove 

godine očekuju nas brojna natjecanja, a 

odlukom Predsjedništva svaka natjecateljska 

ekipa dobiva po natjecanju 500 

kuna. Tako ćemo ove, kao i proteklih godina 

financijski i organizacijski sudjelovati 

i na održavanju Memorijalnog natjecanja 

Stjepan Paša, koji je prošle godile 

okupio više stotina natjecatelja, a tako će 

biti i ove godine. Bit ćemo angažirani i 

na Kupu Starigrada koji također okuplja 

veliki broj natjecatelja, istaknuo je Ivan 

Golubić. Osim ovih već tradicionalnih 



natjecanja ove godine na Državnom natjecanju 

sudjelovat će devet ekipa iz VZ 

grada. Planom rada za ovu godinu predviđeno 

je i održavanje nastave za vatrogasna 

zvanja od kojih su neki već održani. 

Posebna pažnja posvećuje se radu 

s vatrogasnom mladeži koje će predstavnici 

i ove godine boraviti u Kampu Hrvatske 

mladeži u Fažani. 

Na fotografiji Ivan Golubić, predsjednik 

VZ grada Koprivnice 

D. Rendić 

Novi članovi 

prostorijama Dobrovoljnog vatrogasnog 

društva Koprivnica održa- 

U 

na 134. Skupština. Osim članova ovog 

našeg najstarijeg društva prisutni su bili i 

prijatelji vatrogasci iz Domžale Mesto iz 

Slovenije, Mirjana Futač predstavnik Vatrogasne 

zajednice Županije, predsjednik 

Vatrogasne zajednice grada Koprivnice 

Ivan Golubić, zapovjednik Javne vatrogasne 

postrojbe Koprivnice Slavko Tucaković 

te uzvanici. Nazočne je pozdravio 

predsjednik Društva Nikola Sočev, a Izvještaj 

o radu u protekloj godini podnijela 

je tajnica Nikolina Sočev. U planu rada 

posebna će se briga ove godine posvetiti 

radu s mladeži, natjecanju, akcijama na 

protupožarnim aktivnostima i stručnom 

obrazovanju članova posebno mladeži. 

Nakon pozdravnih riječi i dobrih želja za 

budući rada uručena su priznanja dugogodišnjim 

članovima, a primljena su i 24 

nova člana. 

Na fotografiji N. Sočev na Skupštini 

D. R. 

Krapinsko-zagorska 

Intervencije u 

Zagorju u veljači 

mjesecu veljači ove godine zagorski 

su vatrogasci intervenirali 125 

U 

puta. Od toga, 103 intervencije bile su 

na otvorenim prostorima, što znači da 

je bilo podosta požara koji se odnose na 

posljedice nestručnog spaljivanja korova. 

Dva su puta intervenirali u prometnim 

nesrećama i na 3 akcidentne situacije, 

te 14 požara na građevinama. Među 

njima veće intervencije bile su, primjerice, 

u Martinišću kod Zaboka, gdje su 

intervenirali pripadnici ZJVP Zabok te 

DVD-i Gubaševo i Zabok. U Oroslavju 

u Parku obitelji Prpić planuo je krov, a 

na intervenciju su pristigli i požar ugasili 

zagorski profesionalci zajedno s pripadnicima 

DVD-a Oroslavje i Slatina. U sanaciji 

požara kuće u Novoj ulici u Donjoj 

Stubici sudjelovali su pripadnici DVD-a 

Donja Stubica i zabočki profesionalci. 

ZJVP Zabok zajedno sa DVD-ima Čret 

i Krapinske Toplice zajedno su uspjeli su 

sanirati požar na gospodarskom objektu 

u Čretu kod Krapinskih Toplica, dok su 

profesionalci sami sudjelovali u saniranju 

prometne nesreće u Krušljevom 

Selu. Krapinski profesionalci također su 

imali podosta posla. Osim sanacije požara 

na otvorenom, u suradnji s pripadnicima 

DVD-a Đurmanec, sudjelovali su 

u sanaciji požara gospodarskog objekta 

u selu Hromec kod Đurmanca. U Žutnici 

su se u gašenju požara gospodarskog 

objekta profesionalcima iz Krapine 

pridružili i pripadnici DVD-a Krapina i 

Gornje Jesenje. 

D. Stulić 

Intervencije u Zagorju u 

ožujku 

mjesecu ožujku zabilježene su 42 

U intervencije ZJVP Zabok. Od toga 

broja, 12 se požara dogodilo na građevinama, 

12 požara na otvorenom prostoru, 

1 požar na prometnici te 14 tehničkih 

intervencija, od kojih su 2 tehničke intervencije 

u cestovnom prometu, 6 tehničkih 

intervencija na građevinama (2 

otvaranja stana, 3 ispumpavanja vode i 

1 spašavanje osobe iz šahta), 3 tehničke 

intervencije na otvorenom prostoru (3 

uklanjanja drveća s kolnika), te 3 tehničke 

intervencije – akcidenta (2 ispiranja 

kolnika, 1 skupljanje prolivene tekućine 

s kolnika). Uz to, vatrogasci su odradili i 

1 dovoz vode, a zabilježili su i dvije lažne 

dojave. 

D. Stulić 

Skupštine u Zagorju 

DVD Mače 

Izvješće o radu DVD-a Mače u prošloj 

godini na Skupštini održanoj u domu 

u Maču, članovima Društva i gostima 

podnijela je Gabrijela Klarić, zapovjednica 

Društva. Velika briga o mladima, 

česte vježbe i tečajevi osposobljavanja 

te posebna briga o preventivi, dokaz je 

da to društvo ispunjava sve svoje ciljeve. 

Veliki uspjeh DVD Mače postigao je na 

Županijskom natjecanju u Mihovljanu, 

na kojem je muško A odjeljenje izborilo 

pravo nastupa na Državnom natjecanju 

u Splitu ove godine. Dokaz brige o preventivi 

su i samo tri požara na području 

općine Mače. Od prošle godine u sklopu 

DVD-a Mače djeluju i Mačanske mažoretkinje 

koje su osnovane prošle godine 

u veljači. Mačansko društvo ove godine 

70 tisuća kuna sredstava, koje primaju 

od općinskih vlasti, utrošit će na nabavku 

potrebne opreme za sve veći broj mladih 

vatrogasaca. 

DVD Petrovsko 

Nove radne odore, opasači, cipele, 

izuzetno robustan Mitsubishi Pick 

Up te rabljeni TAM 125 T10, samo je 

dio opreme koje je to društvo nabavilo u 

prošloj godini», istaknuto je na Skupštini 

DVD-a Petrovsko. Društvo od prošle 

godine ima u svom sastavu 60 članova, 

od kojih u operativi aktivno djeluje njih 

38, pričuvnih je 7 te 10 mladih članova. 

Društvo iz Petrovskog posebno je zahvalno 

svom mještaninu Josipu Puhu koji 

(radi u Njemačkoj) je Društvu poklonio 

oko 200 metara novih vatrogasnih cijevi, 

univerzalne mlaznice, zaštitne rukavice 

i jakne za intervencije. Skupštinu su pozdravili 

Ivica Glas, predsjednik VZ KZŽ, 

Marijan Lovrenčić, zapovjednik JVP 

Krapina, gosti susjednih i prijateljskih 

društava te načelnik Općine Petrovsko 

Željko Presečki. 

DVD Gubaševo 

Društvo iz Gubaševog prošle je godine 

uspješno organiziralo natjecanje 

veterana i uspješno prikazalo svoju uvježbanost 

na sličnom natjecanju u Sloveniji. 

Društvo je bilo zaduženo i za organizaciju 

Kupa Grada Zaboka na kojem su sudjelovali 

sa seniorima B, a svoju su spretravanj 



mnost provjerili i na Memorijalu Kolarić 

u Varaždinu. Na izlučnom natjecanju u 

Velikom Trgovišću ostvarili su mogućnost 

nastupa na Županijskom natjecanju 

u Mihovljanu. Najviše smo ponosni na 

organizaciju kampa mladeži prošle godine, 

na kojem su se družila naša i djeca iz 

slovenskog društva Puconci, izdvojeno 

je između ostaloga na Skupštini DVD-a 

Gubaševo. Upravo briga za djecu njihov 

je veliki zadatak i ovaj kamp za djecu, 

sudeći po velikom veselju i razigranosti 

najmlađih, potvrda je da «na mladima 

svijet ostaje» i da su ovakvi kampovi izuzetno 

dobro rješenje za povećanje broja 

podmlatka. Zbog tog kampa DVD Gubaševo 

zahvaljuje se gradskoj upravi Zaboka 

i svim vodećim ljudima zagorskog 

vatrogastva. Osim natjecanja i druženja, 

članovi Društva obavili su i zadatke kao 

što su pregledi dimnjaka na području 

svojeg djelovanja, vodili brigu o spaljivanjima 

na otvorenim prostorima, održavali 

vježbe, od kojih ističu onu zimsku 

u prosincu, gdje su se posebno iskazale 

ženske članice društva, ne mareći za veliku 

hladnoću. 

DVD Zlatar Bistrica 

DVD Zlatar Bistrica ima dvije vatrogasne 

postrojbe s po 10 članova i svi 

su opremljeni s pripadajućom opremom 

za siguran izlazak na intervenciju, a također 

i 46 članova vatrogasne mladeži, 

rečeno je na redovitoj Skupštini toga 

društva. Osim toga, Društvo u svakom 

trenutku raspolaže s 20 članova u pričuvnom 

sastavu koje nadopunjava još 5 

počasnih. Na svojoj su skupštini posebno 

pohvalili žensku vatrogasnu mladež, 

koja je prošle godine na natjecanju u 

Mariji Bistrici osvojila 2. mjesto. Osim 

prošlogodišnjih 8 intervencija, Društvo 

intenzivno radi na edukaciji i uvježbavanju 

svih odjeljenja za buduća natjecanja, 

uređenju svojih prostorija, a za najmlađe 

i ove godine planiraju organizaciju boravka 

za njih u Kampu u Fažani. Osim 

mnogih predstavnika susjednih i prijateljskih 

društava, Skupštinu DVD-a Zlatar 

Bistrica posebno je pozdravio i Dražen 

Sinković, županijski zapovjednik. 

D. Stulić 

Mladi nastavljaju tradiciju 

humanosti 

Skupštini DVD Krapina što je održana 

7. ožujka bili su nazočni i članovi 

vatrogasnih organizacija susjedne Slovenije, 

gosti iz Grada Krapine na čelu s 

gradonačelnikom Josipom Horvatom, 

predstavnici policijske uprave, poduzeća 

i ustanova, gospodarstvenici i poduzetnici. 

Članovima DVD-a lijepe želje uputili 

su potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak i 

županica Sonja Borovčak koji zbog svojih 

obaveza nisu bili nazočni Skupštini. 

U prošloj godini članovi DVD Krapina 

sudjelovali su u 10 požarnih intervencija, 

radili na svom stručnom usavršavanju, 

uređivali vatrogasno spremište 

pomagali u kulturnim i sportskim manifestacijama 

u Gradu prošle godine. Jedna 

ekipa s vozilom sudjelovala je u gašenju 

požara na dubrovačkom području. 

Nakon nekoliko godina DVD Krapina 

je na Županijskom natjecanju nastupilo 

sa svojom ekipom Radilo se na čišćenju 

grada i pranju ulica uoči značajnih događanja. 

Pružana je pomoć u prijevozu 

vode i drugim uslugama kazao je u svom 

izvješću zapovjednik Mato Laginja. 

DVD Krapina ima 77 članova s 20 

pripadnika mladeži. Od odraslih svi su 

osposobljeni za intervencije, i školuju se 

za pojedine specijalnosti u vatrogastvu 

istaknula je tajnica Mirjana Tušek. 

Ova će godina biti u znaku nastavka 

stručnog osposobljavanja, rada s mladeži 

i uređenja vatrogasnog doma rečeno je 

u usvojenom programu rada i financijskom 

planu. 

Čestitke na uspješno obavljenim humanim 

zadacima za koje je danas osim 

vatrogasaca sve manje ljudi spremno, 

uputio je članovima DVD krapinski gradonačelnik 

Josip Horvat. Uvjeren da će 

mladi članovi prepoznati lijepu stranu 

humanosti spomenuo je dobru suradnju 

sa JVP grada što je garancija uspješnog 



preventivnog djelovanja i intervencija u 

kojima je potreban veći broj uvježbanih 

gasitelja. 

Ivica Glas predsjednik VZ KZŽ je 

istaknuo da niz generacija u ovom gradu 

vodi vječnu brigu za društvo i pojedinca 

, njihove živote i imovinu. 

O dobroj suradnji DVD i JVP grada 

govorio je zapovjednik Marijan Lovrenčić. 

Na skupštini su za rad i zalaganje 

dodijeljena su vatrogasna odličja: Davoru 

Šimuniću zlatna plamenica, Hinku 

Strahinecu i Zdravku Bolfeku srebrna 

plamenica, Miji Tušeku spomenica za 40 

godina rada i Marijanu Mužaru srebrna 

vatrogasna medalja. 

Mirko Golub, Zoran Gregurović, 

Goran Horvat i Alen Laginja dobili su 

diplome o završenom osposobljavanju 

za rad s izolacijskim aparatima. 

Na fotografiji detalj sa Skupštine u 

Krapini 

B.U. 

Ličko-senjska 

Godišnja skupština 

DVD-a Brinje 

DVD Brinje može se ponositi svojim 

postojanjem više od stoljeća. Dana 

15. ožujka održana je 113. Skupština kojoj 

su bili nazočni brojni prijatelji brinjskih 

dobrovoljaca iz različitih dijelova 

domovine. DVD Brinje broji ukupno 

116 članova različitih dobnih skupina. 

Brinjaci su ugostili 25 dobrovoljnih društava 

i JVP Zagreb. Kao član DVD-a Brinje, 

Skupštini je bio nazočan i načelnik 

Općine, Ivan Lokmer. 

Društvo je zadovoljno onim što se 

učinilo u prethodnoj godini, iako se čitav 

plan u potpunosti nije ostvario. Valja pohvaliti 

mušku i žensku ekipu uzrasta 6-8 

godina. Te dvije ekipe najmlađih prošlog 

su proljeća sudjelovali na natjecanju 

u Kerestincu i pokazali svoju brzinu i 

spretnost. U mjesecima zaštite od požara 

Društvo je zaposlilo tri sezonska vatrogasca. 

U sušnom periodu u suradnji s 

Općinom, prevozili su pitku vodu i redovito 

bili u ophodnjama. Društvo je 

zadovoljno odazivom svojih članova 

na požare. Tijekom 2007. Društvo je 43 

puta interveniralo (od kojih 37 požara) 

u prosjeku s 12 vatrogasaca na čelu sa 

zapovjednikom Milom Kušanićem i 

zamjenikom Stjepanom Perlićem. Van 

općine Brinje, vatrogasci su sudjelovali 

na mnogim požarima (Velebit, Udbina, 

Novalja...). U izvještaju zapovjednika 

izdvojen je požar u Letincu, nedaleko 

Brinja, koji je prijetio stogodišnjoj jelovoj 

šumi. Požar je trajao 36 sati, te je 

uspješno ugašen uz pomoć svih članova 

GVZ Otočac. 

Mladež DVD-a već godinama odlazi 

na kampiranje u Novalju. Kontinuirano 

se surađuje s OŠ u Brinju kako bi se djeci 

približio rad Društva i njegovih članova, 

značaj i odgovornost dobrovoljnih vatrogasaca. 

Tijekom 2007. godine, osam članova 

Društva završilo je tečaj za ispitanog vatrogasca 

u organizaciji GVZ Otočac, a 

planira se također održati i tečaj za časnike 

i dočasnike. Četiri člana su na školovanju 

za profesionalce u Zagreb. DVD 

Brinje od lani posjeduje novu Mazdu 

Pick up kao tehničko vozilo, ali trebat 

će mnogo novaca da bi se opremila potrebnom 

opremom. Vatrogasci su se susreli 

s poplavom velikih razmjera koja je 

zahvatila čitavu Općinu, trajala nekoliko 

dana i nanijela mnoge materijalne štete. 

