Vodeni beskralješnjaci i ptice mocvarice - Lonjsko Polje

Doc dr. sc. Sanja Gottstein
Zoologijski zavod – PMF, Zagreb
“Upravljenje staništima”, modul vodena staništa, Lonjsko Polje,
27-29. lipnja 2007.
VODENA STANIŠTA
Oblici zaštite i očuvanja

VODENA STANIŠTA I SLATKOVODNE VRSTE U
MEĐUNARODNIM UGOVORIMA:
Ramsarska konvencija, veljača 1971.
CITES konvencija, srpanj 1975.
Bernska konvencija, rujan 1979.
Bonnska konvencija, lipanj 1979.
EU Wild Birds Directive, 79/43/EEC,
1979.
EU Habitats Directive, 92/43/EEC,
1992.
Konvencija o biološkoj raznolikosti,
svibanj 1992.

Europski program za slatke vode
travanj 1998., Copenhagen, Danska
• zaštita biološke raznolikosti (zaštita i upravljanje slatkovodnim
staništima i vrstama);
• održavanje ekološkog integriteta i funkcija slatkovodnih
ekoloških sustava;
• smanjenje onečišćenja slatkovodnih sustava;
• restauracija uništenih slatkovodnih ekoloških sustava;
• upliv Pan-Europske i globalne politike koja se bavi vodama
(draft EU Water Framework Directive, EU Common Agriculture
Policy,...)

TIPIZACIJA POTENCIJALNIH VODENIH
STANIŠTA LONJSKOG POLJA

Prikaz napuštanja svlaka i razvoja odraslog vretenca na
primjeru vrste Erythroma viridulum

Primjena vrsta u programima zaštite
Flagship Species (FS) – vrste koje su simboli nekog staništa u
cilju zaštite, nemoraju biti ugrožene;
Species of Special Concern (SSC) – vrste od posebnog značaja,
najčešće ugrožene vrste koje iziskuju određeni status zaštite;
Indicator Species (IS) – indikatorske vrste, vrste koje ukazuju na
promjene u okolišu tj. Određenim staništima;
vidra Lutra lutra

“Dobra" indikatorska vrsta trebala bi uključivati što veći broj
sljedećih kvalifikacija:
a) SVRHA – indikatori bi trebali biti osjetljivi samo na točno određene čimbenike;
b) DIREKTNA POVEZANOST S UPRAVLJANJEM;
c) RANA UPOZORENJA;
d) ODGOVARAJUĆA REZOLUCIJA OSJETLJIVOSTI;
e) ŠIROKA PRIMJENA;
f) SPREMNE MJERE ZAŠTITE;
g) KONSTANTNOST / PONOVLJIVOST;
h) NEDVOSMISLENA INTERPRETACIJA;
i) CIJENA UČINKOVITOSTI;
j) PRECIZNO DEFINIRANJE.

Inicijalni izbor vrsta bazira se na sljedećim kriterijima:
• Vrsta je prisutna na ciljanom području;
• Vrsta provodi veći dio svog života u vodi ili je barem jednim razvojim
stadijem vezana uz vodu;
• Vrsta bi trebala biti tipična za uvjete određenog staništa;
• Vrsta je dobar primjer za neke od sljedećih obilježja:
široko je rasprostranjena
migratorna je
specijalizirana je za određeni tip staništa
dobro je istražena
• Vrsta je ugrožena ljudskom aktivnošću
• Vrsta ima socijalno-kulturnu i ekonomsku vrijednost za lokalnu
populaciju
• Učestalost vrste nije značajno utjecano reintrodukcijom.

PTICE MOČVARICE
Ciconia nigra - crna roda

“Ključne vrste" Europskog programa za slatke vode:
Sisavci
Castor fiber FS, SSC, IS*
Lutra lutra FS, SSC, IS
Gmazovi
Emys orbicularis FS, SSC
Vodozemci
Triturus cristatus FS, SSC, IS
Bombina bombina SSC, IS
Ribe
Acipenser sp./Huso huso)FS, SSC, IS
Salmo salar FS, IS
Kukci
vretenca FS, IS
Rakovi
Slatkovodni deseteronošci SSC, IS
Školjkaši
Unio crassus, Margaritifera margaritifera SSC, IS
Ptice
Aythya nyroca FS, SSC, IS
Alcedo atthis FS, IS
Pelecanus sp. FS, SSC
Biljke
Populus nigra FS, SSC, IS
Flagship Species (FS)
Species of Special Concern (SSC)
Indicator Species (IS)

Anax imperator

Odabir i primjena navedenih vrsta značajna je pomoć u
postizanju sljedećih ciljeva:
• zaštiti biološke raznolikosti,
• održavanju ekološkog integriteta i funkcije slatkovodnih
ekoloških sustava,
• smanjenju onečišćenja slatkovodnih ekoloških sustava,
• restauraciji uništenih slatkovodnih ekoloških sustava.

