1. PrihvaÄanje zapisnika sa 33., 34. i 35. sjednice Å½upanijske ...

Z A P I S N I K 

sa 33. sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije održane 27. rujna 

2012. u dvorani Županije u Splitu, Ivana pl. Zajca 2. 

Nazočnost sjednici potpisom su potvrdili vijećnici: 

Početak u 10 sati. 

1. Vesna Alač 

2. Nikola Andačić 

3. Sanja Baraba 

4. Inga Čavrlj 

5. mr.sc. Boris Ćurković 

6. Neven Ćurković 

7. Miroslav Granić 

8. Tomislav Gruica 

9. Milivoj Juričić 

10. Nada Grubišić-Čabo 

11. Mirko Klarić 

12. Luka Kolovrat 

13. Stjepan Kolovrat 

14. Matko Kuzmanić 

15. Milan Lažeta 

16. Jelica Linčir 

17. Dijana Livaja 

18. Ante Mihanović 

19. Zvonimir Matković 

20. Branko Milardović 

21. Zdravko Mulić 

22. Živko Nenadić 

23. Ante Nosić 

24. dr.sc.Ante Obad 

25. Kruno Peronja 

26. Mate Tomislav Peroš 

27. Ivan Protrka 

28. Filip Radoš 

29. Tomislav Režić 

30. dr.sc. Siniša Rudelj 

31. Petroslav Sapunar 

32. Ivan Serdarević 

33. Ante Sesardić 

34. mr.lu. Silvia Siminiati 

35. Jakša Sokol 

36. Duje Sučić 

37. dr.sc. Goran Sučić 

38. Pero Škarica 

39. Branko Škokić 

40. dr.sc.Željko Šundov 

41. Ranko Topić 

42. Jozo Vidić 

43. Vice Visković 

44. Andrea Vrgoč 

45. Fabijan Vučetić 

46. Branko Žarković 

47. Stipe Župić 

Izočni sjednici su vijećnici: Danica Baričević, Igor Borozan, Dujomir Marasović i Veljan 

Radojković. 

Uz vijećnike sjednici su nazočni župan Ante Sanader, zamjenici župana Luka Brčić i Visko 

Haladić, pomoćnica tajnika Županije Ana Grgić, pročelnici upravnih odjela i službi i 

izvjestitelji. 

Rad sjednice prate predstavnici sredstava javnog informiranja. 

Sjednici predsjedava i njenim tijekom rukovodi Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske 

skupštine.

Nakon što je utvrdio kvorum za pravovaljano odlučivanje (na početku sjednice nazočna 42 

vijećnika) predsjednik Skupštine je otvorio sjednicu i uvodno dao podatke vezane za njeno 

održavanje. 

Poziv za sjednicu s materijalima upućen je 21. rujna. Na klupe je podijeljen materijal za 

točke 19; 20. i 21. dnevnog reda kako je navedeno i u pozivu za sjednicu. Vezano za točku 5. 

podijeljen je Osvrt rada Upravnog vijeća Lučke uprave te dopuna odgovora na vijećničko 

pitanje o odlagalištu otpada Kozjačić. Na klupe je podijeljen i Izvještaj o poslovanju DES-a u 

2011. godini koji je predlažen da se uvrsti kao točka dnevnog reda. Materijal je dobio tek 

prekjučer pa isti nije mogao biti uvršten u redovni postupak. Pozvan od predsjednika 

skupštine za mišljenje o uvrštavanju Izvještaja u dnevni red pročelnik Upravnog odjela za 

gospodarstvo, razvitak i europske integracije Ivan Udovičić je rekao kako je materijal 

spreman za uvrštavanje. 

Slijedi rasprava o predloženom dnevnom redu. 

Andrea Vrgoč je u ime Kluba vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a dala primjedbu na 

uvrštavanje DES-a kao točke dnevnog reda. Naglasila je kako je zahtjev za uvrštavanje DES-a 

u dnevni red ove Skupštine star već četiri mjeseca. Tražili su izvješće o poslovanju Upravnog 

vijeća, Radničkog vijeća i ravnatelja, a sada su „5 minuta do 10“ dobili materijale i prijedlog 

za uvrštavanje u dnevni red. Klub prihvaća uvrštavanje točke ali bez donošenja zaključka na 

ovoj sjednici već nastavak rasprave na narednoj sjednici. Nekolegijalno je i neprofesionalno o 

takvoj temi raspravljati sa tek dobivenim materijalima. To je ignoriranje Kluba vijećnika, te 

dužnosti i obaveza vijećnika. Tražila je da se iz materijala povuče poseban osvrt na pokušaj 

destabilizacije ustanove DES jer se u poslovnim izvješćima ne stavljaju subjektivni osvrti i 

subjektivni dojmovi. 

Vesna Alač u ime Kluba vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a zatražila je skidanje točke 20. 

Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole 

Stjepana Radića, Imotski i to iz sadržajnih razloga. Smatra da situaciju u školi treba temeljitije 

razmotriti (posebno odnos ravnateljice i Školskog odbora) i potom pripremiti odgovarajuće 

rješenje. To bi bilo bolje nego da se na ovoj sjednici razvuče rasprava o prijedlogu. 

Mirko Klarić podržao je uvrštavanje Izvještaja o DES-u i nije mu jasno da Klub vijećnika 

koji je inzistirao da se o toj točki raspravlja danas ima primjedbu za njeno uvrštavanje. S 

obzirom da je materijal dostavljen tek prije dva dana nije ga bilo moguće ranije uvrstiti u 

dnevni red. Točka se ne može unaprijed razlučiti na dvije sjednice već se nakon rasprave 

može odlučiti o eventualnom nastavku rasprave. Ne podržava povlačenje točke 20. jer smatra 

kako je uvijek bolje otvoriti raspravu u kojoj bi svi sudjelovali i temeljem iste odlučiti o 

daljnjem djelovanju. 

Vijećnica Vrgoč u replici je navela kako nije protiv rasprave o DES-u ali, s obzirom da su 

materijal dobili tek na sjednici, tražila je da se rasprava ne zaključi i njen nastavak i 

odlučivanje (odluke, stavovi i mišljenja) odlože za narednu sjednicu. 

Nakon zaključene rasprave prišlo se glasovanju o danim prijedlozima. 

Prijedlog za skidanje točke 20. nije prihvaćen jer se za istog izjasnilo 11 vijećnika. 

Prijedlog za uvrštavanje Izvješća o poslovanju DES-a prihvaćen je jednoglasno. 

Za ovako predložen dnevni red izjasnila se većina vijećnika (6 glasova „protiv“) pa je za 

sjednicu utvrđen slijedeći 

2

D n e v n i r e d 

1. Prihvaćanje zapisnika sa 32. sjednice Županijske skupštine, 

2. Rasprava o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Splitskodalmatinske 

županije - radni materijal, 

3. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na kreditno zaduženje Županijskoj upravi za 

ceste na području Splitsko-dalmatinske županije, 

4. Izvješće o financijskoj reviziji Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu, 

5. Izvješće o radu Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu 

dopunjeno s izvješćem o radu Upravnog vijeća, 

6. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju lučke uprave Splitskodalmatinske 

županije, 

7. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Dodatka Ugovora o kupoprodaji stana u Splitu, 

Pujanke 24A, 

8. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o davanju na korištenje Zavodu 

za hitnu medicinu SDŽ, dijela poslovnog prostora Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske 

županije u ambulanti Trilj, 

9. Prijedlog programa sufinanciranja troškova potpore brzobrodskih linija u Splitskodalmatinskoj 

županiji, 

10. Prijedlog programa razvitka lovstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 

11. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice 

zgrade 324/1 Z.K.U 17360 K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u Splitu, anagrafske oznake 

Popovića 4, 

12. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, 1/8 

dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 1743 Z.K.U. 831, K.O. Split, anagrafske 

oznake Split, Krešimirova 6, 

13. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, stana 

položenog u zgradi oznake čestica zgrade 4596, Z.K.U. 4206 K.O. Split, smještenog na I. 

katu, označen brojem 1, površine 61,02m2, anagrafske oznake Split, Morpurgova poljana 

broj 1, 

14. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica 

zgrade 7226 Z.K.U. 3188, čestica zgrade 7227 Z.K.U. 3186, čestica zgrade 7228 Z.K.U. 3187 

sve K.O. Sućurac, 

15. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica 

zgrade 1098/2, Z.K.U. 19382 K.O. Split, površine 651m2, anagrafske oznake Split, Sinjska 6, 

16. Prijedlog odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke 

posebne namjene – istezališta za plovila na dijelu K.O. Komiža, predio „Mali Bodak“, Grad 

Komiža, 

17. Prijedlog odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na 

dijelu K.O. Split, predio uvala Ovčice, Grad Split, 

18. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije za izgradnju (postavljanje) i korištenje luke 

posebne namjene – sidrišta na dijelu K.O. Hvar, uvala Vinogradišće – otok Sv. Klement, 

Grad Hvar, 

19. Prijedlog zaključka o davanju mišljenja o prijedlogu za imenovanje načelnika 

Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, 

20. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole 

Stjepana Radića, Imotski, 

3

21. Prijedlog rješenja o imenovanju članova Školskog odbora Srednje škole braća Radić, 

Kaštel Štafilić – Nehaj. 

22. Izvještaj o poslovanju DES-a u 2011. godini 

Aktualni sat – vijećnička pitanja 

Stipe Župić – vezano za točku 3. dnevnog reda pitao je zašto kreditna sredstva ŽUC-a nisu 

planirana za uređenje ceste Radošić – Kukuzovac. Pitao je da li se od te ceste odustalo iako je 

za nju već ishođena i lokacijska dozvola. 

U Sinju su Dom zdravlja i Županija uložili znatna sredstva za opremanje oftomološke 

ordinacije. U tom prostoru je i pulmološka ordinacija za koje su uvjeti zadovoljavajući. 

Zanima ga da li će se i kada urediti i prostor za pacijente 

Zlatko Čaljkušić, ravnatelj Županijske uprave za ceste je odgovorio kako cesta Radošić – 

Kukuzovac nije spremna za gradnju ali bi se mogla uplaniti za slijedeću godinu. Trebaju 

dobiti stav Grada Sinja na čijem području je ta cesta. Detalje o tome će izložiti u obrazloženju 

po točki 3. 

Drago Petric, ravnatelj Doma zdravlja odgovorio je na drugo pitanje. Problem zgrade je što 

ona nema krova i sve ispod ploče je u lošem stanju a ulagati parcijalno nema smisla. U 

najnovijem planu investicija za Sinj su predviđena značajna sredstva s tim da bi se najprije 

izgradili krov i kotlovnica a potom ostali sadržaji. Sredstva su predviđena za slijedeću 

godinu. 

Ante Mihanović – zadnjih dana svi smo putem medija upoznati sa situacijom oko upisa u 

kaštelansku poljoprivrednu školu. Ne želi ulaziti u politikanstvo ali želi da se pojasne neke 

stvari. Spominjalo se da su odluke o upisu nezakonite, (ministar, zastupnici) Zanima ga da li 

je ta odluka osobna odluka ministra ili je to propisano zakonom. Koliko mu je poznato 

ministar sveke godine donosi odluku o broju učenika u razredu i o minimalnom broju bodova 

za određene razredne odjele. Zanima ga da li je temeljem te odluke ministar davao suglasnost 

za druge stvari propisane tom odlukom i tako snižavao te kriterije. Zanima ga i temeljem 

čega je ministar svojevoljno otvorio novi razred i temeljem čega je učenike rasporedio po 

ostalim srednjim školama. Da li je to osobna odluka i da li je to protuzakonito 

Zanima ga da li je ministar poslao naputak kojim nalaže županijama da se za prijevoz učenika 

izbjegne otvoreni postupak javne nabave 

Odgovor je dao Zdravko Omrčen, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport. 

Već mjesec dana ministar Jovanović koristi mogućnost i ponavlja svoju „presudu“ vezanu za 

„slučaj kaštelanske škole“ Zdravko Omrčen je kriv, kriv je ovaj..onaj.. , a zna se dobro da 

postoje institucije za procjenu krivnje i protuzakonitog rada. U dosadašnjem radu u 

funkcioniranju na relaciji škola – osnivač - državna uprava – Ministarstvo nije bilo problema. 

Škole bi se obraćale osnivaču za prethodno mišljenje. Ministar Jovanović je mišljenje 

Upravnog odjela koje je glasilo: „suglasni smo da se udovolji traženju škole „ pretvorio u 

suglasnost koja je omogućila školi upis bez obzira na bodovni prag. Ministar je trebao znati 

(što je do danas vjerojatno naučio) da Zakon ministru daje samo mogućnost donošenja 

konačne odluke. On je u prvom slučaju takvu odluku i donio kojom je oslobodio optužbe 

predstavnike državne uprave jer su dali isto mišljenje kao i županijski odjel. odnosno on 

osobno. Desetak dana nakon te odluke Ministar se pojavio u kaštelanskoj školi na način da 

predstavnici županijskog odjela nisu prisustvovali niti jednom sastanku u školi, a rezultati 

sastanka su bili da je državna uprava dobila nalog da u roku od 48 sati odnosno najkasnije do 

10. rujna sva djeca moraju biti upisana/smještena. Nakon tog naputka djeca, njih 42, su 

dijelom smještena u novi odjel koji nije bio predviđen prilikom prvog upisnog roka. O svemu 

tome Županija nije bila upoznata. Ravnatelj je djeci omogućio slušanje predavanja i 

4

petnaestak dana su bili „duhovi u školi“. Bili su nazočni, slušali su predavanja ali ih se nije 

smjelo upisati u dnevnik jer ministar nije donio konačnu odluku o otvaranju tog odjela i nije 

donio odluku koja bi omogućila ravnateljima pet srednjih škola na području Županije da 

prihvate djecu/učenike iz Kaštela zbog malog bodovnog praga da ih smjeste u svoje razrede. 

Kasnije je ministar tražio preko Ureda državne uprave prethodnu suglasnost Županije 

odnosno njega kao pročelnika za te upise. U toj komunikaciji i dobroj suradnji s 

predstavnicima državne uprave više od desetak godina prvi put se događa da se mišljenje 

osnivača i državne uprave ne uvažava. Poslije se opet tražilo mišljenje odnosno suglasnost 

Županije kako bi ministar legalizirao odluku Na sve ovo bilo bi najbolje da ministar odgovori 

što je u svemu tome bilo protuzakonito a što ne. 

Što se tiče prijevoza učenika - Vlada RH je prilikom izglasavanja Proračuna kao jedan od 

strateških ciljeva uvrstila i osigurala sredstva za besplatan prijevoza srednjoškolaca. Čudno je 

da je krajem kolovoza Vlada na prijedlog ministra Jovanovića donijela odluku o 

sufinanciranju tog prijevoza s naputcima kako tu odluku provesti u djelo. Najjasniji naputak je 

„župani snađite se s prijevoznicima i požurite da ne bi zbog vas djeca ostala bez tih sredstava 

koja smo mi za njih osigurali“. Takvom odlukom se prijevoznicima, koji inače imaju monopol 

na tržištu, omogućilo da šalju visoke račune a Ministarstvo još nije utvrdilo cijenu koju bi 

prijevoznicima trebalo platiti. Pitanje je temeljem čega prijevoznici u Ministarstvo šalju 

račune dok nije potpisan nikakav ugovor , dok nije utvrđena cijena i dok se ne zna tko će im 

platiti razliku između limitirane cijene i cijene prijevoznika. Zbog brzopletosti, ishitrenosti 

jedna dobronamjerna odluka je ostala s puno neodgovorenih pitanja i neprovediva u 

predviđenom vremenu. 

Vijećnik Mihanović zatražio konkretan odgovor da li se tu radi o zakonu ili o odluci ministra 

i da li je Ministar tu svoju odluku prekršio u ovom slučaju i u slučaju kada je trebao davati 

suglasnost za proširenje razrednih odjela koji su definirani tom istom odlukom Da li se 

Županiji nalaže izbjegavanje javne nabave zbog nerada Vlade 

Pročelnik Omrčen - zakonom su propisani mjerila i kriteriji za upis osnovaca i 

srednjoškolaca. Postoji mogućnost da se na zahtjev škola otvori novo odjeljenje o čemu 

odlučuje ministar. Što se tiče javne nabave situacija je zbunjujuća. Došao je naputak 

Ministarstva gospodarstva da kod prijevoza učenika javna nabava nije potrebna jer prijevoz 

ugovaraju učenici. Pravi odgovor može dati samo Ministarstvo koje je odluku i donijelo. 

Mirko Klarić - poznato mu je da je država putem Hrvatskih cesta županijskim upravama za 

ceste dodijelila dopunska sredstva. Iako najveća, ova Županija je dobila znatno manje 

sredstava od drugih koje su manje i s manjim površinama cesta. Zanima ga zašto je to tako 

Da li su u pitanju loši projekti 

Zanima ga daljnja dinamika izgradnje ceste Solin-Klis Bivšu vlast se napadalo zbog 

nesposobnosti da cestu izgradi. Da li se u tome što promijenilo Isto ga zanima i za cestu 

Trogir – Omiš. 

Ravnatelj Županijske uprave za ceste Zlatko Čaljkušić je rekao kako su ceste Solin-Klis i 

Trogir-Omiš državne ceste pa se o njima dosad nisu izjašnjavali. Za pitanje će zatražiti pisani 

odgovor. 

Kroz osmi mjesec je Ministarstvo prometa preko Hrvatskih cesta odlučilo uložiti 400 mil. kn 

a ŽUC je od toga dobio 17,6 milijuna . Prijavili su 10 projekata a pet im je odobreno i to 

Komiža – Vis, Grubine – Poljica, Stari Grad – Hvar Blizna Donja – Marina i 7 km odbojne 

ograde. Za sve njih je objavljen javni natječaj i uči će u realizaciju. Nije mu poznato po kojim 

kriterijima se biraju projekti. 

5

Stjepan Kolovrat – da li se u Županijskoj lučkoj upravi razmišlja o doregistraciji djelatnosti 

za prihvat, čuvanje i ostale djelatnosti komercijalnih brodova jer je činjenica da se dosta 

investira u luke, da su vezovi sve širi pa bi dodatna komercijalna djelatnost bila isplativa a za 

što u Upravi ima praznih kapaciteta. Takva doregistracija je provedena u mnogim županijama. 

Da li je po pitanju kamenoloma uspostavljen red i što je s legalnim odlagalištem za 

građevinski otpad 

Domagoj Maroević, ravnatelj Županijske lučke uprave je odgovorio kako prema Zakonu o 

pomorskom dobru i morskim lukama Uprava ne smije ponuditi godišnji vez već samo zimski, 

a doregistraciju drugih uprava će provjeriti. 

