Certifikacija, akreditacija i sustav kvalitete

Certifikacija, akreditacija i sustav 

kvalitete 

Dr.sc. Zdenko Franić 

www.franic.info 

13.11.2005 QMS - Zaklada za razvoj civilnog društva 

1

Rječnik (I) 

Akreditacija 

Formalno priznavanje stručnosti nekog 

laboratorija da obavlja određena ispitivanja 

ili određene vrste ispitivanja. 

Certifikacija 

Procedura kojom nezavisna treća strana daje 

pisani dokument da neki proizvod, proces ili 

usluga zadovoljava određene zahtjeve. 


2

Rječnik (II) 

Certifikacijska sukladnost 

Mjera koju provodi nepristrana treća strana i koja 

pokazuje da postoji razumljivo povjerenje da je 

odgovarajuće definiran proizvod, proces ili ustanova 

sukladna s određenom normom ili drugim normativnim 

dokumentom. 

Kvaliteta 

Stupanj do kojeg obilježja proizvoda zadovoljavaju 

izražene zahtjeve na proizvod, bez obzira koliko visoki ti 

zahtjevi bili. Odnosno, ukupnost svojstava nekog entiteta 

(radnja, proces, proizvod, organizacija, sustav, osoba ili 

svaka kombinacija) koja ga čine sposobnim zadovoljiti 

izražene ili pretpostavljene potrebe. 


3

Zaštita korisnika roba i usluga 

Temelj modernoga poslovanja je zaštita 

korisnika ili kupca nekih usluga, odnosno 

proizvoda, kako bi za uložena sredstva 

uvijek dobio istovrijedne usluge ili 

proizvode. Drugim riječima, korisnici od 

davatelja i dobavljača usluga i proizvoda 

očekuju kvalitetu. 


4

ertifikacija kao mjera uspostave povjerenja 

Kvaliteta se pri tome odnosi na cjelokupnost 

svojstava i vrijednosti neke jedinice s obzirom na 

sposobnost da ispuni određene zahtjeve. 

Kvaliteta je dakle često subjektivna kategorija koja 

počiva na uvjerenju ili povjerenju da su očekivanja 

potrošača, kupaca i korisnika roba i usluga 

postignuta. 

Mjera za uspostavu povjerenja - certifikacija 


5

Certifikacijska sukladnost 

Uspostavu povjerenja koju provodi 

nepristrana treća strana da je odgovarajuće 

definiran proizvod, proces ili ustanova 

sukladan s određenom normom ili drugim 

normativnim dokumentom, naziva se 

certifikacijska sukladnost. 

Proizvod ili usluga od certifikacijskog tijela 

dobiva certifikat o sukladnosti, pri čemu i 

tijelo koje certifikat izdaje mora biti od nekoga 

akreditirano za takve usluge. 


6

Certifikat 


7

Certifikat 


8

Akreditacijska vertikala 

Radi realizacije zaštite korisnika ili kupaca 

roba i usluga, kao temeljnog cilja slobodnog 

kolanja roba ljudi kapitala i usluga, kao i 

međunarodnog usklađivanja, međunarodna 

zajednica uspostavila je sustav upravljanja 

kvalitetom (putem precizno definiranih radnih 

uputa, procedura i pravila) i sustav 

akreditacije i certifikacije, tzv. «akreditacijsku 

vertikalu». 


9

Infrastruktura kvalitete 

Podrazumijeva harmonizirano zakonodavstvo, 

nacionalnu akreditacijsku agenciju koja 

ocjenjuje, ispituje sukladnost i akreditira po 

međunarodnim standardima organizacije koje 

provode: 

a) ispitivanja (testing) 

b) umjeravanja (calibration) 

c) certifikaciju (certification) 

d) vrše nadzor i inspekciju (inspection) 

i kompetentne, osposobljene organizacije. 


10

Certifikacija vs. akreditacija 

Akreditacija jest sredstvo za uspostavu 

povjerenja koje se odnose na tehničku 

kompetencije metode. 

Certifikacija jest sredstvo za uspostavu 

povjerenja, ali na nižoj razini koje se se 

odnosi na sustav upravljanja kvalitetom. 