Predstavljen je plan i program rada za 

2008. Među najvažnijim točkama je 

opremanje Mazde, ponovno zapošljavanje 

sezonskih vatrogasaca, organiziranje 

tečaja za časnike i dočasnike, održavanje 

vježbi, vatrogasna preventiva, u 

suradnji sa školom organiziranije obuke 

školske djece o protupožarnoj zaštiti. 

Na fotografiji M. Kušanić, zapovjednik 

i A. Javor, predsjednik 

Ante Javor 

Međimurska 

Skupština 

DVD-a MTČ-Čakovec 

DVD MTČ u 2007. maksimalno se 

preventivno angažiralo. Društvo 

danas broji 65 članova i članica, 46 člana 

ima završen tečaj za zvanje vatrogasac, 

4 dočasnika, 9 časnika, 3 časnika I. kl, 1 

VVČ i 2 VVČ I. klase. Muške „B“ ekipa 

nastupila je na Županijskom natjecanju 

i plasirala se na Državnom natjecanju te 

je nastupila na natjecanjima koja su se 

bodovala za 2. KUP HVZ-a. Nastupili su 

na 5. memorijalu bana Josipa Jelačića u 

Zaprešiću i osvojili 3. mjesto. 

Za spomenute dobre rezultate zaslužni 

su svi članovi društva na čelu s 

predsjednikom DVD-a Mijom Vurušić, 

a posebno su se istakli na operativnom 

radu: zapovjednik DVD-a Damir Novak, 

dozapovjednik DVD-a Zoran Kukolić, 

Stjepan Bernat, Stjepan Novak, Nenad 

Grabar, Srećko Mrazović, Ivan Marčec, 

Robert Ban, Radomir Treska, Mladen 

Takač, Marjan Crnčec, tajnica DVD-a Jadranka 

Sermek i blagajnica Nada Halić. 

Društvo će 80. godišnjicu svečano 

obilježiti u mjesecu listopadu. 

Damir Novak 



Osječko-baranjska 

Vatrogasni Kup DVD-a Oriovac 

DVD Oriovac osnovano je 1891. godine. 

U radu Društva sudjeluje 70 

pripadnika djece i mladeži te 40 operativnih 

vatrogasaca. To vatrogasno društvo 

poznato je po tradiciji u vatrogasnim 

natjecanjima, a naročito u obavljanju 

operativnih zadataka gašenja i spašavanja. 

Dana 17. lipnja 2007. godine DVD 

Oriovac je organizirao svoj prvi vatrogasni 

Kup, na kojem je bilo nazočno 25 

ekipa (djeca muška i ženska od 6 do 12 

godina, mladež od 12 do 16 godina, seniori 

A i B muški i ženski). Poneseni pozitivnim 

iskustvima s prvog Kupa, i ove 

godine će se organizirati Kup 15. lipnja 

2008. godine svečanim otvorenjem u 

10,00 sati na stadionu NK Oriolik. 

Tijekom natjecanja održat će se prezentacija 

vatrogasne opreme, vozila, te 

ostale opreme koje služe za zaštitu i spašavanje 

pučanstva (sudjeluju: JVP Grada 

Broda, DUZS-a, službenici PU brodskoposavske, 

Vatropromet, Control-engeering 

i dr.). 

In memoriam: Ante Jelić 

Među vatrogascima Bistrinaca, 

VZG Belišća i Valpovštine bolno 

je prostrujala vijest o iznenadnoj smrti 

Ante Jelića, predsjednika DVD Bistrinci. 

Do zadnjih trenutaka je bio s vatrogascima 

budući da je bio prisutan na 

sjednici Upravnog odbora VZG Belišća 

kada je saznao da gori Golubinjak stambena 

zgrada u njegovom susjedstvu. Od 

velikog uzbuđenja njegovo bolno srce 

je prestalo kucati ispred svog DVD-a, 

kojemu je poklonio 14 godina aktivnog 

umirovljeničkog rada. 

Predsjednik DVD Bistrinci, aktivno 

je sudjelovao u razvoju cjelokupne infrastrukture 

u mjestu i to na uvođenju 

vodovodne, kanalizacijske, plinofikacijske 

te elektrifikacijske mreže u Bistrincima. 

Također je pomogao u izgradnji 

Svetišta Svete Ane i izgradnji 

nove crkve. 

Godine 1994. došla je u pitanje 

opstojnost vatrogasnog društva, te je 

zamoljen od strane Mjesnog odbora 

da prihvati mjesto predsjednika i da 

Društvo dovede u red. Samo 2 mjeseca 

pred proslavu 90. obljetnice Društva, uspostavio 

je normalne odnose u Društvu 

te se uspjelo napraviti slijedeće: urediti 

fasadu objekta, obojiti ogradu, izbetonirati 

nogostupe, obaviti limarske radove 

na tornju, popraviti sirenu, promijeniti 

rasvjetna tijela, uvesti plin i nabaviti 

plinske peći, ugraditi stabilnu stanicu, 

postaviti zidnu i stropnu lamperiju, nabaviti 

stolove, stolice i police, napraviti 

nadstrešnicu i urediti muzejska kola. 

Također mu je bila želja da Društvo 

dobije kip Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca 

što je također ostvareno na 

ponos Društva i cijelog mjesta. Zajedno 

sa suprugom radio je na uređenju dvorišta 

Vatrogasnog doma i sportskih 

sadržaja (nabavio je viseću kuglanu i 

stol za stolni tenis). Time je privukao 

mladež na okupljanje i zadržavanje u 

Društvu. Također, uspjelo mu je obnoviti 

Društvo novim članovima, a 15 njih 

je poslao na osposobljavanje za zvanje 

vatrogasnog dočasnika. 

Na sjednicama su uvijek bili prisutni 

i članovi Nadzornog odbora, gdje 

su se dogovarali o svim akcijama. Kako 

mjesto Bistrinci ima oko 600 kuća i 

2000 mještana te puno podupirajućih 

članova, bila mu je želja nabaviti kompjutor, 

u čemu je i uspio. Više od 50% 

obavljenih radova i akcija obavio je 

sam, jer je imao volju i ljubav prema vatrogasnoj 

struci. 


Bistrinci jedno je od najopremljenijih 

i najurednijih u sastavu Vatrogasne zajednice 

Grada Belišća. Kao predsjednik 

društva i vatrogasac, bio je na svim požarima 

u mjestu, a izdvajamo aktivno 

gašenje deponije smeća u Belišću, gdje 

su sa svojim vozilom odradili više od 

310 sati. 

Marljivo i aktivno djeluje u 

Upravnom odboru VZG Belišća, gdje 

svojim prijedlozima i konstruktivnim 

idejama unapređuje razvoj i djelovanje 

vatrogastva na području Grada Belišća. 

Za predan rad u vatrogastvu primio je 

brončanu i srebrnu medalju, te brončanu 

plamenicu, a ujedno je dobitnik 

plakate «Grb grada Belišća». 

Hvala Ti na svemu od svih vatrogasaca 

Tvog domicilnog DVD Bistrinaca, 

VZG Belišća, koje si neizmjernom požrtvovnošću 

zadužio za buduće generacije. 

Bila Ti laka hrvatska zemlja, koju si 

toliko ljubio i volio. 

S. Milekić 

Požeško-slavonska 

Uspješan Centar 112 

Po ugledu na američki sustav jedinstvenog 

broja 911 na kojemu se 

može zatražiti pomoć različitih hitnih 

službi – vatrogasci, medicinska pomoć, 

policija – prije nekoliko godina je i u 

Hrvatskoj započela primjena jedinstvenog 

europskog broja 112. Utemeljena je 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje s 

područnim uredima u svim županijama, 

pa je tako i Požega dobila svoj Područni 

ured DUZS s posebnim Centrom 112. 

Od samih početaka se nastojalo u sustav 

integrirati sve tzv. ‘žurne brojeve’, što baš 

i nije bilo jednostavno, budući da su u 

pojedinim službama bili ‘pomalo ljubomorni’ 

na svoju prethodnu neovisnost i 

samostalno odvijanje zadaća poslije poziva 

na njihov broj. No, s vremenom se 

uvidjelo kako efikasnost djelovanja ovisi 

upravo o jedinstvenom pozivnom broju, 

pa je od prošle godine Područni ured 

DUZS Požega prvi u Hrvatskoj uspio 

objediniti sve hitne službe na broju 112. 

Takvo unapređenje dostupnosti 

hitnih službi građanima, zasigurno je 

utjecalo i na povećane obveze zaposlenika 

Centra 112 Požega. Vidljivo je to 

iz statističkih podataka o znatnom povećanju 

broja poziva u 2007. godinu u 

odnosu na godinu dana ranije. Prema 

informacijama koje je prenio voditelj 

Centra 112 inž. Antun Širac, tijekom 

2007. godine evidentirano je nešto više 

od 48.000 poziva na jedinstveni broj 112, 

pri čemu je posebno značenje usmjereno 

na sve više tzv. namjenskih poziva. Dok 

je u 2006. godini bilo gotovo 13.000 poziva, 

protekle godine zabilježeno je povećanje 

od čak 36 posto. Kao rezultat 

integracije žurnih brojeva u jedinstveni 

sustav operativnog dežurstva Centra 112 

bilježi se i usmjeravanje poziva prema 

pojedinim žurnim službama. Prednjače 

pozivi za hitnu medicinsku pomoć, na 

koje se odnosi 25 posto ukupno zabilježenih 

poziva, slijede vatrogasci s 22 posto 

poziva, te policija s oko 13 posto poziva. 

Istodobno, zahvaljujući provedenoj edukaciji, 

osobito među djecom u vrtićima 

i školama, bitno je smanjen broj zlonamjernih 

poziva. Dok je u prethodnoj godini 

čak 28 posto ukupnih poziva bilo ‘iz 

igre i dosade’, u 2007. godini zabilježeno 

je smanjenje na samo sedam posto. Uvažavajući 

da je u odnosu na prethodnu godinu 

znatno povećan ukupni broj poziva, 

jasno je kako se u eliminiranju lažnih po- 



ziva učinio bitan pomak na bolje. 

Tijekom prošle godine najvažnije 

akcije koje je provodio Područni ured 

DUZS Požega s Centrom 112 bile su 

potraga za dvije osobe na području Požeštine, 

organizacija i održavanje združene 

vježbe svih hitnih službi Babin vir, 

praćenje problematike toplinskog vala i 

nestašice vode, zabrani zalijevanja vrtova 

i pranja automobila, te zabrani paljenja 

vatre na otvorenom prostoru. Podaci iz 

analize poziva preko Centra 112 pokazuju 

da je 2007. godine bilo čak 212 požara 

otvorenog prostora u mjesecima s 

nestašicom vode, a događalo se da ima i 

do 15 požara dnevno. Budući da je u toj 

županiji mali broj pripadnika profesionalne 

vatrogasne postrojbe, najveći teret 

ponijeli su vatrogasni dobrovoljci, kako 

u gašenju požara, tako i u dopremi vode 

u domaćinstva diljem Županije. 

Kako je izrečeno prigodom susreta 

novinara s čelnim ljudima Područnog 

ureda DUZS Požega – pročelnikom 

Cvjetkom Obradovićem, načelnikom 

Odjela zaštite i spašavanja Mirkom Košturijakom 

i načelnikom Centra 112 

Antunom Šircem – u 2007. godini u prosjeku 

su dnevno bile četiri liječničke intervencije, 

tri vatrogasne, dvije intervencije 

policije, te pet ostalih intervencija. 

Za sve uspješnije rezultate Područnog 

ureda DUZS Požega, a time i Centra 112, 

zaslužna je cjelovita edukacija djece u vrtićima 

i učenika u osnovnim školama. U 

protekloj godini, kao jedini u Hrvatskoj, 

uz integraciju žurnih brojeva, djelatnici 

te službe su ispunili program edukacije 

tisuću osnovaca u 14 škola, te 500 djece 

u deset vrtića. Ostvarena je veoma dobra 

suradnja i sa svim subjektima sustava 

zaštite i spašavanja, posebice s dobrovoljnim 

vatrogasnim društvima, što bi 

u narednom razdoblju trebalo dati još 

značajnije rezultate i u tom segmentu 

dostignuti razinu u europskim razmjerima, 

kao bitna doprinos stalnom približavanju 

naže zemlje Europskoj uniji. 

B.O. 

Vatrogasna priznanja 

novinarima 

Jedno od dvanaest DVD-a koja djeluju 

na području grada Pleternice jeste 

i DVD Knežci, čiji će vrijedni i agilni 

članovi uskoro obilježiti četvrt stoljeća 

aktivnog djelovanja u službi zaštite od 

požara. I oni su u sklopu uobičajenih 

aktivnosti održali Skupštinu kojoj su, uz 

članove Društva bili nazočni gradonačelnik 

Pleternice Franjo Lučić, jedan od čelnika 

VZŽ Požega Željko Petrović, dužnosnici 

Područnog ureda DUZS Požega 

Mirko Košturijak i Franjo Drkulec, kao i 

gosti iz prijateljskih DVD-a. Za vatrogasce 

Knežaca, koji su u proteklom razdoblju 

dosta učinili na unapređenju svoje 

djelatnosti, izgradili i obnovili postojeći 

objekt, nabavili neophodnu opremu i potaknuli 

novo osposobljavanje članova, te 

učinili dodatne napore okupljanju djece 

i mladeži, velik je poticaj bila nazočnost 

gradonačelnika i vatrogasnih dužnosnika, 

jer su svi u kraćim obraćanjima sudionicima 

Skupštine iskazali odlučnost da 

pomognu u daljnjem razvoju tga DVD-a. 

Upravo iz tih su razloga u planskim dokumentima 

predviđena daljnja ulaganja 

u vatrogastvo, u okvirima raspoloživih 

financijskih sredstava iz gradskog proračuna, 

ali i uz potporu mnogih donatora i 

sponzora. Svekoliku pomoć ponudili su i 

članovi središnjeg DVD Pleternica, jer je 

i njihov interes da se ukupno vatrogastvo 

na području grada Pleternice brže, bolje 

i uspješnije razvija, što će utjecati na veću 

sigurnost pučanstva i uvjeriti ih da se u 

vatrogasce uvijek mogu pouzdati. 

Uz vrijedne članove DVD-a 

Knežci, koji su najveći dio aktivnosti 

proveli kroz dobrovoljni rad i vlastito angažiranje, 

svakako valja istaknuti ulogu 

čelnih ljudi Društva, koji su dali svoj 

puni doprinos ostvarivanju zapaženih 

rezultata jednog od ‘malih’ vatrogasnih 

društava na području grada Pleternica. 

To su ponajprije predsjednik Miro Karjaković, 

tajnik Branko Stanković i zapovjednik 

Branko Konjarik, ali bez razumijevanja 

ostalih, uglavnom mlađih 

članova DVD-a, zasigurno da se u svemu 

ne bi uspjelo. No, za saznanja o dobrom 

i vrijednom radu pripadnika DVD-a 

Knežci zaslužni su i lokalni novinari, pa 

je održavanje izvještajne skupštine bila 

prigoda da se i njima uputi zahvalnost. 

U svečanom dijelu skupštine prigodna 

društvena priznanja primila su i četvorica 

novinara: Jelenko Topić i Duško 

Mirković iz požeškog Dopisništva Večernjeg 

lista, urednik županijske Požeške 

kronike Vlado Protić, te suradnik Vatrogasnog 

vjesnika iz Požeško-slavonske 

županije Boris Ožanić. 

B.O. 