Marija Vuković, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, 

infrastrukturu i zaštitu okoliša odgovorila je kako je trenutno šest kamenoloma u postupku 

procjene utjecaja na okoliš ( 3 na području Kaštela i 3 na omiškom dijelu). Ostali aktivni 

kamenolomi imaju svu dokumentaciju. Zakonom o rudarstvu uveden je novi način tretiranja 

odlagališta građevinskog otpada pa za odlaganje treba najprije utvrditi da li se radi o 

mineralnoj sirovini koja je bogatstvo RH koje se tretira po tom zakonu, a ako je građevinski 

otpad onda se on po Pravilniku o građevinskom otpadu mora oporabiti i obraditi i ono što se 

ne može obraditi i oporabiti može se odložiti. Kako to sve nije propisom dobro objašnjeno 

poslala je upit ministarstvu o tome što se može odložiti ali do danas odgovor nije dobila. 

Planovima gospodarenja otpadom određena su odlagališta građevinskog otpada i u tom smislu 

Upravni odjel upozorava jedinice lokalne samouprave da su dužne na svom području osigurati 

gospodarenje građevnim otpadom, a za tu svrhu i oporabu materijala mogu se osnovati i 

obrtničke tvrtke. 

Vesna Alač – iz podataka objavljenih u Službenom glasniku o naknadama za dodijeljene 

koncesije i stalnog dijela koncesijske, naknade za luke posebne namjene i luke nautičkog 

turizma i sidrišta vidljiv je nerazmjer visina naknada koje idu od 1 kn po m2 do 20,56 kn po 

m2 što proizlazi da neki za istu površinu plaćaju 5.000 kn a drugi 250.000,00 kn. Ne zna 

kojim su se kriterijima stručne službe vodile pri odmjeravanju naknade pa moli da se uzme u 

razmatranje zahtjev JK „Mornar“ iz Splita koji je prije više od pola godine dao zahtjev 

Upravnom odjelu da mu se vrati koncesija na iznos od 19.564,00 kn za 9.782 m2 za koji oni 

plaćaju 250.000,00 kn. 

Odgovor je dao mr.sc. Željko Mišić, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za pomorstvo i 

turizam. Svi postupci dodjela koncesija provedeni su u skladu sa Zakonom o pomorskom 

dobru i morskim lukama i podzakonskim aktima kao što je Uredba o postupku davanja 

koncesija na pomorskom dobru. Županijska skupština je uvijek upoznata s početnim iznosima 

koncesijske naknade, a u natječajnom postupku natjecatelj može ponuditi veći iznos od 

početnog. U predmetu dodjele koncesije sportske luke „Mornar“ na Skupštini se vodila duga 

rasprava o pravu dodjele podkoncesije poslovnog prostora. Stručna služba je dala prijedlog na 

razini propisanog a na Skupštini je prevladalo stajalište da treba odrediti puno veći iznos za 

davanje u podkoncesiju i to je taj iznos od 250.000,00 kn. Zato taj iznos u usporedbi s 

drugima odudara. Svi drugi postupci rađeni su na ujednačeni način. 

Vijećnica Alač zatražila je da se na Skupštini rasprave kriteriji načina dodjele koncesija, 

kriteriji određivanja koncesijske naknade i kontrola korištenja koncesije. Naglasila je i navela 

nerazmjere naknada. … 

Mr.sc.Željko Mišić je odgovorio kako se izvješća o dodjeli koncesija Skupštini redovito 

dostavljaju te će se isto tako dati i u ovoj godini. 

Branko Milardović – u vrijeme racionalizacije i teške krize ima stvari koje ne može 

razumijeti. Župan je dodijelio 400.000,00 kn za OŠ Stjepana Radića – područno odjeljenje 

Podbablje. To odjeljenje ima 4-5 učenika , dvije učiteljice i čistačicu. Ako se taj iznos doda 

6

plaćama tih triju djelatnica i materijalnim troškovima jedan dan u toj školi košta 5.000,00 kn. 

To odjeljenje je udaljeno od centralne osnovne škole samo 4 km s kojom su prometne veze 

bolje nego u Splitu ili Zagrebu. U matičnu školu se istovremeno prima učiteljica koja nije bila 

30 godina u nastavi koja je dobila otpremninu kada je otišla iz društvenog sektora ali je nečiji 

„satelit“ pa joj se mora otvoriti radno mjesto i to je posljedica točke 20 dnevnog reda. 

Postavio je i pitanje putnih troškova prosvjetnih djelatnika na području Imotskog , a tako 

vjerojatno i cijele Hrvatske. Osobno je izvještavao županijske službe o tim stvarima ali 

nikada nije bilo reakcije. Tvrdi da „lažni putni troškovi u Imotskom“ oštete državni proračun 

oko 1 mil.kn godišnje. Zanima ga što je Županija kao osnivač učinila da spriječi taj 

„lopovluk“. Radi se o osobama koje su dobile stanove u Imotskom, otkupili ih za „male pare“ 

iznajmili ih i sada naplaćuju putne troškove na relacijama i do 40 km. Zanima ga šta su 

županijske službe učinile po tome. 

Zanima ga u šta je potrošeno navedenih 400.000,00 kn. O tome nije upoznat Školski odbor 

ravnatelj je sam raspisao i dogovorio radove, platio, nije podnio izvještaj, Sada politika nalaže 

primanje te djelatnice, Školski odbor to odbija pa se ide na smjenjivanje Školskog odbora za 

kojeg je ravnatelj izjavio da je jedan od najboljih u Hrvatskoj. Zbog toga je glasao za skidanje 

točke 20. Čim se nije primio Gradonačelnikov kandidat pokrenuo je mehanizam smjenjivanja 

Školskog odbora. 

Odgovor je dao pročelnik Omrčen. Škola Stjepan Radić je centralna škola a Kamen most je 

područna škola koju su obilazili nekoliko puta. Od načelnika općine su obaviješteni da je to 

specifična sredina s predstavnicima nacionalnih manjina. Škola je u derutnom stanju i ukoliko 

se ništa ne poduzme može doći do urušavanja i nastanka nepopravljive štete. U razgovorima s 

ravnateljicom škole, načelnikom općine i predstavnicima osnivača dogovoren je način 

plaćanja, a odnos ravnatelja i školskog odbora je razlog uvrštavanja točke 20. bez obzira što je 

ravnatelj do „jučer“ hvalio Školski odbor. Činjenica je da je u protekle dvije godine proveden 

veliki broj inspekcijskih nazora prema čijim nalazima jednaku odgovornost snose i Školski 

odbor i ravnatelj škole. Županija kao osnivač ima u pravcu raščišćavanja odnosa samo 

mogućnost imenovati tri nova člana Školskog odbora pa je tako Skupštini i predloženo. 

Što se tiče prijevoza nastavnika osnivaču ostaje jedino mogućnost da o nepravilnostima 

obavijesti ravnatelje. Sve informacije koje dobiju, a one su uglavnom anonimne, prosljeđuju 

prosvjetnoj inspekciji i službama zaduženim za zakonitost rada. 

Vijećnik Milardović odbacio je primjedbu o nacionalnim manjinama. Nacionalna pripadnost 

učenika je njihovo nacionalno pravo „za četiri zida“ a u Imotskom se moraju osjećati kao 

građani RH. U Službenom glasniku je navedeno da su sredstva dana za školu u Kamen mostu. 

Prema riječima ravnateljice njen odnos sa Školskim odborom je na visokoj razini. U Školi 

vlada nepotizam. Zadnjih petero zaposlenih su pet rodica a odbijena je udovica poginulog 

branitelja sa četvero djece. Etičko povjerenstvo nalaže ravnateljici da se ispriča Školskom 

odboru zbog uvreda koje im je nanijela a umjesto toga ona traži njihovu smjenu. 

Pročelnik Omrčen je odgovorio kako se Županija ponaša jednako prema svim učenicima 

nastojeći osigurati iste uvjete za školovanje, a zašto se u područnoj školi u Kamen mostu dalo 

ne 400.000,00 kn već će u konačnici biti preko 1 mil.kn kako bi se djeca zaštitila. Ravnatelja 

škole Županija ne može smijeniti a eventualne sukobe na relaciji ravnatelj – Šlkolski odbor 

pokušava riješiti smjenom školskog odbora s tim što je jedan član već i sam zatzražio svoje 

razrješenje. Školski odbor je upoznat sa svim nepravilnostima u školi pa i sam snosi krivicu 

za takvo stanje. 

Ranko Topić nezadovoljan dobivenim odgovorom za odlagalište Kozjačić pozvao je sve 

nadležne institucije da dođu u Grad Imotski i ispitaju poslovanje Gradonačelnika i gradske 

uprave. 

7

Andrea Vrgoč – Hotel Medena je 28. svibnja uputio inicijativu za koncesiju na pomorskom 

dobru pa moli da se to uzme u rad. 

Zamoljena od Makarana pitala je što je sa zapošljavanjem pedijatra za to područje, Trenutno 

na jednu pedijatricu spada 3.000 djece. 

Mr.sc.Željko Mišić je odgovorio da se za koncesiju čekala potpuna dokumentacija. Kasnilo 

se sa upisom u katastar i zemljišnik i sada će se to staviti u redovni postupak. 

Ravnatelj Doma zdravlja Damir Petric izjavio je žaljenje sa situacijom u Makarskoj i 

nepravdi prema obiteljskoj medicini koja bi trebala obuhvatiti skrb o zdravlju cijele obitelji a 

time i male djece. Za Makarsku je dobivena iznimna dozvola za privremeno zaposlenje 

liječnika obiteljske medicine ali to nitko nije htio prihvatiti pa očekuje razgovor s liječnicom 

iz Karlovca koja ima već radi po ugovoru do 30 rujna. Problem je što pedijatara nema i stoga 

treba iznivelirati zdravstvenu zaštitu. 

Zbog proteka vremena zakinuti u postavljanju pitanja su ostali vijećnici: Inga Čavrlj, Kruno 

Peronja i Milan Lažeta koji će na narednoj sjednici imati prednost. . 

Prelazi se na razmatranje točaka dnevnog reda. 

Ad 1. Zapisnika sa 32. sjednice Županijske skupštine prihvaćen je jednoglasno, bez 

primjedbi. 

Ad 2. Rasprava o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Splitskodalmatinske 

županije - radni materijal 

Uvodna obrazloženja dali su Marijo Radevenjić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno 

uređenje a iz Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje ravnatelj Niko Mrčić i Zoran 

Botić, stručni savjetnik za infrastrukturu. 

Odbor za prostorno uređenje (izvijestio predsjednik Odbora Pero Škarica) održao je tri 

sjednice s temom prostornog plana. Na 2. sjednici je zaključio da se mini elektrane na Cetini 

(od Prančevića, nizvodno do Omiša) u cijelosti izbrišu kako se zbog minimalne razine vode 

ne bi ugrozila flora i fauna. Ostale male hidroelektrane ostavili su kao“upitne“. Neke su u 

Nacrtu prijedloga precrtane a za one što su ostavljene trebalo bi posebno raspraviti. Odbor je 

podržao da dani Nacrt prijedloga može ići na javnu raspravu. 

Osobno je napomenuo kako je Cetina zaštićena od Omiša do Tisnih stina (6-7-km) u ostalom 

dijelu je bila pod preventivnom zaštitom. Zanima ga kakav je danas tretman rijeke 

Odbor za lokalnu samoupravu (izvijestio je predsjednik Odbora mr.sc. Boris Ćurković) 

Prostorni plan smatra dokumentom prvorazrednog značaja za ono što čeka Županiju ulaskom 

Hrvatske u EU. U pripremne radnje ovog dokumenta ugrađen je golemi intelektualni napor. 

Postupak je korektan i u skladu sa zakonom a izrađeni Plan pruža svim jedinicama lokalne 

samouprave dovoljno mogućnosti da „sutra“ mogu koristiti europske fondove i da se mogu 

razvijati. Mora se biti oprezan kada se govori o intervencijama u prostoru jer gledano strogo 

ekološki svaka intervencija u prostoru predstavlja njegovu devastaciju, a gledano ekonomski 

predstavlja razvoj. Zato se mora naći mjera između intervencija u prostoru i zaštite prirode. 

Osobno smatra da izraz vjetroelektrana kao alternativni izvori energije nije sretno odabran. 

Taj izvor je poznat još od prije 10.000 godina. Sunce i vjetar sada koristimo razvojem 

tehnologije a danas bi alternativni izvor energije bio ugljen. 

Zdravko Mulić je u ima Kluba vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a pisane primjedbe uručio 

ravnatelju Mrčiću. Pripomenuo je kako nositelj izrade Plana nije prihvatio primjedbe Grada 

Trogira a koje njihov Klub podržava pa je zamolio da se to još jednom razmotri i usvoji. 

Primjedba Općine Vinišće je elaborirana, potkrijepljena je općinskim odlukama. Radi se o 

8

elativno plitkoj vali koja je duboko uvučena u kopno u kojoj bi svaka intervencija dovela do 

devastacije. 

Jakša Sokol je ocijenio kako u danom materijalu nisu inkorporirane neke odredbe koje 

smatra značajnima, a radi se o stvarima koje regulira Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o 

prostornom uređenju i gradnji a odnosi se na zaštićeno obalno područje (ZOP). Članak 24. 

Zakona o zaštiti okoliša određuje da obalno područje obuhvaća mjere zaštite te obalnih eko 

sustava i održivo upravljanje, da se poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi se spriječila, 

smanjila i suzbila onečišćenja morskog okoliša u skladu sa Zakonom i posebnim propisima. 

Članak 109 tog Zakona određuje da se kod izrade prostornih planova mora uzimati u obzir 

udaljenost između industrijskih postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta … zbog korištenja 

dodatnih mjera od strane tih postojećih postrojenja, a sve to zbog izbjegavanja povećane 

opasnosti za okoliš, ljudsko zdravlje i materijalna dobra. Nije primijetio da se u predmetnom 

Nacrtu prijedloga išta slično nalazi, a to je sve naveo s obzirom na Zakon o prostornom 

uređenju…i članak 51. stavak 1. točka 3. koji govori o ograničenju zahvata u prostoru u ZOPu 

(širina 1.000m od obalne crte i pojas mora 30m od obalne crte) i gdje se navodi da se u 

ZOP-u ne može planirati niti izdavati lokacijska i druga rješenja za određene namjene poput 

skladištenja, odlaganja otpada, obrade otpada, bilo kakvog spaljivanja otpada. Iznimno se 

nešto može dopustiti ukoliko to iznimno zahtijevaju prirodni uvjeti (konfiguracija terena…) 

Koliko mu je poznato takvog slučaja nema u ovoj Županiji.S obzirom da se u „srcu Kaštela“, 

u naseljenom području nalaze tvornice, pozivom na spomenuti članak 109. Zakona o zaštiti 

okoliša mora se voditi računa o utjecajima na ljudsko zdravlje i okoliš i ne zanemarujući da 

kuće nisu građene oko tvornica već su tvornice izgrađene u naseljenom području. Sve ovo je 

naveo kako bi se srž toga ukomponirala u Nacrt prijedloga u obliku teksta: „Ne može se 

provoditi spaljivanje ili druga vrsta obrade ili skladištenja ili odlaganja otpada, kao ni 

spaljivanje biomase ili drugih potencijalnih goriva koja povećavaju onečišćenje u odnosu na 

postojeće stanje u postrojenjima koja su udaljena manje od 1.000m od obalne crte ili ako se 

navedena postrojenja nalaze u okružju stambenih objekata, a također ne mogu se provoditi 

nikakve tehničke izmjene postrojenja u navedenom smislu“ 

D.sc.Siniša Rudelj založio se da se u članku 113. gospodarske građevine za vlastite potrebe u 

funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivredne i stočarstva mogu graditi prema slijedećim 

kriterijima: na površinama od 1 – 3 ha, da mogu imati prizemlje ukupne površine do 300m2. 

Ovo iz razloga što su kod nas rijetke poljoprivredne parcele ili one na kojima se može 

obavljati stočarstvo da imaju 1-3 ha pa bi im dao mogućnost da imaju veću kvadraturu 

(predloženo 200m2). Poljska kućica kao gospodarski objekt za vlastite potrebe (spremište za 

alat, poljoprivredne strojeve i sl.) da se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu najmanje 

površine 1.000m2 umjesto 2.000 m2. Ovo iz razloga što su rijetke površine koje u cjelini 

imaju 2.000 m2. pa je logično da se u vrijeme kada imamo tendenciju obnavljanja maslinika 

dozvoli da i netko tko ima 1.000m2 može napraviti to spremište i da zračna udaljenost od 

mora bude manja od 500m (umjesto 1.000 m). U članak 131. koji se odnosi na luke nautičkog 

turizma, marine i suhe marine smatra da bi planom trebalo obuhvatiti i druge općine i naselja 

kako bi u budućnosti mogli smjestiti strana plovila. Kao obrazloženje predloženog naveo je 

izgradnju lukobrana u Makarskoj koja će time dobiti uvjete za luku nautičkog turizma, ista je 

situacija i s postojećom lukom pri hotelu Dalmacija. Vezano za odgovor o odbijanju zahtjeva 

Općine Podgora za uplanjivanje vjetroelektrane u Zabiokovlju iz razloga što nije postojao 

elaborat zanima ga da li je elaborat, izrada koje traje i do četiri godine, postojao i kod svih 

predviđenih elektrana. Ukoliko elaborati nisu postojali predlaže da se usvoji zahtjev Podgore. 

9

Mirko Klarić pohvalio je cjelokupan posao na izradi Plana očekujući da će se u postupku 

javnog uvida uvažavati svi racionalni prijedlozi s terena. Pitao je da li su za vjetroelektranu na 

području Ciste Provo izrađeni svi elaborati. 

Stjepan Kolovrat - žalosti ga što se prostorni planovi donose bez usklađenja s tzv. rentom. 

Svjedoci smo stalnog mijenjanja zona (pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište i 

obratno) pri čemu izmiče renta i stvara se mogućnost da na tome netko puno zaradi a među 

ljudima se stvara nesigurnost. 

Fabijan Vučetić prenio je interes Hvarana da cesta Milna-Malo Grablje-Velo Grablje uđe u 

kategoriju županijskih cesta jer povezuje dva naselja, županijsku i državnu cestu. Projekt 

zdravstvenog turizma na području Općine Jelsa u naselju Poljica doveo bi do revitalizacije 

sela i zapošljavanja, što je značajno za gornji dio otoka. 

