OPÄINA ZEMUNIK DONJI - Zadarska Å¾upanija

Naziv prostornog plana: 

Naziv dijela plana: 

ZADARSKA ŽUPANIJA 

OPĆINA ZEMUNIK DONJI 

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru 

(službeno glasilo): "Službeni glasnik Zadarske 

županije"15.02.2003/03 

Javna rasprava (datum objave):12.09.2003 

Prostorni plan uređenja Općine Zemunik Donji 

TEKSTUALNI DIO-OBRAZLOŽENJE 

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana 

(službeno glasilo): "Službeni glasnik Zadarske 

županije" br. 15/09.XI. 2006. 

Javni uvid održan od: 25.09.2003. do: 25.10.2003. 

Javna rasprava održana: 20.10.2003. 

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: 

rasprave: 

Josip Marušić ing. str. 

(ime, prezime i potpis) 

Suglasnost na plan prema članku 9. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94, 

68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), broj suglasnosti klasa: 350-01/06-01/822 

urbroj: 2198-05-01-06-03 

datum: 31. kolovoza 2006. 

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: 

ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: 

Koordinator plana: 

Odgovorna osoba: 

Nives Kozulić, dipl.ing.arh. 

_________________________________ 

_____________________________________ 

Željko Kolić, dipl. ing. arh. 

Stručni tim u izradi plana: 

1. Željko Kolić, dipl. ing. arh. 

2. Marija Uglešić, dipl. ing. građ. 

3. Dejana Hordov, prof. geog. 

4. Stjepan Gverić, prof. geog. 

5. Vesna Bobanović, prof. 

6. Doris Mikuličić, dipl. oecc. 

7. Igor Ramov, dipl. ing. tehn. 

8. Jelena Kolega, tehn. 

Pečat predstavničkog tijela: 

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom 

ovjerava: 

Suradnja: 

- HEP Elektra Zadar 

- HP Centar Pošta Zadar 

- HT TKC Zadar 

- Vodovod d.o.o. Zadar 

- Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine– 

Konzervatorski odjel u Zadru 

Predsjednik predstavničkog tijela: 

Jure Fabijan, dipl oecc. 

__________________________________ 

Pečat nadležnog tijela: 

Nives Kozulić, dipl.ing.arh.

Prostorni plan uređenja općine Zemunik Donji 

OBRAZLOŽENJE 

I.....OBRAZLOŽENJE............................................................................................................................4 

1. POLAZIŠTA ........................................................................................................................................5 

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Zadarske 

županije...............................................................................................................................5 

1.1.1. ..Osnovni podaci o stanju u prostoru.........................................................................5 

1.1.2. ..Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................6 

1.1.3. ..Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i 

ocjena postojećih prostornih planova................................................................................11 

1.1.4. ..Ocjena stanja mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i 

gospodarske podatke i prostorne pokazatelje ..................................................................12 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA.....................................................................16 

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja ......................................................16 

2.1.1. ..Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ..................................16 

2.1.2. ..Racionalno korištenje prirodnih izvora ..................................................................17 

2.1.3. ..Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša .....................................17 

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja .........................................................18 

2.2.1. ..Demografski razvoj................................................................................................18 

2.2.2. ..Odabir prostorno razvojne strukture......................................................................18 

2.2.3. ..Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture..........................19 

2.2.4. ..Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i .......................................19 

kulturno-povijesnih cjelina.................................................................................................19 

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine.........................................20 

2.3.1. ..Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................20 

2.3.2. ..Utvrđivanje građevinskih područja naselja ............................................................20 

2.3.3. ..Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ....................................21 

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA..............................................................................................22 

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i 

gospodarsku strukturu Županije........................................................................................22 

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ..............................22 

3.2.1. ..Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina................................................23 

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti ...........................................................24 

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ...........................................................26 

3.4.1. ..Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline 

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) ...................26 

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ...............................................................................28 

3.5.1. ..Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, zračne luke, javne 

telekomunikacije) ..............................................................................................................28 

3.5.2. ..Energetski sustav ..................................................................................................29 

3.5.3. ..Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, 

melioracijska odvodnja) ....................................................................................................30 

3.6. Postupanje s otpadom ............................................................................................32 

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš .............................................................33 

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ......................................................................................................36 

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA ..................................................................38 

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA...........................................................................................39 

2.1. .....Građevine od važnost za Državu i Županiju..........................................................39 

2.2. .....Građevinska područja naselja ...............................................................................40 

Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja ......................43 

Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja 

(izuzev starih jezgri) ..........................................................................................................43 

Oblikovanje građevina ......................................................................................................44 

Uvjeti za izgradnju javnih, poslovnih i turističkih objekata unutar GP naselja...................45 

Uvjeti za izradu Detaljnih planova uređenja unutar građevinskih područja.......................46 

2.3. Izgrađene strukture van naselja.................................................................................46 

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ..........................................................48 

Uvjeti za smještaj proizvodnih i poslovnih djelatnosti .......................................................48 

Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih objekata unutar GP naselja...............................49 

Zadarska županija 

Zavod za prostorno planiranje 

2


OBRAZLOŽENJE 

Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti................................................................................49 

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI.................................................................51 

Uvjeti za izgradnju i uređenje centra za socijalnu skrb i posebnu zdravstvenu njegu za 

starije i hendikepirane osobe u Zemuniku Donjem ...........................................................52 

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH 

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA.....................................................................................................53 

Promet u mirovanju...........................................................................................................55 

Zračni promet....................................................................................................................56 

Telekomunikacijski i poštanski promet..............................................................................56 

Energetski sustav..............................................................................................................56 

Elektroenergetika ..............................................................................................................56 

Potencijalni i lokalni izvori energije ...................................................................................57 

Vodnogospodarski sustav.................................................................................................57 

Korištenje voda .................................................................................................................57 

Građevine za zaštitu voda ................................................................................................58 

Uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja...........................................................59 

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- 

POVIJESNIH CJELINA........................................................................................................................60 

Područja vrijednih krajobraza............................................................................................60 

Područja kulturno-povijesnih vrijednosti............................................................................60 

7. POSTUPANJE S OTPADOM.........................................................................................................61 

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ.........................................61 

Zaštita tla ..........................................................................................................................62 

Zaštita zraka .....................................................................................................................62 

Zaštita voda ......................................................................................................................62 

Zaštita od buke .................................................................................................................63 

Mjere posebne zaštite.......................................................................................................63 

Sklanjanje ljudi ..................................................................................................................63 

Zaštita od rušenja .............................................................................................................64 

Zaštita od požara ..............................................................................................................64 

Zaštita od potresa .............................................................................................................65 

Zaštita od rata ...................................................................................................................65 

Zaštita zračnih koridora.....................................................................................................66 

9. MJERE PROVEDBE PLANA..........................................................................................................66 

9.1. .....Obveza izrade prostornih planova.........................................................................66 

9.2. .....Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..........................................................67 

9.3. .....Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni .................67 

9.4. .....Prijelazne i završne odredbe .................................................................................68 


3 

Zavod za prostorno planiranje


OBRAZLOŽENJE 

I. OBRAZLOŽENJE 


4 



OBRAZLOŽENJE 

1. POLAZIŠTA 

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave 

Zadarske županije 

Općina Zemunik Donji smještena je u Ravnim kotarima, najveća plodna zaravni na 

hrvatskom primorju. Jedan od značajnijih razvojnih preduvjeta je upravo plodna zona 

Ravnih kotara ali i izuzetan geoprometni položaj. Naime, u Općini je zračna luka u čijoj 

neposrednoj blizini prolazi autoput. Željeznički terminali i pomorska luka se nalaze u 

neposrednoj blizini Općine. 

Nešto više od osam kilometara zračne linije dijeli središte općine Zemunik Donji od mora. 

Središte Općine je udaljena oko 12 km od Županijskog središta, grada Zadra, koji je i 

najbliže gradsko središte ovoj Općini. Najbliže općinsko središte je Galovac, od kojeg je 

općina Zemunik Donji udaljena oko 4,5 km. 

Općina je sastavljena od istoimenog naselja, Zemunik Donji, te od naselja Zemunik Gornji 

i Smoković. 

Površina općine Zemunik Donji iznosi 54,59 km² ili 1,56% ukupne površina Zadarske 

županije 1 . Od ukupno 32. općine u Zadarskoj županiji, općina Zemunik je na 16. mjestu 

po veličini teritorija. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u općini Zemunik živi 1903 

stanovnika ili 1,17% stanovnika Županije, po čemu spada među veće općine Zadarske 

županije. Od 32. općine Zadarske županije, po broju stanovnika, općina Zemunik je na 

13. mjestu. 

Administrativno je okružena sljedećim općinama: 

- sa sjevera: Grad Benkovac i Općina Poličnik; 

- sa zapada: Općina Poličnik; 

- s juga: općine Bibinje, Sukošan i Grad Zadar; 

- sa istoka: Galovac i Škabrnja. 

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 

Naselja i stanovništvo 

TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI, STANOVNICIMA, STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA, TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU 

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA 

Gustoća 

Općina Zemunik Površina 

Popis 1991 Popis 2001 Popis 2001 Popis 1991 Popis 2001 

naseljen. 

Donji 

km 2 % broj % broj % broj % broj % broj % stan/km 2 

Županija ukupno 3.637,94 100,0 214.614 100 162.045 100,0 91.932 100,0 59.122 100,0 51.330 100,0 44,5 

Općina 

Zemunik Donji 54,59 1,5 4.657 2,2 1.903 1,1 683 0,7 1.034 1,7 518 1,2 29,4 

Smoković 16,93 31,0 1.029 22,1 50 2,6 8 1,1 281 27,2 8 1,3 0,3 

Zemunik Donji 19,74 36,2 2.318 49,8 1.466 77,0 517 75,7 486 47,0 404 65,3 74,2 

Zemunik Gornji 17,92 32,8 1.310 28,1 387 20,3 158 23,1 267 25,8 106 17,1 21,6 

1 Izvor: statistički podaci Geodetska uprava Zadar, 1997. i Državni zavod za statistiku, Zagreb 2003 



5


OBRAZLOŽENJE 

TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI, STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI 1991. GOD. U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA 

ZADARSKA 

Gustoća naseljenosti 

Stanovnici 

ŽUPANIJA 

Površina 

(st/km 2 ) 

Općina 

Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. 

Zemunik Donji km 2 udio u % broj % broj % broj broj 

Kopneno 54,59 100 4657 100 1903 100 85,30 34,85 

Općina ukupno 54,59 100 4657 100 1903 100 85,30 34,85 

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 

Prostorno-razvojna struktura 

Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske županije (PPZŽ-a) područje općine 

Zemunik Donji prostire se unutar Zadarske urbane regije, premda je prostor Općine 

obilježen ruralnim karakteristikama i nalazi se u cijelosti unutar Županijskog zaobalja. 

Općina je smještena unutar Zadarske urbane regije zbog prometne povezanost i visokog 

stupnja gravitacije prema regionalnom centru–Gradu Zadru. 

Prirodne značajke prostora 

Reljef i geomorfološka osnova 

Prostor općine Zemunik Donji tipičan je predstavnik Ravnih kotara. Ravni kotari su 

ravničarski prostor na kojem se mjestimično, ali rijetko, izdižu brežuljci koji ne prelaze 

200m nadmorske visine. Najviše bilo u općini Zemunik Donji smješteno je na krajnjem SI 

općine u blizini Vidukina gaja i seže do 153,4m. Prosječna nadmorska visina naselja u 

općini iznosi: Zemunik Donji 92 m, Zemunik Gornji 105 m i Smoković 95 m. Vapnenačke 

stijene gornjokredne i tercijarne starosti s izrazitim pravcem pružanja SZ-JI tzv. dinarski 

pravac pružanja, dok se u poprečnom pravcu JZ-SI smjenjuju vapnenačke uzvisine 

(antiklinale) i rastresite udoline (sinklinale). To reljefu Kotara daje valovit oblik. 

Brežuljci su u glavnom građeni od vapnenaca kredne odnosno tercijarne starosti, a 

udoline su građene od lapora i pješčenjaka, eocenske starosti. Stratigrafski, općina kao 

dio Ravnih kotara, se sastoji u glavnom od vapnenaca, a manjim dijelom od dolomita. 

Klastiti su postavljeni laporima, vapnencima, konglomeratima i brečama. Odlikuju se vrlo 

jakom vertikalnom i lateralnom promjenom facijesa. Zajednička odlika svih ovdje 

razvijenih sedimenata je njihov postanak. Jedni i drugi su nastali u moru, ali u vrlo 

različitim paleogeografskim uvjetima. Karbonati su se taložili u mirnom, plitkom i toplom 

moru daleko od utjecaja kopna. Klastiti su proizvod vrlo nemirne sredine taloženja, uz 

snažan utjecaj kopnenog materijala. Stariji, karbonatni razvoj pripada uglavnom krednoj 

formaciji, a mlađi, klastični, paleogenu. 

Upravo je izmjena antiklinala i sinklinala najznačajniji morfostrukturni faktor u 

gospodarskom razvoju koji Ravne kotare izdiže među agrarno najistaknutije dijelove 

Hrvatskog primorja. Kotari su bili žitnica na rubu mora i stočarsko zimovalište podno 

Velebita. 

U sinklinalnoj dolini je središte općine, a sinklinala se proteže JI od Miljašić jaruge, SI od 

Murvice, između Donjeg i Gornjeg Zemunika, a završava S od Nadinskog blata. 


6 



OBRAZLOŽENJE 

Pedološka osnova tla 

TIPOVI TALA 

red i klasa 

pogodnosti 

podklasa 

pogodnost 

i 

broj 

dominantna 

tla 

ostale jedinice 

tla 

N-2 st 1 n, p 1 58 smeđe na vapnencu Lesivirano na vapnencu. Crnica 

vapnenačko dolomitna. Rendzina. 

Koluvij. 

N-2 st 1 , du 2 , p 1 55 crvenica plitka i 

srednje duboka 

N-2 st 2 , du 1 , 61 crnica vapnenačko 

p 1 

dolomitna 

N-1 V, v, dr 1 , 

p 3 

43 močvarno glejna i 

djelomično 

hidromeliorirana 

P-3 n, du 2 , p 1 17 Rendzina na laporu 

(flišu) ili na mekim 

vapnencima 

Smeđe tlo na vapnencu. Crnica 

vapnenačko dolomitna. Antropogena. 

Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu 

Rendzina na trošini vapnenca 

Lesivirana na vapnencu i dolomitu 

Koluvij s prevagom sitnice. Rendzina 

na proluviju. Pseudoglej na zaravni, 

pseudoglej-glej. 

Rigolana tla vinograda, Sirozem 

silikatno karbonatni, Lesivirana na 

laporu ili praporu, Močvarno glejna, 

Eutrično smeđe 

Izvor: Namjenska pedološka karta, Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 

1996.godine 

Objašnjenje kratica: 

- N-1: privremeno nepogodna tla za obradu 

- N-2: trajno nepogodna tla za obradu 

- P-3: ograničeno obradiva tla 

stjenovitost 

- st 1 : > 50% stijena 

- st 2 : < 50% stijena 

nagib terena 

n = > 15 i/ili 30% 

stupanj osjetljivosti prema kemijskim polutantima 

- p 1 : slaba osjetljivost 

- p 3 : jaka osjetljivost 

dubina tla 

- du 1 :


OBRAZLOŽENJE 

Seizmotektonika 

Područje Općine pripada geotektonskim jedinicama Ravnih kotara. Prema navedenim 

podacima na seizmološkoj karti teritorij Općine smješten je u zoni od 6˚ MCS ljestvice s 

vjerojatnošću pojave 63% za povratni period od 100 godina (prikazan u Privremenoj 

seizmološkoj karti). 

Za izgradnju objekata, prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim 

seizmičkim područjima koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje 

seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. Mikro ispitivanja nisu vršena, jer navedeni podaci o 

kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo 

od snažnijih potresa 

Biljni pokrov 

Na području Općine dominiraju polja. Uz polja postoje autohtone biljne zajednice 

submediteranskog raslinja, koje su znatnim djelom degradirane dugotrajnim utjecajem 

čovjeka i stoke i pretvorene u šikaru, šibljak i kamenjar 

Klima 

Poznavanje karakteristika osnovnih klimatskih elemenata omogućuje korištenje prednosti 

klime za zaštitu od nepovoljnih obilježja u planiranju različitih ljudskih djelatnosti. 

Insolacija 

Godišnja suma insolacije se kreće od 2.100 do 2.600 sati godišnje. Najmanje sijanje 

sunca registrirano je u siječnju, veljači i prosincu. Najveće moguće mjesečno trajanje 

sijanja sunca je od svibnja do kolovoza. 



8


OBRAZLOŽENJE 

Insolacija prostora je veća od prosjeka koji odgovara geografskoj širini područja (Zadar 

2.560 sati godišnje) jer je kraj nizak te nema uvjete za kondenzaciju kao što imaju 

udaljeni krajevi zaleđa sa izraženijom dinamikom reljefa. Svi termički odnosi se mijenjaju 

udaljavanjem od maritimnih utjecaja tako da su kontinentalna klimatska obilježja 

izraženija, a to znači veće amplitude, jači ekstremi i veće mogućnosti snježnih padalina. 

Temperatura zraka 

SREDNJE MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA (°C); MJERNA POSTAJA ZRAČNA LUKA ZEMUNIK; PERIOD MJERENJA 1970-85. 

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII prosjek 

ºC 5,2 5,7 8,2 11,4 16,3 20,1 22,9 22,1 18,1 13,6 9,1 6,2 13,2 

Datumi početaka i završetaka, te dužine trajanja godišnjih doba i vegetacijskih sezona: 

Period s temperaturom zraka iznad 10° C je značajan, jer predstavlja doba aktivne 

vegetacije. Ovaj period započinje oko 3. ožujka u Zračnoj luci Zemunik do 27. ožujka u 

Žažviću, a završava između 7. studenog u Smilčiću i 17. studenog u Jankolovici. Iz ovog 

proizlazi da je dužina vegetacijskog perioda između 229 i 252 dana u prosjeku. Radi 

usporedbe ovaj period u Istočnoj Slavoniji iznosi 185 do 190 dana. 

Razdoblje s temperaturom iznad 15°C predstavlja agrometerološko ljeto. To je ujedno 

najtopliji i vegetacijski najintenzivniji dio godine u kojem uspijevaju i biljke s najvećim 

zahtjevima za toplinom. Dužina ovog razdoblja iznosi 155 do 165 dana, dakle 5 do 5,5 

mjeseci što je vrlo povoljna agroklimatska osobina. 

Trajanje perioda sa srednjom dnevnom temperaturom zraka iznad 5°C moglo bi se 

označiti kao aktivno vegetacijsko razdoblje i doba porasta ozimina i trava, dakle biljaka s 

najmanjim zahtjevom prema toplini. To razdoblje traje više od 11 mjeseci, započinje u 

drugoj polovici mjeseca siječnja i traje do posljednje dekade prosinca. 

Razdoblje godine s pojavom termičkih averzija (štetnih visokih i niskih temperatura): 

Studeni dani ili dani s maksimalnom temperaturom jednakom ili manjom od 0°C pojavljuju 

se samo u zimskim mjesecima i to u siječnju i veljači. 

Srednje trajanje bezmraznog perioda iznosilo je prosječno 219 dana u Jankolovici, 221 u 

Smilčiću 255 dana u Benkovcu, 192 dana u Žažviću. 