Vatrogasni centar Pleternica 

Potkraj ožujka okupili su se predstavnici 

većine od 12 DVD-a, koji zajedno 

sa središnjim DVD Pleternica čine 

jedan od deset vatrogasnih centara na 

području VZ Požeško-slavonske županije. 

Uz vođenje predsjednika Radovana 

Rotara i zapovjednika Dragutina Žnidareca, 

predstavnici svih nazočnih DVD-a 

s područja grada Pleternica razmotrili su 

petnaestak aktualnih aktivnosti i predstojećih 

zadaća. Odmah je na početku 

konstatirano da su, uz jedan izuzetak, 

izvještajne godišnje skupštine održane u 

svim društvima, uslijedio je dogovor oko 

raspodjele novca iz gradskog proračuna, 

a s posebnom pozornošću je razmotren 

i potom usvojen program podjele odgovornosti 

pri intervencijama, a u skladu sa 

standardnim operativnim postupkom. 

Naime, budući da je područje grada 

Pleternica prilično veliko, na pojedine 

intervencije nužno je pozvati jače snage 

s kojima lokalna DVD-a ne raspolažu. 

Da bi se učinkovitije moglo djelovati, 

uz suglasnost vodstva VZŽ i Područnog 

ureda DUZS Požega, ovisno o lokaciji 

određenog događaja (požar, tehnička intervencija 

i slično), treba uzbuniti najbliža 

DVD-a, bez obzira je li riječ o društvima 

iz susjednih općina (Čaglin, Jakšić) 

ili s područja gradova Kutjeva i Požege. 

Ipak, najveće područje odgovornosti i 

nadalje leži na DVD Pleternica, kao središnjem 

gradskom društvu, kao i ostalim 

lokalnim DVD-ima. 

Zaključeno je također da se ubrza ispunjavanje 

obveza prema popunjavanju 

podataka za informacijski sustav Vatrogasna 

mreža, zatim da se u Centar 112 

dostave podaci o brojevima telefona i 

mobitela za sve operativce u vatrogasnim 

postrojbama VC Pleternica, te 

da se ažuriraju podaci o pripadnicima 

Intervencijske postrojbe županije, s obzirom 

da uskoro nastupa razdoblje pojačanih 

požarnih opasnosti. Upravo da 

bi se ubuduće još uspješnije, organiziranije 

i učinkovitije djelovalo, dogovoreno 

je održavanje vježbe zaštite i spašavanja 

u suradnji s Područnim uredom 

DUZS Požega, koja bi se trebala izvesti 

17. svibnja 2008. godine. Ujedno je odlučeno 

da se, iako nije riječ o izlučnim 

natjecanjima, održi gradsko vatrogasno 

natjecanje za ekipe svih uzrasta i kategorija. 

Dogovoren je i okvirni program aktivnosti 

obilježavanja blagdana sv. Florijana 

– Dana vatrogastva, Mjeseca zaštite 

od požara. 

Pozornost je bila usmjerena i na utvrđivanje 

potreba za osposobljavanjem za 

zvanja u vatrogastvu. Pojačana odgovornost 

nalaže da se što veći broj opetravanj 



rativnih članova osposobi za temeljno 

zvanje – ispitani vatrogasac, ali i da se 

omogući kontinuirano daljnje školovanje 

i napredovanje. To je osobito važno za 

pojedina manja društva u kojima se već 

polako osjeća nedostatak osposobljenih 

kadrova. Isto tako je potaknuto pitanje 

organiziranog provođenja obveze o 

obavljanju liječničkih pregleda za operativne 

vatrogasce, jer bez liječničke svjedodžbe 

zapovjednici ne smiju upućivati 

takve članove na intervencije. 

U završnom dijelu sadržajnog skupa 

vatrogasnih djelatnika s područja VC 

Pleternica preneseno je više aktualnih 

informacija – o sudjelovanju na hodočašću 

u Lourdesu, kao i o pripremama 

za odlazak u Mariju Bistricu, o održanom 

seminaru za operatere u sustavu 

Vatrogasna mreža, o dodjeli kombija 

DVD Pleternica jednom od zainteresiranih 

lokalnih društava, te o učincima 

izmjena i dopuna određenih zakonskih 

dokumenata, kojima bi se za sve gradove 

i općine u Republici Hrvatskoj osigurao 

dio ‘proračunskog kolača’. Na taj bi način 

napokon trebala biti prekinuta praksa 

da država novce usmjerava samo prema 

60-tak gradova i općina u kojima djeluju 

javne vatrogasne postrojbe. Uz to 

svakako valja naglasiti da su pripadnici 

DVD-a s područja grada Pleternica u 

cijelosti podržali i nastojanja da se pravilnije 

raspodjeljuju novci iz premije 

osiguranja i od Hrvatskih šuma i da se 

povrat PDV-a priznaje za sve utrošeno, 

kada je riječ o razvoju vatrogastva. 

Naime, upravo je na području Požeškoslavonske 

županije u minulim godinama 

izgrađen veći broj kapitalnih objekata 

– domova i spremišta – ali bez povrata 

PDV-a, jer sadašnji propisi podrazumijevaju 

povrat PDV-a samo za nabavljenu 

vatrogasnu opremu i vozila. Ukoliko bi 

se to prihvatilo, i lokalni vatrogasci u 

petstotinjak gradova i općina imali bi 

‘koristi’ od državnog proračuna. 

VC Pleternica zasigurno spada u 

jedan od najboljih centara na području 

cijele VZ Požeško-slavonske županije. 

B.O. 

Četvorica putuju u Lourdes 

Već dugi niz godina stariji i zaslužni 

pripadnici mnogih DVD-a s područja 

VZ Požeštine i VZ Pakrac-Lipik, 

dvije područne zajednice u Požeško-slavonskoj 

županiji, u proljeće sudjeluju u 

vojno-policijsko-vatrogasnom hodočašću 

u svjetski poznato svetište Lourdes 

podno Pirineja u Francuskoj. Do sada je 

tu čast imalo dvadesetak pripadnika vatrogasnih 

postrojbi s ovoga područja, pa 

je vrijedna tradicija nastavljena i u 2008. 

godini. Naime, polovicom svibnja ove 

godine, zajedno s ostalim vatrogascima, 

pripadnicima vojske i policije iz cijele 

Hrvatske, Hodočašću u Lourdes priključit 

će se četiri vatrogasca. To su Vilim 

Ivančević iz DVD Gaj s lipičkog područja, 

te Stjepan Bardač (DVD Čaglin), Radovan 

Rotar (DVD Pleternica) i Zvonko 

Gagić (DVD Zakorenje) s područja 

Požeštine. Zainteresiranih je bilo i više, 

ali je u skladu s ranijim opredjeljenjem 

vodstva VZ Požeško-slavonske županije 

da se odlazak na hodočašće pravilnije 

raspodijeli na sve centre i društva, a zbog 

ograničenog broja mjesta ovoga dalekoga 

puta, odlučeno da putuju spomenuta 

četvorica vatrogasaca. 

B.O. 

Okončano skupštinsko 

razdoblje 

Posljednji vikend u ožujku praktički 

je označio i završetak redovitog 

skupštinskog razdoblja u VZ Požeškoslavonske 

županije. Iako je gotovo polovica 

skupština u vatrogasnim društvima 

na području Županije održana u drugoj 

polovici siječnja i tijekom veljače, ipak 

je ožujak bio ključni mjesec, jer je svoje 

izvještajne skupštine održala većina 

središnjih DVD-a. Počelo je sa skupštinom 

DVD Čaglin, uslijedile su skupštine 

u DVD Brestovac i DVD Kaptol, zatim 

DVD Jakšić, te DVD Pleternica, da bi 

zaključni dio bio 30. ožujka na Skupštini 

najstarijeg DVD-a Požega. 

Kao i na početku skupštinskoga razdoblja, 

posebita pozornost bila je usmjerena 

na nastavak aktivnosti iz proteklih 

godina, kada je uz potporu županijske i 

područnih zajednica, te uz puno angažiranje 

Područnog ureda DUZS Požega, 

uspješno pokrenuta velika akcija opremanja 

središnjih, ali i ostalih DVD-a 

na tome području. Naime, u minule 

dvije godine u najvećem broju središnjih 

DVD-a usvojeni su i u tijelima lokalnih 

vlasti podržani programi opremanja nedostajućom 

opremom. Pri tomu se pozornost 

usmjeravala na zaštitnu opremu 

operativnih pripadnika svih DVD-a, 

ali i na bitnu skupnu opremu, bez koje 

bi učinkovitost postrojbi zasigurno bila 

nedovoljno efikasna. Upravo je takav 

pristup pripomogao da se, unatoč nepovoljnoj 

klimatskoj godini, učini novi 

pomak u pružanju cjelovite zaštite ljudima 

i njihovoj vrijednoj imovini. Isto 

tako su vatrogasni djelatnici dobili potpunije 

informacije o aktivnostima koje 

se provode u županijskoj i krovnoj organizaciji 

vatrogastva, u HVZ-u, radi rješavanja 

bitnih financijskih pitanja daljnjeg 

uspješnog djelovanja dobrovoljnih vatrogasaca. 

Tako su s potpunom podrškom 

članovi svih DVD-a, a posebno središnjih, 

prihvatili inicijative u pogledu povrata 

PDV-a, naplati i kontroli uplata s 

osnova osiguranja, raspodjeli novca koji 

u sustav zaštite od požara uplaćuju Hrvatske 

šume, te o drugačijem pristupu 

u raspodjeli proračunskog novca, koji 

ubuduće ne bi dobivalo samo 60-tak 

gradskih i općinskih profesionalnih postrojbi, 

nego će primjenom posebnih 

kriterija taj novac biti usmjeren i prema 

ostalih petstotinjak gradova i općina u 

cijeloj Republici Hrvatskoj. Uostalom, 

na taj se način napokon svi izjednačavaju 

u skladu s ustavnim odredbama o 

jednakoj obvezi i odgovornosti u sustavu 

zaštite od požara. 

Održavanje izvještajnih skupština 

bila je i prilika da se planiraju nove akcije, 

da se predvide buduća ulaganja u opremanje, 

ali i da se uručivanjem spomenica, 

plamenica, odličja i drugih priznanja zahvali 

najistaknutijim pojedincima u vatrogastvu, 

iskaže zahvalnost donatorima 

i sponzorima, te svima onima koji su zaslužni 

za novi pozitivan pomak u razvoju 

vatrogasne djelatnosti. Iako je praktički 

okončana skupštinska aktivnost, tek nekoliko 

DVD-a će u narednim tjednima 

održati svoje skupštine, dok su npr. u 

DVD Lipik Skupštinu planirali održati 

uz obilježavanje 125. obljetnice, a u DVD 

Orljavac (općina Brestovac) uz proslavu 

80. godišnjice osnutka i rada. 

B.O. 

Za Zakladu Ana Rukavina 

Pedesetak vatrogasaca, uglavnom 

operativaca iz većeg broja DVD-a 

s područja VZ Požeštine priključilo se 

svehrvatskoj akciji potpore Zakladi Ana 

Rukavina. Ta hrabra mlada novinarka 

pokrenula je ‘lavinu humanosti’ na ustrojavanju 

registra davatelja koštane srži, pa 

zasigurno nije mogla ostati nezapažena 

uloga pripadnika stvarne humane organizacije 

kao što je vatrogastvo. Organizacijske 

poslove oko uzimanja uzoraka 

krvi provela je Policijska uprava Požeš- 



ko-slavonska, uputivši poziv na adresu 

Vatrogasne zajednice županije, čiji su se 

pripadnici zdušno priključili. Vatrogasci 

toga područja i na taj su način iskazali 

svu opredijeljenost za sudjelovanje u 

humanitarnim akcijama, te pripomogli 

da se uskoro ostvari konačna zadaća 

Zaklade «Ana Rukavina» - ustrojavanje 

registra koštane srži za cijelu Republiku 

Hrvatsku. 

Uvažavajući ukupan broj vatrogasaca 

u Požeško-slavonskoj županiji, možda 

će biti i malo prijekora na relativno mali 

broj odazvanih davatelja uzoraka krvi, 

ali to nije bila samostalna vatrogasna 

akcija, nego su se vatrogasci priključili 

humanim policajcima. Kako je akcija 

bila provedena sredinom tjedna uz relativno 

kratak rok od obavijesti do provođenja 

akcije (a u tom su vremenu bili 

i uskršnji blagdani), odaziv vatrogasaca 

je ipak zadovoljavajući. Možda bi upravo 

stoga valjalo potaknuti još jednu sličnu 

akciju, posebno za vatrogasce, ali pri 

tomu se mora voditi računa o primjerenom 

vremenskom terminu, kada su 

članovi DVD-a slobodni, a ne na svojim 

redovnim radnim mjestima. Bez ikakvih 

zadnjih primisli, daleko lakše je bilo pripadnicima 

policije, jer je akcija bila provedena 

u njihovo redovno radno vrijeme, 

dok su vatrogasci zbog sudjelovanja u 

akciji darivanja uzoraka krvi za registar 

darivatelja koštane srži ipak morali napustiti 

svoja radna mjesta. A poznato je 

kako u tvrtkama reagiraju na napuštanje 

radnog mjesta, što su upravo vatrogasci 

iskusili nebrojeno puta kada su se trebali 

odazvati na akcije gašenja požara. 

B.O. 

Obuka za operatere 

Vatrogasne mreže 

Uključujući se u ostvarivanje programa 

rada Hrvatske vatrogasne 

zajednice, a u dijelu koji se odnosi na 

uspostavljanje informacijskog sustava 

pod nazivom Vatrogasna mreža, i na području 

VZ Požeško-slavonske županije 

provedena je obuka za operatere, koji će 

ubuduće izravno s terena ostvarivati postavljene 

zadaće u pogledu podataka o 

članstvu DVD-a, VZ-a i HVZ-a, te o raspoloživoj 

osobnoj i skupnoj opremi vatrogasaca, 

te vozila i drugim uređajima 

koji se koriste u zaštiti i spašavanju ljudi 

i njihove imovine. Za područje VZ Požeško-slavonske 

županije obuka je provedena 

polovicom ožujka u prostorima 

novoga Vatrogasnog doma DVD Požega, 

uz stručno vodstvo Ivice Sikre, operativnog 

voditelja sustava Vatrogasna mreža 

u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici. 

Obuci budućih operatera, koji će 

po završetku procesa osposobljavanja 

i njihovog registriranja u DVD-ima, 

JVP-ima i vatrogasnim zajednicama biti 

omogućen unos podataka u informacijski 

sustav Vatrogasna mreža, nazočilo 

je više od dvadeset polaznika iz svih 

deset središnjih DVD-a, iz JVP Požega 

i sve tri zajednice. Na taj će se način u 

značajnoj mjeri unaprijediti unošenje 

svih neophodnih podataka za pripadnike 

ukupnog broja vatrogasaca u svim 

DVD-ima, bit će cjelovito obrađeni podaci 

o opremi, vozilima i drugim uređajima 

s kojima raspolažu brojna društva. 

Isto tako je bitna zadaća osposobljenih 

informacijskih operatera u središnjim 

DVD-ima, JVP Požega i zajednicama u 

ažuriranju podataka, budući da se neprestano 

provode brojne obuke, nabavlja sve 

vrjednija vatrogasna oprema, dodjeljuju 

priznanja i odličja. A svi su ti podaci o 

svakom pojedincu i svakom DVD-u, 

JVP-i ili VZ-i neophodni kako bi se imao 

ukupni pregled vatrogasne organizacije 

Hrvatske, jednog od najznačajnijih činitelja 

u sustavu zaštite i spašavanju na 

europskoj razini. Valja svima biti jasno 

kako su podaci šifrirani i tako uneseni 

u Vatrogasnu mrežu, a uvid u njih imat 

će samo ovlašteni operateri središnjih 

DVD-a, JVP-a i VZ-a, kako bi se zaštitila 

tajnost svakog vatrogasca i svakog vatrogasnog 

društva. 

B.O. 

