M.M: Upravo zbog toga što su ljudi bili depersonalizovani, svedeni na brojeve, razlika u karakterima, koja postoji i koja je značajna, pre svega se pokazuje kroz ono šta rade a ne kako rade. Možete da napravite skup postupaka koji daju jednu ličnost, a ta ličnost može imati isti pogled kao i druga ličnost – kao njegov dželat. U krupnom kadru, može da ima isti pogled kada miluje psa i kada ubija nekog. Ono što on čini, daje mu karakter. M.M-M: Kada je pisan ovaj komad on je po duhu bio blizak egzistencijalizmu, a kako ga ti danas čitaš M.M: U drami Iza zatvorenih vrata kažu „pakao su drugi“, a ovde dobiješ pakao u sebi. M.M-M: Koliko je za tvoju predstavu važno to što publika sedi vrlo blizu M.M: Ovu predstavu nisam mogao da vidim drugačije. Glumcima je bila potrebna sloboda da ne moraju da koriste širok gest i povišen ton. Osim toga, imamo i to osećanje mraka, zatim ogroman prostor iznad publike, stešnjen prostor oko publike, prostor iz koga se ne može izaći nigde osim gore, u vazduh, u nebo... M.M-M: Kada smo prvi put pričali u povodu predstave Smrt, rekao si mi da u pozorištu želiš pre svega da vidiš dobru priču i da osetiš emociju. Kakvo je sada tvoje stanovište prema pozorištu, četiri godine kasnije M.M: Na istom sam tragu. Priče su jako važne. Sve što nama daje moralne norme su priče. Sve što mi kodiramo kao način ispravnog življenja sazdano je u našim pričama. Biblija je priča. Crpimo inspiraciju iz priča, bajki, iz Gospodara prstenova, odakle god... Pripovedački pristup je dobar za ovu temu kojoj mi ne možemo prići sa stanovišta preživljavanja. Ono što se dogodilo u Aušvicu ne može se porediti sa bilo čime iz našeg životnog iskustva. Ali možemo da probamo da razumemo i da ispričamo. Mislim da je pozorište više od života. Na kraju predstave, likovi odlaze u smrt zajedno i pomireni. Kada skinu te svoje koncepte života koje brane (aristokrata, lopov, vernik...) i kada postanu samo ljudi, shvate da imaju nešto zajedničko, da svi ljudi imaju nešto zajedničko, da su svi jedno. Što kaže Hoking, ako smo svi nastali iz jedne čestice, onda si ti ja. Onda sam sve ovo ja.. Marko MANOJLOVIĆ - Marina MILIVOJEVIĆ-MAĐAREV (intervju, iz programa predstave) P I S A C – Đorđe LEBOVIĆ Đorđe Lebović (1928 – 2004) rođen je u Somboru 1928. godine. Bio je zatočenik u nacističkim logorima Aušvicu, Saksenhauzenu i Mauthauzenu (1944–1945). Počeo je da studira na Tehničkom fakultetu (1947– 1948), a potom završio filozofsku grupu na Filološkom fakultetu u Beogradu (1948–1951). Za vreme studija radio je kao fizički radnik, nastavnik, prevodilac i humorista (saradnik Radio-Beograda i Ježa). Godine 1953. bio novinar u Radio-Novom Sadu i kustos Muzeja pozorišne umetnosti u Beogradu (1954–1955), gde je ostavio najobnimniji rukopis, pisan rukom, Prva inventarska knjiga Muzeja pozorišne umetnosti u Beogradu. Od 1955. bio je upravnik Letnje pozornice u Topčideru, a od 1960. upravnik Izložbenog paviljona u Beogradu. Direktor je drame u Beogradskom dramskom pozorištu od 1979 do 1981, kada odlazi u penziju. Sarađivao je u časopisima i listovima: Pozorišni život (1956–1965), Delo (1956, 