Ante Mihanović pohvalio je izradu Plana a posebno je pohvalio područja marikulture za 

koju je izrađena studija po kojoj su u Planu ugrađene lokacije. Misli da bi tako trebalo 

postupati i za poljoprivredu, posebno stočarstvo. Postoje lokalne jedinice koje na svom 

području ne žele takve lokacije dok s druge strane ima ljudi koji se žele time baviti, pa bi ih 

Županijski prostorni plan prisilio na ugradbu takvih područja. Na taj način bi i Hrvatske šume 

mogle davati koncesije za te namjene. Smatra da su dobro obrađene luke nautičkog turizma 

ali uz ekonomski segment treba voditi računa i o ekološkom. Po važećem planu sidrišta 

određuju lokalne jedinice na temelju peljara. Smatra da bi određene lokacije tih sidrišta 

trebalo označiti u županijskom prostornom planu kao luke odvojene za javni promet odnosno 

odvojeni lučki bazeni kako bi Županijska ustanova mogla skrbiti o istima i ne voditi 

isključivo računa o gospodarskim i ekonomskim već i ekološkim područjima. Ovo pogotovo 

što u Županiji imamo određena mjesta koja su parkovi prirode (kao što su npr.Paklenjaci). 

Lučka uprava će izvođaču Plana dati popis takvih područja. Podsjetio je i na zahtjev Vinišća 

da se na tom području ne uvrsti luka nautičkog turizma. 

Mirko Klarić pitao je o tretmanu/zaštiti rijeke Cetine. Ukoliko to nije do sada Planom 

riješeno potrebno je kroz javnu raspravu definirati to pitanje. 

Predsjednik Skupštine zamolio je vijećnike da svoje primjedbe u pisanom obliku dostave 

Zavodu za prostorno planiranje . 

Osvrt na raspravu dao je ravnatelj Mrčić. Pitanje udaljenosti poljskih kućica regulirano je 

Zakonom, a o površini parcele može se razmatrati. Županijski prostorni plan je strateški 

dokument i njime se ne mogu planirati farme ali sa člankom 113. otvorene su mogućnosti 

izgradnje pratećih objekata. Za luku nautičkog turizma u Makarskoj nije došao prijedlog stoga 

luka nije ni uvrštena. Temeljni i osnovni kriterij za uplanjenje solara i vjetro parkova bio je 

da se ne vidi s bilo koje obalne točke i okolnog mora a lokacija u Podgori nije zadovoljila taj 

kriterij. U Cisti je ostala već ranije planirana lokacija vjetroelektrane a druga je izmaknuta s 

tog prostora. Prihvaća primjedbu pitanja rente uz napomenu da se kod prenamjene 

poljoprivrednog zemljišta plaća nadoknada. To pitanje treba rješavati izvan prostornih 

planova. Namjene se mijenjaju razvojnim programima i prijedlozima. Sve dane izmjene 

Plana su podržane od jedinica lokalne samouprave. Planom se ne određuju kategorizacije 

cesta već se samo grafičkim prikazom mogu predložiti za određenu kategoriju. Planom je 

izvršena prekategorizacija cesta temeljem nedavno donesene Uredbe. Za zdravstveni turizam 

u Jelsi nisu dobili nikakav konkretan prijedlog. Marikultura je izmjenom Zakona dana u 

10

obvezu planiranja. Nemaju ništa protiv planiranja lučkih bazena ali se treba uskladiti s 

Pravilnikom o načinu i terminologijom izrade. 

Zaključujući raspravu predsjednik Skupštine je zahvalio na Izvješću i konstruktivnoj raspravi 

očekujući da će ista doprinijeti obuhvatnosti Prostornog plana. 

Ad 3. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na kreditno zaduženje Županijskoj upravi 

za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije 

Uvodna izlaganja dali su pročelnica Marija Vuković i ravnatelj ŽUC-a Zlatko Čaljkušić. 

Zdravko Mulić, predsjednik Odbora za proračun i financije, izvijestio je kako je Odbor već 

prihvaćanjem rebalansa ŽUC-a prihvatio i ovaj kredit a sada su samo dati uvjeti koji su 

ocijenjeni solidnima. 

Odbor za lokalnu samoupravu (izvijestio mr.sc.Boris Ćurković) također je podržao kreditno 

zaduženje. 

Nakon zaključene rasprave vijećnici su jednoglasno prihvatili predloženu odluku.. 

Ad 4. Izvješće o financijskoj reviziji Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu 

Uvodno obrazloženje dala je Sanja Viculin, pročelnica Upravnog odjela za proračun i 

financije. 

Odbor za proračun i financije (izvijestio predsjednik Odbora vijećnik Mulić) prihvatio je 

Izvješće i obrazloženje stručne službe . Posebno su raspravljali o sredstvima poljoprivrede i 

načinu da se ne vrate matičnom ministarstvu. S obzirom da se oko toga vodila prepiska s 

Ministarstvom predložio je donošenje zaključka da se zamoli Vlada da sredstva i dalje 

ostanu u funkciji replasmana za sufinanciranje poljoprivrednih kredita. Kako ova situacija 

nije aktualna samo u ovoj Županiji zamolio je Župana da se to iskordinira i s drugim 

županijama kako bi zahtjev bio ozbiljniji. 

Odbor za lokalnu samoupravu (izvijestio predsjednik Odbora vijećnik B.Ćurković) prihvatio 

je Izvješće uz žaljenje što zbog par nepravilnosti nije dobiveno bezuvjetno mišljenje. Ipak ne 

radi se o sumnji revizora već njegovom neslaganju s određenim postupcima i pristupom. 

Hvale vrijednim je ocijenio prijedlog da se zatraži mogućnost zadržavanja sredstava od 

poljoprivrede ali je ujedno i upozorio da rokove treba poštivati. 

Izvješće je prihvatio i Odbor za prosvjetu kulturu i šport. 

Branko Milardović - vrijednost Imotske vodoprivrede procijenjena je na oko 7 mil.kn, a 

dug je 30 mil.kn pa ga zanima, a vezano i za županijsku pozajmicu, kako će se to podmiriti te 

ako je pozajmica dana bespravno da li će to imati ikakve posljedice. Misli da je Vodoprivreda 

namjerno ili nestručno dovedena u takvu situaciju. To misli stoga što je država kao vlasnik 

poduzeća poslove financirala ali ih nije davala Vodoprivredi koja je za to licencirana već ih 

je davala privatniku. Država je trebala kontrolirati poslovanje Vodoprivrede i ne dozvoliti da 

dođe u toliki dug. 

Dr.sc. Siniša Rudelj uputio je primjedbu da se materijal odnosi na Izvještaj o obavljenoj 

reviziji a ne o financijskoj reviziji. Nalaz je sličan prethodnom. „Grijeh“ je što neka sredstva 

nisu iskorištena pa bi ih trebalo vratiti u državni proračun što je dvojbeno. A jedina ispravna 

primjedba je izravne pogodbe za nabavu vrijednosti veće od 100.000,00 kn na što u 

budućnosti treba pripaziti. 

11

U osvrtu na raspravu pročelnica Viculin je pojasnila pozajmicu Vodoprivredi Imotski. 

Županija je pozajmicu dala 2007. godine za njihova dugovanja a potraživanja koja je imala za 

pozajmice i dionice je pretvorila, odlukom ove Skupštine, u temeljni kapital (ukupno 5,1 

mil.kn ) Istu odluku je 2010. godine donijela i Glavna skupština Društva o čemu je doneseno i 

rješenje Trgovačkog suda. Dva dana prije pokretanja stečajnog postupka Agencija za zaštitu 

tržišnog natjecanja Županiji i Ministarstvu financija donijela je rješenje kojim smatra da je ta 

pretvorba temeljnog kapitala nezakonita državna potpora i naložila Županiji da naplati svoja 

potraživanja. Sve je to nastalo zbog toga što Agencija nije na vrijeme dala svoje mišljenje. 

Županija je temeljem Rješenja Trgovačkog suda to prijavila u stečajnu masu. Potraživanje 

Županije prema Vodoprivredi Imotski je oko 9 mil.kn. Županija je sa svoje strane učinila sve 

da financijski pomogne imotsku vodoprivredu. 

Nakon zaključene rasprave Izvješće je prihvaćeno većinom glasova (7 glasova „suzdržan“). 

Ad 5. Izvješće o radu Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu 

dopunjeno s izvješćem o radu Upravnog vijeća 

Uvodno izlaganje dao je ravnatelj Domagoj Maroević. 

Dr.sc. Siniša Rudelj je u ime Odbora za gospodarstvo izrazio zadovoljstvo što se Skupštini i 

ove kao i lani dalo izvješće o radu Lučke uprave koje se inače ranijih godina nije dostavljalo. 

Upozorio je na neke dijelove „copy paste“ iz prethodnog izvješća. Pitanje je zašto u 2011. 

godini nisu bili planirani prihodi od donacija, kako je to bilo planirano u 2010. godini, što 

stvara privid boljeg poslovanja. Pohvalno je što je postignuta veća naplata lučkih pristojbi. Za 

pohvalu su investicije u lukama i dobiveno pozitivno mišljenje revizora. 

Vice Visković raspravljao je u ime Kluba vijećnika HGS-a. U financijskom dijelu izvješća 

nema obrazloženja značajnijih razlika između realizacije i plana (56%veći prihodi, 56% 

povećanje prihoda od donacija, 45% povećanje rashoda). Zbog čega je u 2012. godini 

planirano 20 mil.kn manje sredstava za izgradnju/rekonstrukciju luka u odnosu na 2011. 

godinu Misli kako se iz državnog proračuna može dobiti značajan izvor sredstava jer druge 

županije iz tog izvora povlače znatno više sredstava. U buduće bi uz ovo izvješće trebao 

dostavljati i plan rada jer se takvom usporedbom može najbolje procijeniti odrađeno. 

Stjepan Kolovrat dao je primjedbu što ne postoji direktna kontrola putem softwera naplate 

preko agenata i što se ne prijavljuje više projekata fondovima EU. 

Dr.sc.Siniša Rudelj povukao je paralelu između ŽUC-a i Lučke uprave. Na Županijskoj 

skupštini se redovito raspravlja o financijskom planu ŽUC-a pa bi bilo logično da se razmatra 

i financijski plan Lučke uprave. Hoće li do toga doći 

Jelica Linčir je pohvalila Izvješće i posebno ravnatelja Maroevića koji je uspješno doveo u 

red rad Županijske lučke uprave koja godinama nije bila na ovom nivou. Zatražila je 

pojašnjenje razloga rasta prihoda u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu te na koji se način 

bira predstavnik koncesionara u Upravnom vijeću Lučke uprave 

Osvrt na raspravu dao je ravnatelj Maroević. Razlog povećanja prihoda od lučkih pristojbi e 

uvođenje naplate putem recepcija, a do tada je naplata bila putem blokova pa bi isti brod u 

različitim lukama imao i „različitu dužinu“ pa je kontrola putem recepcija i kamera puno 

veća. Povećanje operativne obale u Hvaru dovelo je i do povećanja prihoda od 1 mil.kn. Od 

12

državnog proračuna očekivali su donacije od 11 mil.kn a realizirane su donacije od 2,8 mil. 

kn što nisu mogli predvidjeti pa su time pale i investicije. U Upravno vijeće nisu birali 

predstavnika koncesionara jer su smatrali da je to u ingerenciji koncesionara, da se sami 

dogovore i izaberu člana. 

Nakon zaključene rasprave Izvješće je prihvaćeno jednoglasno. 

Ad 6. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju lučke uprave Splitskodalmatinske 

županije 

Uvodno izlaganje, kao i u prethodnoj točki, dao je ravnatelj Maroević, i u ime predlagatelja je 

iz Prijedloga odluke povukao prijedloge za luke Bobovišća, Rogač i Hvar radi dodatnih 

konzultacija sa jedinicama lokalne samouprave. 

Odbor za gospodarstvo, izvijestio je predsjednik Rudelj, podržao je Prijedlog odluke jer je 

od ravnatelja Maroevića izvješten da su riješena pitanja od eventualnog sukoba interesa po 

sustavu davanja koncesija od strane Županije, granicama pomorskog dobra, državom i 

jedinicama lokalne samouprave., a u to je uključen i sustav planova. Primjedbe bi se mogle 

uputiti na pitanje prezentacije Prijedloga odluke koja je dana bez zemljovida, ali se s obzirom 

na poslovanje Lučke uprave vjerovalo ravnatelju Maroeviću. 

O mišljenju Odbora za lokalnu samoupravu raspravljao je predsjednik mr.sc.Boris Ćurković. 

Odbor nije prihvatio predloženu odluku iz slijedećih razloga: 

Radi se o vrlo složenoj problematici za koju skoro da i nije dano obrazloženje. Nisu ispunjene 

zakonske pretpostavke za donošenje predložene odluke, a koje su morale biti navedene u 

jednom tako važnom dokumentu. Dvojbena situacija je postojanje lučko područje i pomorsko 

dobro. Po Zakonu se smatra da se ta područja poklapaju. Lučko područje je veće od 

pomorskog dobra. A problem je kada je pomorsko dobro veće od lučkog područja. Parcelacija 

ta dva područja vrši se na temelju geodetskog elaborata. Za pomorsko dobro taj elaborat 

odobrava Vlada RH a za lučko područje Županijska skupština. Postavlja se pitanje koji je akt 

konačan odnosno ima jaču pravnu snagu. Prema zakonu prijedlog predložene odluke ne može 

glasiti „briše se i glasi“ jer prema Uredbi o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra i 

lučkog područja prijedlog granice lučkog područja sastoji se od tekstualnog/opisnog dijela s 

obrazloženjem i priloga. Tekstualni dio sadrži opis granice sa nizom podataka a prilozi kopija 

katastarskog plana, geodetski snimak …Predloženi akt bi barem u osnovnim crtama trebao 

sadržavati te elemente. Odbor cijeni napore ravnatelja Maroevića ali mu preporuča da 

predloži odgodu donošenja predložene odluke i da za slijedeću sjednicu materijal pripremi u 

skladu s navedenom Uredbom. 

Andrea Vrgoč citirajući dio obrazloženja kako bi se prihvaćanjem predložene odluke dobio 

temelj za ishođenje lokacijskih dozvola i potvrda glavnih projekata te povećao razvojni 

potencijal svih luka otvorenih za javni promet i prihod Lučke uprave. Naglasila je značaj 

odluke koju podržava jer je u cilju razvoja Županije ali i predložila da se o njoj danas samo 

raspravi kako bi se uskladila s prostornim planovima jedinica lokalne samouprave i 

potrebama stanovništva te da se na drugoj sjednici tako usklađena izglasa. 

Ante Mihanović istaknuo je činjenicu što se donošenjem predloženog akta omogućuje 

Lučkoj upravi da 19 projekata koji se pripremaju može kandidirati za europske fondove. To 

je prvi korak koji u konačnici završava i mišljenjem Vlade. Svi prijedlozi su suglašeni s 

gradovima i općinama i suglasni su s tim projektima i proširenjima. Misli da je dobro da se 

13

usuglašena proširenja granica lučkog područja danas prihvate, a za povučene da se provede 

dodatno usuglašavanje na zadovoljstvo svih. Predloženom izmjenom želi se postići da luka 

predstavlja obuhvatnu cjelinu kako to nalaže i zakon. 

Jelica Linčir podržala je raspravu vijećnika B.Ćurkovića. Nitko nije protiv proširenja lučkog 

područja ali u predmetnom slučaju je u pitanju provedena procedura. Iz materijala se ništa ne 

može vidjeti jer nisu dostavljene niti grafičke podloge, niti bilo što iz čega se može vidjeti o 

kakvom se proširenju/obuhvatu radi i što je to u odnosu na sadašnje stanje. Iz materijala se ne 

vidi da je akt izrađen u suglasnosti s jedinicama lokalne samouprave. Nije bez razloga 

donesena Uredba o postupku utvrđivanja granica pomorskog dobra i luka otvorenih za javni 

promet koje se i Lučka uprava trebala pridržavati. Uredbom je propisano da granica mora biti 

usklađena s prostornim planom i mora biti ishođena lokacijska dozvola. Ne vidi razloga zašto 

Lučka uprava ne bi provela normalan/propisani postupak i nakon toga predložila ovoj 

Skupštini donošenje odluke o proširenju granice lučkog područja. Zanima je da li je uopće 

proveden postupak prema navedenoj Uredbi. 

U osvrtu na raspravu ravnatelj Maroević je rekao kako ne mogu ishoditi lokacijsku dozvolu 

dok im Županijska skupština ne odredi koordinate lučkog područja. Predložena odluka im je 

podloga za pokretanje upravnog postupka za dobivanje lokacijskog rješenja i zatim uknjižbe 

u zemljišnim knjigama. 

Pročelnik Marijo Radevenjić dodatno je pojasnio kako Županijska lučka uprava može tražiti 

lokacijske dozvole u okviru postojećih granica, a predloženom odlukom se to područje širi i 

time dokazuje pravni interes. 

Jelicu Linčir je interesiralo što se događa ako se neki dio lučkog područja ne uklapa u 

prostorni plan i zato se zalaže za ispravnu proceduru. 

U takvom slučaju, odgovorio je pročelnik Radevenjić neće se izdati lokacijska dozvola. Što 

se tiče predložene odluke sve je usklađeno, a u prostornom planu, osim u detaljnom planu, ta 

područja se najčešće definiraju samo markicom. 

Nakon zaključene rasprave Prijedlog odluke prihvaćen je većinom glasova (26 glasova „za“, 2 

glasa „protiv“ i 5 glasova „suzdržan“). 

Ad 7. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnika Tomislava Polića, bez rasprave, većinom 

glasova (2 glasa „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Zaključak o prihvaćanju 

Dodatka Ugovora o kupoprodaji stana u Splitu, Pujanke 24A. 

8. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o davanju na korištenje Zavodu 

za hitnu medicinu SDŽ, dijela poslovnog prostora Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske 

županije u ambulanti Trilj 

Uvodno obrazloženje dala je pročelnica Helena Bandalović. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb, izvijestio je predsjednik dr.sc. Siniša Rudelj, podržao je 

predloženi zaključak i pohvalio takvu suradnju između županijskih ustanova. 

Andrea Vrgoč pohvalila je inicijativu za dodjelom prostora i predloženi akt. Klub vijećnika 

SDP-a, HNS-a i HSU-a i ona osobno pozdravljaju sve aktivnosti koje pridonose kvaliteti 

življenja ljudi i kvaliteti pružanja zdravstvenih usluga na području Cetinske krajine. 

14

Nadi Grubišić Čabo, kao vijećnici iz Trilja, dobro joj je poznat prostor amabulante/ispostave 

Doma zdravlja. Podržava predloženu dodjelu prostora ali je napomenula kako je taj sada 

prazni prostor nastao odlaskom liječnika u mirovinu, što znači da je ugašen jedan liječnički 

tim. Isto tako je prije dvije godine u triljskoj ispostavi zdravlja ukinut laboratorij. Ovim je 

željela ukazati kako Trilj ovom dodjelom prostora dobiva novi zdravstveni sadržaj ali na 

račun onoga kojeg je ranije izgubio. 