Novi predsjednik 

DVD Brestovac 

Početkom ožujka 2008. godine održana 

je Skupština jednog od deset 

središnjih DVD-a na području Požeškoslavonske 

županije – DVD Brestovac. 

Iako će redovita izborna skupština 

biti tek sljedeće godine, uz standardne izvještaje, 

bitne točke dnevnog reda bile su 

izmjene i dopune Statuta, te izbor novog 

čelnog čovjeka DVD Brestovac. Naime, 

prije tri godine to je društvo obilježilo 

stoljeće kontinuiranog rada i djelovanja, 

izgrađeno je suvremeno vatrogasno 

spremište za tri vozila, nabavljeno novije 

navalno vozilo, izdana prigodna publikacija 

i svečano je obilježena stoljetnica. 

Prije toga je odlukom članova Skupštine, 

povećan broj članova Upravnog odbora 

DVD-a, kako bi se veći broj vatrogasaca 

aktivno uključio u provođenje planiranih 

zadaća u sklopu obilježavanja obljetnice. 

Sada se pokazalo kako je tada opravdani 

potez postao kočnica u daljnjem radu, 

pa je predloženo smanjenje članova UO 

DVD-a, uz statutarno ustrojavanje Zapovjedništva. 

Na taj će način u rad Društva 

biti praktički uključen širi krug aktivista, 

ali će se odijeliti poslovi i nadležnosti 

ta dva tijela. Stoga će ubuduće Upravni 

odbor imati devet članova (umjesto 13), 

dok je imenovano Zapovjedništvo na 

čelu sa zapovjednikom, vatrogasnim časnikom 

Alenom Ugrinom. 

Naime, uz iskazivanje sve zahvalnosti 

dosadašnjem predsjedniku Đuri Haku, 

koji je do konca prošle godine obnašao i 

funkciju predsjednika VZ Požeštine, nije 

bilo moguće da se njegova višegodišnja 

poslovna odsutnost ne odrazi na svakodnevni 

rad središnjeg općinskog Društva. 

Stoga je dogovoreno da se godinu dana 

prije izborne skupštine obavi i zamjena 

ljudi na čelnoj funkciji DVD-a. To je na 

izvještajnoj skupštini jednoglasno prihvaćeno, 

te je novi predsjednik DVD 

Brestovac postao dosadašnji tajnik i dugogodišnji 

vatrogasni djelatnik Drago 

Tus-Sedlar. 

B.O. 

Obljetnica koja se pamti 

Iako je riječ o prigradskom DVD Pekopakra, 

obilježavanje punih 80 godina 

od utemeljenja i kontinuiranog djelovanja 

ove vatrogasne postrojbe, proteklo je 

u znaku dviju zadaća – održavanju redovite 

izvještajne skupštine, ali i u obilježavanju 

značajnog jubileja. 

Nakon što je Skupštinu otvorio i 

pozdravio goste, uzvanike i prijateljska 

DVD-a, predsjednik DVD Prekopakra 

Drago Irout posebice je naglasio kako se 

obilježava i značajna jubilarna 80. obljetnica 

rada DVD-a. Valja naglasiti kako su 

svečanom skupu bili nazočni gradonačelnik 

Pakraca i saborski zastupnik mr. 

Davor Huška, pročelnik Ureda VZŽ i 

v.d. županijskog vatrogasnog zapovjednika 

Željko Petrović, član Zapovjedništva 

VZŽ Đuka Đurčević, kao i čelnici 

VZ Pakrac-Lipik – predsjednik Franjo 

Krenek i tajnik Zlatko Zerdin, te ostali 

uzvanici. 

U izvješćima za 2007. godinu tajnik 

Drago Skalnik i zapovjednik Franjo Pokorni 

podsjetili su na brojne aktivnosti 

provedene u protekloj godini, naglašavajući 

da su požarne opasnosti, zahvaljujući 

dobro obavljenoj preventivi, bile 

izuzetno male. 

Nastavak obilježavanja obljetnice 

počeo je čitanjem prigodnog referata 



tajnika DVD-a Prekopakra D. Skalnika, 

koji je u uvodu spomenuo imena dvadesetak 

osnivača Društva u Prekopakri, 

te posebno naglasio kako su zahvaljujući 

tadašnjem tajniku Bedžihu Krmeli, 

za povijest ostali sačuvani podaci o početnom 

djelovanju DVD Prekopakra. Od 

osnivanja do konca Drugoga svjetskoga 

rata aktivno se sudjeluje na akcijama gašenja 

požara, nabavlja oprema i odore, 

okupljaju novi vatrogasni naraštaji. Dio 

aktivnosti prekinuo je Drugi svjetski rat, 

ali se rad nastavlja nakon njega, da bi 

1978. godine Društvo vježbom i drugim 

programom proslavilo pola stoljeća rada. 

Ponovni kratkotrajni prekid djelovanja 

uslijedio je s Domovinskim ratom, u koji 

se uključuju i pripadnici DVD-a, ali uništena 

i devastirana oprema ne ostavlja 

dovoljno prostora za nastavak uspješnog 

djelovanja. S novim snagama rad se nastavlja 

polovicom devedesetih godina, 

da bi do danas DVD Prekopakra izraslo 

u vrsno Društvo s pedesetak članova i 

obnovljenom opremom i spremištem, 

što je omogućilo redovito financiranje 

od strane grada Pakraca i pomoć mnogih 

sponzora i donatora. 

U ime HVZ-a i VZ Požeško-slavonske 

županije spomenice i odličja uručio je 

pročelnik Ž. Petrović. Za 60 godina rada 

spomenice su primili Antun Širac, za 40 

godina predanoga rada Vinko Majstorović, 

dok su srebrne medalje uručene 

Stjepanu Ajmanu, Josipu Huška, Franji 

Mateku, Franji Pokornom i Antunu 

Šircu. Odmah potom je u ime Zapovjedništva 

VZŽ brončane vatrogasne medalje 

uručio Đuka Đurčević, a primili su 

ih Drago Skalnik, Slavko Pokorni, Darko 

Irout, te Vlado i Josip Eck. 

Boris Ožanić 

Skupština DVD Požega 

Na samom kraju ovogodišnjeg skupštinskog 

razdoblja posljednjeg vikenda 

ožujka upriličeno je održavanje 

godišnje izvještajne skupštine u najstarijem 

središnjem društvu u Požeško-slavonskoj 

županiji – DVD Požega. 

Uz članove DVD-a, sumiranju rada i 

rezultata bili su nazočni gradonačelnik 

Požege i saborski zastupnik Zdravko 

Ronko, izaslanik župana Ljuban Čolić i 

pročelnik Ureda VZŽ i v.d. županijskog 

vatrogasnog zapovjednika Željko Petrović, 

predstavnici brojnih društava iz susjednih 

i ostalih županija, s područja VZ 

Požeštine i VZ Pakrac-Lipik, kao i brojni 

pripadnici vatrogasne mladeži. 

O rezultatima u 2007. godini govorio 

je predsjednik Drago Matošević, naglašavajući 

da su učinjeni pomaci u boljem 

djelovanju, osobito nakon preseljenja u 

prostorije novoga Vatrogasnoga doma, 

gdje je po prvi puta održana godišnja vatrogasna 

skupština. Čelnik D. Matošević 

je podsjetio na otvorenje Doma sa spremištem 

i garažama, na preseljenje ljudi i 

tehnike na novu lokaciju, na kvalitetnu 

suradnju između DVD Požega i JVP 

Požega. Zajedno s pripadnicima JVP sudjelovalo 

se na 135 intervencija, na koje 

su se odazvala 332 vatrogasca, članovi su 

provodili redovna i izvanredna dežurstva 

u osiguranju ljudi i imovine u razdoblju 

žetve i vršidbe, različitih priredbi i događanja 

na području grada, šest članova 

sudjelovalo je na dislokaciji na priobalju, 

redovno su se provodile vježbe i radne 

akcije, nastupalo se na natjecanjima, gdje 

je ekipa muške mladeži postigla izuzetan 

rezultat i plasirala se na ovogodišnje Državno 

natjecanje u Makarskoj. Pozornost 

u radu posebno se odnosila na čuvanje, 

održavanja i nabavku neophodne 

opreme i uređaja, čemu je temelja prepreka 

nedostatak novca. Naime, unatoč 

povećanim izdvajanjima iz proračuna 

grada Požege, to još nije dostatno za potpuno 

opremanje DVD-a Požega. 

Od usluga Servisa vatrogasnih aparata 

i vlastitih djelatnosti u prošloj godini 

ostvaren je prihod od preko 850.000 

kuna. Taj je novčani iznos i utrošen za 

različite potrebe djelovanja DVD Požega, 

za plaće dvoje zaposlenika i druge obveze. 

Za 2007. godinu planiran je prihod 

nešto veći od milijun kuna. 

Gradonačelnik Zdravko Ronko vatrogascima 

je čestitao na ostvarenjima u 

2007. godini, na preseljenju u novi Dom, 

te naglasio da će grad Požega i nadalje 

voditi brigu o vatrogasnoj djelatnosti. 

Pročelnik i v.d. županijskog vatrogasnog 

zapovjednika Željko Petrović podsjetio 

na najznačajnije akcije koje HVZ vodi 

radi izjednačavanja statusa profesionalaca 

i dobrovoljaca, naglasivši poznate 

četiri točke, bitne za povećanu financijsku 

potporu hrvatskom dobrovoljnom 

vatrogastvu. 

Predsjednik Drago Matošević gradonačelniku 

Zdravku Ronku predao Plaketu 

u znak zahvalnosti na dosadašnju 

uspješnu suradnju i njegovo osobno zalaganje. 

Statue velikog vatrogasca uručene 

su za posebne zasluge u radu vatrogasne 

operative izvršujućim članovima 

Branku Gojkoviću, Josipu Juriću, Borisu 

Mihiću, Slavku Srdiću, Željku Tomljanoviću 

i Damiru Vestemaru. Za osobito 

zalaganje, rad i ostvarene rezultate statue 

malog vatrogasca primili su članovi vatrogasnog 

podmlatka DVD Požega. To 

su Ivan Adžić, Karlo Čičak, Toni Čičak, 

Marko Franekić, Stjepan Gavran, Ivan 

Gomerčić, Toni Kakuk, Dino Kakuk, 

Danijel Krstanović, Samanta Krstanović, 

Marijan Krvarić, Josip Lašak, Antonija 

Lašak, Dario Lašak, Antonio Matić, 

Renato Matić, Marko Paprić, Emilio Šimurda, 

Edi Takač, Danijel Troha, Josip 

Troha, Dino Vuković i Josip Žmire. 

B.O. 

Primorsko-goranska 

Riješeno pitanje nadoknade 

zarade vatrogascima 

Zašto vatrogasci koji su tijekom noći 

bili na intervenciji drugi dan ne 

mogu dobiti slobodan i kako riješiti pitanja 

kada vatrogasci na intervenciju odlaze 

sa radnog mjesta. Pitanja su vatrogasaca 

na području grada Čabra koja su 

se pojavila i na Skupštini u Gerovu. I dok 

je nazočnima Ivica Vrtar iz DVD Prezid 

pokušao pojasniti da je to pitanje riješeno, 

Vladimir Majetić iz DVD Plešce je 

to kategorički odbio rekavši kako je jedan 

njihov vatrogasac na požaru slomio 

nogu i nije dobio nikakvu naknadu, pa 

pita što dalje. 

Došlo je najvjerojatnije do neinformiranosti, 

kazao je predsjednik VZ Grada 

Čabra Zvonimir Lipovac, te nastavio: 

«Kornatska tragedija je samo potakla 

neke stvari na koje treba posebno obra- 



titi pozornost. Mi moramo imati ispitanog 

vatrogasca, liječnički pregledanog 

vatrogasca i osiguranog vatrogasca. Bez 

toga mi ne smijemo vatrogasca uputiti 

na bilo kakvu intervenciju. Meni je žao 

što je došlo do greške u međusobnoj komunikaciji 

ali je važno istaknuti da o nadoknadama 

za izgubljenu zaradu postoji 

Odluka VZG Čabra koju je verificiralo i 

Gradsko poglavarstvo i to se mora ispoštivati. 

Stav je svih nas da ljudi ne smiju 

ostati oštećeni. Vatrogasna zajednica će u 

tim slučajevima nadoknaditi izgubljenu 

zaradu pojedincu a potom će sama tražiti 

obeštećenje od poslovnog subjekta 

koji nije ispoštovao Odluku. Ubuduće 

sve takve slučajeve treba prijaviti a ni 

smo obavezni da vatrogascima pomognemo». 

Na fotografiji Zvonimir Lipovac, predsjednik 

VZ Grada Čabra 

M.B.Wolf 

Sve se vrti oko izgradnje vatrogasnog 

spremišta 

Pored obaveznog stručnog usavršavanja 

i održavanja vježbi te sudjelovanje 

na natjecanjima gerovski vatrogasci 

su u svoj program rada za 2008. godinu 

unijeli i konačno dovršenje vatrogasnog 

spremišta. Zaključak je to Skupštine 

DVD Gerovo. 

Ono što zabrinjava je nemogućnost 

oformljenja odjeljenja mladeži za što 

je bilo pokušaja ali kod mladih nema 

pravog interesa za vatrogastvo. 

Tijekom godine zabilježena su tri 

požara, rekao je zapovjednik Gregor 

Štimac. 

Skupštinarima je na rezultatima rada 

čestitao predsjednik Vatrogasne zajednice 

grada Čabra Zvonimir Lipovac, 

pohvalivši napredak u radu koji je svake 

godine sve vidljiviji. On je upoznao prisutne 

i o Odluci VZ Grada Čabra koju 

je potvrdilo i Gradsko poglavarstvo o 

nadoknadi troškova za vatrogasce koji 

na intervencije idu tijekom radnog vremena. 


Gerovu 

M.B.Wolf 

Novi vatrogasci 

Na području koje pokriva DVD Bukov 

Vrh u 2007. godini ugasili smo 

četiri požara u začetku i spriječili štetu 

koja bi nastala da su se požari razbuktali, 

rekao je predsjednik Anton Dolušić 

na Skupštini DVD Bukov Vrh. Njegovo 

izvješće o radu dopunio je zapovjednik 

Anton Šporčić koji je naveo 12 vježbi 

prije natjecanja u Rijeci i Delnicama. Zahvaljujući 

pomoći VZ PGŽ izmjenjen je 

krov na Vatrogasnom domu uz 9 radnih 

akcija. 

Na Skupštini su uručena priznanja. 

Brončanu plamenicu su primili: Ivica 

Arbanas i Branko Grgurić, brončanu 

medalju dobio je Anton Mance, a spomenicu 

za 20 godina rada primio je Matija 

Mulc. Ruža Dolušić je dobila posebno 

priznanje – Zahvalnicu za snalažljivost 

i pomoć u kriznoj situaciji. Uručene su 

i diplome Ispitani vatrogasac Ivici Arbanasu, 

Dariju Podnaru i Željku Bujanu. 

Na uspjehu u radu vatrogascima Bukov 

Vrh čestitao je i načelnik Općine Skrad 

Dubravko Grbac. 

M. B. Wolf 

Priprema za 50. obljetnicu 

prostorijama Vatrogasnog doma u 

U Hribcu u nazočnosti vatrogasaca 

te općinskog načelnika Dubravka Grbac 

održana je Skupština DVD-a Hribac. 

Društvo broji 32 aktivna i 9 podupirajućih 

članova, rekao je predsjednik Vinko 

Crnković, sretan što tijekom 2007. godine 

nije zabilježen niti jedan požar. Zbog 



toga se marljivo radilo na uređenju Vatrogasnog 

doma i okoliša sve radi obilježavanja 

50. obljetnice vatrogastva 2008. 

godine u toj maloj skradskoj sredini. 

Prošle godine im je na raspolaganju bilo 

24 tisuće kuna ali su bili štedljivi pa im je 

u riznici ostalo još 6 tisuća kuna. 