Certifikaciju provodi certifikacijsko tijelo 

(organizacija) koja mora biti akreditirana. 


11

Glavni aspekti akreditacije 

- priznavanje tehničke kompetencije 

- područje akreditacije vrlo specifično 

- procjenjuju se ljudi, vještine i znanje 

- tehnički visokokompetentni procjenitelji 

- procjenjuje se i sustav kvalitete 

- može uključivati i praktične testove npr. 

interkomparacije, mjeriteljske audite itd. 


12

Glavni aspekti certifikacije 

- sukladnost s određenim zahtjevima 

- područje certifikacije može biti vrlo općenito 

- razmatra cjelokupno poslovanje, uključujući 

strategiju i planiranje 

- misija, vizija, ciljevi 

- procjenitelji sustava, koji su i sami 

akreditirani 


13

Misija, vizija, ciljevi 


14

Europske integracije 

Europske integracije imale prvenstveno ekonomsku 

pozadinu. Primjena načela slobodnog protoka roba u 

praksi je dovodila i još uvijek dovodi do znatnih 

tehničkih problema, jer svaka europska zemlja ima: 

-različite nacionalne norme za proizvode i usluge, 

-različite nacionalne propise u području zaštite 

života, zdravlja i okoliša 

- vlastito ustrojstvo kojim osigurava sukladnost 

proizvoda i usluga zakonima normama i drugim 

propisima, tj. vlastite metode i postupke ispitivanja, 

vlastite postupke potvrđivanja i vlastite postupke 

ovlašćivanja 


15

Gdje je u svemu tome Hrvatska 

- Međunarodni sporazumi i članstva u 

međunarodnim organizacijama (npr. WTO). 

- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). 

- Hrvatska dobila status kandidata za 

punopravno članstvo u EU. 

- Uniji stalo da se zakonodavstvo i infrastruktura u 

Hrvatskoj prilagode sa zakonodavstvom Unije. 


16

SSP, Članak 73 


17

Kriteriji za članstvo u EU 


18

Sustav upravljanja 

•Kod svake organizacije je za njezin uspjeh 

presudan sustav upravljanja. 

•Kategorija upravljanja (managementa) u 

svijetu danas se pridaje izuzetna važnost. 

•Posljedično, razvijen je sustav upravljanja 

kvalitetom, dat u obliku norme reda ISO 

9000, kao skup upravljačkih alata. 

•Uvođenjem i prakticiranjem takvog 

normiranog, u svijetu opće potvrđenog načina 

upravljanja, mogu se očekivati bolji rezultati 

rada organizacije. 


19

SUK - Razlozi uvođenja 

Ostvarivanje misije, vizije i ciljeva 

Norma propisuje način na koji se ostvaruje 

pretapanje zacrtanih ciljeva u praksu, 

definiranjem jasne misije i vizije i ciljeva. 

Problemska orijentacija 

SUK je problemski orijentiran i usmjeren je na 

rješavanja problema. Problemi se identificiraju 

i rješavaju čak i onda kad ih još nema 


20


Nepristranost 

Uvodi se nepristrana treća strane 

Hijerarhija 

jasno definirane hijerarhije od vrha do dolje 

Radne upute i procedure 

Improvizacija se smanjuje na razinu 

kreativnosti, ne na donošenje ključnih odluka. 


21


Matrica odgovornosti 

Jasno definirano tko nešto izvršava i tko je za 

to odgovoran (delegiranje odgovornosti). Dok 

za jedan korak neke radne upute izvršitelja 

može biti više, odgovoran je uvijek samo 

jedan. Na taj način se od hijerarhijski najnižih 

struktura kreira matrica odgovornosti. S druge 

strane svi sudionici su aktivno uključeni u 

proces što smanjuje subjektivni osjećaj 

marginalizacije. 


22


Reduciranje troškova poslovanja 

Moguća je redukcija troškova određenog 

poslovanja kroz sustav propisanog nadzora 

(monitoringa). Uštede mogu biti prilično velike 

i kreću se na razini od barem 15% ukupnih 

godišnjih troškova, a prvenstveno se mogu 

pripisati drastičnom smanjenju entropije. 