1959), Borba (1957), NIN (1957), Student (1959), Za pobedu (1959), Jevrejski almanah (1959/1960), Oslobođenje (1960), Vojnik (1964), Odjek (1969), Letopis MS (1972), Scena (1975) ... Drame i radio-drame: Nebeski odred (1957, koautorstvo A. Obrenović), Svjetlost i senke (1959), Sahrana obično počinje po podne (1960), Šarlatan (s J. Lešićem, 1965), Tri groteske, Haleluja, Viktorija (1968), Usamljena gomila (1970), Pali anđeli (1971), Lutka sa kreveta br. 21 (1976), Dolnja zemlja (po romanu J. Ignjatovića Milan Narandžić, 1981), Ravangrad 1900 (po pripovetki V. Petrovića, 1982), Sentandrejska rapsodija (po motivima iz dela J. Ignjatovića, 1983), Vojnik i lutka (1996), Deset postotaka do ludila (1998, u rukopisu); Kaktusi i ruže (štampano 1999. u Antologiji savremene srpske drame, knjiga 0<strong>4.</strong> Iz zaostavštine je objavljen nedovršen roman o detinjstvu Semper idem i nedovršena knjiga zapisa o holokaustu Traganje po pepelu. Lebović je osnivač je Udruženja dramskih pisaca Srbije 1976. i njegov prvi predsednik. Višestruki je dobitnik Sterijine nagrade za tekst savremene drame i više međunarodnih nagrada. P I S A C – Aleksandar OBRENOVIĆ Aleksandar Obrenović je rođen 1928. u Beogradu. Studirao je pedagogiju na Filozofskom fakultetu. Bavio se glumom i slikarstvom. Bio novinar Radio Beograda, dramaturg u Dramskoj redakciji Televizije Beograd od osnivanja, prvi umetnički direktor Sterijinog pozorja, pa slobodni umetnik, pa urednik radio-drame u Dramskom programu Radio Beograda. Pisao scenarija za dokumentarne filmove i režirao ih, scenarija za igrane filmove, televizijske drame, pozorišne drame, radio-drame, priče. Izvedeno mu je više od šezdeset radio-drama od kojih je većinu sam i režirao u zemlji i inostranstvu. Dela su mu štampana ili izvedena u više od 20 zemalja, a prevedena na 22 jezika. “Prosveta” mu je objavila knjigu PRESS - 5<strong>4.</strong> Sterijino pozorje 2009. 30
dramskih tekstova Povratak Don Žuana, Pozorišni muzej Srbije knjigu pozorišnih komada Jata čarobnih zvezda. Pripovetke je objavljivao po raznim novinama i časopisima. Drame: Nebeski odred, 1956; Varijacije (Rondo, Večernja igra, Ptica, Nokturno), 1958; Lice, 1967; Kapetan duge plovidbe, 1966; Povratak Don Žuana i druge drame, 1968; O, sole mio..., 198<strong>4.</strong> Radio-drame: Devojka na krovu, 1969; Sansara, 1969; Pothvat stoleća, 1981; Slatki miris preporoda (1983) i dr. Dvadesetak radio-dramatizacija domaćih i stranih autora izvedenih na svim većim jugoslovenskim radiostanicama i desetak TV drama i TV adaptacija za Beogradsku televiziju. Drame su mu štampane i izvođene u SSSR, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Holandiji, DR Nemačkoj, Švajcarskoj, Monaku, Francuskoj, Italiji, Izraelu, SAD, Belgiji, na Malti... PRESS - 5<strong>4.</strong> Sterijino pozorje 2009. 31
- Page 1 and 2: 5 4. S T E R I J I N O P O Z O R J
- Page 3 and 4: i mjuzikla "Maratonci trče počasn
- Page 5 and 6: NEDELjA, 24. maj 19.00 časova / SN
- Page 7 and 8: austrougarske provincije, rezultira
- Page 9 and 10: K R I T I K A Dragi su Srbi, ali is
- Page 11 and 12: 1815". Iste godine prikazani su kom