U novi Upravni odbor izabrani su: 

Vinko Crnkovič, predsjednik, Saša 

Žagar, dopredsjednik, Rudolf Štimac, 

zapovjednik, Boris Crnković, zamjenik 

zapovjednika, Rajko Štimac, rizničar, 

Miro Grgurić, tajnik i Mihael Crnković, 

skladištar. U programu rada uz vježbe u 

planu je uz održavanje stare nabava nove 

opreme, održavanje Vatrogasnog doma 

i okoliša. U naselju će se postaviti jedan 

vatrogasni ormarić uz već postavljeni 

hidrant. No glavna preokupacija bit će 

im svečano obilježavanje 50. obljetnice u 

čemu će im pomoći i Općina Skrad. 

U Lokvama nikako do rješenja 

Burnu raspravu na sjednici Općinskog 

vijeća Lokve ovaj su puta «zapalili» 

vatrogasci koji traže da se što prije iznađe 

prostor za garažiranje novog navalnog 

vozila koje sada stoji pod vedrim nebom 

ispred Vatrogasnog doma i propada. Općinski 

načelnik Anton Mihelčić smatra 

kako inicijativu vatrogasaca u svakom 

slučaju treba podržati. No, problemu je u 

lokaciji. Jedan od prijedloga je da se vatrogasci 

iz Centra presele u zonu Rudnik, 

te da se još jednom razmotri rekonstrukcija 

sadašnjeg Vatrogasnog doma. 

Na fotografiji vatrogasno vozilo u Lokvama 

pod vedrim nebom 

f 

M. B. Wolf 

Ususret 125. obljetnici 

DVD Brod na Kupi jedno od najstarijih 

vatrogasnih društava u Primorsko 

goranskoj županiji. Ove će godine 

obilježiti 125 godina od svog osnivanja. 

Nakon 15-godišnjeg zastoja u aktivnostima 

prošle se godine Društvo opet 

aktiviralo te je održalo svoju godišnju 

Izbornu Skupštinu. Na Skupštini je za 

predsjednika izabran Miroslav Ožanić, 

a za zapovjednika Mladen Muhvić. U 

programu rada uvrstili su popravak Vatrogasnog 

spremišta te nabavu opreme i 

radnih odijela. 

Žele vatrogasno vozilo 

Vatrogasci iz Stare Sušice održali su 

Skupštinu u nazočnosti predsjednice 

Općinskog vijeća Ravna Gora Jasne 

Škorić, predsjednika i zapovjednika 

Vatrogasne zajednice Ravna Gora Josipa 

Burića, ml. i Dražena Krepenca. 

Nazočne je pozdravio predsjednik 

Franjo Herljević. Zadovoljan što na području 

Društva nije bilo većeg požara 

zapovjednik B. Pojer je naglasio kako 

su sve zadaće iz Programa rada za 2007. 

godinu ispunjene. Društvo je oformilo 

B-ekipu koja se već natjecala u Rijeci 

i u Delnicama, a u planu je ove godine 

ustroj jedne A-ekipe članova i jedne A- 

ekipe članica. Vatrogasci Stare Sušice 

sudjelovali su u zajedničkim pokaznim 

vježbama u Staroj Sušici, Starom Lazu 

i u Kupjaku, te u noćnoj vježbi u Staroj 

Sušici, pregledani su dimovodni kanali i 

dva puta mjesečno kontrolirali su trasu 

naftovoda. Gasili su travu i zapaljeni 

korov. 

Zaslužnima je uručeno 10 brončanih 

medalja i 11 plamenica. 

Ove godine će vatrogasci Stare Sušice 

u lipnju za Dan svetog Antuna Padovanskog 

obilježiti 30. obljetnicu postojanja 

pa im je želja da do tada nabave vatrogasno 

vozilo. 

Na fotografiji Radno predsjedništvo 

Skupštine u S. Sušici 

f 

Žensko vatrogasno odjeljenje 

Ništa ljepšega nego vidjeti radost na 

licima vatrogaskinja. Dobrovoljna 

vatrogasna društva u Primorsko goranskoj 

županiji i nemaju mnogo postrojbi 

vatrogaskinja, ali na natjecanjima plijene 

pozornost. Da bi ojačali svoje redove u 

DVD Stara Sušica su odlučili da ove godine 

oforme i jednu žensku ekipu. Tako 

bi uz Delnice, Kupjak i Vrata Gorski Kotar 

dobio još jedno žensko vatrogasno 

odjeljenje. 



Na fotografiji radost na licima vatrogaskinja 

f 

Izgradnja vatrogasnog doma 

Glavnu preokupaciju u narednom 

razdoblju vatrogasci Prezida usmjerit 

će na izgradnju novog Vatrogasnog 

doma, te na pripremanje mladeži za 

državno natjecanje, rekao je Ivica Vrtar 

predsjednik DVD Prezid na Skupštini 

Društva. Novi Vatrogasni dom gradit će 

se na zemljištu koje im je darovao Grad 

Čabar. Vrtar je pozvao sve vatrogasce, ali 

i mještane i druge pobornike vatrogastva, 

da daju svoj doprinos u tome. Sada 

se užurbano radi na prikupljanju dokumentacije 

i na izradi projekta u čemu će 

pomoći i Vatrogasna zajednica PG Županije. 

Zapovjednik Slavko Žagar je ustvrdio 

da prošle godine nije bilo požara, pa čak 

niti požara dimnjaka, te se više radilo 

na uvježbavanju članova i mladeži. Tijekom 

godine se osiguravalo auto utrku, 

pomoglo u demontaži lakirnice Finvestcorpa 

u Tršću, sudjelovalo na proslavi 

200. obljetnice Župe Prezid, a u ljeto se 

dopremalo pitku vodu za potrebe Šumarije 

Prezid. 

Mladež je bila na natjecanju u Popovači, 

na Memorijalu Marijana Majetića 

u Plešcima i na Županijskom natjecanju 

u Omišlju gdje su djevojčice osvajanjem 

3. mjesta osigurale sudjelovanje na Državnom 

natjecanju. Mladi su bili i u 

Kampu u Fažani. 

Na Skupštini su uručene spomenice 

za 50 godina uspješnog rada u vatrogastvu 

Filipu Ožboltu te za 40 godina rada 

i vjernosti Leonu Ožboltu i našem suradniku 

Mirku Božidaru Wolfu. 

Na fotografiji Ivica Vrtar predaje Spomenicu 

našem suradniku Mirku Božidaru 

Wolfu 

f 

Ususret 50. obljetnici 

DVD Divjake 

Vatrogasci DVD Divjake iako spadaju 

u najstarije u Primorsko goranskoj 

županiji s prosjekom starosti od 59 

godina i dalje su vrlo aktivni i postižu 

vrijedne rezultate. Rečeno je to na godišnjoj 

skupštini kojoj su bili i članovi 

Općinskog poglavarstva na čelu s načelnikom 

Dubravkom Grbcem. Sve je 

pozdravio predsjednik Franjo Smažil, a 

o radu u proteklo vrijeme više je znao 

tajnik Grga Štajduhar. Požara na sreću 

nije bilo pa se više radilo na održavanju 

opreme i čišćenju okoliša škole u kojoj 

vatrogasci imaju svoju društvenu prostoriju. 

Rad vatrogasaca pohvalio je i načelnik 

Općine Dubravko Grbac ustvrdivši 

da u malim sredinama vatrogasci imaju 

posebnu važnost jer ako oni ne odrade 

u svojoj sredini neki komunalan posao 

nema tko drugi. Riječi potpore vatrogasci 

DVD Divjake dobili su i od predsjednika 

DVD Skrad Damira Grgurića. Zadatak 

im je da uz vježbe i održavanje opreme 

i mjesnih hidranata u nekim domaćinstvima 

postave ormariće s S-aparatima. 

Jedan od većih zadataka je i priprema i 

obilježavanje 50. obljetnice Društva. 

M. B. Wolf 

Auto u kojemu je cijelo 

vatrogastvo 

Josip Burić iz poznate obitelji vatrogasnih 

zanesenjaka u vatrogastvu je 

punih 57 godina i još uvijek je aktivan 

član B-ekipe DVD Ravna Gora kako na 

vježbama tako i na natjecanjima. Prošle 

je godine bio najstariji natjecatelj i 

po starosti i po stažu na Županijskom 

natjecanju koje je održano na stadionu 



Kantrida u Rijeci. Uz ovo što je najstariji 

Josip je uvijek bio uzorni vatrogasac. O 

svojim zgodama i nezgodama i o razvoju 

vatrogastva na Ravnogorskom području 

Josip bi mogao napisati knjigu. Bili smo 

zajedno na skupštini DVD Stara Sušica 

kada se obratio nazočnima rekavši: “Danas 

biti vatrogasac sigurno je lakše nego 

nama prije pedeset godina kada smo sve 

radili na palentu. Sada imamo u Ravnoj 

Gori jedno kvalitetno vozilo u kojemu 

je cijelo vatrogastvo. Na njemu je sve što 

vam treba. Pitanje je sada mladih da se 

oni okupe oko te tehnike i samo malo 

dobre volje i sve je opet u redu. Sigurno 

je da su financije vrlo važne ali i to je preko 

proračuna osigurano. Za razliku od 

nekada kada smo kucali na vrata po kućama 

i tražili potporu. Ovo što je danas 

to je renesansa u vatrogastvu. Nastojte i 

vi raznim dopunskim aktivnostima privući 

mlade pa ako vam se jave njih 10 i 5 

ih ostane stalno i to je vaš uspjeh. Vi ćete 

slaviti 30. obljetnicu, mi u Ravnoj Gori 

120. obljetnicu i tu ćemo se naći zajedno 

samo neka bude volje i zdravlja. 

Na fotografiji Josip Buric najstariji aktivan 

natjecatelj u PG županiji 

M. B. Wolf 

Bez požara, ali s mnogo 

drugih aktivnosti 

Domu kulture u Tršću održana je 

U Skupština Vatrogasne zajednice 

Grada Čabra kojoj su, uz članove Skupštine 

kao gosti bili nazočni Slavko Gauš, 

zapovjednik VZ PG županije, Zoranin 

Kuzele, predsjednik Gradskog vijeća 

Čabar, predstavnici gasilskih zveza iz 

susjednih slovenskih gradova Cerknice 

Zvonko Govedni, Kočevja Toni Fajfar 

i Loške Doline Jože Gorše, predstavnik 

Vatroprometa Željko Antić, predstavnici 

vatrogastva Ravne Gore Rudolf Vančina 

i Delnica Šime Jaška. 

Izvješće o radu u 2007. godini nazočnima 

je iznio predsjednik VZ grada 

Čabra Zvonimir Lipovac koji je istaknuo 

činjenicu da je u društvima evidentirano 

smanjenje broja djece i mladeži te bi trebalo 

razmišljati o pojačanoj suradnji sa 

školama te o mogućnostima kombiniranih 

i nekih drugih oblika natjecanja. 

Lipovac je čestitao ženskoj mladeži DVD 

Prezid koje su se plasirale na Državno 

natjecanje u Makarskoj, a pohvalio je rad 

s mladeži u Plešcima koji su pak nastupili 

na natjecanjima u Klani, Kočevju i Popovači. 

Osvrnuo se na organizaciju međunarodnog 

Memorijala Marijana Majetića 

u Plešcima, sudjelovanju na seminarima 

i kampiranju mladeži u Fažani. Pojačano 

se radilo na izgradnji Vatrogasnog doma 

u Plescima, Vatrogasnog spremišta u Gerovu 

a počele su i pripreme za početak 

radova na izgradnji novog Vatrogasnog 

doma u Prezidu. Zahvaljujući sredstvima 

Zajednice Društva su bogatija za novu 

opremu a Tršće je od donatora iz Zagreba 

dobilo nove sprave za natjecanja. 

Lipovac nije zaboravio spomenuti 100 

godina DVD Tršće koja će se obljetnica 

organizirati 30. kolovoza. Pohvalio je 

suradnju sa susjednim slovenskim «Gasilskim 

zvezama» koja traje već stotinu i 

više godina. 

Zapovjednik Livio Andlar je predstavio 

cjelokupni operativni rad Zapovjednice 

i izrazio zadovoljstvo što na 

području Čabra nije bilo mnogo intervencija, 

što je svakako rezultat i preventivnih 

djelatnosti čabarskih vatrogasaca. 

Pozitivnim je ocijenio boravak mladih u 

Kampu u Fažani i na natjecanju u Omišlju. 

Održani su i seminari radi stručnog 

usavršavanja voditelja mladeži u Njivicama 

i Fažani. Vježbe su po Društvima 

odlično provedene a završetak se vidio u 

zajedničkoj sveobuhvatnoj vježbi s delničkim 

vatrogascima u svibnju u naselju 

Hrvatsko. 

Predsjednik Nadzornog odbora 

Anton Štimac je nazočnima preporučio 

prihvaćanje financijskog poslovanja, jer 

je ono obavljeno u zakonskim okvirima 

i nije bilo odstupanja što su skupštinari u 

paketu i prihvatili. 

U daljnjem radu skupština je prihvatila 

planske dokumente a to je Program 

rada za 2008. godinu i financijski plan za 

2008. godinu koje su prezentirali zapovjednik 

Livio Andlar i tajnica Zajednice 

Nada Žagar. 

Uslijedile su čestitke gostiju za 

uspješan rad i upućivanje želja za nastavak 

tako uspješnog rada, te zajedničko 

druženje u susjednom «Petrusu». 


Tršću 

M.B.Wolf 

Uzorni delnički vatrogasci 

Skupštini DVD Delnice bili su nazočni 

i delnički gradonačelnik Marijan Pleše, 

predsjednik Gradskog vijeća Delnica 

Goran Muvrin, predsjednik Vatrogasne 

zajednice Primorsko goranske županije 

Hinko Mance, predsjednik VZ Grada 

Čabra Zvonimir Lipovac, predstavnici 

vatrogasaca iz Gornje Jelenske, susjednih 

DVD-a. 

Nakon pozdravnih riječi predsjednika 

Društva Šime Jaške izvješće o radu 

podnio je tajnik Igor Tomac koji je prikazao 

rad delničkih vatrogasaca od organizacije 

Memorijala Goran Gašparac 

– Pupin, proslave Svetog Florijana, vježbi 

operative i natjecateljskih ekipa do intervencija. 

Društvo, koje broji 78 članova i 38 

članova mladeži i djece, u potpunosti je 

ostvario svoj zacrtani Plan rada, rekao je 

Tomac, dobro je opremljeno pa je tako 

jedno vozilo čak i donirano prijateljskom 

DVD-u Gornja Jelenska. 

Zapovjednik Marijan Štimac je u izvješću 

pobrojao aktivnosti što se odnose 

na natjecanja. Osvrnuo se i na organizaciju 

i provođenje vježbi u Hrvatskom 

zajedno s Čabranima, u Crnom Lugu, u 



Kupjaku zajedno sa Vatrogasnom zajednicom 

Ravna Gora te u Vas-Fari zajedno 

sa Slovencima. Pohvalio je angažiranost 

njihovog člana ujedno i gradonačelnika 

Marijana Plešea kao i odlično medijsko 

praćenje svih aktivnosti. Društvo je lani 

nabavilo i novu autocisternu kapaciteta 7 

tisuća litara vode. 

Vrlo zanimljivo i zorno preko video 

zida svoje izvješće podnio je zapovjednik 

Javne vatrogasne postrojbe Delnice Livio 

Andlar koji je dao podrobnu i temeljitu 

analizu 121 intervencije tijekom godine. 