Nakon zaključene rasprave vijećnici su jednoglasno prihvatiti Prijedlog zaključka. 

Ad 9. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnika Ivana Udovičića i pozitivnog mišljenja 

Odbora za gospodarstvo, Odbora za lokalnu samoupravu i Odbora za proračun i financije, 

jednoglasno, bez rasprave prihvaćen je Prijedlog i donesen Program sufinanciranja 

troškova potpore brzobrodskih linija u Splitsko-dalmatinskoj županiji. 

Ad 10. Na isti način kao i prethodna točka prihvaćen je Prijedlog i donesen Program 

razvitka lovstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uz prihvaćanje Programa Odbor za 

lokalnu samoupravu dao je i preporuku da se ubuduće programom obuhvati i aspekt funkcije 

lovstva u zaštiti okoliša i to posebno flore i faune. Iznio je i primjedbu kako je preko autoceste 

napravljeno malo prijelaza za životinje na što treba pripaziti kod izgradnji županijskih i 

lokalnih cesta. 

Točke 11. - 15. odnose se na predmete prvokupa za koje je uvodna obrazloženja dao pročelnik 

Zdravko Omrčen, a Odbor za prosvjetu, kulturu i šport za iste je dao pozitivno mišljenje. 

Ad 11. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na 

ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zgrade 324/1 Z.K.U 17360 K.O. Split, u 

naravi zgrada i dvor u Splitu, anagrafske oznake Popovića 4. 

Ad 12. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na 

ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, 1/8 dijela nekretnine označene kao čestica 

zgrade 1743 Z.K.U. 831, K.O. Split, anagrafske oznake Split, Krešimirova 6. 


ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, stana položenog u zgradi oznake čestica zgrade 

4596, Z.K.U. 4206 K.O. Split, smještenog na I. katu, označen brojem 1, površine 61,02m2, 

anagrafske oznake Split, Morpurgova poljana broj 1. 


ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 7226 Z.K.U. 3188, čestica zgrade 

7227 Z.K.U. 3186, čestica zgrade 7228 Z.K.U. 3187 sve K.O. Sućurac. 


ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 1098/2, Z.K.U. 19382 K.O. Split, 

površine 651m2, anagrafske oznake Split, Sinjska 6. 

Točke 16. – 18. odnose se na predmete davanja koncesija za pomorsko dobro za koje je uvodna 

obrazloženja dao mr.sc. Željko Mišić, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za pomorstvo i 

turizam. 

15

Ad 16. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o davanju koncesije 

na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene – istezališta za plovila na 

dijelu K.O. Komiža, predio „Mali Bodak“, Grad Komiža. 

Ad 17. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o davanju koncesije 

na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Ovčice, 

Grad Split. 

Ad 18. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije za izgradnju (postavljanje) i korištenje 

luke posebne namjene – sidrišta na dijelu K.O. Hvar, uvala Vinogradišće – otok Sv. Klement, 

Grad Hvar 

U uvodnom izlaganju gospodin Mišić upozorio na ispravku i obrazloženje kako predmetna 

koncesija ne obuhvaća nikakvu gradnju na kopnu. Na pitanje vijećnice Vrgoč o uklapanju sidrišta 

u prostorni plan odgovorio je kako je za predmetno sidrište izdana lokacijska dozvola što je za 

službu dovoljan element. Dok je lokacijska dozvola na snazi ona je za službu relevantan 

dokument. 

Nakon zaključene rasprave Prijedlog odluke je prihvaćen većinom glasova (17 glasova „za“ i 5 

glasova „suzdržan“) 

19. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o davanju 

mišljenja o prijedlogu za imenovanje načelnika Policijske uprave Splitsko-dalmatinske. 

20. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole 

Stjepana Radića, Imotski 

Uvodno obrazloženje dao je pročelnik Zdravko Omrčen. 

Branko Milardović raspravljao je u ime Kluba vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a. Dijeli mišljenje 

pročelnika Omrčena da su međuljudski odnosi u OS Stjepana Radića u Imotskom dovedeni do 

ključanja, ali potez smjenjivanja sadašnjeg Školskog odbora, koji je ukazao na neke negativnosti, 

znači svrstavanje na stranu koja je po njegovom mišljenju „više kriva“. Pročitao je dopis 

ravnateljice škole o radu Školskog odbora u kojem navodi kako Odbor donosi odluke jednoglasno, 

bez izdvojenog mišljenja i da je suradnja Odbora s njom kao ravnateljici na visokoj razini „i 

gotovo sve odluke donosili su podržavajući mene. U radu i funkcioniranju našeg Školskog odbora 

rekla bih da nema nikakvih problema i opća ocjena mene kao ravnateljice rada Školskog odbora 

je odlična“. Naišli su ljetni praznici i škola dobiva 1 mil.kn za investicije o kojima se ne 

obavještava Školski odbor. Time je procedura narušena. Jedan član Školskog odbora je zatražio 

informaciju o tim investicijama i razlog njihovog neobavještavanja o tome. Odgovor ravnateljice 

prema zapisniku je kako je ona to radila u suradnji s gospođom Zoricom Tešija i gospođom 

Slavkom Antonić. Slijedeći događaj je raspisivanje natječaja oko kojeg se vadi „prljavo rublje“, 

zapošljava se šest osoba pri čemu vlada nepotizam. Školski odbor se buni, inspekcija ne nalazi 

ničeg nelogičnog. Na natječaj se prijavila samohrana majka četvero djece poginulog branitelja a 

ravnateljica kaže da je primila svoju sestričnu jer smatra da je dobra djelatnica. Tko kaže da druga 

kandidatkinja nije isto tako dobra U svemu tome najviše mu smeta stav inspektora koji u svemu 

tome nije našao ništa loše. Možda to i nije protuzakonito ali smatra da je nemoralno.U posjedu je 

pisma liječnice Brečić upućenog Školskom odboru u kojem se žali na lošu komunikaciju s 

ravnateljicom škole a radi se o djeci sa posebnim potrebama. Utrošeno je milijun kuna a za tu 

djecu niti je napravljena posebna učionica niti lift kako bi pohađali kabinetsku nastavu. Kada je 

Školski odbor upozorio na nepravilnosti ravnateljica je izjavila kako će svojim političkim vezama 

forsirati smjenjivanje članova Školskog odbora ispred osnivača i da će to uspjeti nametnuti u 

dnevni red Županijske skupštine. Ravnateljica je odbila objaviti natječaj za mjesto na kojem je 

16

ila v.d. i obrazložila kako je o tome razgovarala s gospođom Sari-Saneli Butorac i izjavila kako 

će staviti veto na tu odluku Školskog odbora. Na Školskom odboru dolazi do vrijeđanja i 

ponižavanja djelatnika za što su oni podignuli tužbu. Nakon toga nastupa Etičko povjerenstvo 

kojega vodi prof. Drago Govorko koji zaključuje da je ravnateljica uvrijedila i povrijedila 

djelatnike te kaže da će zbog svega predložiti ravnateljici da se ispriča za sve propuste i postupke 

kako se stanje u školi ne bi vuklo po novinama i medijima a štovane kolege zamoliti da tužbu 

povuku. Do danas suglasja nema. 

Ranko Topić raspravljao je u ime Kluba vijećnika HSP-a i HČSP-a. Dao je primjedbu i ocjenu 

da se u Školski odbor ne bi smjeli predlagati osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak kao što 

su gradonačalnik Ante Đuzel . 

Andrea Vrgoč predložila je povlačenje Prijedloga rješenja, raspuštanje cijelog Školskog odbora i 

imenovanje povjerenstva ili iskoristiti druge mogućnosti koje nam zakon dopušta, kako je 

napravljeno sa srednjom školom u Kaštelima. Smatra da u konkretnom slučaju ne treba stati ni na 

stranu Školskog odbora niti ravnateljice već „hladne glave“ razmotriti situaciju i ne donositi 

ishitrenu odluku. 

U replici je Jakša Sokol upozorio kako županijska skupština niti županija ne mogu ulaziti u 

razrješenje školskog odbora. Određen je postupak za utvrđivanje njihove krivnje 

Neven Ćurković podržao je razrješenje članice Odbora Suzane Budimir jer je to ona i zatražila, ali 

je problem kod mijenjanja druga dva člana za koje prethodno treba utvrditi zakonitost njihovog 

rada Predloženo rješenje mu sliči na politički obračun jer se radi o razrješenju dva visoko 

rangirana člana HDZ-a iz starijeg razdoblja i imenovanju isto tako dva člana iz sadašnje vlasti. 

Smatra da prijedlog treba povući, ako postoje indikacije prosvjetnoj inspekciji uputiti zahtjev za 

ispitivanje djelovanja ta dva člana i ako postoje opravdani razlozi onda ih smijeniti. Ovaj slučaj 

nema nikakve veze sa školom u Kaštelima. 

U replici je vijećnik Sokol pripomenuo kako prosvjetni inspektor ne može utvrđivati pojedinačnu 

odgovornost člana Odbor već može utvrditi nepravilnosti u njihovom radu. 

Odgovarajući na primjedbu vijećnik N.Ćurković je pripomenuo kako u Nalazu prosvjetne 

inspekcije nisu bile navedene nepravilnosti u radu Školskog odbora. Ako se radi o nepravilnostima 

kako ih je naveo vijećnik Milardović trebalo bi da prosvjetna inspekcija temeljito prekontrolira rad 

škole i njenih tijela. 

Milan Lažeta se osvrnuo na kriv sustav školstva za koji svi znamo ali ništa ne poduzimamo kako 

bi se isti promijenio. Županija i pročelnik Omrčen imaju samo odgovornost kada se nešto loše 

dogodi, a zapravo nisu nizašto krivi. Problem je u sastavu školskih odbora u kojima vlasnik nema 

većinu. To treba promijeniti po uzoru na javna poduzeća u kojima država kroz upravna tijela u 

kojima ima većinu kontrolira njihov rad. 

U osvrtu na raspravu pročelnik Omrčen je istaknuo kako je iz rasprave vijećnika Milardovića 

razvidno da su dobro postupili predlažući izmjenu u sastavu Školskog odbora. Školski odbor 

ukoliko je upoznat s bilo kojim nepravilnostima trebao je angažirati institucije zadužene za nadzor 

nad zakonitošću rada. Upravni odjel je upoznat kako nikakve kriminalne radnje u predmetnoj školi 

nisu napravljene……. 

Napomena: dio nastavka osvrta zbog kraja magnetofonske vrpce nije snimljen pa se navodi 

nastavak osvrta snimljen na novoj kaseti. 

17

…..Kada se završe radovi na područnoj školi u istu će se vratiti svih 30 djece. Inspektor Ivanda 

poslije izrađenog nalaza trebao je raspustiti Školski odbor, državnoj upravi prepustiti da imenuje 

povjerenstvo. Ne ulazeći u političke kombinacije, poznato mu je jedino da ravnateljica ne pripada 

nijednoj stranci, preostalo je jedino predložiti predmetno rješenje. Nije podržao prijedlog za 

povlačenje Prijedloga rješenja obrazloživši kako se u ovom trenutku „u nečijim glavama“ stvaraju 

pretpostavke za izbor budućeg ravnatelja. Prethodni izbor ministar je odbio jer je predsjednica 

Školskog odbora bila kandidat za ravnatelja i pobijedila je rezultatom 4:3, a ona u tom izboru nije 

mogla sudjelovati. Kako se to ne bi ponovilo predlažu se novi članovi Školskog odbora, očekujući 

dobru namjeru i suradnju s ostalim članovima Odbora u iznalaženju najboljeg rješenja za školu, 

djecu i djelatnike škole. 

Neven Ćurković je ponovio kako se Suzana Budimir može razriješiti jer za to postoji njen osobni 

zahtjev, a za ostalu dvojicu članova treba provesti postupak za razrješenje. 

Jakša Sokol je u replici pojasnio kako osnivač u školskom odboru ima svoja tri predstavnika koja, 

ako hoće može u svako doba mijenjati bez obzira da li oni to žele ili daju ostavku pa ako ima ili 

nema razloga. Zakon kaže – „osnivač može promijeniti svoje predstavnike“ a ne navodi razloge. 

Stjepan Kolovrat kao predsjednik Odbora za izbor i imenovanja dijeli stav vijećnika Sokola 

ističući kako se i u Saboru kontinuirano provode razrješenja i imenovanja ne navodeći razloge 

istih. 

Mirko Klarić smatra kako Skupština treba imati povjerenje u rad Upravnog odjela koji je najbolje 

upoznat s radom i situacijom u Školi i koji je, u skladu s tim, predložio najbolje rješenje. 

Pročelnik Omrčen podsjetio je na sličan slučaj škole u Srijanima gdje je Skupština također 

razriješila svoje predstavnika u Školskom odboru i imenovala nove čime su se smirili međuljudski 

odnosi i danas škola i ravnatelj funkcioniraju dobro. 

Nakon zaključene rasprave Prijedlog rješenja prihvaćen je većinom glasova (21 glas „za“, 13 

glasova „protiv“ i 1 glas „suzdržan“). 

Ad 21. Prijedlog rješenja o imenovanju članova Školskog odbora Srednje škole braća Radić, 

Kaštel Štafilić – Nehaj 

Uvodno obrazloženje dao je pročelnik Omrčen. 

Jakša Sokol glasovat će za predloženo rješenje ali je uvjeren kako je razrješenje Školskog odbora 

provedeno nezakonito. i ono bi trebalo biti ništetno, što bi dovelo do poništenja svih radnji. U 

razrješenju Odbora nije utvrđeno ništa. Niti se zna da li je Školski odbor odgovoran niti, ako je, 

zašto je odgovoran. U konkretnom slučaju Školski odbor uopće nema ingerencije za one radnje za 

koje se optužuje. On može poduzimat neke postupke za zakonitost radnji i ravnatelja ali za to 

uopće nije dobio priliku o tome odlučivati. Upitna je odgovornost ravnatelja za „upisane učenike“ 

jer oni nisu uopće upisani. Nema ih u nijednoj evidenciji ni u katalogu. Zakonom je propisano da 

se upisi provode temeljem odobrenja ministra, a osnivač je u slučaju proširenja odjela i sl. dužan 

dati suglasnost i ona je dana. Ministar odobrenje nije dao, upis nije obavljen što znači da ravnatelj 

nije kriv, a nije kriv ni Školski odbor. 

Neven Ćurković je u replici citirao Zakon koji kaže da je Ured državne uprave na prijedlog 

prosvjetne inspekcije dužan raspustiti školski odbor što je u konkretnom slučaju i napravljeno. Sve 

18

adnje Ureda i Županije su pravodobne i zakonite. Predmet ove rasprave nije rad prosvjetne 

inspekcije. 

Nakon zaključene rasprave Prijedlog rješenja je prihvaćen većinom glasova (18 glasova „za“ 1 

glas „protiv“ i 8 glasova „suzdržan“). 

Ad 22. Izvještaj o poslovanju DES-a u 2011. godini 

Uvodna izlaganja dali su pročelnik Udovičić i ravnatelj DES-a Mario Meštrović. 

Dr.sc.Siniša Rudelj raspravljao je u ime Odbora za gospodarstvo. Pripomenuo je kako je 

Odbor razmatrao Nacrt izvješća iz kojeg je razvidno kako stanje u DES-u nije onako kako je 

to često bilo predstavljano na ovoj Skupštini pogotovo kako je to prikazivano kroz 

vijećnička pitanja i čitanja nekih tuđih pisama. Radi se o ustanovi koja zapošljava 206 

zaposlenih od čega su 123 osobe s invaliditetom (59%). Prosječna plaća je 3.480 kn a stopa 

bolovanja je 10%. Iz Izvješća je razvidno da je u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu 

postignut stanoviti napredak. Napravljeni su manji troškovi sirovina i usluga a da je istodobno 

došlo do povećanja prihoda od prodaje za 500.000,00 kn. Ta tendencija je pozitivna. Kad se 

uzme u obzir račun dobiti i gubitka , pa projekti te uređenje pučke kuhinje dade se zaključiti 

da Ustanova ima bolje rezultate od onih u 2010. godini. Dvije su metode da Ustanova ima 

pozitivan rezultat - uz fiksnu amortizaciju smanjivati broj zaposlenih ili povećavati tržišni 

kolač. To je moguće na način da Županija i Grad Split vode računa da dio svojih potreba za 

koje Ustanova može pružiti svoju uslugu, nabavlja od DES-a. Moli da se o tome ubuduće 

vodi računa. S obzirom da su razmatrali Nacrt izvješća o istom nisu glasovali jer nisu ni znali 

da će to biti točka dnevnog reda. 

Andrea Vrgoč upitnim je postavila stanje kvoruma koji će se, prema odluci predsjednika 

Skupštine, a sukladno Poslovniku, utvrditi prije glasovanja. Zanimalo ju je kada je održana 

sjednica Odbora za gospodarstvo jer su vijećnici materijale dobili na klupe. Uputila je 

primjedbu da je Klub vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a osim izvješća ravnatelja tražio i 

izvješće Upravnog vijeća i Radničkog vijeća DES-a. Argumentirano danas ne može 

raspravljati jer u dostavljenom materijalu ima dosta brojki/financijskih podataka koje u ovom 

kratkom vremenu trajanja sjednice nije mogla pregledati pa se može ograničiti samo na 

tehničke komentare. Osobno kao i njen Klub vijećnika žele da se ova točka stavi na slijedeću 

sjednicu sa dodatnim materijalima kako bi mogli kvalitetno, sadržajno i konstruktivno 

raspravljati. S obzirom na opciju smanjenja broja zaposlenih zanima je koji je broj zaposlenih 

ravnatelj zatekao kada je došao na tu funkciju i broj zaposlenih danas. Koliko je od tog broja 

invalidnih a koliko neinvalidnih osoba. Da li su se poštovali svi poslovnici, pravilnici i Zakon 

o profesionalnoj rehabilitaciji. Što se tiče uvjeta radnih mjesta istaknula je da pomoćnik 

ravnatelja mora ispunjavati iste uvjete kao i ravnatelj. Imaju saznanja da se na Upravnom 

vijeću mijenjao Poslovnik u dijelu izbora ravnatelja koja odredba sada nije u skladu sa 

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji. Zanima je sustav bodovanja radnih mjesta. Ima 

saznanja da on nije sukladan Pravilniku o plaćama. Izvješće o provođenju IPA Adriatic – Slid 

projekt je dano površno bez podataka o fazi realizacije i s koliko novca je odrađeno. Prema 

informaciji dobivenoj od članova Upravnog vijeća ono nije razmatralo ni odlučivalo o 

uređenju restorana „Pučke kuhinje“ pa je upitna njena realizacija bez obzira na važnost 

investicije. Vezano za dio Izvješća „Poseban osvrt na pokušaj destabilizacije ustanove DES“ 

zatražila je od predsjednika Skupštine da je zaštiti kao vijećnicu jer je njeno pravo, obaveza i 

dužnost kao vijećnice dobiti informaciju, zatražiti informaciju i imati na uvid sve ono što se 

veže uz poslovanje Županije i njnenih poduzeća i ustanova. Vezano za navode o Komisiji za 

zaštitu dostojanstva i pozivanje na sinergiju sindikata i Radničkog vijeća skupa s Upravnim 

19

vijećem navela je kako je Radničko vijeće odbilo dati otkaz djelatniku za kojeg je navedeno 

da je kršio radnu disciplinu i stvarao direktnu štetu poslovnom ugledu. Koliko joj je poznato 

pokrenut je i sudski postupak što pokazuje da u Ustanovi ne postoji takva sinergija kako 

ravnatelj u Izvješću izriče i zastupa. 