U području zaobalja zadarske regije srednji datumi završetka mraznog perioda u proljeću 

je od 10. ožujka u Benkovcu do 11. travnja u Žažviću, a srednji datumi početka u jesen je 

20. listopada u Žažviću do 21. studenog u Benkovcu. Krajnji datumi pojave zadnjeg 

proljetnog i prvog jesenskog mraza su 30. travnja (Jankolovica i Žažvić 1985) i 3. 

listopada (Žažvić 1983). 

Izmjerene, ekstremno visoke temperature zraka u srpnju: Smilčić 38,7; Žažvić 39; 

Jankolovica 38,1; Zemunik-zračna luka 37,5 i Benkovac 36,4°C. 

Vlaga zraka 

Za poljoprivrednu proizvodnju neobično su važna dva aspekta vlage zraka: 

1. Najmanja relativna vlaga zabilježena je u ljetnim mjesecima. U višegodišnjem 

prosjeku vrijednosti relativne vlage zraka iznose od 66 do 72% za sve izabrane 

lokacije. Broj dana sa relativnom vlagom zraka iznad 80% izmjeren u 14 sati zavisi 

od lokacije i kreće se od 30 do 60% u višegodišnjem prosjeku. Vrlo je važno za 

poljoprivredu. Najmanje ovakvih dana ima ljeti i to u prosjeku od 0,5 do 5,4 dana 

mjesečno. 

2. Poremećaj vodnog bilanca nastaje naročito pri kombiniranom djelovanju niske 

relativne vlažnosti zraka, visokih temperatura i vjetra uzrokujući tzv. atmosfersku 

sušu. To su dani s relativnom vlagom zraka ispod 30% zabilježenom bar u jednom 

terminu mjerenja u danu. Ovakvih dana ima vrlo malo s tim da je najviše u srpnju i 

kolovozu i to od 1 do 3 dana. 


9 



OBRAZLOŽENJE 

Padaline 

GODIŠNJI HOD PADALINA (MM); MJERNA POSTAJA ZRAČNA LUKA ZEMUNIK, PERIOD MJERENJA: 1970-85 

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII ukupno 

vegetacijski 

period 

mm 87 70 96 66 71 56 30 66 84 102 98 99 925 373 

Prema navedenim hidrogeološkim prilikama u kombinaciji sa mediteranskim pluvijalnim 

režimom, voda je na području ove općine najoskudnija u doba godine kada je 

najpotrebnija. Najveće količine padalina zabilježene su u periodu rujan-studeni, kada se u 

poljoprivrednim aktivnostima najčešće događa ubiranje plodova, a kojima bi voda bila 

neophodna upravo u vrijeme zrijanja, u najsušem periodu u godini, a to je srpanj-kolovoz. 

KIŠNI FAKTOR 

mjesec 

padaline temperatura mjesečni 

Zemunik Zadar kišni faktor 

humiditet 

I 84 6,8 12,3 humidan 

II 90 7,4 12,1 humidan 

III 43 9,8 4,3 semiaridan 

IV 79 14,0 5,6 humidan 

V 82 18,5 4,4 semiaridan 

VI 82 22,2 3,7 semiaridan 

VII 20 24,7 0,8 aridan 

VIII 52 24,5 2,1 aridan 

IX 102 21,4 4,6 semiaridan 

X 153 16,1 9,5 humidan 

XI 134 12,4 10,8 humidan 

XII 82 7,8 10,5 humidan 

Izvor: Program razvoja agroindustrijskog kompleksa Zadarske regije; skupina autora, Zadar 1991. godine. 

Tuča 

Tuča je vrlo rijetka pojava: 

- u Benkovcu je bilo u 18 godina 7 dana tuče; 

- u Smilčiću je bilo u 15 godina 5 dana tuče; 

- u Jankolovici je bilo u 19 godina 3 dana tuče. 

Događa se u glavnom zimi. No, iako je rijetka, u poljoprivredi može izazvati štetu na razini 

elementarne nepogode, stoga je potrebno poduzeti sve mjere predostrožnosti i zaštite 

kao da je učestala poput kiše. 

Vjetrovitost 

Vjetrovi su manje zastupljeni nego na obali, a tišina je znatno više. Izraženi su 

kontinentalni vjetrovi (S, SI, I, SZ = 48%). Od svih navedenih najčešći vjetar je S i SI 

pravca, bura i J i JI (šilok, jugo) s različitim efektima u prostoru. Zbog ravnine prostora i 

nedostatka reljefnih prepreka vjetrovi imaju često velike brzine, osobito bura preko 100 

km/h. Šilok ili jugo su najopasniji u proljeće kada mogu izazvati fiziološke suše, koje znaju 

biti i pogubne za poljoprivredne kulture. 

Termoregulacijsko djelovanje maestrala ovdje ne postoji pa su ljetne vrućine jake i 

neugodne. 


10 



OBRAZLOŽENJE 

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg 

područja i ocjena postojećih prostornih planova 

Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja 

Dokumenti prostornog uređenja šireg područja čije su odredbe obvezujuće za ovaj Plan 

su Strategija i Program prostornog uređenja Države, te Prostorni plan Zadarske županije 

(PPZŽ). Navedeni dokumenti prostornog uređenja analiziraju ulogu i značaj gradova i 

naselja te njihov međusobni odnos. 

PPZŽ-om preuzete su obveze iz Strategije i Programa prostornog uređenja Države. 

Zadarska urbana regija obuhvaća obalni prostor između općine Pakoštane na jugu i 

općine Vir na zapadu, te zadire u relativno uski zaobalni pojas omeđen općinama Zemunik 

Donji, Galovac, te nekim naseljima općine Poličnik. To je prostor najuže gravitacije 

regionalnim centrima Zadru i Biogradu na Moru, prostor dnevnih migracija i dobrih 

prometnih veza. Površina tog prostora iznosi 526,63 km 2 sa 118,6 tisuća stanovnika. To je 

oko 15% prostora i oko 56% pučanstva Županije. Na tom je području 1991. godine 

postojalo je 38 naselja. 

U cilju prevladavanja naslijeđenog stanja i niveliranja zatečenih nepovoljnih različitosti 

prostora unutar Zadarske županije u gospodarskom, demografskom, prometnom i 

kulturnom značenju, PPZŽ ističe potrebu ostvarenja gospodarske obnove cjelokupnog 

prostora. 

PPZŽ definira ulogu Zemunika Donjeg kroz administrativni ustroj, položaj u prostoru, 

demografsko stanje i gospodarsku osnovu naselja, te utvrđuje ciljeve i pravce razvoja. 

Prema tome, naselje Zemunik Donji je definirano unutar županijskog prostora kao 

općinsko središte, te kao centar nižeg reda ili lokalno razvojno žarište, koje će sadržavati 

i određene društvene sadržaje. Za veću razinu gospodarskih, društvenih i administrativnih 

usluga, stanovništvo Općine će i dalje gravitirati prema gradovima Zadar, te Biograd na 

moru i Benkovac. 

Afirmacija Zemunika Donjeg kao lokalnog razvojnog središta će se osigurati optimalnim 

iskorištavanjem agrarnih i drugih dobara, težeći prema konačnom cilju formiranja 

uređenog i organiziranog ruralno-agrarnog okoliša uz osiguranje razvoja proizvodnih i 

uslužnih djelatnosti na temelju modernih tehnologija i znanosti, te povoljne geoprometne 

lokacije (koncentracija krupne prometne infrastrukture). 

Ocjena postojećih prostornih planova 

OPP Zadar (1978). 

(Službeni vjesnik općina Benkovac, Biograd n/m, Obrovac i Zadar, broj 14/78, 14/85, 

11/88 i 13/89). 

Prostorni plan bivše općine Zadar je temeljni prostorno-planski dokument, izrađen 

1978. godine i obuhvaća plansko razdoblje do 2000. god. Plan je izrađen u posve 

drugim društveno-gospodarskim odnosima u zemlji i prilikama u svijetu. 

Temeljem planskih postavki OPP-a, gospodarski, socijalni i prostorni razvoj bivše 

općine Zadar (kojoj je pripadalo i područje današnje općine Zemunik Donji) zasniva se 

na prirodno-geografskim i geoprometnim obilježjima općine, na dostignutoj razini 

razvoja gospodarstva, neprivrednih i društvenih djelatnosti, stanovništvu i naseljima, 

kao primarnim razvojnim resursima. OPP Zadar također utvrđuje probleme i 

ograničavajuće čimbenike razvoja, te predlaže mjere za što brži, ravnomjerniji i 

skladniji razvoj cijelog prostora bivše općine, te zaštitu i unapređenje okoliša. Prema 

tome, Planom su utvrđene komparativne prednosti i prioritetni pravci razvoja bivše 

općine. S tim u svezi definirana je namjena površina i način korištenja prostora. 

Građevinska područja su naknadno određena 1984. godine. 

Radi ravnomjernijeg razvoja i boljeg korištenja dobara utvrđeno je pet prostornorazvojnih 

cjelina sa specifičnim koncepcijama razvoja. Sadašnje područje općine 


11 



OBRAZLOŽENJE 

Zemunik Donji pripadalo je ninskoj prostorno-razvojnoj cjelini, a smatralo se okosnicom 

poljoprivrednog razvoja unutra te cjelini. 

OPP Zadra je predvidio određena lokalna razvojna središta prema kojima su gravitirala 

okolna naselja. Današnja općina Zemunik Donji je imao takav status. 

Zaštita i unapređenje prostora i čovjekove okoline jedan je od ciljeva Plana koji je 

trebao postati integralnim dijelom gospodarskog, demografskog i socijalnog razvoja 

bivše općine. 

OPP Zadar je detaljno na kopijama katastarskih podloga definirao granice građevinskih 

područja svih naselja u općini i zona posebne namjene, i utvrdio potrebu izrade 

provedbenih planova. No, kako provedbeni planovi nikada nisu izrađeni, OPP se često 

koristio kao njihova zamjena, što je bilo nedovoljno i na štetu prostora. 

Plansko razdoblje valjanosti Plana je proteklo, a Plan je i dalje na snazi sve do 

donošenja prostornih planova općina koje su nekad sačinjavale bivšu općinu Zadar. 

Izuzevši vojne objekte (prvenstveno baza ratnog zrakoplovstva) i krupnu prometnu 

infrastrukturu (uzletište), ovo se područje nije znatno razvijalo. Nisu se iskoristili niti mogući 

potencijali spomenute vojne i krupne prometne infrastrukture koje su mogle potaknuti razvoj 

uslužnog i trgovačkog sektora (skladišta, trgovina, uslužne djelatnosti i sl.). Ovaj kraj, kao i 

susjedna područja, ostao je uglavnom nerazvijeno ruralno područje. Agrarne mogućnosti 

nisu iskorištene. 

U okviru navedenih okolnosti, većina objekata sagrađenih u razdoblju od OPP Zadra 

sačinjavaju obiteljske kuće. I ako je znatan broj sagrađenih objekata sagrađen 

bespravno, uglavnom se nalaze unutar tada definiranih građevinskih područja naselja. Ta 

područja su bila znatno veća od stvarnih potreba. Ishod predimenzioniranih građevinskih 

područja su raštrkana naselja i nemogućnost formiranja kompaktnih naselja. Donošenjem 

novog Plan, objekti zatečeni izvan građevinskog područja naselja mogu se tretirati kao 

strukture izvan građevinskog područja naselja (čl. 42, Zakon o prostornom uređenju) 

ukoliko ne ugrožavaju zdravlje, prirodu, te ciljeve i smjernice postavljene prostornim 

planovima. 

Ostali dokumenti prostornog uređenja 

Svi ostali dokumenti prostornog uređenja koji su nekada važili na području općine 

Zemunik Donji (regionalni i slični planovi) stavljeni su van snage. 

1.1.4. Ocjena stanja mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na 

demografske i gospodarske podatke i prostorne pokazatelje 

Demografski podaci 

Općina Zemunik Donji sastoji se od tri naselja: Zemunik Donji, Zemunik Gornji i 

Smoković. Sva su naselja sastavljena od više zaseoka. Ukupan broj stanovnika prema 

popisu iz 2001. godine za Općinu iznosio je 1903 stanovnika. 

KRETANJE BROJA STANOVNIKA 1953-2001.GODINE 

Godina popisa stanovništva 

Naselje 

1953 1961 1971 1981 1991 2001 

Smoković 1.113 1.166 1.107 1.015 1.029 50 

Zemunik Donji 2.240 2.472 2.230 2.003 2.318 1.466 

Zemunik Gornji 1.296 1.322 1.198 1.249 1.310 387 

Ukupno 4.649 4.960 4.535 4.267 4.657 1.903 

Izvor: M. Korenčić "Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971" i popis stanovništva 1981 i 1991. Za 

2001 godinu: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 


12 



OBRAZLOŽENJE 

3000 

Kretanje broja stanovnika 

Smoković Zemunik Donji Zemunik Gornji 

2500 

broj stanovnika 

2000 

1500 

1000 

500 

0 

1953 1961 1971 1981 1991 2001 

godine popisa 

DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA 

Dobne skupine 

Naselje 

0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato 

Smoković 4 0,8 19 1,9 26 5,7 1 

Zemunik Donji 357 76,7 760 77,3 348 76,8 1 

Zemunik Gornji 104 22,3 204 20,7 79 17,4 0 

Ukupno 465 24,4 983 51,6 453 23,8 2 

Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb. 2003. 

STRUKTURA OBRAZOVANJA-STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STEČENOJ ŠKOLSKOJ SPREMI 

Školska sprema 

Naselje 

bez osnovna srednja dodiplomski poslijediplomski 

studij 

škole škola škola studij 

nepoznato 

Smoković 9 13 17 3 0 0 

Zemunik Donji 105 266 566 31 0 9 

Zemunik Gornji 43 79 126 8 0 2 

Ukupno 157 358 709 42 0 11 


STRUKTURA DOMAĆINSTAVA 

Naselje 

Prosječna veličina 

Broj domaćinstava 

( broj osoba po domaćinstvu) 

1991. 2001. 1991. 2001. 

Smoković 281 8 3,54 6,2 

Zemunik Donji 486 404 4,71 3,6 

Zemunik Gornji 267 106 4,73 3,6 

Ukupno 1034 518 4,41 3,6 



13 



OBRAZLOŽENJE 

BROJ, POVRŠINA I NASTANJENOST STANOVA 

Stanovi koji se koriste 

Stanovi za stalno stanovanje 

Općina 

povremeno za obavljanje 

broj/m 

naselje 

2 ukupno 

privremeno 

sezonski djelatnosti 

ukupno nastanjeni 

napušteni za odmor 

nenastanjeni 

radovi 

Općina broj 683 654 511 128 15 27 1 1 

Zemunik 

Donji m 2 56 499 54 321 42 672 10 579 1 070 2 038 80 60 

broj 8 8 8 - - - - - 

Smoković 

m 2 272 272 272 - - - - - 

Zemunik broj 517 493 390 90 13 22 1 1 

Donji m 2 44 773 42 890 33 926 7 974 990 1 743 80 60 

Zemunik broj 158 153 113 38 2 5 - - 

Gornji m 2 11 454 11 159 8 474 2 605 80 295 - - 


BROJ I POVRŠINA STANOVA PO STANOVNIKU 

Naselje 

broj stanova 

na jednog stanovnika 

m 2 stambenog prostora 

po stanovniku 

Smoković 6,2 5,4 

Zemunik Donji 2,8 30,5 

Zemunik Gornji 2,4 29,6 

Općina 2,7 29,7 

Obrada: Županijski zavod za prostorno uređenje 

Gospodarski pokazatelji 

Gospodarski razvoj područja općine Zemunik Donji temeljio se pretežito na primarnoj 

poljoprivrednoj proizvodnji. Bivša država nije uložila gotovo nikakve napore kako bi se 

poljoprivredna proizvodnja intenzivirala ili prerada poljoprivrednih dobara pokrenula. Ni 

danas nema znatnih pomaka u tom pravcu. 

Proizvodnja, uslužne i druge gospodarske djelatnosti 

Proizvodna djelatnost na području Općine je vrlo ograničena. Planom se predviđa 

stvaranje poslovno-proizvodnih zona u kojima bi se smjestili opsežniji sadržaji. Manje 

proizvodne i uslužne djelatnosti koje postoje i koje će se pojaviti u budućnosti mogu se 

odvijati unutar građevinskog područja naselja. Time bi se podržao razvoj obiteljskog i 

seoskog gospodarstva i to pretežno u funkciji proizvodnje i prerade poljoprivrednih dobara. 

Planom se predlaže formiranje mješovite zone koja bi se mogla uspostaviti s obzirom na 

koncentraciju krupne prometne infrastrukture na ovome području (autoput, zračna luka, 

blizina željeznice i teretne luke u Gaženici). Ta bi zona u najvećoj mjeri obuhvaćala 

područje općine Sukošan, dok bi manjim dijelom obuhvaćala područja općina Zemunik 

Donji i Galovac. Ta bi zona mogla biti i od međunarodnog značenja, no njezina realizacija 

će ovisiti o procjenama i planovima na Državnoj i Županijskoj razini. 

Rudarstvo 

Trenutno se nalazi jedno eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena "Sječa" na 

sjeveroistoku Općine ukupne površine 5.5ha. Oko tog polja je planirana poslovnoproizvodna 

zona kako bi se potakao razvoj komplementarnih poslovno-proizvodnih 

djelatnosti. Nakon gašenja, sadašnje eksploatacijsko polje bi se prenamijenilo i priključilo 

poslovno-proizvodnoj zoni. 


14 



OBRAZLOŽENJE 

Poljoprivreda 

Od ukupnih 5.459ha poljoprivrednih površina, u Općini se obrađuje svega 2.680ha. 

Prema PPZŽ-u poljoprivredne površine na području Općine ubrajaju se među 

najkvalitetnije poljoprivredne komplekse županije. Najznačajnije grane poljoprivredne 

djelatnosti na ovome području su: 

- Voćarstvo i maslinarstvo: Od voćnih vrsti u Općini su zastupljeni bajam i višnja 

maraska, a vrlo malo ostale voćne vrste (maslina, breskva, trešnja i dr.). Najvažnije 

lokacije za voćarsku proizvodnju su: Miždalo, Banić (Potkosa), Vlačine, Orašine, Gornji 

Zemunik i dr. (k.o. Zemunik), te Vlačine, Reljići i dr. (k.o. Smoković). 

Domovinskim ratom su uzrokovane velike štete u voćarskoj proizvodnji budući da su 

propala mnoga stabla. 

U daljnjem razvoju voćarske proizvodnje prednost treba dati višnji-maraski, bajamu, trešnji i 

maslini. Na polju Piket predviđena je voćarska i vinogradarska rasadničarska proizvodnja u 

sklopu programa FAO. 

Za veći i intenzivniji razvoj voćarske proizvodnje potrebno je razviti sustave za 

navodnjavanje, a u tu svrhu izvršiti istraživanja u podzemlju. Na taj način mogle bi se 

intenzivnije razviti i druge voćne vrste kao breskva i ljetne sorte jabuka. 

Potrebno je izvršiti i dodatne hidromelioracijske zahvate odvodnje. 