Na fotografiji vježba u Delnicama 

M.B.Wolf 

Vrijedni vatrogasci Kupjaka 

Tijekom 2007. godine DVD Kupjak 

održalo je više vježbi, rekao je zapovjednik 

Juraj Pleše. Održane su i vježbe u 

Šijama, Starom Lazu te zajednička u Kupjaku 

s Delničanima. Vatrogasci su sudjelovali 

i na noćnoj vježbi u Staroj Sušici 

u sklopu zajedničke vježbe svih postrojbi 

VZ Ravna Gora. Vatrogasci su zajedno 

s ostalima gasili požar kuće u Dedinu. 

Odjeljenja mladeži i djece sudjelovala su 

na županijskom natjecanju u Omišlju, a 

članovi su sudjelovali na Županijskom 

natjecanju u Rijeci. U domaćinstvima su 

pregledavali dimnjake i podijelili vatrogasne 

kalendare. Vatrogasni ispit je položilo 

13 članova i članica. 

Na fotografiji Vjenceslav Malvić, predsjednik 

DVD Kupjak 

Zadatak: osnovati žensku 

ekipu i ekipu mladeži 

prepunoj dvorani Doma kulture u 

U Skradu održana je 76. Skupština 

DVD Skrad kojoj su bili nazočni i član 

Poglavarstva Boro Tomić, te predsjednik 

Općinskog vijeća Duško Zatezalo. 

Tijekom 2007. Društvo je interveniralo 

6 puta s 29 vatrogasaca i utrošenih 92 

radna sata, rekao je zapovjednik Marko 

Ribić. Na Memorijalu Gorana Gašparca- 

Pupina u Delnicama ekipa DVD-a bila je 

druga. 

Predsjednik Damir Grgurić naglasio 

je da je organiziran tečaj za ispitane vatrogasce 

tako da je u Društvu zajedno s 

mladeži čak 95 članova. Radi popularizacije 

vatrogastva u suradnji sa Školom 

organiziran je natječaj učeničkih radova 

na temu vatrogastva. 


Skradu 

f 

Sisačko-moslavačka 

Nova oprema za vatrogasce 

Općina Velika Ludina dala je 100.000 

kuna DVD Vidrenjak za nabavku 

novih osobnih zaštitnih kompleta. 

«Općina izdvaja novac za osnovnu 

djelatnost općinske vatrogasne 

zajednice,a od prošle godine izdvajamo 

i za opremanje stožernog vatrogasnog 

društva DVD Vidrenjak koje općinskom 

odlukom ima zonu odgovornosti gašenja 

požara na području cijele Općine Velika 

Ludina»-kazao je načelnik Općine Velika 

Ludina Dražen Pavlović. 

Predsjednik DVD Vidrenjak Drago 

Zmišlja istaknuo je kako će 20 operativnih 

članova DVD-a sada biti zaštićeniji 

od mnogih opasnosti pri obavljanju 

vatrogasne djelatnosti. 

Na fotografiji detalj s uručivanja nove 

opreme u Velikoj Ludini 

Z. Putar 

Vatrogasci prihodovali 

preko tri milijuna kuna 


Stružec održalo je 115. redovnu 

godišnju skupštinu na kojoj je izvješće o 

radu u prošloj godini iznio predsjednik 

DVD-a Stjepan Lešković. 

«Imamo 30 operativnih vatrogasaca 

kompletno opremljenih s liječničkim 

pregledima i odlukom Općine Popovača. 

Jedno smo od tri stožerna društva koja 



brinu o zaštiti od požara na području 

naše Općine. Prošle godine organizirali 

smo malu vatrogasnu olimpijadu i uredili 

prostorije gdje imamo svakodnevna 

dežurstva od 7 do 21 sati i gdje se građani 

mogu javiti na tel. 643-705 u slučaju 

požara. Prošle godine imali smo 10 intervencija 

na bušotinama zbog nepažljivog 

paljenja korova naših mještana» - kazao 

je Stjepan Lešković. 

DVD Stružec ostvario je prošle godine 

rekordne prihode od 3.776.000 

kuna ponajviše od rada za SINACO. 

Međutim, kako je velik dio poslova izgubljen 

ove godine je planirano 1.098.000 

kuna prihoda. Novac je utrošen za 

kupnju opreme te za naknade za rad vatrogascima. 

Obilježena je deseta godišnjica 

bratimljenja s DVD Gornja Stubica. 

Josip Mišković, načelnik Općine Popovača 

izrazio je zadovoljstvo radom DVD 

Stružec te zaključio kako je Općina donijela 

dobru odluku o zaštiti od požara bez 

javne postrojbe. Zapovjednik VZO Popovača 

Miroslav Belinić istaknuo je kako 

se ne smije dozvoliti gašenje DVD-ova 

jer javne vatrogasne postrojbe neće moći 

same pokriti cijelu Hrvatsku bez pomoći 

dobrovoljaca. 

Na fotografiji detalj iz DVD-a Stružec 

Zlatko Putar 

DVD Popovača 

obnovio prostorije 

Osim vatrogasnih tečajeva koji se 

održavaju u DVD Popovača rade 

i na obnovi prostorija. Prošle godine je 

zamijenjena sva stolarija na prostorijama 

Doma, a sada se uređuju ured, spremište 

vatrogasne opreme, sanitarni čvor 

i kuhinja. Nakon završetka kuhinje na 

redu je obnova velike sale.Sve radove su 

volonterski odradili članovi DVD-a, a 

materijal je financiran sredstvima DVD 

Popovača. 

«Povećana je i sigurnost zaštite od 

požara uvođenjem dežurstva jednog 

vatrogasca - vozača, radnim danom od 

6-16 sati kako se ne bi pojavio nedostatak 

vozača navalnog vozila u slučaju požara. 

Dežurstvo vatrogasca financira Općina 

Popovača» - kazao nam je zapovjednik 

DVD Popovača Željko Ovčar. 

Na fotografiji detalj iz DVD-a Popovača 

Z. Putar 

Šprica stara tri stoljeća 

DVD Vidrenjak još se čuva ručna 

vatrogasna šprica proizvedena 

U 

1890. godine u Budimpešti. 

«Šprica je još upotrebljiva. Međutim, 

dolaskom suvremene tehnologije prestali 

smo je koristiti prije dvadesetak godina. 

DVD Vidrenjak je osnovan 1936. 

godine i prema kazivanju starijih članova 

špricu smo dobili kao donaciju od 

jednog još starijeg DVD-a.Posluživala su 

je dva vatrogasca,a voda se u nju ulijevala 

kantama»-kazao nam je predsjednik 

DVD Vidrenjak Drago Zmišlja. 

Na fotografiji stara šprica DVD-a Vidrenjak 

Zlatko Putar 



U znaku mladeži+ 

Na području Vatrogasne zajednice 

grada Sisak tijekom 2007. godine 

639 vatrogasaca provelo je 3.325 sati 

na gašenju 70 požara, od kojih se jedan 

dogodio na gospodarskom, 3 na stambenom 

prostoru, a 67 požara zbilo se na 

otvorenom prostoru. 

Broj požara, njihovi raznoliki stupnjevi 

opasnosti te brzina izlaženja članova 

DVD-a koji su ih gasili najčešće 

zajedno s pripadnicima vatrogasne postrojbe 

grada Siska, uvjerljivo govori o 

aktivnosti ali i značaju djelovanja dobrovoljnog 

vatrogastva na području grada 

Siska. 

Od brojnih podataka koje je na redovnoj 

skupštini Vatrogasne zajednice 

grada Siska iznio njen predsjednik Ivica 

Šolaja, treba spomenuti da je profesionalna 

postrojba grada Siska tijekom 

2007. godine, uz sudjelovanje u spomenutim 

aktivnostima, imala ukupno 231 

intervenciju na održavanju sigurnosti u 

gradu i zaštiti ljudi i imovine od raznih 

vrsta opasnosti. 

Osim te preventivne djelatnosti pripadnici 

DVD-a iz Siska, „Mladosti“ 

Sisak, Stare Drenčine, Palanjka, Prelošćice, 

Velikog Svinjičkog, Grede i Topolovca, 

te VPG Sisak, sudjelovali su i u 

aktivnostima protupožarne zaštite priobalnog 

pojasa na dislokacijama određenim 

prema programu Vlade Republike 

Hrvatske, a najviše u Blatu, na Korčuli i u 

Dubrovniku. 

Istodobno s ovom osnovnom djelatnošću 

1643 člana svrstanih u 18 dobrovoljnih 

vatrogasnih društava, sudjelovali 

su i u provođenju ostalih značajnih aktivnosti 

Zajednice: od osposobljavanja 

članstva, nastupanju na niz redovnih i 

kup natjecanja, provođenju promidžbenih 

akcija tijekom Florijanova, a sudjelovali 

su i u brojnim društvenim događanjima, 

akcijama i hodočašćima. 

Tako je protekle godine održan tečaj 

za vatrogasne dočasnike I. klase u Jazveniku, 

gdje je osposobljeno ukupno 25 

polaznika, dok je na tečaju za vatrogasnog 

dočasnika u Sisku osposobljeno 26 

polaznika. Tečaj za vatrogasce I. klase u 

Prelošćici uspješno je završilo 40 polaznika, 

a tečaj za vatrogasce12 polaznika. 

Osim novostečenih zvanja za VZG Siska 

značajno je da je najveći broj polaznika 

iz redova vatrogasne mladeži. 

Mladež iz 18 DVD-a zajednice organizirana 

je inače u 62 natjecateljske desetine 

i ostvarila je tijekom prošle godine 

brojne zapažene rezultate kako na natjecanju 

VZG Siska tako i na Županijskom 

natjecanju vatrogasne mladeži na kojem 

je nastupilo čak 111 desetina, a Vatrogasna 

zajednica grada Siska, po broju natjecateljskih 

desetina postala je jednom 

od najuspješnijih na tom susretu vatrogasne 

mladeži. 

Mladi su sve prisutniji i na brojnim 

kup-natjecanjima te sve aktivniji u promidžbi 

vatrogastva tijekom Florijanova, 

u osnovnim školama grada Siska, na 

Viktorovcu, Galdovu, Sisak-Predgrađu 

i obližnjem Topolovcu. Na Hodočašću 

vatrogasaca u Mariju Bistricu, među 104 

hodočasnika, gotovo svaki treći bio je 

pripadnik mlade generacije. 

- Upravo zato, zbog velikog angažmana 

i značaja dobrovoljnog vatrogastva 

te posebno značajnog sudjelovanja 

mladeži, iz proračuna grada Siska osigurano 

je tijekom 2007. godine prihod 

u iznosu od 2.310.520,34 kune za suvremenu 

vatrogasnu opremu i nova vozila, 

uređenje domova i izgradnju novih 

prostora, kao i obuku mladih te njihovo 

sudjelovanje u brojnim aktivnostima, 

naglasio je u svom obraćanju nazočnim 

predstavnicima dobrovoljnih društava 

te tri profesionalne postrojbe, gradonačelnik 

grada Siska Dinko Pintarić, inače 

član DVD Sisak i Skupštine VZG Siska. 

Dug pljesak sudionika upućen na 

kraju njegova obraćanja, u kojem je sasvim 

konkretno govorio o akcijama, 

iz mjeseca u mjesec protekle godine 

te angažiranju Grada Siska, bila je potvrda 

da je sisački gradonačelnik odavno 

prihvaćen od vatrogasaca kao njihov 

istinski vatrogasni brat i prvi vatrogasac 

Grada Siska. 

Đuro Gajdek 

U očekivanju prve opreme 

Nabava minimuma osobne opreme 

za prvu interventnu desetinu, te 

postupno opremanje Društva, glavni je 

zadatak članova DVD Mošćenica, mjesta 

smještenog na pola puta između Siska i 

Petrinje, u predstojećim mjesecima. 

To je glavni zaključak Skupštine 

DVD-a održane 29. ožujka, u prostorijama 

Hrvatskog doma, koje su odavno 

u vlasništvu društva. Naime, kako smo 

doznali od Jurice Milkovića, predsjednika 

Društva, dobrovoljni vatrogasci, 

čak njih stotinu, organizirali su se davne 

1979. godine kad je u tom prigradskom 

mjestu od oko 3000 stanovnika, sazrela 

svijest i uvjeti za osnivanje društva. Tadašnji 

predsjednik Husein Oreščanin 

i zapovjednik Milan Prečanica, uspjeli 

su okupiti 140 mještana od kojih je njih 

109 položilo za ispitanog vatrogasca. U 

tadašnjem društvenom domu vatrogasci 

su dobili i prostoriju i započeli radom. 

Međutim, do prekida rada Društva dolazi 

početkom Domovinskog rata, jer se 

Mošćenica nalazila na prvoj crti bojišnice 

i oko 100 članova Društva stupilo je 

u redove pričuvnog policijskog sastava i 

prve redove Zbora narodne garde. Nakon 

završetka rata, uslijedila je obnova razorenih 

domova zbog čega je i sama obnoviteljska 

Skupština Društva održana tek 

travnja 2007. godine. 

- Opet smo krenuli s ledine, kako bi 

rekli naši stari, naglašava zapovjednik 

Društva Davor Mlinarić, inače profesionalni 

vatrogasaca i član Javne vatrogasne 

postrojbe grada Petrinje.Već nakon održane 

obnoviteljske Skupštine u redove 

Društva prišli su mnogi stari članovi kao 



i deset profesionalaca, svjesni potrebe 

rada Društva. Nažalost to je potvrdio 

i ovogodišnji požar na gradilištu nove 

škole, koji su članovi mogli samo promatrati 

dok ga je cijelu noć gasila JVP 

grada Petrinja i neki od profesionalaca 

z Mošćenice. U sastavu profesionalaca 

Petrinje nalaze se: Damir Panežić, Ante 

Pavlović, i ja, dok se u redovima profesionalaca 

postrojbe koja štiti INA Rafineriju, 

nalaze. Goran Babok, Željko Prpić, 

Žarko Crnić, Dragan Matijević, Mario 

Milković, Davor Dankić i Tihomir Matijević 

a Igor Zgurić radi kao profesionalni 

vatrogasac u Zagrebu. 

Oni čine pokretačku snagu Društva, 

kad je riječ o struci. Inače u Društvu je 

danas 80 članova. Očekujemo i odaziv 

mladih, s kojim radi Goran Babok, koji 

će uskoro u suradnji s mjesnom školom 

u Mošćenici održati prigodna predavanja 

i vježbe, kako bi najmlađe poučili, 

a zatim i privukli u svoje redove, ističe 

zapovjednik Mlinarić 

Svojim radom on i njegovi članovi, 

među kojima tajnik Erwin Kasumović i 

jedan od profesionalnih vozača Tihomir 

Kramarić, potakli su ljude na radne akciji 

i dali su do sada oko 1250 radnih sati 

na uređenju okoliša Doma, dvorane za 

sastajanje, priručnog spremišta te samog 

vatrogasnog ureda. Uskoro počinju i 

dežurstva te rad s mladima i obilazak 

mjesta u ekipama za preventivne preglede 

domaćinstava. Na samoj Skupštini, 

Društvo bez ikakve opreme dobilo 

je i prvi konkretan dar: 3 cijevi koje je 

uručio predstavnik obližnjeg Tehnoservisa 

Marko Gajdek, obećavši još veću 

pomoć direktora tog inače poznatog vatrogasnog 

donatorskog pouzeća Željka 

Rupčića. 

Takav rad, koji se protekle godine 

odvijao sa samo 4.000 kuna, pohvalili su 

gradski dužnosnici i vatrogasni čelnici. 

Tako je predsjednik VZG Petrinje Ljubo 

Orabović obećao na Skupštini da će se 

realizirati plan nabave osnovne opreme 

za intervencijsku postrojbu i ostale konkretne 

akcije procijenjene na 187.000 

kuna. Zapovjednik VZG Petrinje Ivica 

Šulentić obećao je skrbiti o nabavi odora 

dok je dogradonačelnik Petrinje Darko 

Dumbović, i sam vatrogasac, mještanin 

Mošćenice i branitelj, stao iza svojih momaka 

s obvezom da što spremniji dočekaju 

predstojeću proslavu 30. godina 

osnivanja DVD-a Mošćenice. 