Mirko Klarić je rekao kako je ova točka ustvari „isforsirana“ u dobroj volji kako bi se izišlo 

u susret željama i traženjima vijećnika i pozicije i opozicije da se raspravi o svemu onome što 

se smatra problematičnim, a sve u cilju da bi što manje davali prostora glasinama, anonimnim 

dopisima i da bi došli do točnih podataka. Žao mu je što je veliki broj vijećnika napustio 

sjednicu pa se radi toga neće ni upuštati u dužu raspravu. Pohvalio je rad Upravnog odjela za 

gospodarstvo koji prati rad DES-a i tako ga Županija već niz godina pomaže više od omjera 

koji ima u vlasničkoj strukturi. To je dodatni pokazatelj koliko nam je stalo do funkcioniranja 

te ustanove i invalida. Uvažavajući stanje recesije zatražio je od upravljačkih struktura DES-a 

da se založe kako bi i od većinskog vlasnika dobili odgovarajući udio u financiranju. 

Kruno Peronja je u ime Kluba vijećnika HDZ-a, HNS-a i HSS-a zatražio stanku od 20 

minuta. 

Nakon stanke predsjednik Skupštine je konstatirao kako je rasprava o predmetnoj točki 

obavljena a prije glasovanja je sukladno odredbi članka 108. odredio da se prozivkom utvrdi 

broj nazočnih vijećnika. 

Prozivkom je utvrđeno da je u dvorani 20 vijećnika i to vijećnici: Sanja Baraba, Inga Čavrlj, 

Mirko Klarić, Luka Kolovrat, Stjepan Kolovrat, Dijana Livaja, Ante Mihanović, Zvonimir 

Matković, Ante Nosić, Kruno Peronja, Mate Tomislav Peroš, Filip Radoš, Tomislav Režić, 

Petroslav Sapunar, Ivan Serdarević, Jakša Sokol, Duje Sučić, Pero Škarica, Jozo Vidić i Stipe 

Župić. 

Temeljem provedene prozivke predsjednik Skupštine je utvrdio da sjednici nije nazočan 

dovoljan broj vijećnika za pravovaljano odlučivanje pa je sjednicu prekinuo i njen nastavak 

odredio za dan održavanja slijedeće 34. redovne sjednice Županijske skupštine. 

--------------------- 

NASTAVAK SJEDNICE 

Nastavak sjednice održan je 21. prosinca 21012. s početkom u 9 sati u istom prostoru. 


20

1. Nikola Andačić 

2. Sanja Baraba 

3. Tonči Božanić 

4. Inga Čavrlj 


6. Nada Grubišić-Čabo 


8. Mirko Klarić 

9. Luka Kolovrat 

10. Stjepan Kolovrat 

11. Milan Lažeta 

12. Dijana Livaja 

13. Ante Mihanović 

14. Živko Nenadić 

15. Ante Nosić 

16. dr.sc.Ante Obad 

17. Kruno Peronja 

18. Mate Tomislav Peroš 

19. Ivan Protrka 

20. Filip Radoš 

21. Tomislav Režić 

22. Petroslav Sapunar 

23. Ivan Serdarević 

24. Jakša Sokol 

25. Duje Sučić 

26. Pero Škarica 

27. dr.sc.Željko Šundov 

28. Ranko Topić 

29. Jozo Vidić 

30. Branko Žarković 

31. Stipe Župić 

Izočni sjednici su vijećnici: Vesna Alač, Danica Baričević, Igor Borozan, mr.sc.Boris 

Ćurković, Neven Ćurković, Miroslav Granić, Matko Kuzmanić, Jelica Linčir, Dujomir 

Marasović, Zvonimir Matković, Zdravko Mulić, Veljan Radojković, dr.sc. Siniša Rudelj, 

Ante Sesardić, mr.lu.Silvia Siminiati, dr.sc.Goran Sučić, Branko Škokić, Vice Visković, 

Andrea Vrgoč i Fabijan Vučetić. . 

Uz vijećnike sjednici su nazočni župan Ante Sanader, zamjenik župana Visko Haladić, 

pomoćnica tajnice Županije Ana Grgić, pročelnici upravnih odjela i službi i izvjestitelji. 



skupštine. 

Nakon što je utvrdio kvorum za pravovaljano odlučivanje (nastavku sjednice bilo je nazočno 

29 vijećnika) predsjednik Skupštine otvorio je nastavak 33. sjednice. 

S obzirom da je u međuvremenu do održavanja nastavka sjednice došlo do izmjena u sastavu 

Skupštine saslušano je Izvješće Mandatne komisije podneseno od predsjednika Krune 

Peronje. 

Vijećnik Milivoj Juričić je dopisom od 2. listopada 2012. izvijestio predsjednika Županijske 

skupštine da podnosi ostavku na dužnost vijećnika. Županijska organizacija HSS-a je 

odlukom zaprimljenom 2. listopada 2012. odredila gospodina Tonča Božanića za svog člana 

Županijske skupštine. Slijedom toga utvrđeno je da je 4. listopada gospodinu Milivoju 

Juričiću prestao mandat vijećnika Županijske skupštine a započeo mandat vijećniku Tonču 

Božaniću. 

Vijećnik Božanić je pred predsjednikom Županijske skupštine dao i potpisao svečanu prisegu 

na vijećničku dužnost. 

Nakon ovog svečanog dijela predsjednik Skupštine podsjetio je na tijek odvijanja 22. točke 

dnevnog reda/ Izvještaj o poslovanju DES-a u 2011. godini. Nakon provedene i zaključene 

21

asprave a prije glasovanja o Izvješću utvrđen je nedostatak kvoruma pa je sjednica 

prekinuta. Za nastavak sjednice ostalo je samo glasovanje o prihvaćanju istog. 

Slijedom toga predsjednik Skupštine na glasovanje je stavio Izvještaj o poslovanju DES-a u 

2011. godini. 

Svi nazočni vijećnici jednoglasno su prihvatili Izvještaj. 

Ovim je u 10.10 sati zaključena 33. sjednica Županijske skupštine. 

Zapisnik izradila 

Predsjednik 

Županijske skupštine 

Ana Grgić 

Petroslav Sapunar, prof. 

22


sa 34. sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije održane 21. prosinca 



Početak u 10.15 sati. 

1.Vesna Alač 

2.Nikola Andačić 

3.Sanja Baraba 

4.Danica Baričević 

5.Igor Borozan 

6.Tonči Božanić 

7.Inga Čavrlj 

8.mr.sc. Boris Ćurković 

9.Neven Ćurković 

10.Miroslav Granić 

11.Nada Grubišić-Čabo 

12.Tomislav Gruica 

13.Mirko Klarić 

14.Luka Kolovrat 

15.Stjepan Kolovrat 

16.Matko Kuzmanić 

17.Milan Lažeta 

18.Dijana Livaja 

19.Ante Mihanović 

20.Zvonimir Matković 

21.Branko Milardović 

22.Zdravko Mulić 

23.Živko Nenadić 

24.Ante Nosić 

25.dr.sc.Ante Obad 

26.Kruno Peronja 

27.Mate Tomislav Peroš 

28.Ivan Protrka 

29.Veljan Radojković 

30.Filip Radoš 

31.Tomislav Režić 

32.Petroslav Sapunar 

33.Ivan Serdarević 

34.Ante Sesardić 

35.Jakša Sokol 

36.Duje Sučić 

37.dr.sc. Goran Sučić 

38.Pero Škarica 

39.Branko Škokić 

40.dr.sc.Željko Šundov 

41.Ranko Topić 

42.Jozo Vidić 

43.Andrea Vrgoč 

44.Fabijan Vučetić 

45.Branko Žarković 

46.Stipe Župić 

Izočni sjednici su vijećnici: Jelica Linčir, Dujomir Marasović, dr.sc.Siniša Rudelj, 

mr.lu.Silvia Siminiati i Vice Visković. 






skupštine. 

Nakon što je utvrdio kvorum za pravovaljano odlučivanje (na početku sjednice nazočan 41 

vijećnik) predsjednik Skupštine je otvorio sjednicu i uvodno dao podatke vezane za njeno 

održavanje. 

23

Poziv za sjednicu s materijalima upućen je 14. prosinca, a 17. prosinca poslan je ispravak 

materijala za 35. točku 

Po ustaljenom običaju predsjednik Skupštine vijećnike je upoznao s tijekom izrade izmjena i 

dopuna Županijskog prostornog plana a prema informacijama koje je dobio od ravnatelja 

Zavoda za prostorno uređenje gosp. Nike Mrčića. 

Nakon završenog postupka procjene o potrebi izrade strateške procjene utjecaja na okoliš 

Izmjena i dopuna Prostornog plana Župan je 8. studenoga donio takvu odluku, a na temelju 

prethodno pribavljenih mišljenja svih nadležnih tijela koja su se u tom smislu očitovala. U 

daljnjem tijeku postupka Župan je Zaključkom od 23.studenoga potvrdio Prijedlog izmjena i 

dopuna tog plana. Temeljem tog zaključka u javnim glasilima je 26. studenoga objavljena 

javna rasprava i javni uvid Prijedloga plana. Javni uvid i javna rasprava održani su po zakonu 

u najduže mogućem vremenu trajanja od 15 dana i to počevši od 4. do 18. prosinca. Nakon 

što je prije tri dana završio javni uvid Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje radi na 

izradi Izvješća o javnom uvidu i raspravi“ kako bi se u najskorije vrijeme Plan, a za potrebe 

daljnjeg postupka, poslao na očitovanje nadležnim tijelima za što je predviđen zakonski rok 

od 30 dana. 

Nakon ovog uvodnog dijela predsjednik Skupštine je otvorio raspravu o predloženom 

dnevnom redu uz napomenu da je predlagatelj povukao predloženu točku 33. Prijedlog 

zaključka o prihvaćanju Nagodbe u svezi plaćanja naknade za koncesiju između društva 

Grabovog rata d.o.o. iz Bola i Splitsko-dalmatinske županije, 

Prijedlog je prihvaćen jednoglasno, bez rasprave, te je za sjednicu utvrđen slijedeći 


1. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u zdravstvu 

Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, 

2. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama javnih potreba u socijalnoj skrbi 

Splitsko-dalmatinske županije za 2012.godinu, 

3. Prijedlog programa o izmjenama Programa javnih potreba u osnovnom školstvu 

Splitsko-dalmatinske županije za 2012.godinu, 

4. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama javnih potreba u kulturi i tehničkoj 

kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, 

5. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u športu 


6. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa ulaganja Upravnog odjela za 

graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša za 2012. godinu, 

7. Prijedlog programa o izmjeni i dopuni Programa razvoja malog i srednjeg 

poduzetništva, poljoprivrede, lovstva EU projekata i ostalog gospodarskog razvitka 


8. Prijedlog odluke i izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije 

za 2012. godinu, 

9. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog II. izmjene i dopune 

Financijskog plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta 

Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, 

24

10. Prijedlog odluke o povećanju temeljnog kapitala Agencije za razvoj Splitskodalmatinske 

županije, društva s ograničenom odgovornošću za promicanje regionalnog 

razvoja, 

11. Prijedlog odluke o povećanju temeljnog kapitala Regionalnog centra čistog okoliša 

društva s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom, 

12. Prijedlog plana o izmjenama Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne 

imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu 

Splitsko- dalmatinske županije za 2012. godinu, 

13. Prijedlog mišljenja da je izvođenje radova na sanaciji stijena iznad grada Omiša na 

dijelu k.č.z. 140/1 152, 372 i 386 K.O. Omiš, katastarski plan 7 i 9, od interesa za 

Republiku Hrvatsku, 

14. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, 

kompleksa „Didolića dvori“ u Selcima na otoku Braču, čestica zgrade 82/1-13, čestica 

zgrade 79/7, 79/11, 9/12, 112, 115, 416, čestica zemlje 407/1/3 i 352/2 Z.K.U. 845 sve K.O. 

Selca, 


čestica zgrade 508 Z.K.U. 6176, K.O. Trogir, anagrafske oznake Trogir, Ribarska 15, 


jednosobnog stana, položenog na III (trećem) katu zgrade u Splitu, anagrafske oznake 

Narodni trg 4, označen kao čestica zgrade 2474 upisan u Z.K.U 2964 K.O. Split, 


čestice zemlje 3991 Z.K.U. 2921 K.O. Solin, površine 1270m2, 


čestice zgrade 170 Z.K.U. 620, K.O. Kaštel Stari, anagrafske oznake Kaštel Stari, Don 

Frane Ivasovića 44, u naravi stara kamena kuća na tri (3) kata, površine 106m2, 


nekretnine označene kao 600/1152 dijela čestice zgrade 1642, Z.K.U. 3513, Poduložak 6, 

K.O. Split, u naravi poslovni prostor, anagrafske oznake Split, Obala hrvatskog 

narodnog preporoda 23, 


dijela čestice zgrade 114/2 , Z.K.U. 584, K.O. Kaštel Stari, 

21. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dora, 

dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 967/3 Z.K.U. 9268, K.O. Split, u naravi 

stan na II katu, označen brojem 4, površine 103,73m2, anagrafske oznake Split, 

Tončićeva 6, 

22. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, u 

naravi stana u Splitu, i to baš stana na II katu, označen brojem 2, ukupne površine 189 

m2, Sinjska 2, čestica zgrade 3817, Z.K.U. 4525 K.O. Split, 

23. Prijedlog odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje 

(postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. 

Hvar, predio uvala Vinogradišće – otok Sv. Klement, Grad Hvar, 

24. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu 

gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Vis, predio obala, Grad Vis, 


gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Split, predio zapadna obala, 

Grad Split, 


gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Makarska, predio obala, Grad 

Makarska, 

25


gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Hvar, predio Križna luka, 

Grad Hvar, 


izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na 

dijelu k.o. Stari Grad, predio uvala Tiha, Grad Stari Grad, 


obavljanja ugostiteljske djelatnosti u spilji Osejava i korištenje terase (štekata) te 

korištenje plaže na dijelu k.o. Kotišina, Grad Makarska, 


korištenja luke posebne namjene – sportske luke na dijelu k.o. Split, predio 

sjeveroistočni dio sportske luke Mornar, Grad Split, 

31. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o davanju na uporabu i korištenje luke 

posebne namjene – športske luke Mornar, Uvala Baluni 1, Split, 


proširenja i gospodarskog korištenja tvorničkog kruga „Sv. Juraj“ u Kaštel Sućurcu za 

manipulaciju i transport rasutih tereta, Grad Kaštela, 

33. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama 

Statuta Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, 

34. Prijedlog rješenja o imenovanju ravnateljice Muzeja cetinske krajine, Sinj, 

35. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju pomoćnika za mjere civilne zaštite i 

članova Zapovjedništva civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije, 

36. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja 

Splitsko- dalmatinske županije, 

37. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju mrtvozornika za područje Općine 

Hrvace, 

38. Prijedlog rješenja o ispravku Rješenja o imenovanju članova Školskog odbra 

Srednje škole braća Radić, Kaštel Štafilić-Nehaj. 

Vijećnička pitanja 

Kruno Peronja - podsjetio je kako je za potok Radoševac dobio odgovor kako da je 

presušio zbog suše, a danas unatoč kišama i bujicama ¸u potoku nema vode. Taj potok nikada 

prije nije presušio, niti u ljetnim sušnim vremenima. Danas je očito neodgovornom gradnjom 

prekinut podzemni vodotok i te vode više nema. U ime kotara Žnjan i Merojak i svih ljudi 

koji tamo dolaze u šetnju s djecom i starijih koji se ljeti dolaze hladiti na okolnim klupama 

potrebno je točno utvrditi koji je razlog presušivanja, tko je to napravio i narediti da se 

potočić vrati u prijašnje stanje. Ukoliko se to ne napravi stanovnici Mertojaka i Žnjanja 

počinitelja takvog stanja će tužiti za naknadu milijunske štete. 

Na pitanje će se dostaviti pisani odgovor. 

Milan Lažeta - ljudi s područja Imotskog i dr. Strinić , zaposlenici Doma zdravlja i ine 

udruge uputili su Županiji i Ministarstvu peticiju tražeći da se žurno na slijedećoj sjednici 

stavi točka dnevnog reda o potrebi stacionara u gradu Imotskom za potrebe Grada i prostora 

koji mu gravitira. Zamolio je župana i ravnatelja Doma zdravlja da obave razgovor s dr. 

Strinićem i da se rješenje problema stavi na slijedećoj sjednici Županijske skupštine, odnosno 

prvoj sjednici u idućoj godini. 

Matko Kuzmanić – još je u svibnju zatražena koncesija za prostor ispred hotela Medena. Na 

pitanje o toj koncesiji odgovoreno je kako nije dostavljena sva dokumentacija, a radilo se o 

26

nekim podacima iz katastra i zemljišnika. U međuvremenu su svi ti dokumenti pribavljeni i 

dostavljeni pa mu nije jasno zašto se dodjela koncesije još nije našla na dnevnom redu ove 

Skupštine 

Još se 2004. godine krenulo u realizaciju projekta Centar za gospodarenje otpadom u 

Lečevici. Sve ove godine su uredno od Ministarstva za zaštitu okoliša i Fonda zaštite okoliša 

dobivana sredstva ali se do danas još ništa nije napravilo. Ukoliko ne budemo odvajali 30% 

otpada 2018. godine biti ćemo u obvezi plaćati penale. Zanima ga tko je odgovoran za to 

Odgovorivši na prvo pitanje Mate Ivanković, pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo i 

turizam, je rekao kako zbog nekih tehničkih razloga još nisu usklađene površine ali će za 

sjednicu u siječnju ili veljači koncesija biti pripremljena. 


infrastrukturu i zaštitu okoliša odgovorila je kako je izgradnja odlagališta mnogo 

kompliciranija nego li se to interpretira kroz medije. U zadnjim istupanjima u javnosti 

ministar nije dao potpunu informaciju. Tematika zbrinjavanja otpada je značajna i zbog EZ 

koja je dala rok da do 2018. u Hrvatskoj moraju biti izgrađeni svi centri. U Hrvatskoj još 

nigdje nije izrađen niti jedan regionalni centar i trebat će još izvjesno vrijeme da se krene u 

pravu realizaciju. Ova Županija je krenula u postupak izgradnje centra ali ne sustavno. 