- Vinogradarstvo: Pogodne lokacije za vinogradarsku proizvodnju na području općine 

Zemunik Donji su: Velike njive, Mostar-Marušići, dio Rastovca, Drage-Dešpet, Jezerine, 

Jabuke i Močila, Podvornice i Beredine, Pećine-Bunarine, Brdine i dio Smrdeljskog polja 

(oko 20%) i Orašine u k.o. Zemunik, te Zidine-Suhopolje, Drinovače, Paravinje i Raićevci- 

Reljići (oko 15%) u k.o. Smoković. Svi ovi lokaliteti su povoljni za proizvodnju vinskog 

grožđa, a na pojedinim povišenijim predjelima može se proizvesti grožđe za kvalitetna i 

visoko kvalitetna vina. Uvjeti za proizvodnju stolnog grožđa u ovoj općini ne postoje. Na 

lokaciji Piket planira se podizanje loznog rasadnika, koji bi podmirivao potrebe Zadarske 

županije i šire, a na lokaciji Rastovac u površini od 10 do 15ha planira se podizanje 

loznog matičnjaka, dok bi preostala površina bila korištena za podizanje matičnih nasada 

vinograda (vinske sorte) 

- Vinarstvo: Padine brijega koji se proteže od Gradine prema Murvici, zatim prisojni 

položaji u Zemuniku Gornjem kao i vinogradi s južne strane Zemunika Donjeg su dobri po 

tlu i po ekspoziciji za proizvodnju vinskog grožđa. Područje Hrastovca predstavlja 

kompleks za vinogradarstvo. Tradicionalna proizvodnja u malim konobama obično daje 

konzumna vina. Treba uložiti veliki napor u edukaciju o proizvodnji vina, u opremu za 

male podrume. U ratu veliki dio vinograda je nastradao. U tijeku zadnjih nekoliko godina 

obnovljeno je do sto tisuća čokota. Predstoji podizanje vinograda u Hrastovcu i izgradnja 

jedne zajedničke vinarije. 

- Povrćarstvo: Na području Općine proizvodnja povrća je ograničena nedostatkom vode. 

Najpogodnija lokacija za proizvodnju povrtnih kultura je Griblja, koja se za tu namjenu 

može koristiti sa cca 60% površine. Na ostalim lokacijama, radi nedostatka vode za 

navodnjavanje, mogu se uzgajati samo kupusnjače u zimskom razdoblju, te krumpir, 

crveni i bijeli luk. 

- Stočarstvo: Od 2.680ha obradivih površina 40 % čine livade i oranice koje se mogu 

koristiti u smislu intenzivne stočarske proizvodnje. Iako je danas na području općine svega 

oko 1.000 ovaca, postoje potencijali za udvostručavanje ovog broja. S obzirom na postojeće 

oranične površine i livade, postoje i preduvjeti za podizanje više obiteljskih govedarskih farmi 

(do 20 muznih krava). 

Kako bi se poljoprivredne površine maksimalno iskoristile, poželjna bi bila izrada 

odgovarajućih studija kategorizacije poljoprivrednih površina kao i studije razvoja 

poljodjelstva i stočarstva na razini Općine. 


15 



OBRAZLOŽENJE 

Turizam 

Ograničene mogućnosti za razvoj turizma pružaju se u razvitku seoskog turizma. Ovaj 

oblik turizma bi se mogao temeljiti na obnovljenim objektima i starim jezgrama naselja. 

U cjelini, područje Općine omogućava pravi ruralni doživljaj-domaća hrana, razne 

aktivnosti i običaji, a sve na dohvat mora (Grad Zadar i općine Bibinje i Sukošan). 

Promet 

Promet kao podrška gospodarskoj grani i kao samostalna grana gospodarstva, ima 

značajno mjesto u strukturi privrede Općine. Blizina željezničke pruge u općinama 

Galovac, Sukošan i Škabrnja, smještaj zračne luke na području Općine, te prolaženje 

autoputa i brze ceste područjem Općine omogućuju razvoj servisno-skladišnih i 

proizvodnih mogućnosti, te rast stanovništva. 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 

Globalni ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja su: 

- unapređenje kvalitete života 

- očuvanje prirodnih ekosustava, spomeničke i druge baštine 

- ostvarenje skladnog demografskog razvoja 

- osiguranje prostornih pretpostavki za rast i razvoj razvojnih središta 

- maksimalno korištenje prednosti prometnog položaja 

- razvoj tehničke i komunalne infrastrukture 

- razvoj društvene infrastrukture i servisno-uslužnih djelatnosti 

- podizanje standarda javnih usluga 

- repozicioniranje Županije kao turističkog odredišta 

- razvoj agrara, poljoprivrednih dobara i djelatnosti 

- poboljšanje režima zaštite okoliša 

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 

Sukladno ciljevima PPZŽ-a, naselje Zemunik Donji je razvojno središte lokalnog značaja. 

Za veću razinu gospodarskih, društvenih i administrativnih usluga, stanovništvo Općine 

će i dalje gravitirati prema gradu Zadru koji pripada krugu primarnih razvojnih središta 

Države. Utvrđeni cilj moguće je ostvariti: 

- putem uspješnih gospodarskih programa, 

- afirmativnom politikom demografske obnove, 

- osmišljenom politikom protoka kapitala. 

PPZŽ-e ističe potrebu preusmjerenja demografskih tokova u Županiji smanjenjem 

gravitacijske moći Zadra kao jakog imigracijskog centra s čime bi se omogućio ili zadržao 

demografski rast ostalih središta u Županiji. 

Temeljni razvoj infrastrukturnih sustava prema postavkama i ciljevima PPZŽ-a vezan je 

direktno na: 

- prometnu mrežu koja će osigurati efikasno povezivanje općinskog središta s glavnim 

razvojnim žarištima Županije, 

- sigurnost prometa u cjelini, 

- osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode te zaštita istih, 

- planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda, 

- razvoj telekomunikacijskog sustava, 

- razvoj elektroenergetskog sustava, 

- razvoj, odnosno korištenje alternativnih izvora energije, 

- zbrinjavanje otpada. 


16 



OBRAZLOŽENJE 

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 

Ciljevi zaštite i racionalnog korištenja osobito vrijednih resursa su: 

- očuvanje kakvoće rezervi podzemnih voda na čitavom prostoru Općine, te 

iskorištavanje raspoloživih obnovljivih količina na održiv način, 

- očuvanje čitavog prostora zraka od svih negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli 

negativno utjecati na stabilnost atmosfere, 

- zaštita i očuvanje svih kvalitetnih poljoprivrednih površina, uz poticanje ekološki 

poljoprivredne proizvodnje, 

- zaštita i očuvanje postojanosti šumskih ekosustava prirodnom obnovom i održavanje 

njihove stabilnosti i biološke raznolikosti, 

- očuvanje i unapređenje krajobraza i biološke raznolikosti, uz naglasak na zaštitu 

ugroženih i osjetljivih područja/ekosustava. 

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 

Ovaj Plan se temelji na održivom razvoju, to jest, zadovoljavanju ljudskih potreba pri 

čemu se ne ugrožavaju razvojne mogućnosti za buduće generacije. Održivi razvoj 

pretpostavlja dubok i radikalan zaokret u ljudskom ponašanju kako bi se uravnotežili 

dugoročni gospodarski, ekološki i društveni ciljevi. 

Da bi se planiralo i gradilo na održivi način potrebno je upoznati sastavne prirodne i 

antropogene dijelove krajobraza i njihove interakcije, te osigurati funkcioniranje prirodnih 

tokova biljnog i životinjskog svijeta. Stoga je u cilju održivog korištenja prostora nužno obaviti 

sljedeće radnje: 

- vrednovati prostora, 

- definirati njegove posebnosti, 

- usklađivati planirane preobrazbe. 

Naselja su nastala na izvorno prirodnoj podlozi šuma i poljoprivrednih površina. Gradnjom 

se prekidaju prirodni tokovi i narušavaju prirodni procesi u okolišu, te trajno remeti 

uspostavljena dinamika ravnoteža i stvaraju novi odnosi. 

Stoga se Planom nastoji ostvariti zadovoljavajući odnos izgrađenih i neizgrađenih 

površina, te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mreže prirodnih i neizgrađenih 

zelenih površina. Pri tome nije dovoljno samo zadovoljiti količinu nego i uspostaviti 

odgovarajući raspored slobodnih i zelenih površina, te odgovarajuće fizičke veze među 

njima. Uspješno funkcioniranje održivog metabolizma Općinskog područja zahtijeva 

postojanje dovoljnog udjela prirodnih i kultiviranih javnih površina unutar granica Plana. S 

tim ciljem prostor Općine treba planirati i uređivati na način da se: 

- racionalno gospodari pripadajućim prostorom kao potrošivim dobrom, 

- kod svakog zahvata u prostoru štititi okoliš i biološku raznolikost za sadašnje i buduće 

generacije, 

- ožive seoska gospodarstva na osnovama suvremenih proizvodnih i potrošačkih 

trendova, te poticati povećanje zemljišnog posjeda (npr. proizvodnja zdrave hrane, 

seoski turizam, čista proizvodnja, itd.), 

- smanji nenamjensko iskorištavanje poljoprivrednog i drugog vrijednog zemljišta, 

usmjeravajući izgradnju na postojeća građevna zemljišta unutar naselja, 

- saniraju kritična mjesta ugrožavanja okoliša (bespravna gradnja, poljodjelske površine, 

šume, odlagališta otpada, onečišćenje voda, zaštićena baština, zaštićene vrste), 

- infrastrukturno i komunalno uredi prostor, 

- racionalno upotrebljava energija, 

- omogući kvaliteta životnih i radnih uvjeta za cjelokupno stanovništvo. 


17 



OBRAZLOŽENJE 

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 

Temeljni ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja su: 

• definiranje mjera demografskog razvoja, 

• povoljan odabir prostorne i gospodarske strukture, 

• skladan i svrhovit razvoj svih dijelova Općine sukladno prirodnim resursima, 

• poboljšavanje svih oblika komunikacije, 

• zaštita vrijednih krajobraza, 

• zaštita vrijednih prirodnih i kulturnih sadržaja. 

2.2.1. Demografski razvoj 

Ciljevi demografskog razvoja su: 

• raspored stanovništva u prostoru sukladno prirodnim i proizvodnim resursima u pojedinim 

dijelovima Općine, 

• poticaj zadržavanja stanovnika u slabije naseljenim područjima, odnosno poticaj za 

naseljavanjem istih područja na način da se: 

- izgrađuje komunalna i urbana infrastruktura, 

- osiguraju prostorni preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta, 

- ostvaruju dobre prometne veze, 

- osmišljava kvalitetnije korištenje prostora na temelju održivog razvoja. 

Ovaj Plan donosi se za razdoblje od 15 godina, tj. do 2020. godine. Zbog blizine grada 

Zadra, centra Zadarske županije, moguće je da će u tom razdoblju Općina Zemunik Donji 

ponovo doseći broj stanovnika iz 1991. godine, tj. cca. 4700 stanovnika. 

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 

Općina je smještena unutar Zadarske urbane regije temeljem odredbi PPZŽ-a, bez obzira 

što zatečena prirodna osnova općinskog područja pripada Ravnokotarskom prostoru. 

Temeljni cilj PPZŽ-a je osigurati prostorne predispozicije za razvoj svake pojedine 

prostorno-razvojne cjeline, sukladno prirodnim pogodnostima, zatečenom stanju i 

smjernicama razvoja. Stoga je definiranje temeljnih ciljeva prostornog razvoja svake 

pojedine prostorno-razvojne cjeline vezano uz utvrđivanje osnovnih ciljeva daljnjeg 

gospodarskog i prostornog razvoja Općine. 

Ciljevi prostornog razvoja područja Općine unutra Zadarske urbane regije su: 

- razvitak poslovnih, proizvodnih, društvenih i javnih djelatnosti, 

- transformacija tradicionalnih poljoprivrednih domaćinstava u tržišno orijentirane 

proizvođače, 

- kvalitetna organizacija cjelokupnog ciklusa agrarne proizvodnje: primarna proizvodnja, 

prerada, skladištenja, priprema za tržište, marketing, financiranje, i sl. 

Utvrđivanje gospodarske strukture po prostorno-razvojnim cjelinama na području Općine 

ima za cilj: 

- omogućiti brži rast gospodarskih djelatnosti, 

- razvijati proizvodnju u skladu s propisanim ekološkim uvjetima i standardima dajući 

prednost manjim pogonima i modernim tehnologijama, 

- neposredno i intenzivno ulagati u vodoopskrbu i odvodnju, 

- izgraditi prateću komunalnu infrastrukturu. 


18 



OBRAZLOŽENJE 

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 

Razvoj naselja treba osigurati kroz svrhovit i učinkovit razvoj društvene, prometne i 

komunalne infrastrukture. 

Ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su: 

- planiranje mreže školskog obrazovanja, športa i rekreacije, zdravstva i socijalne skrbi, te 

uprave i administracije, 

- planiranje novih oblika djelovanja u domeni kulture: 

- osmišljavanjem multimedijskog informacijskog centra, 

- stimuliranjem niskoprofitabilnih djelatnosti, 

- divulgacijom kulture. 

- planiranje novih oblika djelovanja u domeni zdravstva i socijalne skrbi posebno u 

odnosu na generaciju starije dobi i mladež, 

- približavanje uprave i administracije pučanstvu i gospodarskim subjektima. 

Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: 

- razvijanje cestovne prometne mreže, koja će osigurati efikasno povezivanje glavnih 

razvojnih žarišta sa županijskim centrom, te kvalitetnu vezu s Jadranskom 

autocestom, 

- izgradnja cestovne mreže u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno 

korištenje, 

- osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju, 

- razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža (vodoopskrbne mreže, sustavi odvodnje i 

otpadnih voda, telekomunikacijske mreže, elektroenergetske mreže, sustav 

zbrinjavanja otpada) koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast. 

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i 

kulturno-povijesnih cjelina 

Ciljevi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti su: 

- utvrđivanje vrijednih krajobraznih cjelina i uvjeta za njihovu zaštitu, 

- kontrola i suzbijanje bespravne izgradnje, 

- očuvanje stabilnosti prirodnih šumskih ekosustava, proširenje biološke raznolikosti te 

općekorisne funkcije šuma, 

- provođenje preventivnih mjera u svrhu zaustavljanja degradacije, te usmjeravanja ka 

procesima razvoja šumske vegetacije u više, kvalitetnije stadije, kao što su 

klimatogene šume hrasta medunca, 

- zaštita i očuvanje autentičnih prostora kao dokaz razvoja naselja kroz razna povijesna 

razdoblja, 

- zastupljenost zelenila kao ekološke kategorije, nego i površina pejzažno-zaštitnog, 

rekreativno i vrtno-tehničkog karaktera, 

- realizacija parkovnih površina u novim stambenim zonama zbog lakše dostupnosti i 

boljeg korištenja parkova u skladu s njihovom osnovnom namjenom, 

- razvoj Općine po radijalno koncentričnom prostornom modelu temeljenom na 

graditeljskim i pejzažnim datostima, 

- osiguranje površina za moguća proširenja groblja. 

Svrha zaštite kulturnih dobara: 

- prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima u neokrnjenom i izvornom stanju, 

- stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak i poduzimanje mjera za njihovo redovito 

održavanje 

- sprječavanje svake radnje koja bi izravno ili neizravno promijenila svojstvo, oblik, 

značenje ili izgled, a time i vrijednost 

- osiguranje uvjeta s ciljem zadovoljenja potreba zajednice. 


19 



OBRAZLOŽENJE 

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 

Ciljevi prostornog uređenja naselja su: 

- podizanje standarda javnih usluga, 

- poboljšavanje svih oblika komunikacije, 

- oblikovanje i razvitak novog javnog prostora, 

- osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj društvenih djelatnosti, 

- planiranje mreže objekata predškolskog odgoja, 

- podizanje kvalitete stanovanja, 

- zaštita krajobraznih vrijednosti unutar naselja. 

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 

U cilju racionalnog korištenja i zaštite prostora potrebno je: 

- odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora, 

- predvidjeti gašenje neprimjerenih sadržaja, a prostor sanirati i revitalizirati, 

- poboljšati sve aspekte postojećih već angažiranih prostora, 

- prioritetno ispitati mogućnosti korištenja postojećih koridora pri planiranju trasa velike 

infrastrukture i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa osobito 

poljodjelskih i šumskih. 

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 

Građevinska područja naselja utvrđuju se u odnosu na: 

- postojeći i planirani broj stanovnika, 

- gustoću stanovanja, 

- iskorištenost 

- gustoću izgrađenosti, 

- obilježja naselja, 

- vrijednosti i posebnosti krajobraza, 

- prirodne i kulturno-povijesne cjeline 

Ciljevi utvrđivanja GP-ova su: 

- preispitivanje važećih GP-ova u odnosu na izgrađenost u prostoru, 

- nezaposjedanje novih prostora za izgradnju, 

- redefiniranje granica pojedinih naselja sukladno s novonastalom situacijom i 

potrebama, kao i promjenama nastalim u politici planiranja prostora i zaštite okoliša. 

Osnovni kriteriji određivanja novih granica GP-a su: 

- racionalno i svrhovito korištenje prostora, 

- očuvanje i unapređenje postojećih vrijednosti okoline. 

Širenje GP-a potrebno je izvesti na primjerenoj udaljenosti od koridora magistralnih i 

regionalnih prometnica, težeći zaokruživanju postojećih grupacija, odnosno njihovom 

povezivanju i spajanju ne narušavajući pritom ambijent lokacije. 

Faktori koji utječu na proširenje GP-a naselja su: 

- pozitivni trendovi demografskih kretanja naselja (stvarni ili očekivani), 

- postojeći i planirani sustav centralnih naselja. 

Faktori ograničenja širenja GP-a su: 

I. zatečena prirodna osnova: 

- nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja, 

- tektonski rasjedi, 

- nagibi zemljišta veći od 12%, 

- zemljišta nedovoljne nosivosti, 


20 



OBRAZLOŽENJE 

- zemljišta s visokim podzemnim vodama, 

- plavljenja zemljišta, 

- zone pod utjecajem učestalih i jačih zagađenja. 

II. zatečeni resursi područja: 

- zone poljoprivredne djelatnosti, 

- zone privrednih djelatnosti, 

- infrastrukturni i rezervni koridori, 

- šumsko zemljište, 

- zaštićeni objekti i dijelovi prirode, 

- spomenici kulture i njihove zaštitne zone, 

- zone specijalne izgradnje, 

- zone koje nije moguće ekonomično komunalno opremiti. 

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 

Uređenje naselja u direktnoj je vezi s podizanjem kvalitete življenja. To se prije svega 

odnosi na definiranje i uređenje javnih površina. 

Tijekom vremena intenzivnog i stihijskog rasta naselja degradiran je pojam javnog 

prostora i marginalizirana potreba uređenja svega što nije isključivo u funkciji stanovanja, 

proizvodnje ili usluge, što je rezultiralo degradacijom življenja u naseljima. To vrijedi za 

sve tipove naselja. 

Stoga je cilj trajno oblikovanje i oplemenjivanju, i osmišljavanje javnih prostora koje tvore: 

- pješačke ulice i trgovi, 

- šetnice i okupljališta, 

- parkovi i javno zelenilo, 

- dječja igrališta 

- športske tereni, te biciklističke i druge staze. 