- Page 13 and 14: negdje putem i vremenom pogubio. Sv
- Page 15 and 16: PONEDELjAK, 25. maj 21.00 čas / Po
- Page 17 and 18: smo. Odrpane i namučene, ali ne ma
- Page 19 and 20: sceni istog ovg Jugoslovenskg Drams
- Page 21 and 22: UTORAK, 26. maj 19.00 časova / SNP
- Page 23 and 24: života-kao-računice, Srećko, pob
- Page 25 and 26: R E Č P I S C A (...) Jeste, moje
- Page 27 and 28: UTORAK, 26. maj 22.00 časa / SNP,
- Page 29: pozorištu, Lažljivci u Gradskom p
- Page 33 and 34: Otac jedne ubijene devojke Samoubic
- Page 35 and 36: služi za razmišljanje, tek možda
- Page 37 and 38: "Nevinost" Dee Loer (1964), u znala
- Page 39 and 40: SREDA, 27. maj 20.00 časova / Posl
- Page 41 and 42: stalne borbe, ideološki razdori, n
- Page 43 and 44: Matici srpskoj 1967. predaje Za i p
- Page 45 and 46: istina, uverenje, sloboda, izbor; k
- Page 47 and 48: SREDA, 27. maj 22.00 časa / SNP, S
- Page 49 and 50: profesiju da bismo komentarisali, o
- Page 51 and 52: PETAK, 29. maj 19.00 časova / SNP,
- Page 53 and 54: Stele Fihili (Narodno pozorište So
- Page 55 and 56: pad i, konačno, smrt, u želji da
- Page 57 and 58: PETAK, 29. maj 21.00 čas / SNP, Sc
- Page 59 and 60: naizgled smisaono provokativne akci
- Page 61 and 62: dosada - jer je strašno mučno dug
- Page 63 and 64: nepunih pedeset dana. Osnovano kao
- Page 65 and 66: Nušićevo stvaralaštvo neki dele
- Page 67 and 68: montipajtonovske komike, humoru Ala
- Page 69 and 70: koji prate ovako zadate koordinate
- Page 71 and 72: Grof od Kenta JOSIP PEJAKOVIĆ Grof
- Page 73 and 74: V R E M E P L O V - NOVI SAD, RADE
- Page 75 and 76: P O Z O R I Š T E - JUGOSLOVENSKO
- Page 77 and 78: erze i potrebu da vidi nekog poznat
- Page 79 and 80: „Filozofskog rečnika”, razmiš
- Page 81 and 82:
njega tvrdoglavo juriša na uvrije
- Page 83 and 84:
predanog rada na promovisanju inter
- Page 85 and 86:
P I S A C - Tom STOPARD (Tom Stoppa
- Page 87 and 88:
Tamora, MARIJA OPSENICA Žena i Rim
- Page 89 and 90:
tako zdušno i tako masdovno, da je
- Page 91 and 92:
PONEDELjAK, 1. jun 19.00 časova /
- Page 93 and 94:
korektan. Turbofolk je gay friendly
- Page 95 and 96:
Sezona 2007. produkcijski je najbog
- Page 97 and 98:
UTORAK, 2. jun 19.00 časova / SNP,
- Page 99 and 100:
pokušaja hrvanja sa samim tekstom.
- Page 101 and 102:
prilično umrtvljenog pozorišnog
- Page 103 and 104:
P O Z O R I Š T E - NARODNO POZORI
- Page 105 and 106:
The Secret Sunshine Schedule, Bunke
- Page 107 and 108:
P I S A C - Miroslav KRLEŽA Mirosl
- Page 109 and 110:
nemam, Gospođa ministarka, Mrtve u
- Page 111 and 112:
prstena oko kojeg ratuju trolovi, p
- Page 113 and 114:
SREDA, 3. jun 21.00 čas / Poslovni
- Page 115 and 116:
R E D I T E L j - Ljuboslav MAJERA
- Page 117 and 118:
svakodnevnice. U odnosu na doba u k
- Page 119 and 120:
LE CHAT LUNATIQUE naglo postaje jed
- Page 121 and 122:
ČETVRTAK, 4. jun 19.00 časova / N
- Page 123 and 124:
(kada konačno batalimo sve priče
- Page 125 and 126:
ČETVRTAK, 4. jun 22.00 časa / Poz
- Page 127 and 128:
ČETVRTAK, 4. jun 23.00 časa / SNP
- Page 129 and 130:
P R E D S T A V A Dramski predloža