Đuro Gajdek 

Splitsko-dalmatinska 

Požar obiteljske kuće u Milni 

ranim jutarnjim satima dana 14. 

U ožujka u požaru koji su najvjerojatnije 

uzrokovale stare i neispravne 

električne instalacije izgorjela su 

dva kata takozvane kuće Babarović, 

objekta u samom središtu Milne koji 

je pod zaštitom Konzervatorskog 

odjela Ministarstva kulture. 

Odmah po dojavi ŽC 112 Split, 

negdje oko 1 sat poslije ponoći, na 

mjesto požara izišli su vatrogasci 

Dobrovoljnog vatrogasnog društva 

Milna kojima su ubrzo u pomoć 

pritekle kolege vatrogasci iz Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva Supetar. 

Iako je objekt gasilo 30 vatrogasaca 

sa sedam vatrogasnih vozila, ponajprije 

zahvaljujući činjenici da je riječ 

o starijoj zgradi građenoj na tradicionalan 

način uz obilno korištenje 

drvne građe, požar je lokaliziran tek 

oko 7 sati ujutro a u njemu su u potpunosti 

izgorjeli krovište i drugi kat 

zgrade. Materijalna šteta je velika ali 

najvažnije je da usprkos tome što je 

u zgradi živjelo čak sedam obitelji 

u požaru nije bilo ozlijeđenih jer su 

pravodobnom intervencijom vatrogasaca 

svi na vrijeme evakuirani iz 

objekta. 

Jakov Zlatar 

Slike: DVD Supetar/Predrag Mandić 



Novo vozilo DVD-u Pučišća 

Uz pomoć općine Pučišća, koja je 

osigurala sredstva, Vatrogasna postrojba 

dobrovoljnog vatrogasnog društva 

Pučišća napokon je opremljena primjerenim 

vatrogasnim vozilima. Riječ 

je o navalnom vatrogasnom vozilu TAM 

130 T10B opremljenom vatrogasnom 

pumpom, pratećom tehničkom opremom 

i spremnikom od 5000 litara vode 

te kombi vozilu marke TAM 80 T35 za 

prijevoz ljudstva (osam vatrogasaca) 

opremljenom s visokotlačnom pumpom 

i tankom za vodu zapremine 500 litara. 

Vozila su na uporabu u ime općine 

Pučišća predali čelnici općine 

Pučišća Alen Parunov i Tiho Eterović 

na čemu im se uz napomenu kako je 

riječ o tek prvom koraku u izgradnji 

stabilnog, suvremenog i tehnički 

opremljenog Društva, zahvalio zapovjednik 

Vatrogasne postrojbe DVD-a 

Pučišća Marko Mladinić. 

Vatrogasce je pozdravio i pomoćnik 

županijskog zapovjednika te 

ujedno i zapovjednik Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva Supetar Ivan 

Jakšić Žile, istaknuvši kako će osnivanje 

i tehničko opremanje Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva Pučišća 

zasigurno jamčiti kvalitetniju protupožarnu 

zaštitu ne samo na području 

matične općine već i čitavog otoka 

Brača. 

Na fotografiji novo vozilo u DVD-u 

Pučišća 

Jakov Zlatar 

Varaždinska 

Skupština DVD-a Jalžabet 

subotu, 26. siječnja održana je u 

U prostoriji Vatrogasnog doma godišnja 

Skupština kojoj su uz članove DVD-a 

Jalžabet bili nazočni predsjednik Općinskog 

vijeća Vladimir Pavličević, načelnik 

općine dr. Josip Križanić, predsjednik 

VZO Jalžabet Josip Levatić te predsjednik 

Vatrogasne zajednice Varaždinske 

županije Zvonko Biškup. 

Dobrodošlicu je gostima uputio 

predsjednik domaćeg DVD-a Josip Međimurec, 

a izvješće o jednogodišnjem 

radu Društva podnio je Stjepan Šalamon. 

Naglašeno je da je ovo društvo 

od općeg interesa u općini Jalžabet, da su 

vatrogasci tijekom godine izvršavali sve 

zadatke koji su bili pred njih postavljeni. 

Nažalost premalo se mladih uključuje u 

rad vatrogasaca pa je potrebno uspostaviti 

kontakte s OŠ Petar Zrinski u Jalžabetu 

i animirati učenike da se uključe u 

rad Društva. 

Vatrogasci su uz uobičajene vatrogasne 

aktivnosti (preventivni pregledi 

po domaćinstvima, obilježavanje Mjeseca 

zaštite od požara, održavanje uobičajenih 

javnih vježbi i sl.) sudjelovali i na 

Županijskom natjecanju u Varaždinu. 

Društvo posjeduje adekvatnu vatrogasnu 

opremu koja je popunjena zahvaljujući 

Vatrogasnoj zajednici Varaždinske 

županije koja je za te potrebe izdvojila 

50.000,00 kuna. Suradnja s Općinom je 

dobra i svake se godine po određenom 

ključu izdvajaju financijska sredstva za 

potrbe VZO-a iz kojih se potom sredstva 

prebacuju za potrebe pojedinih DVD-a. 

Ta sredstva, međutim, nisu dostatna za 

normalan rad, pa su vatrogasci sami 

dužni da se pobrinu za ista putem naplate 

članarina, održavanja javnih vježbi, 

priredbi i sličnih akcija. Općina je jedino 

dužna, naglašeno je u obraćanju 

načelnika Križanića da brine financijski 

o centralnom Društvu, a ostala društva 

na teritoriju općine koja su udružena 

u VZO Jalžabet mogu opstati ako za to 

ima volje, sluha i ljubavi za vatrogastvo. 

Društva koja neće biti sposobna da se na 

neki način pobrinu za financijska sredstva 

morat će se ugasiti. 



U obraćanju vatrogascima, Zvonko 

Biškup je spomenuo da više od 30 godina 

prati rad tog društva te da Vatrogasna zajednica 

Varaždinske županije prati svako 

centralno vatrogasno društvo onoliko 

koliko Varaždinska županija financijski 

pomaže Vatrogasnu zajednicu Varaždinske 

županije. Smatra da je taj DVD 

do sada uvijek bio u dobroj mjeri financijski 

potpomognut od strane županijske 

Vatrogasne zajednice te je zaželio vatrogascima 

dobar rad, a naročito je naglasio 

potrebu pomlađivanja DVD-a mladim 

kadrovima koji bi dolazili iz redova učenika 

ovdašnje osnovne škole. 

J. Levatić 

U Leštakovcu više vatrogasaca 

nego domaćinstava 

Godišnjoj Skupštini DVD-a Leštakovec, 

uz stotinjak domaćih vatrogasaca, 

bili su nazočni načelnik Općine 

Josip Križanić, predsjednik VZO Jalžabet 

Josip Levatić, delegacije svih DVD-a 

s područja VZO Jalžabet te delegacija 

DVD-a Biškupec i DVD-a „ZET“ iz Zagreba 

s kojima vatrogasci iz Leštakovca 

već 30 godina imaju potpisanu Povelju o 

prijateljstvu. 

Izvječće o jednogodišnjem radu 

podnio je predsjednik Vladimir Pavličević. 

Osvrnuo se na aktivnosti koje su 

tijekom 2007. godine izvršavali vatrogasci 

od sudjelovanja na Općinskom 

natjecanju, preventivnih pregleda po 

domaćinstvima, javnih vježbi, akcijama 

tijekom Mjeseca zaštite od požara, školovanju 

vatrogasnih kadrova i sl. Velika 

briga posvećivala se radu s najmlađima. 

Taj DVD slovi kao društvo s najviše članova 

te kategorije na prostorima VZO 

Jalžabet. Spomenuo je da ekipe redovito 

izvršavaju sve zadatke na planu zaštite 

ljudi i dobara te u potpunosti opravdavaju 

povjerenje koje uživaju među mještanima 

Leštakovca. 

Financijsko izvješće podnio je Josip 

Vitez i naglasio da se Društvo uz financijsku 

pomoć VZO Jalžabet i samo brine 

da svojim aktivnostima dođe do financijskih 

sredstava potrebnih za uspješan 

rad. 

Po prihvaćanju izvješća domaćinima 

su se pozdravnim riječima obratili predsjednik 

DVD-a „ZET“ Dragutin Keškić, 

predsjednik VZO Jalžabet i načelnik Općine. 

J. Levatić 

Virovitičko-podravska 

Djeca, najbolji učenici 

Uz školski sustav obveznu edukaciju 

djece preuzima i Državna uprava 

za zaštitu i spašavanje. Ona je pokrenula 

je nacionalnu akciju edukacije osposobljavanja 

djece za ispravna reagiranja u 

slučajevima nastanka prirodnih i drugih 

civilizacijskih nepogoda i nesreća. U Virovitičko-podravskoj 

županiji tu ulogu 

preuzeo je Područni ured za zaštitu i 

spašavanje Virovitica. Akcija je započeta 

13. studenoga 2007. u Osnovnoj školi u 

Novoj Bukovici i Mikleušu. Slijedila su 

predavanja i praktične vježbe i u drugim 

osnovnim školama. Do sada je na području 

Županije održano 41 predavanje 

s praktičnim vježbama. Obučavanjem je 

obuhvaćeno 1983 djece prvih i drugih razreda 

u 16 osnovnih škola s pripadajućim 

područnim školama. Obuka se nastavlja 

za još 600 djece u Specijalnoj osnovnoj 

školi i dječjim vrtićima, te ostalim do 

sada neobuhvaćenim školama i ustanovama 

Virovitičko-podravske županije. 

Predstavnici Područnog ureda za zaštitu 

i spašavanje Virovitica upućivali su djecu 

kako se trebaju ponašati i što trebaju poduzeti 

u slučajevima prirodnih i drugih 

nesreća, kao što su požar, poplava, vijavice, 

tuče, nepažnja, iznenadne bolesti i 

svih drugih nesreća i opasnosti po život. 

Naglašavali su da u svim takvim situacijama 

u traženju pomoći koriste broj 112. 

Predstavnici Područnog ureda za zaštitu 

i spašavanje Virovitice Dražen Rengel, 

Željko Poljak i Stjepan Goričanac, na 

djeci pristupačan i jednostavan način, 

riječima i slikom na monitoru, objašnjavali 

su kako će se kvalitetno snalaziti u 

situacijama opasnim po život. Objasnili 

su djeci da će na poziv broja 112 u po- 



moć im pristupiti nadležne službe spašavanje 

u koje su uključeni vatrogasci, 

policija, hitna pomoć, Hrvatska gorska 

služba, ronioci, civilna zaštita ili crveni 

križ. Na predavanju slikovno i riječima 

pojašnjeno je koji su zadaci službi zaštite 

i spašavanja. 

Vatrogasci DVD Pitomača Željko 

Živko i Ivan Ilinčić pod punom vatrogasnom 

opremom objasnili su djeci što 

sve rade vatrogasci u slučajevima nesreća, 

požara, poplava i mnogih drugih 

nesreća, objasnivši djeci da se vatrogasci 

bave opasnim i najčešće neugodnim 

poslom. Oni su potrebni, hrabri, dobri 

i pomažu ljudima. Vatrogasci su djeci 

pokazali vatrogasno vozilo i opremu 

DVD-a Pitomača, parkirano u dvorištu 

Gračanske škole. 

Policajac Petar Pošta, vodič službenog 

psa Fanto - Đambo (školovani 

belgijski ovčar) praktično je pokazao 

djeci vježbe poslušnosti psa Đamba, njegova 

pomagača i tragača protuminske 

zaštite. Objasnio im je da zovu broj 112 

u svim slučajevima pronalaska metaka, 

bombi, mina, raketa i sl. zaostalih od 

rata, opasnih po život i zdravlje djece i 

odraslih. Zaposlenici službe hitne pomoći 

Marijana i Željko objasnili su djeci 

na jednostavan i pristupačan način zadatke 

službe hitne pomoći. Pokazali su 

im pokretnu opremu, koju voze ili nose 

sa sobom, vozilo, nosila i dr. Svi prisutni 

s velikom zainteresiranošću i pažnjom 

pratili su edukaciju službe za zaštitu i 

spašavanje 112. 

Barica Mihoković 

Vukovarsko-srijemska 

Posveta zastave 

DVD-a Lipovac 

Crkvi sv. Luke 3. veljače 2008. godine 

posvećena je nova zastava DVD- 

U 

a Lipovac. Posveti su bili nazočni, osim 

mještana, mnogobrojni gosti i predstavnici 

dobrovoljnih vatrogasnih društava. 

Goste ovog hvale vrijednog događaja 

predstavnici DVD-a Lipovac dočekali su 

i ugostili u novoobnovljenom Vatrogasnom 

domu. Prema riječima predsjednika 

DVD-a Lipovac Vladimira Golubičića 

Društvo je osnovano 1954 godine. 

Tijekom Domovinskog rata agresori su 

u potpunosti uništili i opljačkali selo, 

srušili su i Crkvu, a nije bio pošteđen ni 

Vatrogasni dom. Povratkom u Lipovac i 



obnovom ponovo se pokreće inicijativa 

za obnovom rada Društva i obnove članstva. 

Uz poteškoće koje su sve ove godine 

pratile Društvo ipak se uspjelo obnoviti 

Vatrogasni dom, te je prikupljen 

jedan dio potrebne vatrogasne opreme. 

Društvo broji 38 članova. Osim temeljnih 

članova društvo ima 24 člana vatrogasne 

mladeži. Društvo je od DVD-a Nijemci 

dobilo navalno vozilo Magirus, te dobar 

dio vatrogasne opreme, te vozilo od prijateljskog 

DVD-a Gračani (VZG Zagreb) 

s kojima DVD Lipovac ima izvrsnu suradnju. 

Financijsku potporu u obnovi 

rada Društva pružila je i Općina Nijemci 

i HŠ Šumarija Lipovac. 

Veliku potporu DVD Lipovac dao je 

direktor Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije 

Dražen Milinković koji je ujedno 

bio i kum zastave DVD Lipovac. 

Predsjednik DVD-a Lipovac Vladimir 

Golubičić zahvalio je kumu zastave 

na potpori u radu Društva, te je 

uručio Draženu Milinoviću prigodan 

poklon, između ostalog i maketu stare 

vatrogasne pumpe “rastavljača” i zahvalnicu 

Općini Nijemci.U ime VZŽ Vukovarsko-srijemske 

nazočnima se obratio 

zapovjednik Antun Jelić pohvalivši zalaganje 

članova na ponovnom aktiviranju 

rada Društva i najavivši financijsku 

pomoć u iznosu od 6000 kn. Zahvalnice 

su dobili članovi koji su svesrdno 

radili na ponovnom oživljavanju rada 

DVD-a Lipovac: Jakob Matić, Miroslav 

Ejzele, Ilija Đalok, Goran Kremer, Stipa 

Vukovac, Mato Djedović, Nikica Bebić, 

Ivan Sić, Zlatko Kanc, Iica Jakšić, Martin 

Jakšić, Željko Grgić, Ivan Lovrić, Petar 

Džuginović, Jerko Mostarac, Tomislav 

Unikić, Stipa Slepčević, Stjepan Božić, 

Tomislav Juric, Drago Češljar, Bartol 

Jurić, Nikola Kajkić, Mato Novoselac, 

Tomo Kajkić, Petar Plivelić, Ivan Samaranac, 

Ivica Grgić. Posebna zahvalnica 

uručena je osnivaču DVD Lipovac Mati 

Unukiću. 

Zapovjednik DVD-a Lipovac Jakob 

Matić naglasio je da većina članova 

Društva ima položen ispit za zvanje vatrogasac, 

a i dalje će voditi računa o osposobljavanju 

članova i liječničkim pregledima, 

održavanju vatrogasnih vježbi, 

pomlađivanju članstva, vatrogasnim natjecanjima, 

te nabavci vatrogasne opreme 

koja nedostaje. 