Razvoj naselja i urbano preoblikovanje treba pratiti i adekvatna infrastrukturna 

opremljenost, s ciljem podizanja kvalitete i komunalne opremljenosti naselja. Ciljevi razvitka 

komunalne infrastrukture su: 

- izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže, 

- poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu, 

- osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih 

mikrolokacija, 

- održavanje javnih površina, 

- distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način, tako da u najmanjoj 

mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša, 

- razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni 

gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, 

telekomunikacijski sustav), 

- održavanje čistoće, 

- razvijanje kvalitetnog sustava odlaganja komunalnog otpada, 

- osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti, 

- osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne 

sposobnosti, 

- poduzimanje mjera za očuvanje i zaštitu okoliša. 


21 



OBRAZLOŽENJE 

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i 

gospodarsku strukturu Županije 

Prostor općine Zemunik Donji je sastavni dio šireg razvojnog koridora, koji tvori 

longitudinalni sklop naselja Zadarske urbane regije. Unutarnje povezivanje tog koridora 

treba slijediti principe definirane PPZŽ-om, a u smislu veće iskoristivosti prostora, bolje 

povezanosti, a time i bržeg razvoja cjelokupnog područja. 

Prostor Zadarske urbane regije zahvaća uži priobalni prostor od Paga do Biograda na 

Moru, uključujući otoke Ugljan i Pašman. Taj potez, dužine veće od 70 km, danas je 

urbano najjače eksploatiran prostor s tendencijom budućeg rasta. Imajući to u vidu, važno 

je uspostaviti plansku fleksibilnost koja će omogući održivi razvoj s najmanje negativnih 

posljedica. U tom cilju, potrebno je izraditi prostorne planove, koji trebaju slijediti temeljne 

postavke PPZŽ-a. Grad Zadar, kao ishodišna točka ovog prostora, trebat će 

decentralizirati svoje funkcije na račun jačanja sekundarnih središta: Biograda na Moru, 

Nina i Paga, i drugih lokalnih razvojnih središta, kako bi se uspostavio uravnotežen razvoj 

čitavog prostora. 

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 

Prostorni plan uređenja Općine sadrži u grafičkom dijelu kartografske prikaze u skladu sa 

zakonom i propisima. 

Planirane su sljedeće namjene površina: 

− Građevinska područja naselja, u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim 

funkcijama. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u 

daljnjem tekstu GP). 

− Gospodarska namjena proizvodno-poslovna (IK) 

− Gospodarska namjena poslovno-proizvodna(KI) 

− Gospodarska namjena-površine za iskorištavanje mineralnih sirovina-eksploatacijsko 

polje(E3) 

− Ugostiteljsko-turistička namjena (T): turističko naselje (T2), seoski turizam (T4) 

− Zona posebne namjene (N) 

− Površine infrastrukturnih sustava (IS) 

− Zona zračne luke - Površine infrastrukturnih sustava (IS1) 

− Zona zračne luke-moguće proširenje - Površine infrastrukturnih sustava (IS2) 

− Športsko-rekreacijska- namjena (R) 

− Groblje 

− Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo 

− Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla 

− Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma 

− Šuma posebne namjene – rasadnik (Š3) 

− Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 

− Zaštitno zelenilo 


22 



OBRAZLOŽENJE 

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 

TABLICA 3 

Red. 

broj 

Općina Zemunik Donji Oznaka Ukupno ha % od površine 

općine 

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 

1.1. Građevinska područja ukupno/ 

GP 430,45 

7,8 

izgrađeni dio GP ukupno 

362,7 

6,6 

1.2. Izgrađene strukture izvan GP-a 

243,45 

4,4 

ukupno 

5,5 

0,1 

1.3. Poljoprivredne površine ukupno 

- obradive 

1.4 Šumske površine ukupno 

- gospodarske 

- zaštitne 

- posebne namjene 

1.5. Ostale poljoprivredne 

IK 

E 

H 

KI 

T 

R 

P 

P1 

P2 

P3 

Š 

Š1 

Š2 

Š3 

24,53 

11,03 

0,9 

36,01 

2207,0 

1290,41 

11,58 

0,4 

0,2 

0,01 

0,6 

40,1 

23,5 

0,2 

stan/ha 

4,4 

5,2 

7,8 

346 

77,5 

172,5 

2114,4 

i šumske površine ukupno PŠ 720,85 13,1 2,63 

1.6. Vodne površine ukupno 

V - - - 

- vodotoci 

- jezera 

- akumulacije 

- retencije 

- ribnjaci 

1.7. Ostale površine ukupno N 

IS 

G 

463,63 

49,04 

52,8 

0,8 

1,4 

164,3 

Općina ukupno 5494,22 100 0,34 

Legenda: 

- IK-gospodarska namjena, proizvodno-poslovna, 

- KI-gospodarska namjena, poslovno-proizvodna, 

- E-površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacija građevinskog kamena) 

- T-ugostiteljsko-turistička namjena 

- R-športsko-rekreacijska namjena 

- IS-površine infrastrukturnih sustava 

- N-posebna namjena 

8,4 

0,9 

4,1 

38,8 


23 



OBRAZLOŽENJE 

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 

Geoprometni položaj Općine s obzirom na zračnu luku, željeznicu, autocestu, teretnu i 

trajektnu luku u Gaženici, tvori značajan resurs, koji bi mogao postati temelj izrazitijeg 

gospodarskog razvoja. Na prostoru koje bi pored općine Zemunik Donji obuhvatilo i 

općine Sukošan i Galovac, mogla bi nastati proizvodno-poslovna zona od Državnog i 

šireg značaja. 

Postojeća proizvodna djelatnost na području Općine je vrlo ograničena. Planom se 

predviđa stvaranje lokalnih poslovno-proizvodnih zona u kojima bi se odvijale intenzivnije 

proizvodno-gospodarske djelatnosti. 

Za sve gospodarske zone obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. 

U zonama proizvodno-poslovne namjene (IK) i poslovno-proizvodne (KI) namjene 

moguća je izgradnja skladišta, servisa, ekološki čistih proizvodnih pogona, veletrgovina, 

trgovina, prodajno-izložbenih salona, ostalih sadržaja, zabavnih centara, uz prateće 

usluge kao što su hotelski, motelski i ugostiteljski ili trgovačko-uslužni sadržaji i slično. 

- Zone proizvodno-poslovne namjene su zone u kojima je pretežna djelatnost 

proizvodna. 

Zone proizvodno-poslovne namjene (IK) planiraju se u: 

U Zemuniku Gornjem: 

- uz planirani čvor Zemunik Gornji na Jadranskoj autocesti : 

o Sjever 1 (površine 14,752ha) 


o Jug 1 (površine 14,598ha) 


- na lokalitetu Neviđeno planira se proširenje već postojeće eksploatacije tehničkograđevnog 

kamena površine 5,5ha za dodatnih 14,55ha proizvodno-poslovne namjene 

(ukupna planirana površina 20,05ha) 

u Zemuniku Gornjem uz cestu za Škabrnju na samom istočnom rubu Općine. Površina te 

zone je 7,13ha. 

U Smokoviću: 

- na lokalitetu Gaj (površina 56,148ha) 

- na lokalitetu Podvornica Paravija (površine 16,769ha) 

- Zone poslovno-proizvodne namjene su zone u kojima je pretežna djelatnost poslovna. 

Zone poslovno-proizvodne namjene (KI) planiraju se u: 

U Zemuniku Donjem: 

- šuma posebne namjene-rasadnik na lokalitetu Piket (površina 11,58ha) 

- uz državnu cestu D 502 sjeverno od naselja Zemunik Donji (površine 2,348ha) 

- uz državnu cestu D 502 južno od naselja Zemunik Donji (površine 7,281ha) 

- potencijalna makro poslovno-proizvodna zona na lokalitetu Torine (površine 89,314ha) 


- u naselju (površine 10,373ha) 

- sjeverno od brze ceste (površine 4,529ha) 

- Mali proizvodno-poslovni objekti koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne ugrožavaju 

stanovanje, mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja. To su sadržaji koji su 

dio urbane opreme naselja: trgovine, zanati, servisi, uredi, poslovni prostori, skladišta, 

kao i manji, čisti proizvodni pogoni i radione kao i djelatnosti koje postoje i koje će se 

pojaviti u budućnosti koje podržavaju razvoj obiteljskog i seoskog gospodarstva pretežno u 

funkciji proizvodnje i prerade poljoprivrednih dobara. 

- Zone športsko-rekreacijske namjene planiraju se u Zemuniku Donjem i Zemuniku 

Gornjem. Tu već postoji nogometno igralište. Dozvoljava se izgradnja sportskih terena i 


24 



OBRAZLOŽENJE 

sportskih objekata. Dozvoljava se izgradnja sajmišta za prezentaciju poljoprivrednih, 

stočarskih i drugih proizvoda, kao i za održavanje javnih manifestacija-folklora i sl. Ostali 

uvjeti kao u članku 58. 

Obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. 

• Turističke djelatnosti: 

- Turistički objekti mogu se graditi u zonama predviđenim ovim planom i u okviru 

građevinskih područja naselja. Zone turističke namjene planiraju se: 

- U Zemuniku Donjem na lokalitetu Piket planira se zona turističke, ugostiteljske i sportskorekreacijske 

namjene (površina 9,425ha), 

- U Zemuniku Donjem na lokaciji Podvornica planira se zona za seoski turizam (površina 

1,610ha). 

- Za zone turističke namjene obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a i studije o utjecaju na 

okoliš a za turističke objekte u okviru građevinskih područja naselja ukoliko su većih 

dimenzija potrebno je izraditi studiju smještaja u prostoru. 

• Uz postojeće zakonske odredbe koje reguliraju iskorištavanje mineralnih sirovina, 

treba dodatno voditi brigu o trenutnim i dugoročnim utjecajima eksploatacijskih polja 

na društvene i prirodne strukture ovoga kraja. PPZŽ definira više potencijalnih i 

postojećih lokacija za iskorištavanje mineralnih sirovina. Te su lokacije 

koncentrirane u sjeveroistočnom dijelu Općine i u susjednom naselju Donje Biljane 

(Grad Benkovac). 

• Uz poslovno-proizvodne djelatnosti, glavne grane gospodarstva će biti primarna 

poljoprivredna proizvodnja i prerada. Poljoprivreda će se usmjeravati ka razvoju već 

tradicionalnih oblika agrarne djelatnosti (stočarstvo, vinogradarstvo i sl.) uz 

provođenje potrebnih mjera osuvremenjivanja proizvodnih procesa. 

Općina Zemunik Donji koristit će potencijale regije i svog teritorija na način da se: 

- razviju poslovno-proizvodne zone u kojima bi se otvorila nova radna mjesta, 

- iskorištavaju mineralne sirovine s perspektivom stvaranja novih radnih mjesta, 

kvalitetnije razvija primarna proizvodnja i prerada poljoprivrednih dobara, promet roba i 

usluga, što 

- će preusmjeriti dio stanovništva s primarnih na sekundarne i tercijarne oblike 

djelatnosti stvaranje dohotka i potaknuti specijaliziranu poljoprivrednu proizvodnju 

uglavnom u malim pogonima, 

- potakne formiranje kvalitetnijih poslovno-servisnih sadržaja, 

- razvija seoski i lovački turizam kao komplementarni oblik turističke ponude (uz 

kupališni turizam u susjednim područjima), što će utjecati na očuvanje prirodnog 

krajolika i kulturne baštine. 

Dosadašnji gospodarski razvoj nije u skladu s prirodnim resursi i potencijalima Općine. 

Najvažnije kvalitete na promatranom prostoru su: 

- izuzetno pogodan prometno geografski položaj (koncentracija najvažnijih prometnih 

sustava u Županiji, te neposredno susjedstvo većih urbanih centara), 

- nalazišta mineralnih sirovina, 

- plodno tlo i mogućnost intenzivnog poljodjelstva. 

Zbog predodžbe obilja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta postoji tolerantan odnos 

prema njegovoj prenamjeni u građevinske parcele. Ipak, zbog tendencije zadržavanja 

stanovništva na ovom prostoru, odnosno eventualnog novog naseljavanja, potrebno je 

omogućiti formiranje relativno velikih parcela s kojima se omogućava fleksibilnije 

korištenje prostora. 

U cilju održavanja, odnosno povećavanja broja stanovnika, potrebno je razvijati društvene 

sadržaje, te komunalnu i prometnu infrastrukturu u naseljima. 

• Unutar GP naselja dozvoljava se izgradnja zgrada društvenih djelatnosti uz uvjet 

da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom 

namjenom prostora ili da na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. 


25 



OBRAZLOŽENJE 

Sukladno prethodnom članku, zabranjuje se izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću 

od normi utvrđenih za stambene zone, privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji 

drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. 

Utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti: 

- uprava i administracija: organi općinske uprave, mjesni odbori, te turističke zajednice s 

ispostavama 

- obrazovanje: predškolske ustanove, osnovne i srednja škola 

- kultura: knjižnica, čitaonica, društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni 

sadržaji za koje postoji interes 

- sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim 

aktivnostima, sportske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju 

- zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama 

- socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne, stacionari za cjelogodišnji boravak kao 

dopuna turističke ponude, te drugi sadržaji socijalne skrbi 

- vjerske ustanove 

- groblje. 

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 

Uvjeti i način korištenja prostora Općine određeni su Planom definiranom namjenom 

prostora. Prikladnost prostora za određeni način korištenja, odnosno namjenu, utvrđuje 

se nizom kriterija koji trebaju potvrditi pogodnost određene lokacije ili prostorne cjeline za 

planiranu namjenu. Kriteriji pogodnosti su: 

- prikladnost prirodne osnove, 

- postojanje potrebnih resursa, 

- interes aktivnih sudionika, korisnika prostora, 

- ekonomska opravdanost, 

- mogući štetan utjecaj na ekološku stabilnost uže i šire lokacije, 

- naslijeđeno stanje u prostoru, 

- mogućnost zaštite prostora. 

Vrijednost i prikladnost pojedinog kriterija ovisi o namjeni pojedine prostorne zone, 

odnosno o općim i specifičnim karakteristikama prostora na koje se odnose. Sukladno 

tome, Planom su utvrđeni kriteriji za određivanje svake pojedine prostorne zone, te uvjeti 

korištenja iste. 

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne 

cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturnopovijesne 

cjeline) 

Prirodni resursi, krajobraz i prirodne vrijednosti 

Potrebno je utvrditi krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti ovoga područja, te utvrditi 

modalitete njihove zaštite. To se posebno odnosi na one ugrožene različitim djelovanjima, 

a predstavljaju jedinstvene i vrijedne cjeline. Prvi korak u tom pravcu, i ako ne potpuno 

zadovoljavajući, jest definiranje poljoprivrednih, šumskih i ostalih poljoprivrednih i šumskih 

površina (autohtoni krajobraz). 

U ravničarskom području Općine ističu se naselja koja su uglavnom izgrađena na 

prirodnim uzvisinama. Posebno slikovita je povijesna crkvica "Sv. Katarine" na starom 

groblju u Zemuniku Donjem. 

Gradnju treba ograničavati na definiranim područjima da se ne bi ugrozio ruralni 

krajobraz. 

Potok Kotarka većim dijelom godine opskrbljuje Vransko jezero sa značajnim količinama 

vode i omogućuje nesmetano funkcioniranje njegovog ekosustava, te predstavlja prirodnu 


26 



OBRAZLOŽENJE 

i krajobraznu vrijednost Općine. Kotarka izvire na području Zemunika i teče prema JI do 

ušća u Vransko jezero. U gornjem toku teče samo povremeno jer ljeti uglavnom presuši. 

Srednji tok Kotarke, od izvorišta Jezerca u Sikovu je kanaliziran i predstavlja tzv. Glavni 

kanal melioriranog Vranskog polja. Od izvora Jezerca pa nizvodno Kotarka je stalan 

vodotok. Međutim, nameće se potreba za hidromelioracijskim zahvatima u cilju 

poboljšanja kondicijskog stanja i zaštite potoka i zaštite od izlijevanja na okolna područja. 

Moguće je iskoristiti postojeće prirodne vrijednosti u turističko-rekreativne svrhe. U cilju 

zaštite trebala bi se zabraniti gradnja u pojasu najmanje 50 m udaljenosti od korita 

potoka. Izuzetak bi činili rekreacijski i hidromelioracijski zahvati, objekti vezani za mrijest i 

zaštitu ribljeg fonda i slično. 

Poljoprivredne površine, šume i krš, kao i zaseoci razdvojeni poljima, tvore tipološku matricu 

krajobraza ovog područja. Treba voditi brigu o zaštiti ovih dobara sprečavanjem bespravne 

gradnje, kako zbog krajobrazne tako i zbog gospodarske vrijednosti ovih prostora. 

Zaštita kulturne i graditeljske baštine 

Sva kulturna dobra zaštićena su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, bez 

obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju. Svojstvo kulturnog dobra utvrđuje 

Ministarstvo kulture rješenjem na temelju stručnog vrednovanja. 

Za dobro za koja se pretpostavlja da ima svojstvo kulturnog dobra donosi se privremeno 

rješenje o preventivnoj zaštiti. 

Rješenjem o preventivnoj zaštiti (br. 5/9-87.) zaštićena je: 

- crkva Sv. Katarine na groblju u Zemuniku Donjem-srednjovjekovna jednobrodna 

građevina, obnovljena u 19. st. Crkva je bila posvećena Sv. Jakovu o čemu svjedoči 

natpis u luneti romaničkog portala na južnoj fasadi, koji spominje godinu 1194. i hrvatskougarskog 

kralja Belu III. 

Ovo rješenje je prestalo važiti, te bi trebalo postupak obnoviti, a područje crkve temeljitije 

istražiti i stručno vrednovati. 

Istražiti i stručno vrednovati trebalo bi i: 

- ruševine crkve Sv. Save na groblju u Zemuniku D., te ostatke utvrde u blizini . 

- ruševine crkve Sv. Đurđa u Smokoviću-jednobrodna građevina s polukružnom, u 

prostoru istaknutom, apsidom iz 18. st. Građena od kamena, izvana ožbukana-u ratu 

(1991.-1995.) potpuno uništena. U ziđu crkve pronađeni su ulomci crkvenog 

namještaja s motivom pletera, što upućuje na mogućnost da je sagrađena na mjestu 

starije građevine. 

Vrednovati treba novosagrađene sakralne objekte: 

- župnu crkvu Kraljice Mira u Zemuniku D., (iz 1990. god.)-u ratu oštećena, a nakon rata 

obnovljena 

- župnu crkvu Sv. Josipa u Zemuniku G. 

- Posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske arhitekture (kao npr. Marušići, 

Bubići, ...) znatne ambijentalne vrijednosti, koja je ugrožena novijom građevinskom 

djelatnošću. 