PTICE MOČVARICE
Cygnus olor - crvenokljuni labud

RESTAURACIJA
TEKUĆICA
Human activity has profoundly affected rivers and streams
in all parts of the world, to such an extent that it is now
extremely difficult to find any stream which has not been in
some way altered, and probably quite impossible to find
any such river.
H.B.N. Hynes 1979

Gornji tok potoka Sopot- gornji
dijelovi toka tekućica još uvijek su
pošteđeni
Rijeka Vltava (Češka)
- veliki dio toka ove rijeke
još je u prirodnom stanju
Rijeka Bregana
- u slabo
naseljenim
područjima rijeke
su još uvijek
pošteđene od
kanaliziranja

MEANDRIRANI VODOTOK – PRIRODNO STANJE TEKUĆICA

BRZACI – “PLUĆA” TEKUĆICA
Rječica Bregana
Rijeka Krka ispod Krčića

PRIRODNI ILI REVITALIZIRANI POTOCI
• raznolikost sedimenta (šljunkovito,(
kamenito, pjeskovito,
muljevito) i priobalne vegetacije osigurava dobre uvjete za
autopurifikaciju i nastanjivanje velikog broja vodenih
beskralješnjaka i riba;
• meandrirani potok je duži i od kanaliziranog, što smanjuje
nagib korita i brzinu toka, a time je smanjena i erozija
obala i dna potoka. Premda i u meandriranim potocima
postoji erozija (osobito na vanjskim stranama obala),
erodirani materijal se ponovno taloži i na unutrašnjim
njim
stranama obala. Meandriranje potoka je stalno popraćeno
sa promjenama toka.
• varijabilnost ekoloških kih uvjeta je jedan od ključnih razloga
zbog čega meandrirajući i potok udomljuje mnogo više
životinjskih vrsta od kanaliziranog potoka.

KANALIZIRANI VODOTOCI
POTOK BLIZNEC

KANALIZIRANI VODOTOCI
POTOK KRALJEVEC

Prirodno meandrirani potoci danas su sve rjeđa pojava u
dijelovima toka koji protječe kroz naselja. Danas se sve
više suočavamo s brzim trendom kanaliziranja potoka i
narušavanjem njihovih estetskih i bioloških vrijednosti.
KANALIZIRANI POTOCI:
kanaliziranjem se smanjuje dužina toka
uklanja se prirodna vegetacije uz korita tekućica
voda u kanaliziranim potocima odnosi sa sobom hektare
plodne zemlje
jednolični kanali nemaju povoljnih mjesta za skrivanje
vodenih životinja
autopurifikacija (samopročišćavanje) je znatno smanjeno
zbog smanjene dužine toka, smanjene gustoće ili potpunog
izostanka makrofitske vodene vegetacije uz obale
homogenizacija staništa i smanjenje biološke raznolikosti

Rijeka Rajna
početkom 19. stoljeća
nakon regulacije početkom 20. stoljeća
nakon potpune izgradnje krajem 20.
stoljeća

organska tvar
pesticidi
SUSTAV U KOJEM DOMINIRA ISTJECANJE
zadržavanje fosfata
SUSTAV S POVEĆANIM ZADRŽAVANJEM

RESTAURACIJA
= obnavljanje strukture i funkcije
ekosistema. To je proces vraćanja
ekosistema u stanje približno jednako
stanju prije narušavanja. Potpuna
restauracija nekadašnjeg stanja
ekosistema je nemoguća. Obnavljanje
prijašnjeg stanja podrazumijeva
uspostavljanje opće strukture, funkcije i
dinamičke ravnoteže ekosistema. To je
holistički proces koji se ne može postići
promjenama pojedinačnih elemenata
ekosistema.

UKLANJANJE BARIJERA
Potok Hjortvad Å (Danska) – prije restauracije na potoku je bilo 14 betonskih pregrada

Nasipavanje šljunka na mjestima gdje su bile pregrade

Obnovljeni brzac poslije restauracije

Održavanje vodotoka – djelomičnim uklanjanjem vodenog bilja osigurava se
stanište za brojne vrste životinja, naročito ribe

Kanalizirani dio
toka potoka
Romaubach
(Austrija)
Restaurirani
dio toka
potoka mogao
je biti najviše
15 m širok

Uz restaururani dio toka potoka Romaubach zasađeno je drveće

Holistički pristup restauraciji – rijeka Brede (Danska)

Rijeka Brede nizvodno od mjesta Løgumkloster

Prirodni meandrirani i kanalizirani dio toka rijeke Narew (Poljska)

ZAKLJUČAK
regulacija tekućica
restauracija vodotoka
ubrzan je proces
sukcesije
spriječavanje povećanog
unosa hranjivih tvari
Riječni rukavci i poplavne šume predstavljaju tampon zone i važan
su obrambeni sustav u sprečavanju poplava u naseljenim
područjima tj. smanjuju snagu poplavnih voda.
Prirodni su filtracijski sustav koji ima sposobnost crpljenja hranjivih
tvari i onečišćenja te sprečavanja da tako nešto dospije do susjednih
jezera ili tekućica. Čine važnu ulogu kao akumulacije vode koje
polako pune jezera, tekućice ili vodonosnike. Osim toga močvarna
staništa pomažu u sprečavanju erozije.

HVALA NA
PAŽNJI!
PITANJA