Posveti zastavi prisutan je bio načelnik 

Općine Nijemci Ivica Klem, upravitelj 

HŠ Šumarija Lipovac Ilija Aleksić, 

predsjednik VZŽ Vukovarsko-srijemske 

Marko Dugandžić, predstavnici DVD 

Nijemci, DVD Đeletovci, DVD Gračani, 

DVD Otok, DVD Privlaka. 

Petar Jakovac 

Osposobljavanje u 

DVD Županja 

organizaciji DVD-a Županja tijekom 

siječnja i veljače održan je tečaj 

U 

za zvanje vatrogasac koji su polazili članovi 

DVD Županja,DVD Gunja, DVD 

Otok, DVD Privlaka. Voditelj predavanja 

bio je Marko Dugandžić, predsjednik 

Komisije Josip Juzbašić, predavači Goran 

Ivankovac i Zlatko Jemrić 

Nakon održanog predavanja i praktičnog 

djela osposobljavanja 17. veljače 

2008. ispit za navedeno zvanje uspješno 

je položilo 17 kandidata iz DVD Županja: 

Zdenko Bučar, Zdenko Babić, 

Darko Benaković, Ilija Nikolić, Mario 

Špljar, Dario Župarić, iz DVD Gunja: 

Ante Perić, Stjepan Kelava, iz DVD Privlaka: 

Davor Čopčić, iz DVD Otok: Katarina 

Krznar, Marina Bakunić, Kruno 

Jovanovc, Adam Radošević, Marko Tola, 

Antun Grbavica ml., Kristijan Perković, 

Alen Božić. 

U ime domaćina tečaja predsjednik 

DVD-a Županja Pero Župarić zahvalio 

se na odazivu i čestitao na položenom 

ispitu. 

Tijekom rada praktičnih vježbi temperatura 

je bila ispod ništice što je otežavalo 

izvođenje vježbi ali su mladi vatrogasci 

pokazali da i takvi uvjeti nisu 

prepreka vatrogascima u obavljanju 

svojih zadaća. 

Petar Jakovac 

Skupština DVD-a Otok 

prostorijama Vatrogasnog doma 

U DVD-a Otok 1. ožujka 2008. održana 

je 112. Skupština, kojoj je bio nazočan 

i dogradonačelnik Otoka Zvonimir Pućo 

i predsjednik VZŽ Vukovarsko-srijemske 

inž. Marko Dugandžić. 

Izvješće o radu podnio je tajnik 

DVD-a Otok Petar Jakovac u protekloj 

godini. 

DVD Otok ima 5 članova bez ispita, 

33 vatrogasca, 4 vatrogasca I. klase, 11 

vatrogasnih dočasnika, 4 vatrogasna dočasnika 

I. klase, 3 vatrogasna časnika i 50 

pripadnika djece i mladeži. 

U protekloj godini bilo je 19 intervencija 

na području grada Otok a jednom se 

interveniralo u mjestu Privlaka. 

Prošlogodišnja tragedija na Kornatima 

opomena je nadležnim institucijama 

koje moraju sukladno Zakonu o 

vatrogastvu osigurati financijska sredstva 

za nabavku vatrogasne opreme a 

inspektori Državne uprave za zaštitu i 

spašavanje da nadgledaju provođenje 

Zakona o vatrogastvu. 

Vatrogasnu spomenicu za 10 godina 

rada primio je Zvonko Šokčević, vatrogasne 

spomenice za 30 godina primili 

su Dražen Janeš i Željko Landeka, a spomenicu 

za 50 godina primio je Ivan Jakovac. 

Srebrnu medalju primio je Vjekoslav 

Baliban. Srebrne plamenice primili su: 

Dražen Janeš, Martin Štivičević, Luka 

Lišnjić,Marijan Šokčević, Martin (M) 

Šokčević. 

Petar Jakovac 

Skupština DVD-a Spačva 

prostorijama DI Spačva d.d. 22. 

U veljače 2008. godine održana Skupština 

DVD-a Spačva koju je otvorio Zvonimir 

Perić. Skupštini su bili nazočni 

predstavnici VZŽ Vukovarsko-srijemske 

Marko Dugandžić, predsjednik, Antun 

Jelić, zapovjednik i Krešimir Jelić, tajnik, 

predsjednik VZG Vinkovci Mirko Rajić, 

te predstavnici brojnih DVD-a. 

Zvonimir Perić izvijestio je nazočne 

o radu Društva u protekloj godini, a zapovjednik 

DVD-a Spačva Željko Buzov 

podnio je izvješće o radu Zapovjedništva. 

Zapovjednik VZŽ Vukovarsko-srijemske 

Antun Jelić uručio je članovima 

DVD Spačva diplome o stjecanju zvanja 

vatrogasni časnik Dragi Blažević, Mariu 

Ivančević, Zlatko Frančešević, Davoru 

Ostatnicki. 

Predsjednik VZŽ Vukovarsko-srijemske 

Marko Dugandžić uručio je 

spomenicu za 40 godina Jakovu Mikiću 

i Srebrne medalje Peji Džijan, Mladenu 

Ivančeviću, Antunu Nađ i Tomislavu 

Višek. 

Predsjednik VZG Vinkovci Mirko 

Rajić uručio je spomenice za 20 godina 

rada: Željku Bek, Antunu Nađ i Juri Tenđera, 

te brončane medalje Mariju Ivančević 

i Krešimiru Fajdetić, a Srebrnu plamenicu 

Želju Buzov. 

Petar Jakovac 



Čuvanje Isusova groba 

Crkvi sv. Antuna Padovanskog 21. 

U ožujka 2008. godine na Veliki petak 

otočki vatrogasci su bdjeli kod Isusova 

groba. U prijepodnevnim satima vatrogasci 

su sudjelovali u Križnom putu, 

a popodne u prepunoj otočkoj crkvi za 

vrijeme mise vatrogasci su se smjenjivali 

u čuvanju Isusovog groba. Mještani Otoka 

pozdravljaju obnavljanje ovog starog 

običaja, a vel. Antun Knežević zahvalio 

se članovima DVD-a Otok na sudjelovanju. 

U čuvanju Isusova groba sudjelovali 

su: Matin Štivičević, Antun Grbavica, 

Ivica Barnjak, Marijan Šokčević, Kruno 

Jovanovac, Kažimir Hraško, Davor Katičić, 

Slavko Tomić, Marko I. Tadić, Petar 

Jakovac, Jakob Mamuzić, Luka Lišnjić, 

Mato Bošnjak, Marko Peičević, Jozo Grbavica, 

Dražen Janeš, Antun Grbavica 

ml., Antun Marković. 

Petar Jakovac 

Zadarska 

DVD Kolan u novim 

prostorijama 

Povodom obilježavanja dana općine 

Kolan, mlado Dobrovoljno vatrogasno 

društvo Kolan dobilo je na poklon 

od općine Kolan nužno potrebne prostorije. 

DVD Kolan u svojim redovima broji 

37 članova. Iako mlado Društvo uvelike 

je pomoglo u gašenju požara te spašavanju 

ljudi i ljudske imovine na otoku Pagu 

što je potvrdio i zapovjednik JVP Zadar 

Željko Šoša. Novootvorene prostorije 

blagoslovio je don Krešo Ćirak. Tijekom 

2007. godine, a osobito tijekom požarne 

sezone, vatrogasci DVD-a Kolan odradili 

su 12 požarnih intervencija među 

kojima su i jedan od većih požara u prošloj 

požarnoj sezoni, kada su stali uz bok 

JVP Zadar, DVD Pag, DVD-u Povljana, 

DUZS Zadar te zajedničkim snagama 

obranili okolna mjesta Proboj, Košljun, 

ujedno spriječivši daljnje širenje vatre 

prema Kampu Šimuni, za što ih je zapovjednik 

Šoša posebno pohvalio. Uz prigodnu 

svečanost povodom općine Kolan 

vrijedni članovi DVD-a Kolan primili su 

zahvalnice za dosadašnji rad te nesebično 

pomaganje drugima. 

Zagrebačka 

Jure Orlić 

Nova generacija dočasnika 

Vatrogasna zajednica grada Samobora 

u mjesecu siječnju i veljači 2008. 

godine organizirala je školovanje za vatrogasne 

dočasnike. 

Nastava je organizirana u Vatrogasnom 

domu Samobor u novo uređenoj 

dvorani i na poligonu u Samoboru, a 

predavači su bili prof. dr. Zlatko Ivančić, 

Jurica Domin, dipl. inž. Stjepan Črnjak, 

Vladimir Domin i Dubravko Regović. 

Za osposobljavanje se prijavilo 35 

polaznika, a uspješno je položilo 27 polaznika. 

U generaciji novih dočasnika 

su bile i dvije djevojke Mateja Burić iz 

DVD-a Molvice i Irena Trkeš iz DVD-a 

Bregana. 

Svečanost uručenja svjedodžbi i 

diploma novim dočasnicima održana 

je u Vatrogasnom domu Samobor 13. 

ožujka 2008. godine. Diplome i svjedodžbe 

novim dočasnicima uručio je 

predsjednik Vatrogasne zajednice grada 

Samobora Jurica Domin, a zvanja zapovjednik 

Vatrogasne zajednice grada Samobora 

i Zagrebačke županije Vladimir 

Domin. 

Na slici novi dočasnici, predavači i 

članovi Predsjedništva 

B. Bogolin 

Skupština VZG Samobor 

Skupština Vatrogasne zajednice grada 

Samobora, održana je 28. ožujka 

2008. godine u novo uređenoj dvorani 

Vatrogasnog doma Samobor. 

Izvještaj o radu Zajednice i financijski 

izvještaj podnio je tajnik Zajednice 

Boris Bogolin. Članice Zajednice, 20 dobrovoljnih 

vatrogasnih društava i Javna 

vatrogasna postrojba grada Samobora u 

2007. godini sudjelovali su na 273 intervencije. 

Dobrovoljna vatrogasna društva 

sudjelovala su na 76 raznih intervencija 

sa 461 članom i 1513 sati rada, s 95 vozila. 

Obavljen je pregled hidranata na 

vodovodnoj mreži u gradu Samoboru, 



selima i naseljima, te je prevezeno 600 

cisterni pitke vode. Osim na intervencijama 

na području grada Samobora odnosno 

Zagrebačke županije, članovi Zajednice 

sudjelovali su i na gašenju požara 

u Zadarskoj županiji. 

Stručno osposobljavanje za vatrogasno 

zvanje vatrogasac I. klase uspješno 

je završilo 26 članova vatrogasnih društava, 

a planirano osposobljavanje za 

zvanja vatrogasac i dočasnik održati će 

se u 2008. godini. 

Rad s djecom organiziran je kroz 

edukativna predavanja u suradnji sa 

osnovnim školama i dječjim ustanovama. 

Operativno upoznavanje sa opremom 

organizirano je za djevojčice i dječake i 

mladež na vatrogasnim natjecanjima. 

U otoku je održano natjecanja Zajednice 

djevojčica, dječaka i mladeži, a 

u Jastrebarskom natjecanje Vatrogasne 

zajednice Zagrebačke županije na kojem 

su sudjelovale desetine dječaka DVD-a 

Otok, Cerja i Petkovog Brega, koja je u 

velikoj konkurenciji zauzela 2. mjesto, 

a kod djevojčica su nastupile desetine 

DVD-a Cerje, Bobovica i Otok. Na natjecanju 

istog ranga, ali u kategoriji članova 

u Ivanić Gradu sudjelovali su DVD 

Bregana (6.mjesto) i DVD Pavučnjak 

(12.mjesto), a u kategoriji članica DVD 

Molvice (12.mjesto). Osim navedenih 

natjecanja održana su i međudruštvena 

natjecanja KUP Galgovo, KUP Bregana, 

KUP Bobovica i memorijali Josip Grom 

u Otoku, te Davor Vukas i Franjo Požgaj 

u Molvicama. 

Operativna aktivnost i promidžba 

vatrogastva bila je prikazana na javnoj 

vježbi u Otoku na kojoj su sudjelovali 

DVD Samobor, Bregana, Rude, Galgovo, 

Otok i Javna vatrogasna postrojba grada 

Samobora. Promidžba je organizirana 

putem lokalnih sredstava informiranja. 

Obilježen je Dan vatrogastva 4. svibanj 

– Sv. Florijan i 80-a obljetnica djelovanja 

DVD-a Rude i Dan Vatrogasne 

zajednice grada Samobora. 

U izvještaju je naglašen problem 

zastarjelog voznog parka (prosjek 25 

godina). Iako se taj problem pokušava 

riješiti, rješava se vrlo sporo zbog nedostatka 

financijskih sredstava. Također je 

upravo u tijeku i uređenje auto-cisterne 

za vatrogasnu namjenu stare 12 godina. 

Grad Samobor je na temelju Zakona 

o vatrogastvu dužan izdvajati 1% 

od izvornih sredstava Proračuna grada 

Samobora, što ne osigurava. U raspravi 

je zatraženo da grad Samobor ispoštuje 

zakonsku obvezu, odnosno da na neki 

način osigura dodatna sredstva kako 

bi se riješili problemi nabave vozila i 

opreme. 

U radu Skupštine sudjelovali su i 

gradonačelnik Antun Dubravko Filipec 

i pročelnik za gospodarstvo Željko Radovanić, 

koji su izvijestili da je bilo određenih 

problema u pogledu osiguravanja 

financijskih sredstava. Problemi koji su 

postojali su usuglašeni, te se očekuje pozitivno 

rješenje nabave vatrogasne tehnike 

i opreme. Osnovni zadatak Grada 

je nabava vatrogasne tehnike i opreme 

za Javnu vatrogasnu postrojbu grada Samobora, 

a zatim za ostala dobrovoljna 

vatrogasna društva. 

Gradonačelnik Filipec napomenuo 

je da izrađena nova Procjena zaštite od 

požara za grad Samobor, koja je sada na 

usuglašavanju, a na temelju koje će biti 

utvrđena kategorizacija dobrovoljnih 

vatrogasnih društava i obveze prioriteta 

nabave vatrogasne opreme. 

Zapovjednik Zajednice Vladimir 

Domin upozorio je da prema Planu treba 

osigurati opremu i vozila. Na požar šume 

odnosno požarišta u Žumberak treba 

prevesti i do šezdeset dobrovoljnih vatrogasaca 

i opreme za gašenje otvorenog 

prostora kao i pomoć 2-4 profesionalna 

djelatnika. 

Skupština je donijela odluku da se 

održi sastanak predstavnika grada Samobora 

i Vatrogasne zajednice grada 

Samobora radi usuglašavanja i pronalaženja 

najboljih rješenja u nabavi vatrogasnih 

vozila i opreme. 

U radu Skupštine sudjelovali su i 

predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke 

županije Stjepan Ptiček i zapovjednik 

Gasilske sveze Brežice. 

Na fotografiji detalj sa skupštine u Samoboru 

Boris Bogolin 


DVD Slatine prodaje šumsko vatrogasno 

vozilo marke TAM-110 s prijeđenih 

50.000 kilometara. 

Godina proizvodnje 1986. 

Cijena po dogovoru 

Kontakt broj: Zapovjednik - Josip 

098/1743-979 ili na 

e-mail marin.pavicin@gmail.com 

DVD Udbina prodaje: 

• vatrogasno vozilo Bedford, 1987., 

neregistriran, u voznom stanju, 

1800 l cisterna, 2 vitla, niskotlačna 

pumpa, volan na desnoj strani, 

cijena 10.000,00 kn. Informacije 

098/445-470 

• vatrogasnu cisternu, FAP, 1974., neregistriran, 

u voznom stanju, 5500 l 

cisterna, vodeni top, cijena 10.000,00 

kn. Informacije 098/445-470, 

Dražen Orešković, predsjednik.

PoÅ¾ari i intervencije tijekom veljaÄe 2008.

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

PoÅ¾ari i intervencije tijekom veljaÄe 2008.