27 



OBRAZLOŽENJE 

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, zračne luke, javne 

telekomunikacije) 

Cestovni promet 

Na osnovu Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i 

lokalne ceste (NN 79/99, 111/00, 98/01), na području Općine glavnu cestovnu mrežu čine 

prometnice sljedećih kategorija: 

Državna cesta-postojeće: 

- D 502: Zadar (D8)-Zemunik-Smilčić-Karina (D 27) 

županijske ceste-postojeće: 

- Ž 6011: Nin-(Ž6004)-Murvica-Zemunik Donji (D502) 

- Ž 6021: Ž 6014-Zemunik Gornji-Škabrnja-Zapužane-Miranje (Ž6064) 

- Ž 6040: Zemunik (D502)-Sukošan (D8) 

- Ž 6043: Zemunik Donji (D502)-Donje Biljane(D56) 

lokalne ceste-postojeće: 

- L 63065: Potkosa (Ž 6021 )-Goleš-D 502 

- L 63112: Zemunik Donji-Ž6044 

Glavni razvojno vezni pravac za povezivanje općine Zemunik sa Zadrom i šire za 

Obrovac je državna spojna cesta D502. Državna cesta D502 ima vrlo dobre horizontalne i 

vertikalne elemente, osim djelomičnih ograničenja u blizini poletno-sletnih staza, a njom 

se odvija dosta intenzivan promet s različitom strukturom vozila (od automobila, 

autobusa, teretnih vozila do traktora). Sva križanja i odvojci s ove ceste su u nivou s 

regulacijom prometa, prometnim znakovima i horizontalnom signalizacijom. Prilično je 

opasan dio ceste od Tromilje prema Smilčiću zbog velike dužine pravca i mogućnosti 

većih brzina što često dovodi do prometnih nezgoda. 

Središte općine Zemunik Donji dobro je povezano s ostalim dijelovima općine, 

Zemunikom Gornjim, državnom cestom D502, te županijskim-Ž6021 i Ž6042 i lokalnim 

cestama L63065, a sa Smokovićem županijskom cestom Ž6011. U samom središtu 

općine Zemunik i naselja Gornji Zemunik i Smoković postojeća cestovna mreža nije 

pogodna za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa (minimalni poprečni profili, nepovoljni 

tehnički elementi, djelomično neasfaltirano i dr.). Stanje nekategoriziranih prometnica još 

je lošije. Mjesna ulična mreža je minimalnih širina i gabarita s nepovoljnim tehničkim 

elementima, a što je uvjetovano postojećom izgrađenosti naselja te imovinsko-pravnim 

odnosima na samom terenu. 

Središte općine Zemunik povezano je lokalnim i međugradskim autobusnim vezama sa 

Zadrom (4 puta dnevno) i ostalim mjestima Općine. U naseljima ne postoje autobusni 

kolodvori, a promet se vrši putem autobusnih stajališta duž prometnica. 

Planom višeg reda definiran je osnovni sustav najvažnijih cestovnih pravaca, te tako 

rubnim sjeveroistočnim dijelom Općine prolazi Jadranska autocesta s čvorom Zadar 2. 

Područjem Općine također prolazi brza cesta od državne ceste D-8 kod Luke Gaženice u 

Zadru do autoceste Zagreb-Split (čvor Zadar 2), koja je glavna priključna cesta grada 

Zadra na Jadransku autocestu u čvoru Zadar 2. Izgradnja brze ceste ostvarit će se 

temeljem dokumentacije koja je u toku izrade-izrađena je studija utjecaja na okoliš. 

Priključenje Općine na Jadransku autocestu ostvarit će se spojem na brzu cestu 

državnom cestom D502. 

Uz postojeću kategoriziranu cestovnu mrežu Planom se predviđaju nove ceste: 

- nove spojne ceste brze ceste sa državnom cestom D 502 te županijskom cestom Ž 

6040 

- Dinići -Senj 

- Mostar Zemunički 

Širine planiranih koridora su 30 m. 

Postojeća cestovna mreža mora se modernizirati, što traži redovno održavanje kolničke 

konstrukcije i poboljšanje sigurnosti prometa postavljanjem odgovarajuće prometne 

signalizacije i realizacijom boljih tehničkih elemenata. Unutar svakog naselja moraju se 


28 



OBRAZLOŽENJE 

proširiti koridori i cestovne mreže te izvršiti odgovarajuća regulacija prometa u cilju 

ostvarenja bolje protočnosti vozila. Za sigurniji pješački promet moraju se izgraditi 

odgovarajući nogostupi. 

Ostale nekategorizirane ceste također je potrebno urediti. 

Potrebno je povećati broj, te učestalost polaska lokalnih autobusnih veza sa županijskim 

centrom te ostalim naseljima, te urediti i izgraditi tehnički ispravna autobusna ugibalište te 

okretišta autobusa. 

Željeznički promet 

Područje općine nema željezničkih pruga, osim što neposredno 600 m jugoistočno od 

granice općine prolazi magistralna pomoćna pruga Knin-Zadar sa željezničkom postajom 

u naselju Galovac. 

Zračni promet 

Na prostoru općine postoji zračna luka za civilni i vojni promet sa dvije poletno-sletne 

staze. Izvan ljetnog perioda postoje dvije linije dnevno za Zadar-Zagreb i Zadar-Pula- 

Zagreb. Ljeti se broj linija i broj putnika povećava. Zračna luka Zadar ima karakter 

sekundarne zrakoplovne luke za međunarodni i unutarnji javni promet. Udaljenost do 

Zagreba zračnim putem iznosi 170 km a putuje se 45 min, dok se na liniji od Pule do 

Zagreba putuje nešto duža, 50 min, a udaljenost do Zagreba preko Pule zračnim putem 

iznosi 300 km. Na obje linije prometuju tipovi zrakoplova ATR-42. 

S obzirom na budući razvitak turističkih kapaciteta kao i atraktivnost cjelokupne Zadarske 

županije, i njenog što boljeg gospodarstvenog povezivanja s ostalim dijelovima Republike 

i šire, bit će neophodno povećati broj letova, veličinu zrakoplova, kao i broj putnika na 

linijama prema Zagrebu, Puli i šire. U tu svrhu planira se uređenje poletno sletnih staza, 

te zone za produženje postojeće vojne i civilne piste u sjeveroistočnom, odnosno 

jugoistočnom smjeru u dužini od 500m za vojnu pistu, te 1.000 m za civilnu pistu. Za 

sigurno odvijanje zračnog prometa predviđene su u Planu zaštitne zone u kojima se 

izgradnja određuje temeljem posebnih uvjeta građenja izdanim od Ministarstva pomorstva 

prometa i veza. 

Telekomunikacijski i poštanski sustav 

Preko RSS digitalne komutacije sjedište općine Zemunik Donji vezano je na glavni 

komutacijski centar u Zadru putem postojećih magistralnih svjetlovodnih kabelskih 

sustava, te koaksijalnog kabela. U okviru same telefonske centrale postoji mjesna TK 

mreža koja omogućuje instaliranje telefonskih priključaka na razini općine. Uz postojeći 

koaksijalni kabel položen uz državnu cestu D502 planira se izgradnja novog 

svjetlovodnog kabela do postojeće lokalne komutacije u Zemuniku Donjem. U Zemuniku 

Gornjem planira se izgradnja mjesne mreže koja će se vezati na digitalnu komutaciju u 

Škabrnji. Uz sjevernu stranu autoceste Zadar-Šibenik-Split planira se izgradnja 

svjetlovodnog magistralnog kabela u funkciji iste. 

Planirane građevinske zone vezat će se na postojeću mrežu. 

Uz telefonsku centralu postoji i poštanski ured u naselju Zemuniku Donjem gdje se pošta 

sakuplja, razrađuje, sređuje i šalje u glavni poštanski centar županije-Zadar. 

3.5.2. Energetski sustav 

Elektroopskrba općine Zemunik Donji rješavana je u sklopu elektro-energetskog sustava 

Zadarske županije. Kada je riječ o elektro-energetskom sustavu nova administrativna 

podjela samo je formalne prirode, budući da se napajanje električnom energijom rješava 

u okviru jedinstvenog rješenja elektroopskrbe na razini županije. Vanjskim rubnim 

sjevernim dijelom Općine kod "Kalapaćeve kose" prolazi visokonaponski dalekovod 110 

kV Obrovac-Nin-Zadar. S obzirom na jedinstvenost elektroopskrbnog sustava županije 

područje Općine napaja se iz glavnog sustava i dalekovoda 110 kV županije, odnosno 

putem trafostanica TS 35/10/0,4 kV u Zadru i TS 110/10 kV u Benkovcu i mreže 

dalekovoda 10 kV. Potrošnja električne energije kreće se oko 700 kWh po stanovniku što 


29 



OBRAZLOŽENJE 

je daleko manje u odnosu na prosječnu potrošnju po stanovniku županije koja iznosi 1800 

kWh. 

Uz postojeći 110 kV dalekovod na razini elektro–energetskog sustava Hrvatske planiran 

je 400 kV dalekovod koji tangira Općinu. 

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i 

voda, melioracijska odvodnja) 

Vodoopskrba 

Vodoopskrba Općine riješena je djelomično, za naselje Zemunik Donji, direktnim 

priključkom cjevovoda na Regionalni vodovod. Za zalijevanje poljoprivrednih kultura 

koristi se voda iz bunara kojih na ovom području ima dosta. 

Veliki dio Općine nalazi se u zonama sanitarne zaštite izvora vode za piće slivnog 

područja Bokanjac-Poličnik. 

Voda je osnovni izvor života i ograničeno prirodno dobro, stoga zahtjeva posebnu brigu i 

osmišljeno gospodarenje, jer je jedan od nužnih preduvjeta za skladan društveni i 

gospodarski razvoj svakog prostora. 

Vodoopskrba Općine mora se sagledati u sklopu znatno šireg područja, i rješavat će se s 

tzv. "Istočnog ogranka" regionalnog vodovoda. Glavni objekti tog ogranka su crpna stanica 

"Grgurica", tlačni cjevovod do vodospreme "Kašić", vodosprema "Kašić", cjevovod od 

vodospreme "Kašić" do vodospreme "Zemunik Gornji" iz koje se snabdijeva vodom dio 

naselja Zemunik Gornji, dio naselja Murvica, Smoković, Zemunik Donji, Škabrnja, Prkos i 

Galovac. Projektna dokumentacija za rješenje vodoopskrbe izrađena je od strane 

Geoprojekta-Split (1986 g.) te IPZ-Zagreb (1986 g.). 

Za određivanje potrebe vode prihvaćaju se slijedeće potrošnje: 

- stanovnici u naselju q sp = 200 l/dan 

- krupna stoka q sp = 80 l/dan 

- sitna stoka q sp = 10 l/dan 

- broj stanovnika Q = 4.657-popis 1991.; 1.466-popis 2001. 

- planirani broj stanovnika Q = 4.657 

- specifična potrošnja stanovnika q sp = 10,78 l/sec 

- maksimalna dnevna potrošnja q maxdn = 16,17L/sec 

- maksimalna satna potrošnja q maxsat = 32,34L/sec 

Ovoj količini potrošnje stanovništva treba dodati potrošnju stoke, potrošnju za zalijevanje 

okućnica, te potrebne količine za gašenje požara koje za naselje do 5.000 stanovnika 

iznose 10 l/sec. 

Za zalijevanje poljoprivrednih površina treba koristiti vodu iz postojećih bunara koje u tu 

svrhu valja urediti. 

Odvodnja otpadnih voda 

Nijedno od naselja Općine nema riješenu odvodnju otpadnih voda preko javne 

kanalizacijske mreže. Gotovo svaki stambeni i gospodarski objekt rješava pitanje 

sakupljanja i dispozicije svojih otpadnih voda zasebno preko pojedinačnih septičkih jama, 

uglavnom vodopropusnog dna, pa se otpadne tvari neposredno procjeđuju u podzemlje. 

Oborinske krovne vode i vode s prometnih površina također se upuštaju neposredno u 

tlo. Posebna opasnost za podzemne vode i lokalna izvorišta koja se koriste za 

vodoopskrbu je prelijevanje i dispozicija mulja iz septičkih jama, što se u pojedinim 

slučajevima vrši razlijevanjem po terenu. 

S obzirom na gore navedenog, u cilju daljnjeg razvitka naselja, odnosno njegovog 

normalnog funkcioniranja biti će neophodno prići rješavanju problema odvođenja 

otpadnih i oborinskih voda na području cijele Općine. 

Realizacijom modernih sustava odvodnje osigurati će se ekološka ravnoteža ovog 

osjetljivog prostora. Prema namjeni površina osim zona naselja najveći dio površina 

odnosi se na poljoprivredno zemljište. U svezi s tim mora se računati sa slijedećim 

kategorijama korisnika bitnim za definiranje ukupne količine otpadne vode i stupnju 

zagađenosti: stalno stanovništvo, zaposleni u javnim i gospodarskim objektima, a 


30 



OBRAZLOŽENJE 

posebno poljoprivredni korisnici vode. S obzirom na topografiju terena, te stanja razine 

podzemnih voda potrebno je stalno provoditi zaštitu voda. 

Prilikom definiranja sustava rješavanja otpadnih voda, za svaki pojedini zahvat, valja se 

pridržavati "Smjernica Savjeta europske unije" i "Prijedloga nacrta normi iz oblasti zaštite 

voda RH", kao temeljnih dokumenata koji na dugoročan način definiraju problematiku 

zaštite od onečišćenja uzrokovanim nekontroliranim ispuštanjima otpadnih voda u okoliš. 

Pored toga potrebno je respektirati Zakone, pravilnike i norme RH: Državni plan za zaštitu 

voda (NN 8/99), Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98), Uredba o opasnim tvarima u 

vodama (NN 77/98), Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih 

tvari u otpadnim vodama (NN 40/99 i 06/01). U izradi je i Studija zaštite voda koja će 

definirati položaj uređaja za pročišćavanje te načine odvodnje, nakon koje bi trebalo 

izraditi idejna rješenja odvodnje otpadnih voda. 

Pročišćavanje otpadnih voda, razvojem tehnologije, postaje sve rafiniranije i već se 

obavlja tako da se više ne dobiva otpadni proizvod, već vrijedna sirovina kojom se mogu 

rješavati problemi nedostatka vode. Iz toga razloga za naselja na kopnu moraju se 

razmotriti varijante mogućnosti korištenja otpadnih voda, prethodno obrađenih na 

klasičan način ili preko gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje, u poljoprivredne 

svrhe, za navodnjavanje pojedinih poljoprivrednih kultura. To zahtijeva prethodnu pažljivu 

analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih troškova i 

troškova održavanja. Poželjno je da, eventualno odabrani, gotovi tipski uređaji za 

biološko pročišćavanje otpadnih voda budu što jednostavniji za izvedbu i održavanje, sa 

što povoljnijim tehničkim, ekološkim i ekonomskim pokazateljima. 

Samo osmišljenim i sustavnim pristupom u svezi planiranja i izgradnje potrebnih sustava 

odvodnje može se provesti kvalitetna zaštita. 

Općenite smjernice za efikasno rješavanje zaštite voda od zagađivanja su: 

- odabir primjerene tehnologije pročišćavanja svih otpadnih voda, kojom će se iste 

pročistiti potpuno ili samo djelomično, ovisno o karakteristikama i zahtjevima 

prijamnika u kojeg se ispuštaju, 

- izbor mjesta ispusta mora se odabrati ovisno o ekološkoj vrijednosti sredine i 

hidrografskim karakteristikama prijamnika, 

- odabrani sustav pročišćavanja mora omogućavati nadogradnju pojedinih etapa 

pročišćavanja, 

- izrada primjerenih koncepcijskih rješenja odvodnje i dispozicije otpadnih voda, 

- etapna realizacija projekta budućeg sustava odvodnje prema planiranom razvoju 

naselja, odnosno financijskim mogućnostima investitora, 

- odvodnju, pročišćavanje i dispoziciju otpadnih voda obavezno riješiti u skladu sa 

smjernicama i preporukama EU, 

- odlaganje mulja detaljno analizirati, a konačnu odluku o rješenju donijeti nakon svestranog 

ispitivanja kvalitete efluenta i učinka dispozicije na okoliš, priobalno more, odnosno 

vodotoke. 

- u javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati vode koje sadrže agresivne i štetne tvari u 

koncentracijama većim od dopuštenih propisima, a industrijski i drugi pogoni moraju 

predtretmanima pročistiti otpadne vode. 

- na većim asfaltiranim površinama odvodnju otpadnih voda riješiti preko separatora 

masti i ulja, neutralizatora i dr. 

Do konačne izgradnje sustava odvodnje za pojedine dijelove Općine potrebno je otpadne 

vode sakupljati u vodonepropusnim individualnim septičkim jamama-taložnicama s 

planiranim preljevom za vezu na buduću uličnu kanalizaciju, tj. primjenom suvremenih 

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. 

Uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja 

Područjem Općine proteže se topografska razvodnica dvaju najznačajnijih površinskih 

tokova Zadarskog zaleđa, vodotoka Kotarke i Miljašić jaruge. 

Tok Kotarke se formira južno od ceste Zemunik-Benkovac (nedaleko od Tromilje), te 

protječe u smjeru sjever-jug kroz Galovačku visoravan, dolinu Raštana, Vransko polje i 

utječe u Vransko jezero. U gornjem dijelu toka, na području općine Zemunik, Kotarka 

prolazi kroz plodne ravničarske predjele dvaju polja, Piket i Rastovac. Stoga su padovi dna 

korita na tom dijelu vrlo mali, odnosno, tok je uglavnom miran i nema izražene erozije u 



31


OBRAZLOŽENJE 

koritu. Vodni režim je kao i na ostalim, nizvodnim, dijelovima okarakteriziran izraženim 

oscilacijama protoka, te kratkim vremenom propagacije velikih vodnih valova koji se javljaju 

u kišnim mjesecima, a za vrijeme sušnog godišnjeg perioda korito u potpunosti presuši. 

Ukupna dužina toka je oko 26 km, a površina sliva je oko 85 km 2 . Sliv je uglavnom 

prekriven zemljom crvenicom, glinovitim materijalom, te konglomeratima, a s jugozapadne i 

sjeveroistočne strane omeđen je vapnenačkim stijenama. 

Na području Općine postoji još nekoliko manjih vodotoka i kanala, pritoka Kotarke. Nešto 

značajniji od njih su desni pritok koji dolazi iz pravca Smrdelja, te lijevi koji nastaje južno 

od ceste Zemunik-Benkovac i utječe u središnji odvodni kanal polja Rastovac. 

Sjeverni dio Općine pripada slivu Miljašić jaruge, odnosno slivu njene lijeve pritoke 

Ražanačke jaruge. Na tom području nema posebno značajnih vodnih tokova a 

najizraženiji je bujični vodotok Rustina dražica koji je svojevrstan nastavak Ražanačke 

jaruge. 

Na području Općine nalaze se polja Rastovac i Piket. 

Polje Rastovac smješteno je jugoistočno od mjesta Zemunik Donji, te predstavlja najniže 

dijelove gornjeg sliva vodotoka Kotarke koja omeđuje zapadni rub polja u dužini od oko jedan 

kilometar, te predstavlja glavni recipijent polja. Ukupna površina polja Rastovac je oko 250ha, 

a za najniže područje od 100ha izgrađen je sustav površinske melioracijske odvodnje. Za taj 

dio polja izvedena je osnovna i detaljna kanalska mreža. Središnjim dijelom polja, od bunara 

"Marjanovac" do melioracijskog vodotoka Kotarke, prolazi glavni odvodni kanal duljine 1.980 

metara. Južni dio polja se štiti od vanjskih voda zahvaljujući južnom odvodnom kanalu duljine 

1.500 metara. Organizirane poljoprivredne proizvodnje danas nema, već se polje obrađuje 

manjim dijelom od strane obiteljskih gospodarstava. 