23


Poboljšavanje protoka informacija 

Norma nalaže korištenje modernih sustava 

komunikacije i informiranje na svim razinama. Time 

se omogućuje da se neka odluka ili informacija 

prenese u najkraćem roku do svih. 

Taj segment u Zakladi već sada funkcionira prilično 

dobro i bilo bi ga potrebno samo malo više 

«usustaviti». 


24


Mjerenje ostvarivanja postavljenih ciljeva 

Norma zahtijeva da se jasno definiraju 

pokazatelji i parametri bitni za ostvarivanje 

ciljeva. Potrebno je stalno praćenje i mjerenje 

takvih parametara i izvješćivanje o 

postignutim ciljevima putem različitih indeksa, 

trendova zadanih parametara itd. 

Javni pokazatelji osim rukovodstvu moraju biti 

dostupni široj javnosti. 


25


Marketinški iskorak 

Posjedovanje ISO 9001 certifikata, je snažan 

marketinški adut. 

Povećavanje transparentnosti poslovanja – 

mogućnost privlaćenja sredstava iz drugih izvora 


26

Norme ISO 9000 i 14000 

Specificiraju zahtjeve na sustav upravljanja 

kvalitetom vezan uz neku proizvodnju ili 

davanje usluga. 

To nije standard koji osigurava kvalitetu nego 

atestira proces proizvodnje odnosno davanja 

usluga, i upravljanje tim procesom. 

ISO 9000 i ISO 14000 norme koriste nekih 

760000 organizacija u 154 zemlje. 


27

Norme ISO 9000 i 14000 

Su poznate kao generičke (opće) što znači da se 

mogu primijeniti u bilo kojoj organizaciji, 

velikoj ili maloj, bez obzira što proizvodi ili 

koje usluge pruža. 

Generički također znači da organizacija mora 

uspostaviti sustav upravljanja kvalitetom koji 

ima određena suštinska svojstva za koja su u 

normama postavljeni određeni zahtjevi. 


28

Zahtjevi norme ISO 9001:2000 

Procesni pristup sustavu upravljanja kvalitetom 


29


Neprestano poboljšavanje-metodološki koraci 


30


1. Područje primjene 

a) Organizacija želi dokazati vlastitu sposobnost dosljedne 

realizacije proizvoda ili usluga koji zadovoljavaju zahtjeve 

kupaca i korisnika i zahtjeve primjenjivih propisa 

b) namjerava ostvariti zadovoljstvo kupaca i korisnika 

učinkovitom primjenom sustava, uključujući procese za 

njegovo neprestano poboljšavanje i osiguravanjem 

sukladnosti sa zahtjevima kupaca, korisnika i zakona 

2. Upućivanje na druge norme 

3. Definicije 


31


4. Sustav upravljanja kvalitetom 

4.1 Opći zahtjevi 

4.2 Zahtjevi koji se odnose na 

dokumentaciju 

4.2.1 Općenito 

4.2.2 Priručnik za kvalitetu 

4.2.3 Upravljanje dokumentima 

4.2.4 Upravljanje zapisima 


32


5. Odgovornost uprave 

5.1 Opredijeljenost uprave 

5.2 Usmjerenost na korisnika 

5.3 Politika kvalitete 

5.4 Planiranje 

5.5 Odgovornost, ovlaštenje i komunikacija 

5.6 Upravina ocjena 


33


5.1 Opredijeljenost uprave 

Najviša uprava mora pružiti dokaz o svojem 

prihvaćanju obveze da razvija i primjenjuje SUK i 

neprekidno poboljšava njegovu učinkovitost: 

a) Obavješćivanjem osoblja organizacije o važnosti 

zadovoljavanja zahtjeva korisnika te zahtjeva iz 

zakona i propisa 

b) Uspostavljanjem politike kvalitete 

c) Utvrđivanjem ciljeva kvalitete 

d) Provođenjem upravinih ocjena sustava 

e) Osiguravanjem dostupnosti resursa 


34


5.2 Usmjerenost na korisnika 

Najviša uprava mora pobrinuti da se 

odrede zahtjevi korisnika te da se ti 

zahtjevi zadovolje kako bi se 

povećalo zadovoljstvo korisnika 


35


5.3 Politika kvalitete 

Najviša uprava mora osigurati da politika kvalitete: 