Značajne aktivnosti su pokrenute 2009. godine kada je s radom krenula tvrtka Regionalni 

centar. Tada su s Fondom za zaštitu okoliša sklopljeni ugovori i nastala obveza da će Fond 

platiti 60% troškova dokumentacije. Činjenica je da Županija nije mogla donijeti nikakvu 

odluku bez prethodne suglasnosti Fonda što ministar u javnim istupima prešućuje. I 

Ministarstvo i Fond su stalno bili uključeni u pripremi projektne dokumentacije za Centar. 

Bio je raspisan javni natječaj na kojem su izabrani projektanti koji su u određenom roku 

trebali izraditi projektnu dokumentaciju i ona je izrađena ali ne takve kvalitete da bi se moglo 

kandidirati za sredstva EU. Aplikacija je vraćena uz obvezu dopune. Projektanti nisu 

prihvatili potpisivanje dodatnog ugovora za popravak dokumentacije prema recenziji. 

Recenzija je išla kasno zbog situacije u Fondu koji u 1,5 godinu dana nije raspisao recenziju a 

Županija to nije mogla sama napraviti jer je njeno učešće u troškovima samo 40%. Inače, 

projektne kuće u Hrvatskoj nisu toliko stručne da bi izradile dokumentaciju prema preuzetim 

obvezama, a Ministarstvo i Fond nisu imali toliko snage da ih natjeraju na rad. Njeno stručno 

uvjerenje je da se još sve može ispraviti i projekt završiti za što treba upornosti, snage i dobre 

volje od državnih institucija. 

Nezadovoljan odgovorom vijećnik Kuzmanić je naglasio kako ga ne interesiraju državne 

obveze već činjenica kako je stanje Centra još na razini 2006. godine, da se ništa ne radi i da 

ćemo za šest godina svi imati veće račune. Ne zanima ga odgovornost Fonda već Županije. 

Pripomenuo je kako je Šibensko-kninska županija u kratkom vremenu napravila mnogo više 

po tom pitanju, a ista stvar se događa i s vjetro elektranama Razlog vidi u nestručnosti. 

Dodatan odgovor dao je Ante Baran . Zabluda je da je tvrtka kriva za sve. Oni su samo 

jedan od sudionika u uspostave gospodarenja otpadom tj. uspostavi županijskog centra -. 

Najodgovornije su jedinice lokalne samouprave i njihova komunalna poduzeća da odvojeno 

prikupe i dostave podatke o količini i sastavu otpada. Drugi u sustavu je Centar pa Fond koji 

je nadležan za provedbu i koji povlači sredstva i za kojeg Centar radi kompletnu 

dokumentaciju. Iznad Fonda je Ministarstvo zaštite okoliša i u konačnici je europska 

komisija. Izjava ministra da nisu ništa radili i tendencioznog članka u Slobodnoj Dalmaciji 

kojeg su demantirali a¸kako demant nisu objavili zbog toga su angažirali odvjetnika. U 

svemu je najodgovorniji Fond za zaštitu okoliša, a aktualna vlast je u zadnju godinu dana 

zaustavila svu dokumentaciju koju su dostavili i koju su pratili tijekom cijeloga postupka 

izrade. Od Fonda nemaju jasnih naputaka ni stavova. Već se odavna čeka novi zakon o otpadu 

i planu gospodarenja otpadom. Nedonošenjem tih akata blokiran je cijeli sustav . Preuzima 

osobnu odgovornost ali tvrdi da su napravili sve što su trebali i mogli. Upozoravali su i 

27

izvještavali sva nadležna tijela o stanju zbrinjavana otpada. Molili su za pomoć koju nisu 

dobivali. O svemu tome postoji kompletna dokumentacija. Imaju dovoljan broj (ne višak) 

zaposlenih a uz izgradnju Centra moraju pripremiti kompletnu dokumentaciju za sanaciju i 

zatvaranje svih postojećih odlagališta i izgradnju devet pretovarnih stanica što je vrlo obiman 

i kompleksan posao. 

Župan Ante Sanader apelirao je na sve vijećnike da se ovo pitanje ne prebacuje u sferu 

politike. Još je 2009. godine na ovoj Skupštini odlučeno da se po ovom velikom projektu ne 

ide u politiziranje već da se u njegovo rješavanje uključe sve političke stranke i da ovaj 

projekt, koji je od najveće važnosti za Županiju radimo bez političkih prepucavanja. 

Predstavnici svih stranaka su činili komisiju koja je napravila projektni zadatak i koja je 

provela natječaj za izbor izrađivača projektne dokumentacije. Izrađivača su jednoglasno 

izabrali. Do sada je taj projekt prošao cijelu kalvariju (demonstracije, fizički obračuni, borbe 

za izmjenu lokacije, borbe da to ne uđe u Prostorni plan Općine Lečevica). Uvažavajući tu 

činjenicu nije korektno govoriti kako se u 10 godina ništa nije napravilo. Pripomenuo je kako 

je tek 2008. godine donesen Plan gospodarenja otpadom, a 2009. godine Komisija donijela 

odluku o izvođaču prostorno-planske dokumentacije. Pozvao je da se na međustranačkoj 

komisiji raspravi pitanje izgradnje Centra a ako ima nečeg protuzakonitog to će ispitati za to 

nadležna tijela. 

Branko Milardović podsjetio je na donesenu odluku o razrješenju i imenovanju članova 

Školskog odbora OŠ Stjepan Radić u Imotskom. Smatra da je hitnost donošenja odluke 

uvjetovana zahtjevom starog Školskog odbora za preispitivanje zakonitosti trošenja sredstava 

čime je „upro prstom“ u mogući kriminal. Netko „viši“ se osjetio prozvanim i pod hitno je 

donio prijedlog o razrješenju Školskog odbora. Drugi razlog je što taj Školski odbor nije dao 

povjerenje osobi kojoj se spočitavalo neuredno djelovanje/rad i opet da bi se to zataškalo u 

proceduru ide promjena Školskog odbora . Zna se da je u toj školi bilo po inspekcijskom 

nalazu niz nepravilnosti. Odgovor Županije je bio kako ona ne može smijeniti ravnatelja već 

da je prvi korak u rješavanju problema smjena Školskog odbora. Smatra da u sastavu 

školskog odbora moraju biti moralne osobe što se za jednu od izabranih osoba ne može reći. 

Vezano za tu osobu pročitao je nazive novinskih članaka – Optužen za lažne račune, Prijetio 

čovjeku smrću, Štancao lažne račune, Izvlačio novac iz blagajne Suđenje zbog lažnih 

računa,Optužen za šverc pića i duhana…Predlaže da se odluka povuče jer je sramotna i za 

predlagatelja i za Skupštinu. Zanima ga čime se predlagatelj rukovodio predlažući imenovanje 

takvog čovjeka. 

Zdravko Omrčen, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport, pitanje je ocijenio 

nerazumljivim i nekonkretnim. Prema onome što je vijećnik naveo trebalo bi da konkretizira 

osobu i za sve navedene radnje obrati se USKOK-u, državnom odvjetništvu i podnese zahtjev 

za ispitivanje rada u Školi. Nakon promjene članova Odbora od strane osnivača Županija nije 

dobila nikakve primjedbe na rad novog Školskog odbora, a primjedbe inspekcijskog nazora su 

bile razlog za promjenu članova starog Odbora. 

Vijećnik Milardović je odgovorio kako se služio samo novinskim člancima te izjavom 

pročelnika Omrčena kako će novi Odbor smijeniti ravnatelja. Ravnatelj nije smijenjen a 

Odbor ga je još „zacementirao“. 

Veljan Radojković se prethodno obratio novinarima s primjedbom na članak o „neradu 

vijećnika“ navodeći kako bi oni ne sazivaju sjednice a odazivaju se na svaki poziv. Voljeli bi 

da se sjednice održavaju svaki mjesec a zakonska je obveza da se sjednica održi u roku od tri 

mjeseca. 

S obzirom da se u Postirima gradi tvornica sardina, najveći gospodarski objekt na našim 

otocima, a na dionici između Postira i Supetra cesta je „katastrofalna“ barem što se tiče 

28

njenog profila koji ne zadovoljava povećanom prometu posebno kamiona i sl. Zanima ga u 

kojoj mjeri u i kojem roku je moguće rekonstruirati cestu 

Prenio je pitanje Sekcije brodara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori vezano za izgradnju luke 

Omiš, a posebno u odnosu na mogućnost deponiranja materijala sa iskopa za tunel 

zaobilaznice. S obzirom da se ogromna količina tog materijala deponira na druga mjesta 

mišljenje je brodara da bi bilo ekonomično i dobro za Omiš da se ta luka opskrbljuje s tim 

materijalom. 

Zlatko Čaljkušić, ravnatelj Županijske uprave za ceste odgovorio je kako za proširenje ceste 

Postira-Supetar pripremaju četiri lokacijske dozvole što ide dosta sporo pa je realno da će se 

radovi odvijati u 2014. godini. 

Inače u zadnje dvije godine na Braču su imali nadprosječna ulaganja. 

Ante Mihanović, zamjenik ravnatelja Županijske lučke uprave je odgovorio kako su upoznati 

s inicijativom za korištenje materijala sa iskopa. Inicijativa je hvale vrijedna ali postoji 

procedura koju treba udovoljiti. Projekt treba dovesti do faze da se tamo može ulagati. Grad 

Omiš je izradio projektnu dokumentaciju a oni je moraju dovesti do lokacijske dozvole i 

potvrde glavnog projekta. Za korištenje deponiranog materijala procedura je dosta složena od 

mjerenja materijala do ishođenja mnogih suglasnosti i raspisivanja natječaja. 

Tonči Božanić uputio je primjedbu da na karti Županije postavljenoj na web stranici 

nedostaje oko 2.000m2 površine a odnosi se na Palagružu s pripadajućim morem. 

Dao je i primjedbu na neuvjetnost prostora u kojem se održavaju sjednice Županijske 

skupštine smatrajući da ovo tijelo zaslužuje primjerenije uvjete rada. 

Luka Kolovrat je kao i vijećnika Lažeta pitao o stacionaru u Imotskom, za koji postoji 

inicijativa, elaborat i prostor. Projekt ima potporu svih općina s područja Imotske krajine i 

samog Grada. Pitao je da li Županija podupire tu inicijativu i da li su u tom smislu napravljeni 

kakvi koraci. Potaknut viješću da će se u 2013. godini izraditi nova strategija zdravstva 

2013.-2020. pitao je da li je spremno da se izgradi jedna „mini bolnica“ za koju bi najlogičnija 

lokacija bila Zagvozd. 

Helena Bandalović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb odgovorila je 

kako Županija podupire inicijativu stacionara u Imotskom i to je već izneseno kroz primjedbe 

na Prijedlog mreže javnog zdravstva (sjednica u srpnju). Na žalost 4. rujna Ministarstvo je 

donijelo mrežu ali bez prihvaćanja županijskih primjedbi. U razgovoru s ministrom rećeno je 

da će se izrađivati nova mreža u kojoj će se uvažavati sve kvalitetno potkrijepljene inicijative. 

U tom smislu su inicijativu dr. Striniča ocijenili kvalitetnom i sve relevantne udruge s 

područja Imotskog su je podržale. Sada je potez na Domu zdravlja da tu inicijativu obrade i 

podupru. 

Master plan bolnica je dio Strategije zdravstva 2012.-2020. i on će biti izrađen u 2013. godini. 

Županija će se aktivno uključivati kako bi se u tom planu našli i Imotski i Makarska i 

potencijalno drugi krajevi koji bi se s određenim kapacitetima zadovoljili. 

Mirko Klarić se osvrnuo na činjenicu da HP na području Županije provodi redukciju 

poštanskih ureda i time smanjuje standard i kvalitetu življenja u ruralnim područjima. To 

provodi isključivo po principu njihove profitabilnosti ali uloga pošta na selima i otocima je 

puno veća od samoga profita. Zanima ga da li će Županija poduzeti akcije kako bi se ta 

redukcija ureda zaustavila. 

Luka Brčić, zamjenik župana je odgovorio kako je osnovno opredijeljenje Županije 

ravnomjeran razvoj pa kroz taj koncept promatraju i pitanje zatvaranje pošta, škola, 

ambulanta i dr. Kada je prije par mjeseci došlo u pitanje zatvaranje nekih pošta na području 

29

Vrgorca Županija je skupa s Gradom reagirala i do zatvaranje nije došlo. Nije siguran da li je 

to samo privremeno rješenje ali će Županija u svakom predmetu zastupati svoje principe kako 

bi se sačuvao i unaprijedio standard življenja. 

Prešlo se na razmatranje točaka dnevnog reda. 

Točke 1. do. 8. vezane su za izmjene Županijskog proračuna pa je nakon uvodnih izlaganja 

izvjestitelja (pročelnici Helena Bandalović, Zdravko Omrčen, Marija Vuković, Ivan Udovičić 

i Sanja Viculin) provedena objedinjena rasprava. 

Zdravko Mulić, predsjednik Odbora za proračun i financije iznio je stav Odbora. i predložio 

prihvaćanje danog amandmana jer ga je Odbor i inicirao. Programe su detaljno razmotrili i 

predložili da se u području gospodarstva preispitaju kriteriji i mjerila za dodjelu sredstava EU 

vezano za energetsku učinkovitost kako je to obrazložio Odbor za gospodarstvo. Uz ove 

stavove Odbor je prihvatio sve predložene programe i rebalans. 

O stavu Odbora za gospodarstvo izvijestio je njegov član Duje Sučić. Odbor je podržao sve 

predloženo što se odnosi na gospodarstvo ali je vezano za energetiku predložio da se 

Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja uputi 

-primjedba na Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012.-2013. koji se provodi 

u suradnji s Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Program ima 

za cilj iskoristiti potencijal ulaganja u zgrade javnog sektora u slučajevima kada je iznos 

investicije manji od koristi koje se ostvaruju uštedom na energentima u budućem razdoblju. 

Model koji će se primijeniti u provedbi Programa je ESCO model, koji podrazumijeva takvo 

poslovanje u kojem pružatelj energetske usluge (ESCO tvrtka) nudi mjere poboljšanja 

energetske učinkovitosti prema vlastitim rješenjima a koje onda rezultiraju dokazivim 

uštedama u potrošnji energenata. 

Temeljna pretpostavka za realizaciju Programa, odnosno pojedinog objekta, je da se troškovi 

investicija u energetsku obnovu objekta vraćaju kroz određeni vremenski period na temelju 

ostvarene energetske uštede predmetnom obnovom. Plan povrata investicije ne može biti duži 

od 14 godina. 

Ključni problem aktualnog Programa, a posebice gledano iz perspektive javnih objekata na 

području Županije leži u načinu izračuna referentne (postojeće) potrošnje u odnosu na koju 

se ubuduće ostvaruju uštede. Naime, zbog drugačijih klimatskih karakteristika i trajanja 

sezone grijanja, godišnja potrebna energija za grijanje na području Županije (poglavito onog 

u priobalju i na otocima) značajno je manja nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Slijedom 

proizlazi da se primjenom srodnih mjera za povećanje energetske učinkovitosti u objekte na 

području Županije ostvaruje proporcionalno manja energetska ušteda na godišnjoj razini 

nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a što onda rezultira neprihvatljivošću projekata s 

područja Županije. Naime, vijek povrata investicije je znatno veći te se iz tog razloga 

predlaže redefiniranje postojećeg Modela odnosno Programa, na način kojim bi se ostvarila 

dovoljna atraktivnost investiranja i u energetske obnove javnih objekata na području 

Županije, odnosno Dalmacije. 

Osbor za lokalnu samoupravu podržao je predložene akte. 

Neven Ćurković, predsjednik Odbora za prosvjetu, kulturu i šport u ime Odbora prihvatio je 

predložene akte u dijelu nadležnosti Odbora jer se istima povećavaju iznosi. Primjedba 

Odbora je što se rebalans događa u vrijeme kada se više ne može provesti procedura javne 

nabave pa sumnjaju da se ta sredstva neće iskoristiti. Nekorektno je da se sredstva Solution 

30

programa rebalansom prebacuju na Upravni odjel za prosvjetu kulturu i šport jer se ista neće 

zbog kratkoće vremena moći iskoristiti. Da je rebalans donesen ranije do toga ne bi došlo. 

U osvrtu na raspravu pročelnica Viculin je rekla kako je dio sredstava Solution programa već 

realiziran a prenesena sredstva će omogućiti realizaciju sredstava na konkretnim objektima. 

Nakon zaključene rasprave pristupilo se glasovanju o predloženim aktima. 

Ad 1. Većinom glasova (27. glasova „za“ i 9 glasova „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i 

donesen Pogram o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u zdravstvu 

Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. 

Ad 2. Većinom glasova (27. glasova „za“ i 10 glasova „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i 

donesen Program o izmjenama i dopunama javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitskodalmatinske 

županije za 2012.godinu. 


donesen Program o izmjenama Programa javnih potreba u osnovnom školstvu Splitskodalmatinske 

županije za 2012.godinu. 


donesen Program o izmjenama i dopunama javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi 

Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. 


donesen Program o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u športu Splitskodalmatinske 

županije za 2012. godinu. 


donesen Program izmjena i dopuna Programa ulaganja Upravnog odjela za 

graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša za 2012. godinu. 


donesen Program o izmjeni i dopuni Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, 

poljoprivrede, lovstva EU projekata i ostalog gospodarskog razvitka Splitskodalmatinske 

županije za 2012. godinu. 


donesena Odluka i izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 

2012. godinu 

Ad 9. Nakon uvodnog obrazloženja ravnatelja Zlatka Čaljkušića i uz pozitivno mišljenje 

matičnih tijela, bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o 

davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog II. izmjene i dopune Financijskog plana i 

Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na 

području Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. 

Ad 10. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnika Ivana Udovičića i uz pozitivno mišljenje 

matičnih tijela, bez rasprave, većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i 

31

donesena Odluka o povećanju temeljnog kapitala Agencije za razvoj Splitskodalmatinske 

županije, društva s ograničenom odgovornošću za promicanje regionalnog 

razvoja. 

Ad 11. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnika Ivana Udovičića i Marije Vuković uz 

pozitivno mišljenje matičnih tijela, bez rasprave, većinom glasova (20 glasova „za“ i 9 

glasova „protiv“) prihvaćen je Prijedlog i donesena Odluka o povećanju temeljnog kapitala 

Regionalnog centra čistog okoliša društva s ograničenom odgovornošću za 

gospodarenje otpadom. 