Polje Piket smješteno je južno od ceste Zemunik-Benkovac. Meliorirana površina je oko 

60ha i na njoj je izgrađen sustav površinske melioracijske odvodnje. Glavni recipijent 

polja je vodotok Kotarka koja je u tu svrhu i regulirana u dužini kojom prolazi kroz polje. 

Osim voda s polja, kanalskom mrežom se provode i vode sa sjeverne strane spomenute 

prometnice koje u kanalima završavaju kroz postojeće cestovne propuste. 

Danas veći dio polja koriste Hrvatske šume i u tijeku je gradnja rasadnika u sklopu koje 

se vrši rekonstrukcija i izmještanja detaljne kanalske mreže. 

3.6. Postupanje s otpadom 

Postupanje s komunalnim otpadom 

Komunalni otpad je otpad iz kućanstva te otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i 

otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim 

djelatnostima. 

Prema Zakona o otpadu (NN. br. 178/04), Općina, odnosno grad ili više jedinica lokalne 

samouprave sporazumno osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim 

otpadom. 

Kako Općina nije u mogućnosti sama organizirati zbrinjavanje otpada, ona je to povjerila 

komunalnom poduzeću "Čistoća", koje odvozi i odlaže komunalni otpad na deponiju 

Grada Zadra. No, na području Općine Zemunik Donji postoje "divlja" odlagališta, gdje se 

otpad (građevinski, tehnički i dr.) odlaže bez ikakve kontrole i čiji broj nije utvrđen. Ta 

odlagališta zdravstveno, ekološki i estetski opterećuju okoliš. 

Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Općine je izgradnja cjelovitog sustava 

postupanja s otpadom na osnovu izrađene Studije o postupanju s otpadom za područje 

Zadarske županije. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom 

koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom "IVO", kojem su glavni prioriteti: 

1. Izbjegavanje nastanka otpada (edukacijom, smanjenjem otpada, čišćom 

proizvodnjom i sl.) 

2. Vrednovanje neizbježnog otpada: 

- odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada 

- biološka obrada odvojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) 

3. Odlaganje ostatnog otpada: 

- sanacija postojećih neuređenih odlagališta 


32 



OBRAZLOŽENJE 

- izgradnja transfer postaja 

- donošenje konačne odluke na osnovi izrađene Studije o postupanju otpadom za 

područje Zadarske županije, prema propisima EU 

- odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari. 

Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom 

Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, 

ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od 

komunalnog otpada. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži 

ili sadrži malo tvari koje podliježu fizičkoj, kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne 

ugrožavaju okoliš. 

Građevinski otpad predstavlja veći problem zbog količine i selekcioniranja, budući da se 

odlaže neorganizirano na mnogim mjestima, a problem je tim veći što taj otpad zbog 

svojeg volumena i fizikalnih svojstava trajno mijenja prostor na koji je odložen. Vrlo malo 

ili gotovo nikakvo je njegovo iskorištavanje u smislu izgradnje podloga za putove, raznih 

objekata ili ostale infrastrukture. Ovim Planom se predlaže njegovo korištenje u navedene 

svrhe. 

Otpad iz poljoprivrednih djelatnosti uglavnom završava na poljima gdje se biološki razgradi 

kao ostatak žetve ili stajsko gnojivo. Veći problem bi se stvorio otpadom od mogućih farmi i 

klaonica koji bi se trebao organizirano odvoziti, i ako postoje primjeri u drugim općinama 

gdje se takav otpad odlaže ili zakopava u zemlju. Ovdje nije riječ o opasnom otpadu sve 

dok nema zaraznih bolesti i infekcija. Rješavanje ovog problema je u nadležnosti lokalne 

samouprave i komunalnih redara. 

U skladu sa Zakonom o otpadu (NN. br. 178/04), županije osiguravaju provođenje mjera 

postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom, pri čemu više županija mogu 

sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. 

Postupanje s opasnim otpadom 

Opasan otpad je utvrđen dodacima I, II, i III Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru 

prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN Međunarodni ugovori, 

br. 3/94). Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, 

zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, 

mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom 

reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni i/ili tehnološki otpad svrstava se u 

opasan otpad ako sadrži tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. 

Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom 

utvrđenih Strategijom zaštite okoliša. 

Na području Zadarske županije, komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada 

sakuplja se i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta 

bez ikakve kontrole. Stoga je potrebno, na osnovu Programa i Strategije prostornog 

uređenja Republike Hrvatske, uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada. 

Na području Općine nije predviđeno uspostavljanje građevine za skladištenje i 

obrađivanje opasnog otpada. 

Proizvođač opasnog otpada je dužan skladištiti opasni tehnološki otpad na propisan način 

do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o 

čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske. 

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 

Tlo 

Zagađenje tla i nepovoljan utjecaj na njegovu strukturu, odnosno njegova degradacija, 

može nastati na različite načine i različitim intenzitetom. Uzroci mogu biti mehanički, 

biološki i kemijski, a često je vrlo teško odrediti precizne granice završetka jednog 

utjecaja od početka drugog jer često djeluju sinergistički. Kao primjeri mogu poslužiti 

otpadne vode (komunalne, poljoprivredne, stočne farme), erozija tla, oštećenja tla teškom 

mehanizacijom i plodored (izmjena kultura) kao biološki uzrok. Otpadne vode iz 



33


OBRAZLOŽENJE 

poljoprivrede, a posebno one iz stočnih farmi i staja sadrže organske materije poput 

dušika, fosfora, sumpora, kalija, kalcija, željeza i drugih elemenata. 

Do onečišćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti, gdje osobito veliku ulogu imaju 

divlja i neuređena odlagališta otpada. 

Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu također uzrokuje velika onečišćenja tla, 

koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo vremena kontaminirana. 

Tijekom Domovinskog rata znatan dio Općine bio je okupiran. Crte razdvajanja su bile 

krivudave. Znatne površine još uvijek su zagađene minama. Manje površine i sumnjivi 

objekti su razminirani, ali ostatak će se razminirati prema posebnim programima za 

razminiranje kada sredstva budu osigurana. 

Racionalnim korištenjem građevinskog prostora uz ograničenja u korištenju neizgrađenih 

površina Općine, a posebno uređenjem javnih zelenih i zaštitnih površina, sačuvat će se 

tlo, a time i biološka raznolikost, krajobrazne vrijednosti, te ukupna kvaliteta okoliša. 

Neodgovarajućim korištenjem šuma, njihovom sječom i uništavanjem (požari), dolazi do 

štetnih pojava kao što su erozija i klizanja tla. 

Ozbiljan problem je nepostojanje sustavnoga nadzora tla, kako bi se dobile informacije o 

stanju tala na području Općine i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo, te 

informacije o mogućim procesima oštećenja i onečišćenja tala. 

Zrak 

Stanje zraka nekog područja određeno je katastrom emisije, koje obuhvaća spisak svih 

izvora zagađivanja tog dijela s podacima o geografskom položaju, vrsti izvora, vrsti i 

obliku nečistoća, njihovoj količini i koncentraciji, te načinu, trajanju i učestalosti emisije. 

Donošenjem Programa zaštite zraka za Zadarsku županiju trebalo bi proširiti mrežu 

kontinuiranog praćenja kakvoće zraka na čitavu Županiju, a time i na područje općine 

Zemunik Donji (posebno u pogledu glavnih prometnica i kamenoloma). 

Ne očekuje se znatan negativni utjecaj na kakvoću zraka na širem području Općine 

slijedom gospodarskih aktivnosti. Kamenolomi koji bi se mogli pojaviti u istočnim 

dijelovima Općine, te kamenolomi na području susjednih općina, morali bi zadovoljiti 

stroge uvijete u postupku ishođenja potrebnih dozvola za rad. 

Cestovni promet bi mogao uzrokovati najveću prijetnju kvaliteti zraka, posebno za 

dijelove naselja koji se nalaze neposredno uz glavne cestovne prometnice. Oblikovanjem 

sustava prometa, djelomičnom orijentacijom na javni prijevoz (putem čestih i kvalitetnih 

autobusnih linija) i bezolovna goriva, te konstrukcijom zaobilaznica, smanjit će se štetni 

utjecaji na čistoću zraka. 

Zaštita zraka može se osigurati i sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica. 

Najznačajniji zagađivači na ovom području su pesticidi. Prskanjem pesticidima se stvaraju 

aerosoli, što kod ljudi izaziva trovanje dišnih organa, pa bi njihovu upotrebu trebalo 

izbjegavati. 

Vode 

Podzemlje je glavni prijemnik kućnih i gospodarskih otpadnih voda putem "crnih jama". 

Ove zagađene vode dopiru do podzemnih voda, koje treba štiti jer su rezerve i izvor pitke 

vode. 

Potencijalni izvori onečišćenja su: 

- brojni manji onečišćivači (poljoprivredne djelatnosti, farme, servisi, divlja odlagališta 

otpada, septičke jame s propusnim dnom-"crne jame", izljevi fekalija, kotlovnice itd.), 

- otpad koji se baca po šumskim i poljoprivrednim površinama, 

- nekontrolirano odlaganje uglavnom građevinskog otpada na divljem odlagalištu. 

I ako su bunari na području Općine u većoj mjeri uređeni, postoje devastirani i zapuštani 

bunari i to u prvom redu zbog posljedica rata (minirana područja). Voda u njima je 

higijenski loša i neispravna. Bunare je potrebno revitalizirati, odnosno očistiti i područje 

oko njih na propisan način osigurati. 

Kako bi se spriječila veća onečišćenja bit će potrebno: 

- izgraditi sustav za skupljanje i biološku obradu otpadnih i fekalnih voda, 

- organizirati nadzor i atest septičkih jama, 

- organizirati prihvat i obradu sakupljenog otpada, 


34 



OBRAZLOŽENJE 

- postupno smanjivati i izbaciti upotrebu štetnih agrotehničkih sredstava, s obzirom da je 

utjecaj takvih onečišćenja dugotrajan radi sporog prijenosa i disperzije onečišćenja u 

vodonosniku, 

- sanirati postojeće divlje odlagalište građevinskog otpada, 

- obnoviti i staviti u funkciju sve bunare na čitavom području Općine 

- utvrditi nulto stanje voda na području Općine i donijeti mjere zaštite u sklopu 

Županijskog plana za zaštitu voda. 

Buka 

Svaki neželjeni zvuk nazivamo bukom. Sa komunalno-higijenskog i zdravstvenog 

gledišta, buka utječe negativno na normalan život i rad ljudi, također negativno djeluje i 

na zdravlje čovjeka. 

Buka i vibracije imaju nepovoljan premda često teško primjetljiv ili prikriven utjecaj na 

okoliš. U vezi s time, bučne djelatnosti bi trebalo locirati na mjesta gdje neće nepovoljno 

utjecati na postojeće i planirane sadržaje osjetljive na buku. 

Cestovni i zračni promet, odnosno područja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih 

sirovina proizvode najznačajniju buku. Razine buke su već zabrinjavajuće jer najveći dio 

prometa (cestovnog i zračnog) prolazi naseljenim područjima. Što se tiče cestovnog 

prometa ovo će se stanje znatno poboljšati jer će se najveći dio tranzitnog prometa 

preusmjeriti izvan građevinskih područja naselja izgradnjom brze ceste koja će spajati 

autocestu i Grad Zadar. Istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina uvjetovano je 

zakonom i pod-zakonskim aktima pri čemu je potrebno svesti buku na prihvatljivi 

minimum. 

U slučaju da buka dosegne problematične razine, potrebno je primijeniti mehanizme koji 

će smanjiti njezin utjecaj, i to na način da se stvaraju barijere između izvorišta buke i 

stambenog ili javno društvenog sadržaja. Barijere mogu tvoriti puni zidovi, panoi i drugi 

kruti materijali kao i gusto zasađeni zeleni pojas. Kombinacije tvrdih ploha i zelenih 

pojasa su najučinkovitije i estetski najprihvatljivije. Najjednostavnija zaštita od buke jest 

ugradnja izolacijskih građevinskih materijali u građevinama (izo stakla i sl.). 

Potencijalna makro poslovno-proizvodna zona i ostale poslovno-proizvodne zone su 

smještene dovoljno daleko od stambenog područja s čime se izbjegava eventualni 

nepovoljan utjecaj buke. 

Mjere posebne zaštite 

Posebne mjere zaštite za sklanjanje ljudi, te za zaštitu od rušenja, požara, potresa i rata 

su definirane relevantnim zakonima, pravilnicima i odredbama PPZŽ-a, koje Plan 

podrazumijeva. 

Zbog specifičnosti određenih sadržaja (zrakoplovna baza Hrvatskog ratnog 

zrakoplovstva, civilna zračna luka), ishođene su posebne mjere zaštite od mjerodavnih 

ustanova. Tako su, na primjer, utvrđeni zaštitni i sigurnosni pojasevi oko zrakoplovne 

baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uzletno-sletnih pista vojne i civilne zračne luke. 

Većina mjera za zaštitu je ugrađena u standardnim postupcima ishođenja građevinskih 

dozvola, pa je na primjer, potrebno ishoditi suglasnost od MORH-a i Ministarstva 

pomorstva, prometa i veza prije bilo kakve gradnje u zaštićenim i sigurnosnim zonama. 


35 


II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE


ODREDBE ZA PROVOĐENJE 

OPĆE ODREDBE 

Temeljem čl. 24. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i 

Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Zemunik Donji, Općinsko vijeće 

općine Zemunik Donji, na 15. sjednici održanoj 13. listopada 2006. godine, d o n o s i 

ODLUKU 

o donošenju Prostornog plana uređenja općine Zemunik Donji 

Članak 1. 

Ovom se Odlukom donosi Prostorni plan uređenja Općine Zemunik Donji (u daljnjem 

tekstu: Plan) za razdoblje do 2015 godine. 

Članak 2. 

Područje obuhvata ovog Plana je područje Općine Zemunik Donji utvrđeno Zakonom o 

područjima Županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97). Prostor 

Općine se sastoji od naselja Smoković, Zemunik Donji i Zemunik Gornji 

Članak 3. 

Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja općine Zemunik Donji" što ga je 

izradio Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije i sadrži sljedeće priloge: 

tekstualni dio: 

I. Obrazloženje 

II. Odredbe za provođenje 

grafički dio: 

1. Korištenje i namjena površina (M 1:25 000) 

2A. Infrastrukturni sustavi-poštanski, telekomunikacijski i energetski sustavi (M 1:25000) 

2B. Infrastrukturni sustavi-vodnogospodarski sustavi (M 1:25 000) 

3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (M 1:25 000) 

4. Građevinska područja naselja (M 1:5 000) 

Članak 4. 

S ovim Planom moraju biti usklađeni urbanistički i detaljni planovi uređenja i drugi 

dokumenti prostornog uređenja nižeg reda koji se donesu nakon donošenja ovog Plana. 

Članak 5. 

Ovim Planom određeni su ciljevi prostornog razvoja, mjere korištenja, zaštite prostora i 

okoliša, te druge mjere za uređenje prostora. 


37 




1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA 

Korištenje prostora 

Članak 6. 

Prostorni plan uređenja Općine sadrži u grafičkom dijelu kartografske prikaze u skladu sa 

zakonom i propisima. 

Planirane su sljedeće namjene površina: 

− Građevinska područja naselja, u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim 

funkcijama. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u 

daljnjem tekstu GP). 

− Gospodarska namjena proizvodno-poslovna (IK) 

− Gospodarska namjena poslovno-proizvodna(KI) 

− Gospodarska namjena-površine za iskorištavanje mineralnih sirovina-eksploatacijsko 

polje(E3) 

− Ugostiteljsko-turistička namjena (T): turističko naselje (T2), seoski turizam (T4) 

− Zona posebne namjene (N) 

− Površine infrastrukturnih sustava (IS) 

− Zona zračne luke - Površine infrastrukturnih sustava (IS1) 

− Zona zračne luke-moguće proširenje - Površine infrastrukturnih sustava (IS2) 

− Športsko-rekreacijska- namjena (R) 

− Groblje 

− Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo 

− Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla 

− Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma 

− Šuma posebne namjene – rasadnik (Š3) 

− Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 

− Zaštitno zelenilo 

Uvjeti i ciljevi za određivanje namjene površina 

Članak 7. 

Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje/namjenu površina, koji su određeni 

sljedećim karakteristikama: 

− Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što, pretpostavlja 

poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i 

unutar utvrđenih granica GP-a. 

− U cilju zaštite vrijednosti okoliša (vode, poljoprivredne površine i pejzažne 

karakteristike prostora), potrebno je građevinske aktivnosti ograničiti na već korištene 

prostore. 

− Korištenje, dosad neizgrađenih prostora, za gradnju mora biti argumentirano izrazitim 

gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu. 

− U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo 

korištenja već izgrađenih, postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane 

cjeline. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja, zone naselja koje su 

rijetko izgrađene s mogućnošću njihova dogradnja, te zone nove izgradnje u 

proširenim dijelovima GP-a. 

− Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi 

zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. U tom smislu 

valorizirani su svi relevantni elementi, kao što su stalni i povremeni stanovnici, 

osiguranje prostora za javne potrebe i postojeća infrastruktura, odnosno mogućnosti 

njene racionalne iskoristivosti. 


38 




− Korištenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupališne svrhe moguće je uz minimalnu 

izgradnju i očuvanje prirodnih fenomena. 

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 

Članak 8. 

Ovaj Plan određuje uvjete uređenja prostora i građevina od važnosti za Državu i Županiju, 

sukladno odredbama PPZŽ-a članci 4.-7., a to su: 

2.1. Građevine od važnost za Državu i Županiju 

Građevine od važnost za Državu 

Članak 9. 

Cestovni objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: 

- Jadranska autocesta s priključkom Zadar 2-uvjeti određeni izrađenom 

dokumentacijom, 

- Brza cesta D8-Zadar 2 sa spojevima na postojeću mrežu, 

- državna cesta D 502-postojeća. 

Zrakoplovne građevine: 

- zračna luka Zemunik 4 E kategorije 

- stalni međunarodni granični prijelaz Zemunik 

Građevine od važnost za Županiju 

Prometne građevine 

Članak 10. 

Cestovni objekti s pripadajućim građevinama i uređajima : 

županijske ceste-postojeće: 

- Ž 6011: Nin-(Ž6004)-Murvica-Zemunik Donji (D502), 

- Ž 6021: Ž 6014-Zemunik Gornji-Škabrnja-Zapužane-Miranje (Ž6064), 

- Ž 6040: Zemunik (D502)-Sukošan (D8), 

- Ž 6043: Zemunik Donji (D502)-Donje Biljane (D56) 

lokalne ceste: 

- L 63065: Potkosa (Ž 6021)-Goleš-D 502, 

- L 63112: Zemunik Donji-Ž6044 

Vodne građevine 

Članak 11. 

Građevine za korištenje voda: 

- "Istočni pravac" regionalnog vodovoda 

Građevine za zaštitu voda: 

- sustavi za pročišćavanje otpadnih voda naselja 

Regulacijske i zaštitne građevine: 

- sustavi melioracijske odvodnje 


39 




Energetske građevine 

Članak 12. 

Elektroenergetske građevine: 

- dalekovodi 

- trafostanice 

Članak 13. 