a) Odgovara svrsi organizacije 

b) Uključuje obvezu zadovoljavanja zahtjeva 

neprekidnog poboljšavanja učinkovitosti SUK-a 

c) Osigura okvir za utvrđivanje i ocjenu ciljeva 

kvalitete 

d) Da politika kvalitete bude u organizaciji poznata i 

razumljiva 

e) Da politika kvalitete bude stalno ocjenjivana u 

cilju trajne primjerenosti 


36


5.4 Planiranje 

a) Ciljevi kvalitete 

Najviša uprava mora osigurati da ciljevi kvalitete 

budu udpostavljeni na odgovarajućim funkcijama i 

razinama organizacije. Ciljevi kvalitete moraju biti 

mjerljivi i u skladu s politikom kvalitete 

b) Planiranje sustava upravljanja kvalitetom 

Mora se osigurati planiranje upravljanja kvalitetom 

sukladno općim zahtjevima koji se na kvalitetu 

postavljaju (točka 4.1) 


37


5.5 Odgovornost, ovlasti i obavješćivanje 

5.5.1 odgovornost i ovlaštenje 

Najviša uprava mora osigurati da se odrede 

odgovornosti ovlaštenja u organizaciji te da zaposlenici 

u organizaciji o tome budu obaviješteni 

5.5.1 predstavnik uprave 

Najviša uprava mora imenovati člana uprave koji, 

bez obzira na druge odgovornosti, mora imati 

odgovornost i ovlaštenje da: 

a) Osigura da se utvrde, primjenjuju i održavaju procesi 

potrebni za SUK 

b) Izvješćuje upravu o provedbi SUK-a i potrebi 

poboljšavanja SUK-a 

c) Osigura promicanje svijeti o zahtjevima korisnika 


38


5.6. Upravina ocjena 

Najviša uprava mora u planiranim razdobljima 

ocijeniti SUK kako bi se osigurala njegova 

neprekidna primjerenost, prikladnost i 

djelotvornost. 

Upravina ocjena mora uključiti ocjenu 

mogućnosti poboljšanja i potrebe promjene 

SUK-a, uključujući politiku kvalitete i 

ciljeve kvalitete. 


39



Ulazni podaci uključuju obavijesti o: 

1. Rezultatima neovisnih ocjena 

2. Povratnim podacima od korisnika 

3. Ponašanje procesa i sukladnost usluge 

4. Stanje zaštitnih i popravnih radnji 

5. Radnjama proizašlim iz prethodnih 

upravinih ocjena 

6. Promjenama koje bi mogle utjecati na SUK 

7. Preporukama za poboljšanje 


40



Izlazni podaci moraju uključivati odluke i 

radnje koje se odnose na: 

1. Poboljšanje djelotvornosti SUK-a i njegovih 

procesa 

2. Poboljšanje proizvoda usluge s obzirom na 

zahtjeve korisnika 

3. Potrebe za sredstvima 


41


6. Upravljanje resursima 

6.1 Pribavljanje resursa 

6.2 Ljudski resursi 

6.3 Infrastruktura 

6.4 Radno okruženje 


42


7. Realizacija proizvoda 

7.1 Planiranje realizacije proizvoda 

7.2 Procesi usmjereni na kupca 

7.3 Projektiranje i razvoj 

7.4 Nabava 

7.5 Proizvodnja i pružanje usluga 

7.6 Upravljanje nadzornom i mjernom 

opremom 


43


8. Mjerenje, analiza i poboljšanje 

8.1 Općenito 

8.2 Nadzor i mjerenje 

8.3 Upravljanje nesukladnim proizvodima 

8.4 Analiza podataka 

8.5 Poboljšavanja 


44

Dobivanje certifikata - slavlje 


45

Nadzor 

Svakih 12 mjeseci 

Plan - područje certifikacije 

Izvještaji ocjenitelja 

PROŠIRENJE/SUŽENJE PODRUČJA 

SUSPENZIJA/PRESTANAK 

CERTIFIKACIJE 


46

Razvijeno civilno društvo važan je 

čimbenik EU integracija! 


47

I na koncu ... 

Hvala na 

pažnji ! 


48

Certifikacija, akreditacija i sustav kvalitete

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?