Ad 12. Bez rasprave, uz pozitivno mišljenje Odbora za prosvjetu, kulturu i šport, jednoglasno 

je prihvaćen Prijedlog i donesen Plan o izmjenama Plana rashoda za nabavu proizvedene 

dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i 

srednjem školstvu Splitsko- dalmatinske županije za 2012. godinu. 

Ad 13. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i doneseno Mišljenje da je 

izvođenje radova na sanaciji stijena iznad grada Omiša na dijelu k.č.z. 140/1 152, 372 i 

386 K.O. Omiš, katastarski plan 7 i 9, od interesa za Republiku Hrvatsku. 

Slijede točke 14. do 22. koje se odnose na pravo prvokupa za koje je obrazloženja dao 

pročelnik Zdravko Omrčen. 

Ad 14. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju 

na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, kompleksa „Didolića dvori“ u Selcima 

na otoku Braču, čestica zgrade 82/1-13, čestica zgrade 79/7, 79/11, 9/12, 112, 115, 416, 

čestica zemlje 407/1/3 i 352/2 Z.K.U. 845 sve K.O. Selca. 


na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 508 Z.K.U. 6176, K.O. 

Trogir, anagrafske oznake Trogir, Ribarska 15. 


na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, jednosobnog stana, položenog na III 

(trećem) katu zgrade u Splitu, anagrafske oznake Narodni trg 4, označen kao čestica 

zgrade 2474 upisan u Z.K.U 2964 K.O. Split. 


na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zemlje 3991 Z.K.U. 2921 K.O. 

Solin, površine 1270m2. 


na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zgrade 170 Z.K.U. 620, K.O. 

Kaštel Stari, anagrafske oznake Kaštel Stari, Don Frane Ivasovića 44, u naravi stara 

kamena kuća na tri (3) kata, površine 106m2. 


na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, nekretnine označene kao 600/1152 

dijela čestice zgrade 1642, Z.K.U. 3513, Poduložak 6, K.O. Split, u naravi poslovni 

prostor, anagrafske oznake Split, Obala hrvatskog narodnog preporoda 23. 

32


na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, dijela čestice zgrade 114/2 , Z.K.U. 584, 

K.O. Kaštel Stari. 

Ad 21. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju 

na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dora, dijela nekretnine označene kao čestica 

zgrade 967/3 Z.K.U. 9268, K.O. Split, u naravi stan na II katu, označen brojem 4, 

površine 103,73m2, anagrafske oznake Split, Tončićeva 6. 


na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, u naravi stana u Splitu, i to baš stana 

na II katu, označen brojem 2, ukupne površine 189 m2, Sinjska 2, čestica zgrade 3817, 

Z.K.U. 4525 K.O. Split. 

Točke 23. – 30. odnose se na koncesije i za iste je obrazloženja dao pročelnik Mate 

Ivanković. 

Ad 23. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o davanju 

koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog 

korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Hvar, predio uvala 

Vinogradišće – otok Sv. Klement, Grad Hvar. 

Ad 24. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o namjeri 

davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske 

postaje na dijelu k.o. Vis, predio obala, Grad Vis. 



postaje na dijelu k.o. Split, predio zapadna obala, Grad Split. 



postaje na dijelu k.o. Makarska, predio obala, Grad Makarska. 



postaje na dijelu k.o. Hvar, predio Križna luka, Grad Hvar. 


davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i 

gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Stari Grad, 

predio uvala Tiha, Grad Stari Grad. 


davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu obavljanja ugostiteljske djelatnosti u 

spilji Osejava i korištenje terase (štekata) te korištenje plaže na dijelu k.o. Kotišina, 

Grad Makarska. 


davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene – 

33

sportske luke na dijelu k.o. Split, predio sjeveroistočni dio sportske luke Mornar, Grad 

Split. 

Ad 31. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o izmjeni i 

dopuni Odluke o davanju na uporabu i korištenje luke posebne namjene – športske 

luke Mornar, Uvala Baluni 1, Split. 


davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu proširenja i gospodarskog korištenja 

tvorničkog kruga „Sv. Juraj“ u Kaštel Sućurcu za manipulaciju i transport rasutih 

tereta, Grad Kaštela. 

Ad 33. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnice Helene Bandalović, Jednoglasno je 

prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i 

dopunama Statuta Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. 

Ad 34. Uz primjedbu vijećnika Borisa Ćurkovića o izboru lošijeg kandidata Prijedlog 

rješenja o imenovanju ravnateljice Muzeja cetinske krajine, Sinj prihvaćen je većinom 

glasova (25 glasova „za“ 4 glasa „protiv i 1 glas „suzdržan“). 

Ad 35. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i doneseno Rješenje o razrješenju i 

imenovanju pomoćnika za mjere civilne zaštite i članova Zapovjedništva civilne zaštite 

Splitsko-dalmatinske županije. 

Ad 36. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i doneseno Rješenje o razrješenju i 

imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Splitsko- dalmatinske županije. 

Ad 37. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i doneseno Rješenje o razrješenju i 

imenovanju mrtvozornika za područje Općine Hrvace. 

Ad 38. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i doneseno Rješenje o ispravku 

Rješenja o imenovanju članova Školskog odbra Srednje škole braća Radić, Kaštel 

Štafilić-Nehaj. 

Sjednica je zaključena u 12. sati. 


Predsjednik 


Ana Grgić 

Petroslav Sapunar, prof 

34


sa 35. sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije održane 28. prosinca 



Početak u 10 sati. 

1.Vesna Alač 

2.Nikola Andačić 

3.Danica Baričević 

4.Igor Borozan 

5.Tonči Božanić 

6.Inga Čavrlj 

7.mr.sc. Boris Ćurković 

8.Neven Ćurković 

9.Miroslav Granić 

10.Nada Grubišić-Čabo 

11.Tomislav Gruica 

12.Mirko Klarić 

13.Luka Kolovrat 

14.Stjepan Kolovrat 

15.Matko Kuzmanić 

16.Milan Lažeta 

17.Dijana Livaja 

18.Ante Mihanović 

19.Zvonimir Matković 

20.Branko Milardović 

21.Zdravko Mulić 

22.Živko Nenadić 

23.Ante Nosić 

24.Kruno Peronja 

25.Mate Tomislav Peroš 

26.Ivan Protrka 

27.Veljan Radojković 

28.Filip Radoš 

29.Tomislav Režić 

30.dr.sc. Siniša Rudelj 

31.Petroslav Sapunar 

32.Ivan Serdarević 

33.Ante Sesardić 

34.Jakša Sokol 

35.Duje Sučić 

36.dr.sc. Goran Sučić 

37.Pero Škarica 

38.Branko Škokić 

39.dr.sc.Željko Šundov 

40.Ranko Topić 

41.Jozo Vidić 

42.Vice Visković 

43.Andrea Vrgoč 

44.Fabijan Vučetić 

45.Branko Žarković 

46.Stipe Župić 

Izočni sjednici su vijećnici: Sanja Baraba, Jelica Linčir, Dujomir Marasović, dr.sc.Ante Obad 

i mr.lu.Silvia Siminiati. 






skupštine. 

Nakon što je utvrdio kvorum za pravovaljano odlučivanje (na početku sjednice nazočan 41 

vijećnik) predsjednik Skupštine je otvorio sjednicu i uvodno dao podatke vezane za njeno 

održavanje. 

Poziv za sjednicu s materijalima upućen je 18. prosinca, a na klupe je podijeljen amandman 

predlagatelja na Prijedlog programa javnih potreba u osnovnom školstvu i Prijedlogu 

programa javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi čemu je slijedio i amandman na Prijedlog 

35

proračuna. Na klupe je podijeljen i prijedlog za dopunu dnevnog reda a odnosi se na, sa 

prošle sjednice povučenu točku, Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Nagodbu o 

obročnoj otplati duga za koncesiju između društva Grabov rat d.o.o. iz Bola i Splitskodalmatinske 

županije. Svi prijedlozi su, bez rasprave, jednoglasno prihvaćena pa je za 

sjednicu utvrđen slijedeći 


1. Prijedlog programa javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske županije za 

2013. godinu, 

2. Prijedlog programa javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-dalmatinske 

županije za 2013. godinu, 

3. Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju Splitsko-dalmatinske 


4. Prijedlog programa javnih potreba u osnovnom školstvu Splitsko-dalmatinske 


5. Prijedlog programa javnih potreba u srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske 


6. Prijedlog programa javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi Splitskodalmatinske 


7. Prijedlog programa javnih potreba zaštite kulturne baštine u Splitskodalmatinskoj 

županiji za 2013. godinu, 

8. Prijedlog programa javnih potreba u športu Splitsko-dalmatinske županije za 

2013.god., 

9. Prijedlog programa ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne 

poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim 

prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 

10. Prijedlog programa razvoja turizma i pomorstva na području Splitskodalmatinske 


11. Prijedlog programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, 

lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 

2013. godinu, 

12. Prijedlog Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2013. i projekcije za 2014. 

i 2015. godinu, 

13. Prijedlog odluke o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2013. 

godinu, 

14. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Financijskog 

plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za 

ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 

15. Prijedlog zaključka o odobravanju Programa rada i Financijskog plana 

Županijskog savjeta mladih za 2013. godinu, 

16. Izvješće o stanju okoliša u Splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje 2008.- 

2011. godinu, 

17. Izvješće o radu Muzeja hvarske baštine za 2011. godinu, dopunjeno Izvješćem 

Upravnog vijeća, 

18. Izvješće o radu Centra za kulturu Brač za 2011.godinu, dopunjeno Izvješćem 

Upravnog vijeća, 

19. Izvješće o radu Muzeja Cetinske krajine za 2011. godinu, 

36

20. Izvješće o radu školskih odbora osnovnih i srednjih škola kojih je Županija 

osnivač za razdoblje rujan 2011. – listopad 2012., 

21. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, 

dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 967/3, Z.K.U. 9268 K.O. Split, u naravi 

stan u potkrovlju, označen brojem 11, površine 66,64m2, anagrafske oznake Split, 

Tončićeva 6, 


čestica zgrade 133/2, Z.K.U. 1299 i dijela čestice zgrade 133/3, Z.K.U. 1497 sve K.O. 

Stari Grad. 

23. Zaključak o davanju suglasnosti na Nagodbu o obročnoj otplati duga za koncesiju 

između društva „Grabov rat“d.o.o. iz Bola i Splitsko-dalmatinske županije. 

Vijećnička pitanja 

Stjepan Kolovrat pitao je o pojavi upisivanja Hrvatskih šuma kao vlasnika gradskih 

zemljišta. 

Da li je u ovoj godini zabilježen priliv sredstava od korištenja turističkog zemljišta. 

Odgovor na prvo pitanje dao je župan Ante Sanader. Upoznat je s ovlasti Hrvatskih šuma da 

se uknjiže na sva društvena zemljišta koja nisu građevinska i za ona za koja nisu su doneseni 

detaljni planovi uređenja. Jedan od takvih slučajeva je i županijsko Dječje selo za što se vodi 

sudski postupak Dosta takvih postupaka vode gradovi i općine i svi skupa se bore protiv toga. 

Pročelnica Sanja Viculin odgovorila je kako su naknade za koncesije na turističko zemljište 

(kampovi) počele stizati zadnja dva mjeseca i do sada je uplaćeno 161.342,60 kn. Prihod je 

planiran u narednoj godini. 

Matko Kuzmanić podsjetio je na „kalvariju“ Željezare na putu ka njenom oživljavanju i 

sada nakon svih prebrođenih muka zapelo je na županijskim službama koje su trebale izdati 

rješenje o oporabi. Donošenje rješenja najprije su prebacili na Ministarstvo zaštiti okoliša 

koje za to nije nadležno a sada se još uvijek čeka to rješenje kojim bi se moglo zaposliti 100 

ljudi što je značajno u ovo doba nezaposlenosti. Zamolio je pročelnika Udovičića i Župana 

kao Kaštelane da se više angažiraju oko tog problema. 


infrastrukturu i zaštitu okoliša odgovorila je kako je za Željezaru bilo tri zahtjeva. Izdali su 

dozvolu za „metale“ (skupljanje i obrada metala)a dozvola za trosku je pri kraju (nije bila 

dostavljena kompletna dokumentacija) Treći zahtjev je podnio „Adria čelik“ . S obzirom da 

prvotni zahtjev nije bio jasan, bila je navedena termička obrada otpada što je u nadležnosti 

Ministarstva pa su im i proslijedili taj zahtjev. U dopunjenom zahtjevu su se izjasnili da traže 

oporabu metalnog otpada (dok za skupljanje otpada nisu registrirani) i to su uzeli u rješavanje. 

Zastoj u postupku je nastao zbog zakonske odredbe da se u slučaju bilo kakve promjene u 

tehnološkom procesu mora ići na objedinjene uvjeta zaštite okoliša i u tom smislu su zatražili 

mišljenje Ministarstva. Dobili su mišljenje kako ne treba provesti objedinjeni postupak uvjeta 

zaštite okoliša. Sada će, sukladno zakonu, izdati dozvolu. Nadalje je pripomenula kako je 

predmet u njihov odjel došao tek prije petnaestak dana. Stvari su rješavali maksimalno brzo i 

isto tako izlazili u susret investitoru jer im je svima u interesu da Željezara radi. 

Dr.sc.Siniša Rudelj – nakon smrti dr. Pivca više u Makarskoj ne funkcionira stomatološka 

ambulanta jer se koncesija ne može prenijeti na sina koji je radio skupa s ocem. Zanima ga 

što je s tom koncesijom 

Pohvalio je novu županijsku web stranicu. Zanima ga tko je administrira i koliko to košta 

37

Zamjenik župana Luka Brčić odgovorio je na prvo pitanje. Ova Skupština je odredila da se 

kod isteka koncesije ona vraća u sustav Doma zdravlja i da će tako biti dok se ne ispuni 30% 

kvote u obiteljskoj medicini. U kontekstu toga riješit će se i ta koncesija jer su koncesije 

vezane na ime i ne mogu se prenositi s jedne osobe na drugu. 

Tajnica Županije, Mihovila Franetović odgovorila je o web stranici za koju se gro poslova 

obavlja u Tajništvu (zamjenica urednika gđa. Škorić) a u svakom odjelu je zadužena osoba 

koja dostavlja nove podatke i tako se stranica redovito ažurira. 

Veljan Radojković – s obzirom na ovogodišnji izuzetni urod maslina pitao je u kojoj će se 

mjeri koristiti maslinova komina koja same po sebi predstavljaju briket za koji su mnogi 

zainteresirani. Zanima ga da li se za tu namjenu mogu koristiti županijska sredstva za 

kreditiranje . Kako je na ovom prostoru izvanredna mogućnost korištenja alternativne energije 

pa je s relativno malim sredstvima moguće stvarati uvjete da se ljudi umrežuju i stvaraju 

vlastitu proizvodnju struje. Zanima ga koliko je Županija za slijedeću godinu predvidjela 

sredstava za stimulativno kreditiranje tih aktivnosti 

Ivan Udovičić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije 

odgovorio je kako se za kreditiranje mogu povući, zajedno s Ministarstvom, sredstva u visini 

od 4%, a za nepovratna sredstva predviđeno je 1,6 mil.kn (1 mil.kn. jedinicama lokalne 

samouprave za poticanje razvoja obnovljivih izvora energije i 600.000,00 kn domaćinstvima i 

pravnim osobama). 

Prelazi se na razmatranje točaka dnevnog reda. 

Točke 1. – 13. odnose se na materiju Proračuna pa je za njih provedena objedinjena rasprava. 

Uvodna obrazloženja po točkama dali su pročelnici Helena Bandalović, Zdravko Omrčen, 

Marija Vuković, Mate Ivanković, Ivan Utrobičić i Sanja Viculin a zatim je otvorena rasprava. 

Zdravko Mulić, predsjednik Odbora za proračun i financije iznio je stav Odbora. S obzirom 

da je ovo zadnji proračun koji se donosi u ovom sazivu Županijske skupštine zahvalio se 

kolegama i članovima Odbora na predanom radu u protekle 3,5 godine. Održali su 22 

sjednice i sve odluke su donijeli jednoglasno bez obzira na stranački sastav Odbora. Što se 

tiče predloženog proračuna s prihodovne strane je realan a o rashodovnoj bi se moglo 

razgovarati a to opet ovisi s kojeg se polazišta gleda. Odbor ga je jednoglasno prihvatio a 

zajedno sa Službom još je 2010. godine zauzet stav da se inzistira na obuzdavanju rashoda i 

da budu u skladu s mogućim prihodima. U tome se uspjelo i smatra da je to najveći uspjeh 

Odbora i Skupštine. Nije se došlo u situaciju da se kumuliraju gubitci. Podsjetio je na 

nastojanja i uspjehe oko sanacije Doma zdravlja. Što se tiče programa Odbor je dao preporuku 

da se dade prednost financiranju programa koji imaju mogućnost sufinanciranja iz fondova 

EU a to bi trebalo koordinirati i taj pristup prenijeti i na Regiju. Zapazili su da ima dosta 

propusta oko prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola za što odgovornost snose kako 

županijske službe tako i ostali sudionici a ravnatelji škola su možda i najodgovorniji za što ih 

treba upozoriti. 

Stavove Odbora za gospodarstvo, razvitak i obnovu te Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb 

iznio je njihov predsjednik dr.sc. Siniša Rudelj. Program zdravstva je prihvaćen uz opaske 

Sredstva za Dom zdravlja su predviđena u iznosu od 13,99 mil.kn, a pitanje je hoće li Dom 

zdravlja s tako malim sredstvima moći funkcionirati. Za Hitnu službu predviđeno je 3,8 

mil.knim u što je uključen i Program otvorenih vrata predviđen za osam medicinskih timova. 

Zašto taj Program nije predviđen i za Makarsku koja po broju stanovnika odgovara Kaštelima 

38

koja su uključena u taj Program. Program za socijalnu skrb je prihvaćen u predloženom 

iznosu. 

Odbor za gospodarstvo podržao je (većinom glasova) Program poticanja mjera i kako isti 

obuhvaća 60 poticajnih mjera pozvao je građanstvo, poduzetnike i jedinice lokalne 

samouprave da apliciraju ta sredstva kako bi bilo što više korisnika tih sredstava. 

Odbor za lokalnu samoupravu, izvijestio je mr.sc. Boris Ćurković, predsjednik Odbora, 

podržao je Prijedlog proračuna uz primjedbu da se Županija pokriva sa onoliko sredstava 

koliko ima, a župana je taj koji će odrediti prioritete. 

Program javnoga zdravstva je podržan, a županu je predložio da Ligi za borbu protiv raka 

udvostruči iznos imajući u vidu da samo četiri rano otkrivena karcinoma u cijelosti 

opravdavaju iznos od 100.000,00 kn, bez obzira što veliki dio novca „pojede“ investicijsko i 

tekuće održavanje. 