Uvjeti za uređenje infrastrukturnih objekata i površina dati su u točki 5-uvjeti utvrđivanja 

koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. 

2.2. Građevinska područja naselja 

Opći uvjeti 

Članak 14. 

Građevinsko područje naselja je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgrađenog i 

neizgrađenog djela GP-a, prikazana grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska 

područja naselja, mj. 1:5 000). 

Članak 15. 

Planom se utvrđuju građevinska područja naselja u kojima je stanovanje glavna namjena, 

a sadrži izgrađeni i neizgrađeni dio: 

- Izgrađeni dio naselja sastoji se od gusto izgrađenih zona i zona nižeg stupnja 

izgrađenosti koje je moguće dograđivati. 

- Širenja GP uvjetovano je kriterijima iz PPŽ-a te dodatnim kriterijima, koji se temelje 

na specifičnostima razvojnih potencijala naselja kao što je broj kuća/domaćinstava u 

privremenom korištenju 

- Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja predstavlja prostor za razvoj na kojem 

se može graditi isključivo izradom Detaljnih planova uređenja koje se određuje 

Programom mjera unapređenja u prostoru za razdoblje od dvije godine, a donosi ga 

Općinsko vijeće. 

Najmanje 20% zahvata mora biti predviđeno za prometnu infrastrukturu, javne 

prostore, zelenilo i sl. 

Članak 16. 

Za neizgrađeni dio građevinskih područja obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za one zone 

koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može 

donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom. 

Članak 17. 

Granice GP-a se u pravilu određuju granicama katastarskih čestica, a iznimno gdje to nije 

moguće (velike katastarske parcele, ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba 

prilagoditi postojećem stanju, velike izdužene nepravilne parcele ili sklopovi takvih 

parcela), granice GP-a definirane su tako da je povučena-ucrtana linija razgraničenja po 

kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat. 

Članak 18. 

U slučaju gdje razgraničenje namjena nije jasno obilježeno fizičkim elementima kao što 

su infrastrukturni koridori (ceste, vodovi i sl.), prirodni elementi (obala, potok i sl.), 

izgrađene površine, ili nekim drugim elementima, granica razgraničenja se smatra 

područje uz crtu razgraničenja u dubini do 15 m sa svake strane crte. 

Članak 19. 

GP naselja određene su na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora, povremenih i 

stalnih. 

GP-a naselja prikazana su u grafičkim prilogom (karta 4). 


40 




Članak 20. 

Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, mogu se graditi i: 

− javni objekti (škola, crkva, vrtić, zdravstvena ustanova, tržnica ...) 

− gospodarski objekti, koji ne ugrožavaju ekološku stabilnost naselja (servisi, zanatske 

radionice ...) 

− turistički objekti (hoteli, apartmani, pansioni, ...) 

− sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane, bazen, igrališta), 

− groblja, 

− infrastrukturni koridori. 

Članak 21. 

Planom je definirana mogućnost širenja GP naselja temeljem kriterija iz Prostornog plana 

Zadarske županije, pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na 

specifičnostima razvojnih potencijala naselja, kao što je ukupan broj izgrađenih 

stambenih jedinica unutar naselja, temeljem čega je izračunat broj povremenih i stalnih 

korisnika prostora. 

Članak 22. 

Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na 

građevinskim parcelama. 

Članak 23. 

Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu 

prometnu površinu minimalne širine 5,0 m. 

Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne 

dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne 

manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim 

ugibalištima na razmaku od 50 m. 

Članak 24. 

Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu. 

Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od 

regulacijske crte. 

Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) 

građevinski pravac definiran je njome. 

Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. 5 m, ako nije Zakonom o 

cestama, DPU-om ili UPU-om drugačije određeno. 

Članak 25. 

U pretežno izgrađenim dijelovima naselja, a osobito u starim jezgrama, u slučajevima 

kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom, građevine se mogu 

graditi neposredno uz javnu prometnu površinu, što znači da se građevina treba uskladiti 

s postojećim stanjem. 

Članak 26. 

Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju 

(pravac). 

Članak 27. 

Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu 

je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca 

građevine. 

Minimalna dozvoljena udaljenost od susjedne međe je 3 m. 

Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. 

Članak 28. 

Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele: 

- za samostojeću kuću 14 m, 


41 




- za dvojnu kuću 10 m, 

- za kuće u nizu 6 m. 

Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne 

kuće i to isključivo u pretežno izgrađenim dijelovima naselja, a može biti maksimalno 1,0 m. 

Članak 29. 

Izuzetak od prethodnog članka čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava 

veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem. 

Članak 30. 

Bespravno izgrađeni objekti koji se nalaze unutar GP-a, a odstupaju od uvjeta određenih 

ovim Planom, mogu se legalizirati u roku od 2 godine od donošenja ovog Plana, pod 

uvjetom da su izgrađeni do prosinca 2004. god. i ukoliko je stav Općinskog vijeća da se 

konkretni objekt legalizira. 

Članak 31. 

Izuzetak od prethodnog članka čine objekti koji su izgrađeni u prometnim i ostalim 

infrastrukturnim koridorima, i zaštićenim područjima. 

Članak 32. 

Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju 

prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5). Izgradnja garaža može biti i izvan 

objekta, ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti. 

Članak 33. 

Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati autohtoni pejzaž. 

Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno 

respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog 

broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. 

Članak 34. 

Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao 

ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu smjestiti 

i parkirališne površine. 

Članak 35. 

Udaljenost građevinskih linija individualnih objekata od prometnice iznosi najmanje: 

- od državnih prometnica 10,00 m (unutar naselja) 

- od županijskih prometnica 7,00 m 

- od lokalnih i nerazvrstanih 5,00 m 

- od pristupnih putova građevinska linija se može poklopiti s regulacijskom linijom. 

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog članka udaljenost može biti i manja ako je objekt 

izgrađen prije izgradnje (proboja) prometnica. 


42 




Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja 

Članak 36. 

Ovim Planom određene su stare jezgre naselja i pojedinačni graditeljski sklopovi (dvorovi) 

u grafičkom prilogu broj 4. 

Članak 37. 

Unutar graditeljskih cjelina iz prethodnog članka, dozvoljena je gradnja i dogradnja prema 

konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela, bez obzira na minimalne površine 

građevinskih čestica, udaljenosti od susjeda i koeficijenta izgrađenosti određenih ovim 

Planom. 

Članak 38. 

Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja, u 

iznimnim slučajevima, ukoliko postoje neizgrađene površine, kako je prikazano u 

sljedećoj tablici: 

min. površina max. koeficijent max. koeficijent 

tip građevine 

građ. parcele (m 2 ) izgrađenosti iskoristivosti 

samostojeća građevina 300 0,40 1,0 

dvojna građevina 250 0,45 1,0 

građevina u nizu 200 0,50 1,0 

Članak 39. 

Planom je dozvoljena izgradnja, obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske 

zgrade u jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih članaka (36.-38.). 

Namjena može, osim stambene biti i poslovna (trgovine, ugostiteljske i uslužne 

djelatnosti, tihi obrt itd.), koja neće ometati osnovnu funkciju stanovanja. 

Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog 

područja naselja (izuzev starih jezgri) 

Članak 40. 

Pod pojmom stambenih kuća ovim se Planom podrazumijevaju građevine u kojima je 

50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje (sukladno 

Klasifikaciji vrsta građevina NN. br. 11/98). 

Članak 41. 

Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene 

kuće. 

Članak 42. 

Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih tipova stambenih kuća: 

- obiteljska kuća 

- višeobiteljska kuća. 

Članak 43. 

Obiteljska kuća prema Zakonu o gradnji (NN br. 52/99), može imati najviše dva stana. 

Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. 


43 




Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m u odnosu na najnižu točku okolnog terena. 

Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov 

crijep, a nagib od 18 0 do 22 0 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne 

veći od 26 0 . 

Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m. 

Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: 


min. površina koeficijent koeficijent 

građ. parcele (m 2) izgrađenosti iskoristivosti* 



građevina u nizu 250 0,30 0,6 

* u koeficijent iskoristivosti ne računa se podrumski prostor 

Članak 44. 

Višeobiteljska kuća sastoji se od najviše četiri stana. 

Dozvoljena katnost višeobiteljske kuće je Po+P+1+Pk. 

Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m. 


je crijep, a nagib od 18 0 do 22 0 zavisno o vrsti pokrova. 


Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: 

min. površina koeficijent koeficijent 


građ. parcele (m 2 ) izgrađenosti iskoristivosti 



Oblikovanje građevina 

Članak 45. 

Kod oblikovanja objekata voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent materijalom i 

oblikom. Građevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti 

autohtone i tradicionalne arhitekture. 

Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni 

građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnim objektima, načinom i tradicijom 

gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. 

Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s 

građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. 

Za stambene kuće krov mora biti kosi, ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih 

stambenih terasa. Pokrov od crijepa, a nagib krova 18 0 do 22 0 zavisno o vrsti pokrova. 

Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 26 0 . 

Pokrov objekata društvenog standarda, gospodarskih objekata, sakralnih objekata i dr., 

može biti od različitih materijala, izuzev salonita. 

Članak 46. 

Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne narušavaju 

izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i 

građevina. 

Ograđivanje parcela izvodit će se u pravilu ogradom, koje su u donjem dijelu masivne, 

visine 1,00 m od terena, dok se veća visina može izvesti 2,00 m od rešetke, mreže ili 

živice, a iznimno masivnim punim zidom visine do 2,00 m u starim jezgrama naselja. 

Visina ograde ne smije biti veća od 2,00 m. 


44 




Članak 47. 

Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt, 

koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. 

Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom 

definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati 

postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja 

stabala, potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele. 

Članak 48. 

Male parcele, koje su do sada ostale neizgrađene, čija veličina i oblik ne omogućavaju 

izgradnju kuća, ili koje nemaju direktan pristup s javne površine, mogu se uklopiti u 

sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim parcelama. 

Uvjeti za izgradnju javnih, poslovnih i turističkih objekata unutar GP 

naselja 

Članak 49. 

Unutar GP naselja, osim stambenih objekata, mogu se graditi: 

- objekti društvenog standarda 

- objekti ugostiteljsko-trgovačkog sadržaja 

- poslovni objekti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju stanovanje susjeda i koji ne 

zagađuju okoliš mirisima, bukom, vizualno i otpadnim materijalima. 

Članak 50. 

Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i poslovnih objekata po sljedećim 

uvjetima: 

- min. veličina parcele 500 m 2 

- max. visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk 

- max. visina vijenca-9 m 

Krov može biti ravni, kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa 

udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m, osim ako 

DPU-om nije drukčije određeno. 

- max. koeficijent izgrađenosti 0,40 

- max. koeficijent iskoristivosti 0,80 

Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih objekata. 

Članak 51. 

Unutar GP naselja moguća je izgradnja pojedinačnih turističkih objekata za smještaj i 

boravak, te pratećih ugostiteljskih sadržaja, kao i sadržaja za sport, zabavu i rekreaciju, 

uz sljedeće uvjete: 

- max. izgrađenost građevinske parcele ne smije biti veća od 30% 

- koeficijent iskoristivosti 0,7 

- visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk 

- visina vijenca-9 m. 

- krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa, pokrov 

crijep, a nagib od 18 0 do 22 0 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali 

ne veći od 26 0 . 

- udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3m 

- smještajni kapacitet uvjetovan je veličinom parcele (1 postelja/min. 50m 2 ) 

- max. parcela 1500 m 2 , a min. 600m 2 

- udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog min. 10m. 

Moguća je i izgradnja autokampova na parceli površine min. 5000m 2 , po kriteriju 1 

jedinica/80m 2 . 


45 




Članak 52. 

Za ishođenje lokacijske dozvole za navedene objekte u člancima 48, 49, i 50. potrebno je 

izraditi stručnu podlogu koja mora sadržavati: 

- opis planiranog zahvata, 

- smještaj građevina na parceli, 

- uređenje parcele (okoliš), 

- arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata, 

- popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predložena za 

otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, položaj i sl.), 

- zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli, 

- rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje, 

- način zbrinjavanja otpada, 

- dokaz o mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu i javni prometni sustav, 

- mišljenje Općinskog vijeća. 

Članak 53. 

Odvodnja otpadnih voda, u slučajevima kad ne postoji mogućnost priključka na 

kanalizacijsku mrežu, rješavat će se putem nepropusnih septičkih jama. 

Udaljenost septičke jame od susjedne granice ne smije biti manja od 2,00 m, a od 

regulacijske linije 1,00 m. 

Izuzetno od odredbe stava 2. ovog članka udaljenost može biti manja u postojećim starim 

jezgrama naselja. 

Uvjeti za izradu Detaljnih planova uređenja unutar građevinskih područja 

Članak 54. 

Obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog 

Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za 

područja koja nisu označena ovim Planom. 

Najmanja zona zahvata za izradu DPU je 3ha u izgrađenom i neizgrađenom GP-u. 

Općinsko vijeće Programom mjera određuje koliko će DPU-a ili UPU-a u dvije godine 

izraditi .Površina obuhvata može biti manja ukoliko čini jedinstvenu prostornu 

funkcionalnu cjelinu, ali ne manja od 5000 m 2 . 

Do izgradnje sistema za odvodnju, nove zone mogu se graditi jedino izgradnjom 

autonomnog sustava biološkog pročišćavanja i to odlukom Općinskog vijeća. 

Članak 55. 

Osim općih uvjeta koji se moraju primijeniti kod izrade DPU-a ili UPU-a potrebno je 20% 

zahvata obvezno predvidjeti za prometnu, komunalnu infrastrukturu i javne prostore 

(zelene površine, parkirališta, igrališta, sportski tereni). Potrebno je osigurati prostor za 

izgradnju objekata društvenog standarda (vrtić, škola, sportska dvorana…). 

2.3. Izgrađene strukture van naselja 

Članak 56. 

Izvan građevinskih područja može se planirati izgradnja: 

- Objekata infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) 

- Objekata za obranu 

- Objekata za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u skladu s rudarskom 

osnovom i prostornim planom 

- Staklenika i plastenika 

Izgradnja je moguća na poljoprivrednom zemljištu, osim u zaštitnom pojasu cesta i 

pruga, visine do 3m i udaljenosti od susjedne međe minimalno za visinu vijenca. 

Farma i peradarnika 


46 




Objekti za uzgoj stoke i peradi (farme, peradarnici)-mogu se graditi na poljoprivrednom 

zemljištu lošije kvalitete, veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi, uz obveznu 

infrastrukturnu opremljenost. Maksimalna izgrađenost parcele može biti 40%, a objekti se 

mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja, prikazanim u sljedećoj tablici: 

Stoka krupnog 

zuba (komada) 

Udaljenost 

(m) 

Stoka sitnog 

zuba (komada) 

Udaljenost 

(m) 

Perad 

(komada) 

Udaljenost 

(m) 

do 150 200 do 200 100 do 1000 50 

150-350 300 200-750 100 1000-5000 50 

preko 350 500 preko 750 200 preko 5000 100 

Farme se ne smiju planirati na područjima određenim ovim Planom kao vrijedan krajolik, 

na zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine, niti na vodozaštitnim područjima. 

Prije izdavanja lokacijske dozvole nužno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko 

rješenje kojim će se odrediti uvjeti za: 

- veličinu i način gradnje objekata s pratećim prostorima 

- način i režim korištenja objekata 

- prilaz parceli 

- rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, te odlaganje krupnog otpada 

- sanitarno-zaštitnu zonu, sadnju drveća i zelenila 

- mjere zaštita čovjekova okoliša i sl. 

a sve u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN. 

br. 59/2000.). 

Hladnjača i objekti za preradu poljoprivrednih proizvoda 

Gradnja je moguća na parcelama većim od 5.000 m 2 , veličine objekta brutto razvijene 

površine do 300 m 2 , visine vijenca do 4,5 m. 

Za svakih daljnjih 1000 m 2 zemljišta brutto razvijena površina objekta može se povećati 

za 40 m 2 . 

Na poljoprivrednom zemljištu nižeg boniteta može se graditi gospodarska kuća na parceli 

minimalne veličine 2.000 m 2 . Gospodarska kuća može se graditi kao prizemnica, najviše 

25 m 2 brutto razvijene površine. Visina vijenca ne smije biti veća od 3,00 m od terena. 

Zidovi trebaju biti izvedeni od kamena ili od betonskih blokova, opekinih blokova, 

odnosno betona, ali obloženi kamenom izvana. Svojim gabaritom, izgledom i materijalom, 

ove kućice trebaju biti u skladu s tradicijskom gradnjom. 

Investitor treba dokazati da ima stalno prebivalište na teritoriju Općine Zemunik Donji i da 

se bavi poljoprivredom, također na teritoriju Općine Zemunik Donji. Mora biti vlasnik 

minimalno 10.000 m 2 zemljišta na teritoriju ove Općine. Namjena ovih objekata može biti 

za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata, za čuvanje voćnjaka i vinograda i za 

sklanjanje stoke. 

Krov dvostrešan pokriven kamenim pločama ili kupom kanalicom. Nagib krova u skladu s 

tradicionalnom arhitekturom. 

Gospodarski objekt mora biti udaljen od međe najmanje 1,5 m, te mora biti smješten u 

pravilu na manje plodnom tlu. 

Lovačkih domova, maksimalne brutto razvijene površine 200 m 2 , dozvoljene visine P+1, 

maksimalno 6,5 m do vijenca. 

Zdravstvenih, zdravstveno-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih objekata koji koriste 

prirodne resurse. 

Gradnja je moguća uz prethodnu izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja, 

tako da objekt ne prelazi brutto razvijenu površinu od 50 m 2 , visine vijenca 3,00 m. 

Namjena objekta može biti isključivo za pružanje usluga: ugostiteljskih, medicinskih, 

športsko-rekreacijskih, sanitarni čvor. Za izgradnju ovakvih objekata potrebna je 

suglasnost Općinskog vijeća. 

Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma. 

Mogu se graditi kao individualna, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, u zonama 

poljoprivrednog zemljišta, II. i nižih bonitetnih klasa. 

Minimalna veličina poljoprivredne površine na kojoj se mogu graditi ovakvi objekti je 

10ha. 


47 




U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne 

proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. 

Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. 

Maksimalna dozvoljena površina ovih objekte je 500m 2 . 

Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk 

Visina vijenca-6 m. 





Članak 57. 

Na šumskom zemljištu moguće je graditi sportsko rekreacijske sadržaje: trim-staze, 

šetališta, golf-igrališta, te objekte za zaštitu divljači uz neophodne prateće sadržaje u 

skladu sa Zakonom o šumama. 

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 

Članak 58. 

Zone gospodarske namjene su područja proizvodno-poslovne, poslovno-proizvodne, 

turističke, športsko-rekreacijske namjene i slično. 

Članak 59. 

Za sve gospodarske zone obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. 

Uvjeti za smještaj proizvodnih i poslovnih djelatnosti 

Članak 60. 

U zonama proizvodno-poslovne namjene (IK) i poslovno-proizvodne (KI) namjene 

moguća je izgradnja skladišta, servisa, ekološki čistih proizvodnih pogona, veletrgovina, 

trgovina, prodajno-izložbenih salona, ostalih sadržaja, zabavnih centara, uz prateće 

usluge kao što su hotelski, motelski i ugostiteljski ili trgovačko-uslužni sadržaji i slično. 