Program ulaganja u Upravni odjel za graditeljstvo…. je podržan u cijelosti a posebno 

pohvaljuje nabavku spremnika za izdvojeno prikupljanje otpada i financiranje prostornih 

planova u vezi zaštite okoliša kod jedinica lokalnih samouprava koje za to nemaju dovoljno 

sredstava. 

Vrlo pozitivnim istaknut je plan da se masiv Dinare proglasi regionalnim parkom prirode i na 

tome treba ustrajati jer taj masiv zaslužuje što obzirniji pristup upravo s aspekta zaštite 

okoliša. 

Uz podizanje svijesti u zaštiti okoliša treba poraditi i na represiji (novčano kažnjavanje) jer 

na žalost svi ljudi prema prirodi nisu dobrohotni i dobronamjerni. 

Program i plan infrastrukture su vrlo ambiciozni na žalost se iz proračunskih sredstava ne 

mogu realizirati pa je predložio Županu da poradi zajedno s nadležnim ministarstvima, 

lokalnom samoupravom i posebno sa svojim timom na povlačenju sredstava iz kohezionih i 

drugih fondova kako bi se što više od tih planova i programa realiziralo. 

Podržan je Program malog i srednjeg poduzetništva jer ono ima mogućnost brzog i efikasnog 

amortiziranja svih tržišnih nevolja i nedaća koje mogu zadesiti naše gospodarstvo. 

Predlaže se uložiti više sredstava u uređenje poljskih putova jer su zbog nepristupačnosti 

mnoge površine neobrađene. 

Posebno je pohvalno istraživanje u poljoprivredi u čemu treba napraviti iskorak i osnovati 

banku autohtonog dalmatinskog sjemenja, kako se ne bi izgubile stare sorte koje nije dobro 

modificirati. 

Navodnjavanje je rak rana Županije i tome treba posvetiti dužnu pažnju, pa zbog ozbiljnosti 

problema o tome održati i tematsku sjednicu. 

. 

Neven Ćurković, predsjednik Odbora za prosvjetu, kulturu i šport u ime Odbora prihvatio je 

predložene akte u dijelu nadležnosti Odbora uz žaljenje što se ove godine tim područjima 

smanjuju iznosi. Korisno bi bilo popisati sve školske objekte koji se ne koriste i odrediti 

njihovu namjenu i podijeliti ih korisnicima. Objekte za koje nema interesa treba prodati i 

ubrana sredstva uložiti u obrazovanje. 

U osobnoj raspravi vijećnik Rudelj je rekako kako se s proračunskom situacijom ne možemo 

pohvaliti jer je manje sredstava a u njima je malo matičnih koje bi županija mogla slobodno 

raspoređivati. Većina sredstava je raspoređene po „logici sile“. Osjeća obvezu da se kao 

županijski vijećnik osvrne na gospodarsku situaciju za koju moramo imati svoj stav i 

mišljenje. Gosapodarstvo će u 2013. godini raspolagati s oko 65 mil.kn od čega su 40,6 mil.kn 

matični prihodi. Radi se od 60 poticajnih mjera i projekata za poduzetnike s područja 

Županije. Jednostavna analiza pokazuje da više ne možemo govoriti o recesiji i da nismo u 

recesiji već se radi o ozbiljnoj krizi. Tri elementa su najbolji pokazatelji krize – rast i daljnji 

39

ast nezaposlenosti, pad investicija i pad DBP koji je pokazatelj stanja u društvu. Što Županija 

može napraviti na području gospodarstva Problem treba podijeliti na dva dijela. Prvi dio je 

povezan sa stanjem u državi, a drugi je onaj u kojem Županija može samostalno napraviti za 

svoju regiju a to su te županijske poticajne mjere. Našoj državi treba strategija potrošnje a sve 

priče o razvoju treba zamijeniti pričama o kratkoročnom rastu Treba nam proizvodna metoda 

izračuna društveno bruto proizvoda/saldo izvoza i uvoza iz kojeg se može iščitati kako to 

povećati. Na žalost potrošnja nije samo ekonomska kategorija. To je složena kategorija koja, 

među ostalim, uključuje i psiho-socijalne kriterije, optimizam, motivaciju, povjerenje. To je 

ono što nam u ovom trenutku treba. Trenutno tome ne pridonosi logika promatranja obitelji 

kao države izjednačavanja logike obitelji-države. Županija može implementirati poticanja u 

gospodarstvu, a to su fondovi EU, lokalne akcijske grupe o kojima se do sada nije ni pričalo. 

Usluge nam na kratki rok mogu dati rast. Važna je analiza sive ekonomije jer nas (kao 

društvo) ona danas spašava. Ovo sve može biti dio uvoda u strategiju rasta Županije i na taj 

način možemo dati doprinos rastu države. 

Mirko Klarić izrazio je zadovoljstvo predloženim proračunom jer će se istim ostvariti 

glavnina aktivnosti koje već dugi niz godina Županija provodi. Ali se nesmijemo, kako to radi 

državna vlast, postaviti kako je proračun sve. Treba voditi računa i o izvanproračunskim 

korisnicima. Uputio je pohvalu svim sudionicima u izradi proračuna. Kada bi se „secirala“ 

svaka stavka moglo bi se naći i drugih rješenja ali se nikada svi ne mogu zadovoljiti. Što se 

tiče koncesija u zdravstvu predložio je da se uvede mogućnost nasljeđivanja koncesije kada u 

ordinaciji rade najuži članovi obitelji. Podržao je amandman za dodjelu sredstava HNK Split 

iako ga Županija prema zakonu nije obavezna financirati. Podsjetio je kako Županija već 

godinama kazalištu pruža financijsku pomoć a paralelno s tim je zamolila Kazalište da jedan 

dio tih sredstava upotrijebi za održavanje (barem u ljetno doba) repriznih predstava po 

gradovima Županije. Na žalost, koliko mu je poznato, tu zamolbu kazalište nije ispunilo. 

U osvrtu na raspravu pročelnica Sanja Viculin se suglasila s primjedbom da je proračun 

prilagođen planiranim sredstvima što ne znači da se ne radi i na poboljšanju prihodovne strane 

i nada se da će se tome tijekom godine i uspjeti. Za narednu godinu morala su se predvidjeti 

poprilična sredstva za provođenje izbora što je uvjetovalo smanjenje nekih programa ali je 

istakla činjenicu da je Prijedlog proračuna rađen na stavkama dvaju rebalansa iz ove godine 

što znači da je uključen nastali višak sredstava. 

Župan Ante Sanader je prigodom ovog zadnjeg proračuna u ovom sazivu Skupštine zahvalio 

svim vijećnicima što su rezultirali stabilnost Skupštine i što su doprinijeli da su svi proračuni 

u ovom mandatu doneseni bez „potresa“ i što je cijeli mandat protekao u takvom ozračju. 

Stabilnost Skupštine dala je mogućnost njima u izvršnoj vlasti da mogu realizirati sve 

zacrtane programe. Da je bilo afera i svađa to se ne bi moglo ostvariti. I ovaj proračun, kao i 

svi dosadašnji je rađen da bude stabilan. Prema sredstvima su se pokušali ponašati 

gospodarski, čuvati svaku kunu i ulagati je u razvojne programe. Usmjeren je i u smjeru svih 

mjera socijalne politike koja se provodila svih ovih godina. Gro mjera i aktivnosti su usmjerili 

u zaustavljanju nezaposlenosti što pokazuju ulaganja u zone i u 60 mjera u gospodarstvu 

Najznačajnije je što je Županija uhvatila korak s projektima EU za što je predviđeno 18 

mil.kn. I dalje se s Agrobankom ide u financiranje nasada jer su svjesni vezanosti 

poljoprivrede i turizma. Značajna sredstva su predvidjeli za zdravstvo jer su se odlučili za 

ostanak rodilišta u Sinju i Makarskoj te održavanje i razvijanje višeg zdravstvenog standarda. 

Sredstva matičnog proračuna za prosvjetu nisu smanjivana (2011. god. 21 mil.kn; 2012. god. 

23 mil.kn i 2013. 24,7 mil.kn) ali su smanjivana decentralizirana sredstva (2011. god. 118 

mil.kn; 2012. god. 113. mil.kn i 2113. god. 104 mil.kn) no uza sve to zadržali su sve projekte 

40

i započete završavaju (osnovne škole u Okrugu, Vrgorcu, Kaštelima, zdravstvenu i obrtničku 

školu, dvoranu na Šolti u Lovreču, Primorskom Docu, Solinu i Okrugu). Za navodnjavanje 

postoje tri velika projekta, a nezadovoljni su s površinom obradivih površina. Svjesni su 

važnosti autohtonih biljaka i u tom smislu sufinanciraju i potiču rad Instituta za jadranske 

kulture. 

Nakon zaključene rasprave pristupilo se glasovanju o predloženim aktima. 

Ad 1. Većinom glasova (31 glas „za“ 1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen 

Program javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. 

Ad 2. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba u socijalnoj 

skrbi Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. 

Program 

Ad 3. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba u 

predškolskom odgoju Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. 

Ad 4. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba u osnovnom 

školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. 

Ad 5. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba u srednjem 

školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. 

Ad 6. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba u kulturi i 

tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. 

Ad 7. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba zaštite 

kulturne baštine u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 2013. godinu. 

Ad 8. Većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program 

javnih potreba u športu Splitsko-dalmatinske županije za 2013.god. 

Ad 9 Većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program 

ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu 

okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na 

području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. 

Ad 10. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program Prijedlog programa razvoja 

turizma i pomorstva na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. 

Ad 11. Većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program 

razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog 

gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. 

Ad 12. Većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Proračun 

Splitsko-dalmatinske županije za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. godinu. 

Ad 13. Većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesena Odluka o 

izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. 

41

Ad 14. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Financijskog 

plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za 

ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu 

Uvodno obrazloženje dao je ravnatelj Zlatko Čaljkušić. 

Radna tijela Odbor za proračun i financije, Odbor za gospodarstvo i Odbor za lokalnu 

samoupravu u cijelosti su podržali predložene akte. 

Na pitanje vijećnika Lažete o radovima na cesti Studenci-Cera-Ričice ravnatelj je odgovorio 

kako je izvođač u problemima. Kilometar ceste je spreman za asfaltiranje i to će se obaviti u 

siječnju. Nakon toga će se nastaviti s radovima za što će tijekom 2013. godine trebati 

rebalansirati sredstva. Za još jednu dionicu imaju građevinsku dozvolu i u tijeku je rješavanje 

imovinsko-pravnih poslova. 

Veljan Radojković je napomenuo kako će Klub vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a podržati 

predložene akte i to iz razloga što su s gospodom u ŽUC-u kroz ovaj mandat imali odličan 

kontakt bez obzira kojoj političkoj strukturi pripadali. U svim slučajevima kada su zastupali 

interese svojih sredina od strane ŽUC-a iskazano je razumijevanje i iznalaženje povoljnog 

rješenja. Volio bi da u budućem radu Skupštine takav odnos bude sa svim tijelima. 

Nakon zaključene rasprave predloženi akti su jednoglasno prihvaćeni. 

Ad 15. Prijedlog zaključka o odobravanju Programa rada i Financijskog plana 

Županijskog savjeta mladih za 2013. godinu 

Uvodno izlaganje dao je Ante Bačić, predsjednik Savjeta. 

Andrea Vrgoč uputila je primjedbu što vijećnicima nije dano i izvješće o izvršenju Programa 

rada i Financijskog plana Savjeta za 2012. ili 2011. godinu. Osvrnula se na situaciju što 

vijećnici informacije Savjeta dobivaju i preko facebook-a pa je tako dobila poziv za Dodjelu 

nagrada nadarenim studentima a pri čemu se najveći dio teksta odnosio na „dođite nam na 

cjelonoćno tulumarenje , diskontne cijene votke i ostalih alkoholnih pića“ a kao organizator je 

naveden Savjet mladih SDŽ - zatražila je pojašnjenje toga. 

Izvjestitelj Bačić je odgovorio kako će izvještaj o radu Savjeta dostaviti kada prikupe podatke 

od prošlog saziva jer su oni startali tek u lipnju. Poziv sa facebook-a odnosio se na Noć 

sveučilišnog sporta koju je organizirao Studentski zbor To je bila dobro organizirana noć 

kojoj su među ostalima nazočili rektor, dekani i profesori. Noć se održavala od 20 – 22 sata a 

ostatak noći je bilo u organizaciji sponzora. Usluga Savjata mladih je bila samo to oglasiti na 

facebook-u što se ubuduće više neće događati. 

Nakon zaključene rasprave prijedlozi programa i plana prihvaćeni su većinom glasova (1 glas 

„suzdržan“). 

Ad 16. Izvješće o stanju okoliša u Splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje 2008.- 

2011. godinu 

Uvodno izlaganje dala je pročelnica Marija Vuković. 

O stavu Odbora za prostorno uređenje izvijestio je njegov član Živko Nenadić. Odbor je 

pohvalio trud na sastavljanju predmetnog Izvješća ali i istaknuo da propisi i zakoni iz 

42

područja zaštite okoliša trebaju biti primjenjiviji kako ne bi bili zapreka već da budu poticajni 

za investitore koji žele ulagati sredstva u obnovljive izvore energije i poslove u svezi 

odvojenog prikupljanja otpada a sve u cilju što veće zaštite okoliša i prirode. Izvješće je 

jednoglasno prihvaćeno. 

Odbor za lokalnu samoupravu, izvijestio je predsjednik mr.sc. Boris Ćurković jednoglasno 

je podržao Izvješće kao dobro i sveobuhvatno i tiče se bitnih odrednica humanog življenja na 

ovom prostoru. S obzirom na njegov sadržaj zaslužuje da mu se posveti mnogo više vremena 

a po mogućnosti i tematska sjednica u siječnju. Nema struke koja u ovom Izvješću ne može 

naći dio svog djelovanja. 

Nakon zaključene rasprave Izvješće je jednoglasno prihvaćeno. 

Za točke 17. – 19 provedena je objedinjena rasprava 

Mirko Klarić uputio je apel gradonačelnicima i načelnicima s područja Kaštela i 

Kaštelanske zagore, Makarske i Makarskog primorja, Imotskog i Imotske krajine da pristupe 

osnivanju svojih centara. Da povuku iz Županijskog proračuna oko 1 mil.kn za financiranje 

kulturne djelatnosti na svojim područjima. Neka se ugledaju na Bračane, Hvarane i Cetinjane 

koji to rade već 20 godina. 

Miroslav Granić zatražio je dodatne podatke o radu Muzeja cetinske krajine (broj 

uposlenih, financijsko izvješće , realizacija plana) za što je pročelnik Zdravko Omrčen 

obećao da će ti podaci davati u slijedećim izvješćima. 

Dodatna obrazloženja za muzeje dale su nazočne ravnateljice Nives Tomasović (Hvar) i Anita 

Librenjak (Sinj). 

Nakon zaključene rasprave prišlo se glasanju o prihvaćanju izvješća. 

Ad 17. Većinom glasova (2 glasa „suzdržan“) prihvaćeno je Izvješće o radu Muzeja 

hvarske baštine za 2011. godinu, dopunjeno Izvješćem Upravnog vijeća. 

Ad 18. Većinom glasova (2 glasa „suzdržan“) prihvaćeno je Izvješće o radu Centra za 

kulturu Brač za 2011.godinu, dopunjeno Izvješćem Upravnog vijeća. 

Ad 19. Većinom glasova (2 glasa „suzdržan“) prihvaćeno je Izvješće o radu Muzeja 

Cetinske krajine za 2011. godinu. 

Ad 20. Izvješće o radu školskih odbora osnovnih i srednjih škola kojih je Županija 

osnivač za razdoblje rujan 2011. – listopad 2012. 

Uvodno obrazloženje dao je pročelnik Zdravko Omrčen. 

Odbor za prosvjetu, kulturu i šport, izvijestio je predsjednik Odbora Neven Ćurković, 

prihvatio je Izvješće uz zamjerku da bi trebalo aktivnije pratiti rad školskih odbora pa barem 

u odnosu prisustvovanja i rad predstavnika Županije. 

Mirko Klarić podržava primjedbu o potrebi uže suradnje s predstavnicima školskih odbora 

tim više zbog njihovog nakaradnog sastava u kojem osnivač nema odgovarajuću 

zastupljenost. Uži kontakt je potreban i zbog najavljenog uvođenja zdravstvenog odgoja u 

nastavu. Vezano za to zanima ga i kako će se Županija postaviti prema ravnateljima i hoće li 

se zauzet određeni stav po tom pitanju. Misli da bi se to moralo napraviti jer djeca ne smiju 

biti žrtve bilo koga. Predložio je da se kroz siječanj iskristalizira stav i o istom obavijeste 

županijski predstavnici u školskim odborima. Treba stati u zaštitu interesa djece. 

43

Pročelnik Omrčen je izvijestio da je prije nekoliko dana održao skupa sa svojim suradnicima 

sastanak sa svim ravnateljima škola. U zbunjujućoj i zastrašujućoj atmosferi pokušao je doći 

do stava prosvjetara. Prvi šok osim udara na plaće bila im je odluka o neocjenjivanju na 

polugodištu pa zatim dvije godine eksperimentalnog uvođenja zdravstvenog odgoja. Da bi se 

zauzeo stav prema Ministarstvu istog treba utvrditi na ovoj Skupštini. 

Nakon zaključene rasprave Izvješće o radu školskih odbora prihvaćeno je većinom glasova (2 

glasa „suzdržan“). 

Ad 21. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključkaao očitovanju 

na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, dijela nekretnine označene kao čestica 

zgrade 967/3, Z.K.U. 9268 K.O. Split, u naravi stan u potkrovlju, označen brojem 11, 

površine 66,64m2, anagrafske oznake Split, Tončićeva 6. 


na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 133/2, Z.K.U. 1299 i 

dijela čestice zgrade 133/3, Z.K.U. 1497 sve K.O. Stari Grad. 

Ad 23. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnika Mate Ivankovića, bez rasprave, jednoglasno 

je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o davanju suglasnosti na Nagodbu o obročnoj 

otplati duga za koncesiju između društva „Grabov rat“d.o.o. iz Bola i Splitskodalmatinske 

županije. 

Uz želje za zdravlje, sreću i poslovne uspjehe u Novoj godini predsjednik Skupštine je u 13 

sati zaključio sjednicu. 


Predsjednik 


Ana Grgić 

Petroslav Sapunar, prof. 

44

1. PrihvaÄanje zapisnika sa 33., 34. i 35. sjednice Å½upanijske ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

1. PrihvaÄanje zapisnika sa 33., 34. i 35. sjednice Å½upanijske ...