• Zone proizvodno-poslovne namjene su zone u kojima je pretežna djelatnost 

proizvodna. 

Zone proizvodno-poslovne namjene (IK) planiraju se u: 


- uz planirani čvor Zemunik Gornji na Jadranskoj autocesti : 





- na lokalitetu Neviđeno planira se proširenje već postojeće eksploatacije tehničkograđevnog 

kamena površine 5,5ha za dodatnih 14,55ha proizvodno-poslovne namjene 

(ukupna planirana površina 20,05ha) 

u Zemuniku Gornjem uz cestu za Škabrnju na samom istočnom rubu Općine. Površina te 

zone je 7,13ha. 

U Smokoviću: 

- na lokalitetu Gaj (površina 56,148ha) 

- na lokalitetu Podvornica Paravija (površine 16,769ha) 

• Zone poslovno-proizvodne namjene su zone u kojima je pretežna djelatnost 

poslovna. 


48 




Zone poslovno-proizvodne namjene (KI) planiraju se u: 

U Zemuniku Donjem: 

- šuma posebne namjene-rasadnik na lokalitetu Piket (površina 11,58ha) 

- uz državnu cestu D 502 sjeverno od naselja Zemunik Donji (površine 2,348ha) 

- uz državnu cestu D 502 južno od naselja Zemunik Donji (površine 7,281ha) 

- potencijalna makro poslovno-proizvodna zona na lokalitetu Torine (površine 89,314ha) 


- u naselju (površine 10,373ha) 

- sjeverno od brze ceste (površine 4,529ha) 

Max. izgrađenost parcele je 40%. 

Max. visina vijenca je 8m. Ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, visina može biti i veća. 

Minimalna udaljenost od susjedne parcele je ½ konačne visine objekta, ali ne manje od 3 

m. 

Maksimalna iskoristivost parcele je 1. 

Osigurati minimalno 15% od ukupne površine zahvata za javne potrebe (prometnice, 

parkirališta, zelene površine i sl.). 

Krov može biti kosi, ravni ili kombinirani. 

Ostali uvjeti kao u točki 2.2. 

Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih objekata unutar GP naselja 

Članak 61. 

Mali proizvodno-poslovni objekti koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne ugrožavaju 

stanovanje, mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja. To su sadržaji koji su 

dio urbane opreme naselja: trgovine, zanati, servisi, uredi, poslovni prostori, skladišta, 

kao i manji, čisti proizvodni pogoni i radione. 

Uvjeti za smještaj športsko-rekreacijske namjene 

Članak 62. 

Zone športsko-rekreacijsko namjene planiraju se u Zemuniku Donjem i Zemuniku 

Gornjem. Tu već postoji nogometno igralište. Dozvoljava se izgradnja sportskih terena i 

sportskih objekata. Dozvoljava se izgradnja sajmišta za prezentaciju poljoprivrednih, 

stočarskih i drugih proizvoda, kao i za održavanje javnih manifestacija-folklora i sl. Ostali 

uvjeti kao u članku 58. 

Obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. 

Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti 

Članak 63. 

Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti: 

- Turistički objekti mogu se graditi u zonama predviđenim ovim planom i u okviru 

građevinskih područja naselja. Zone turističke namjene planiraju se: 

- U Zemuniku Donjem na lokalitetu Piket planira se zona turističke, ugostiteljske i sportskorekreacijske 

namjene (površina 9,425ha), 

- U Zemuniku Donjem na lokaciji Podvornica planira se zona za seoski turizam (površina 

1,610ha). 

- Za zone turističke namjene obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a i studije o utjecaju na 

okoliš a za turističke objekte u okviru građevinskih područja naselja ukoliko su većih 

dimenzija potrebno je izraditi studiju smještaja u prostoru. 


49 




Članak 64. 

Uvjeti za turističku zonu u Zemuniku Donjem na lokalitetu Piket: 

- hoteli i hotelska naselja-minimum 100 m 2 po ležaju 

- vile i apartmanska naselja-minimum 75 m 2 po ležaju 

- apartmane i auto-kampove-minimum 50 m 2 po ležaju 

Obvezna je izrada DPU-a i studije o utjecaju na okoliš. 

Utvrđuje se način korištenje i uređenja površina unutar zona turističko-ugostiteljske 

namjene temeljem sljedećih brojčanih prostornih pokazatelja: 

apartmani 

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0.20 

- maksimalni koeficijent iskorištenosti građevinske parcele je 0.40 

- maksimalna katnost građevina je P+1 

- maksimalno 2 etaže 

- maksimalna visina krovnog vijenca 7,0 m 

hotel 

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0.20 

- maksimalni koeficijent iskorištenosti građevinske parcele je 0.50 

- maksimalna katnost građevina je Po+P+2 

- maksimalno 4 etaže 

- maksimalna visina krovnog vijenca 10,0 m 

Objekti turističke namjene trebaju biti projektirani u skladu s elementima autohtone 

tradicije, a materijalom, bojom, oblikom i smještajem u prostoru trebaju biti stopljeni s 

okolišem. 

Površina zone je 9,425ha. 

Članak 67. 

Uvjeti za zonu seoskog turizma na lokaciji Podvornica u Zemuniku Donjem. 

Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma. 

Mogu se graditi kao individualna, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, u zonama 

poljoprivrednog zemljišta, II. i nižih bonitetnih klasa. 

U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne 

proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. 

Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. 

- Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,30. 

- Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 0,50. 

Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk 

Visina vijenca-7,5 m. 





Objekti trebaju biti projektirani u skladu s elementima autohtone tradicije, a materijalom, 

bojom, oblikom i smještajem u prostoru trebaju biti stopljeni s okolišem. 

Površina zone je 1,610ha. 

Obavezna je izrada DPU-a i procjene utjecaja na okoliš. 


50 




4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

Članak 68. 

Unutar GP naselja dozvoljava se izgradnja zgrada društvenih djelatnosti uz uvjet, da 

njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom 

prostora ili da na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. 

Članak 69. 

Sukladno prethodnom članku, zabranjuje se izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću 

od normi utvrđenih za stambene zone, privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji 

drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. 

Članak 70. 

Utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti: 

- uprava i administracija: organi općinske uprave, mjesni odbori, te turističke zajednice s 

ispostavama 

- obrazovanje: predškolske ustanove, osnovne i srednja škola 

- kultura: knjižnica, čitaonica, društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni 

sadržaji za koje postoji interes 

- sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim 

aktivnostima, sportske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju 

- zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama 

- socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne, stacionari za cjelogodišnji boravak kao 

dopuna turističke ponude, te drugi sadržaji socijalne skrbi 

- vjerske ustanove 

- groblje. 

Članak 71. 

Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama 

koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. širine 6,0 m. 

Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne 

dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne 

manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim 

ugibalištima na razmaku od 50 m. 

Članak 72. 

Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14,0 m. 

Max. koeficijent izgrađenosti-40%. 

Max. koeficijent iskoristivosti-0,8. 

Volumeni objekata moraju se prilagoditi postojećem graditeljskom okruženju. 

Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk ili P+2 

Visina vijenca-9 m. 





Objekti izgrađeni prije donošenja ovog plana koji svojim karakteristikama premašuju ove 

uvjete u smislu visine vijenca i max. koeficijenata ovih se planom prihvaćaju. 

Članak 73. 

Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo za vjerske 

objekte, sportske hale i bazene. 

Članak 74. 

Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne 

građevinske parcele, kao i od pristupnog puta h/2 ali ne manje od 3 m. 


51 




Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka, dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja 

ulične fronte, ukoliko to diktira zatečeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zaštiti 

od požara ili ako je to UPU-om ili DPU-om određeno. 

Članak 75. 

Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao 

ukrasne zelene površine, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. 

Minimalna udaljenost između građevinskog pravca je 5 m. 

Članak 76. 

Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, na građevnoj čestici je 

potrebno maksimalno sačuvati postojeće drveće. 

Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je 

potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. 

Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u 

kontaktu s javnim površinama. 

Članak 77. 

U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom 

području, dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu 

dozvoljene visine, koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele, s ciljem da se 

građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena, okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim 

vrijednostima. 

Članak 78. 

U slučajevima iz prethodnog članka, oblik i veličina građevinske čestice, koeficijent 

izgrađenosti, i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske 

dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih 

uvjeta. 

Uvjeti za izgradnju i uređenje centra za socijalnu skrb i posebnu zdravstvenu 

njegu za starije i hendikepirane osobe u Zemuniku Donjem 

Članak 79. 

U zoni javne i društvene namjene-socijalna (D2), dozvoljena je gradnja i uređenje 

prostora i površina u svrhu socijalne skrbi i posebne zdravstvene njege za starije i 

hendikepirane osobe. 

U sklopu ove zone dozvoljena je izgradnja i uređenje: 

- specijaliziranih građevina za njegu starijih i hendikepiranih osoba, 

- pratećih sadržaja u funkciji osnovne namjene, 

- stambenih sadržaja u funkciji osnovne namjene, 

- trgovačko-ugostiteljskih sadržaja u funkciji osnovne namjene. 

Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone javne i društvene namjene 

za socijalnu skrb i posebnu zdravstvenu njegu: 

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,4 

- dozvoljena katnost građevina je Po+P+2+Krov ili Po+VP+1+Pk 

- maksimalna visina krovnog vijenca je 9 m 

- građevinska parcela mora imati osiguran kolni pristup najmanje širine 6,0 m 


52 




5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA 

PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 

Opće odredbe 

Članak 80. 

Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i 

drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina, te shematski određuje njihov 

položaj u prostoru. 

Sukladno tome, temeljem ovoga Plana nije moguće direktno ishoditi lokacijsku dozvolu za 

građevine infrastrukture, već je u slučaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije 

potrebno izraditi idejno rješenje namjeravanog zahvata u prostoru sukladno postavkama i 

uvjetima ovoga Plana. 

Članak 81. 

Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je, u zoni obuhvata, 

istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija. 

Cestovni promet 

Članak 82. 

Planom je obuhvaćena mreža javnih cesta i nerazvrstanih cesta, te rekonstrukcija 

postojeće cestovne mreže u skladu s značajem pojedinih cestovnih pravaca. Mreža javnih 

razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (NN br. 100/96, 76/98, 

27/01, 143/02), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i 

lokalne ceste (NN br. 79/99, 111/00 i 98/01). Popis razvrstanih i planiranih cesta je sadržan 

u točki 2.1. ovih odredbi. 

Članak 83. 

Planom se utvrđuju postojeće ceste čije trase i profili zadovoljavaju situaciju u prostoru, 

odnosno ceste (postojeće, planirane i potencijalne) za koje je potrebno osigurati zaštitne 

koridore radi potrebnih korekcija trase, proširenja postojećeg profila ili projektiranja i 

izgradnje novih. 

Obuhvaćena (tretirana) cestovna mreža iz prethodnog stavka prikazana je grafičkim 

prilozima u mjerilu 1:25 000 (karta 1. Korištenje i namjena prostora) i 1: 5000 (karta 4. 

Građevinska područja naselja). 

Članak 84. 

Minimalne širine zaštitnih koridora koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju 

planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže su: 

područje kroz koje 

prolazi trasa 

postojeća cesta planirana cesta planirana brza cesta 

unutar GP naselja 12 m 15 m 50 m 

izvan GP naselja 15 m 50 m 100 m 

Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase 

ceste terenskim uvjetima. 

Članak 85. 

Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske 

dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). 


53 




Nakon ishođenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste 

odredit će se zaštitni pojasevi ceste, dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa 

priključiti susjednoj planiranoj namjeni. 

Članak 86. 

Određuje se slijedeća nerazvrstana cestovna mreža: 

- Dinići-Senj 

- Mostar Zemunički. 

Ostala nerazvrstana cestovna mreža odrediti će se UPU-ima ili DPU-ima. 

Članak 87. 

Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi utvrđuju se širine zaštitnih pojaseva cesta i to 

od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste sa svake strane: 

vrsta ceste Izvan GP naselja Unutar GP naselja 

brza cesta 40 m 20 m 

državna 25 m 10 m 

županijska 15 m 7 m 

lokalna 10 m 5 m 

nerazvrstana 10 m 5 m 

U slučaju rekonstrukcije već postojeće prometnice unutar izgrađenog djela naselja 

udaljenost može biti i manja. 

Članak 88. 

U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi samo građevine za potrebe održavanja 

ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima, predviđene projektom ceste i to: benzinske 

postaje, parkirališta, autobusna stajališta i odmorišta. 

Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne 

Uprave za ceste. 

Članak 89. 

Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne 

uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana 

uređenja, a prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na 

javnu cestu (NN. 73/98). 

Članak 90. 

Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih, potrebno je u cijelosti očuvati 

krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena 

uz minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete 

ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to 

ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće 

uklapanje ceste u krajobraz. 

Članak 91. 

Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja unutar Općine 

korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. 

Daljnji razvoj sustava javnog prijevoza zasniva se na uređenju okretišta te stajališta. 

Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim 

cestama određuju se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima (NN br. 36/91). 


54 




Promet u mirovanju 

Članak 92. 

Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima i/ili garažnim prostorom. 

Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih 

parkirališta, osobito u općinskom središtu. 

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni, 

potrebno je urediti parkirališta i/ili garaže u sklopu građevne čestice. 

Utvrđuje se sljedeći broj potrebnih parkirališnih/garažnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i 

namjeni: 

Namjena 

Građevine za stanovanje: 

Kuće za stanovanje 

Građevine za smještaj i boravak gostiju: 

Apartmani i sobe u sklopu obiteljskih 

građevina ili u sklopu samostojećih 

građevina (hotel, aparthotel. pansion, 

motel). 

Ugostiteljski objekti i sadržaji: 

Trgovine i trgovački sadržaji: 

Uslužno-proizvodne djelatnosti: 

Industrijske građevine 

Proizvodne, prerađivačke, zanatske, 

obrtničke, uslužne i slične djelatnosti (u 

sklopu samostojećih građevina) 

Proizvodne, prerađivačke, zanatske, 

obrtničke, uslužne i slične djelatnosti (u 

sklopu građevine za stanovanje) 

Društvena i kulturna namjena: 

Kino i sl. sadržaji, športske dvorane i 

igrališta, parkovi i groblja: 

- do 2.000m 2 

- 2.000m 2 do 5.000m 2 

- 5.000m 2 do 10.000m 2 

- više od 5.000m 2 

Vjerske građevine 

Škole i dječje ustanove 

Zdravstvena namjena: 

Dom za stare osobe, ambulanta i sl. 

Ostali prateći sadržaji: 

Broj parkirališnih mjesta 

1,5 PM po svakoj stambenoj jedinici a 

najmanje 2 PM na građevinskoj čestici na 

kojoj se nalazi građevina. 

1,5 PM po apartmanu; 1 PM po sobi za 

izdavanje. 

1 PM na 4 sjedala. 

1 PM na 10m 2 bruto izgrađene površine. 

Najmanje 3 PM po objektu i dodatno 1 

PM na 2 zaposlenih u većoj radnoj smjeni 

Najmanje 3 PM po objektu i dodatno 1 

PM na 2 zaposlenih u većoj radnoj 

smjeni. 

1 PM na 2 zaposlenih u većoj radnoj 

smjeni a najmanje 2 PM po objektu. 

1 PM na 10 sjedala 

- 1 PM na 100m 2 uređene površine 




1 PM na 5 sjedala 

2 PM na svaku učionicu ili grupu djece+2 

PM za iskrcaj djece. 

1 PM na 4 zaposlena u smjeni, 2 PM po 

ambulanti za pacijente i 1 PM za svako 

vozilo hitne pomoći. 

Dodatno za dom za stare osobe: 1 PM na 

pet kreveta u Domu. 

1 PM na 3 zaposlena u smjeni 


55 




Sukladno prethodnoj tablici, moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe 

prometa u mirovanju za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu 

tvore jednu cjelinu (kuće u nizu, kuće orijentirane na zajedničke javne prostore i površine, 

sklop uslužno-proizvodnih građevina odnosno djelatnosti i sl.). 

Članak 93. 

Prostor za promet u mirovanju može opsluživati dvije ili više različitih namjena koje se 

nalaze u neposrednoj blizini jedna drugoj ako koriste zajednički parkirališni prostor u 

različitim vremenskim razdobljima. 

Zračni promet 

Članak 94. 

Izgradnja unutar zaštitnih zona postojeće vojne i civilne piste određuje se temeljem 

posebnih uvjeta građenja izdanim od Ministarstva pomorstva prometa i veza (poglavlje 

Zaštita zračnih koridora). 

Članak 95. 

Za izgradnju planiranih produženja civilne i vojne piste treba izraditi potrebnu 

dokumentaciju uz suglasnost Ministarstva pomorstva prometa i veza. 

Telekomunikacijski i poštanski promet 

Članak 96. 

Planom se određuje položaj objekata područnih centrala te glavna javna 

telekomunikacijska mreža. 

Izgradnja mreže i građevina telekomunikacijskog sustava određuje se lokacijskom 

dozvolom na temelju ovog Plana ili planova nižeg reda (UPU, DPU), u skladu sa važećim 

zakonskim propisima (zakon i pravilnik ) koji reguliraju izgradnju TK objekata i mreže. 

Članak 97. 

Svaka postojeća i novoplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku 

mrežu. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno, i to kroz postojeće prometnice, prema 

rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica 

treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama, 

odnosno izvođenje drugih instalacija. 

Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja mogu se rješavati kao samostalne 

građevine na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao 

samostalne funkcionalne cjeline. 

Članak 98. 

Poštanski promet odvijat će se postojećom jedinicom poštanske mreže u Zemuniku 

Donjem. 

Energetski sustav 

Elektroenergetika 

Članak 99. 

Plan određuje mrežu i način opskrbe električnom energijom svih naselja te zona 

gospodarske namjene. 


56 




Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih građevina kao i kabliranje 

pojedinih dijelova trase određuje se lokacijskom dozvolom na temelju ovog Plana ili 

planova nižeg reda (UPU, DPU), i prema uvjetima HEP-a. 

Članak 100. 

Sve trafostanice, osim stupnih, trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim 

parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. Dimenzije su definirane 

veličinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrađuju, sukladno posebnim propisima. 

Postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljena u 

okoliš. Ako se grade kao samostalne građevine, obvezno je hortikulturno uređenje okoliša. 

Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne 

međe najmanje 1,0 m. 

Potrebno je izvršiti kabliranje elektroenergetske mreže. 

Članak 101. 

Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se širine zaštitnih pojasa: 

- DV VN 400 kV-80 m 

- DV VN 110 kV -40 m 

- DV 10 kV-16 m 

U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda moguća je rekonstrukcija i gradnja 

građevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadležnog tijela elektroprivrede. 

Članak 102. 

Minimalne površina građevinske parcele za trafostanicu: 40 m 2 za 10/04 kV 

Članak 103. 

Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno priključci za pojedine 

građevine kroz priključne kolne putove. 

Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama, odnosno pristupnim putovima 

neposredno uz granice građevinskih parcela. 

Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima 

bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama, odnosno realizacija 

planiranih građevina. 

Članak 104. 

Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim, odnosno planiranim nogostupom 

uz prometnice. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete, rasvjetna tijela treba 

definirati, sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi. 

Potencijalni i lokalni izvori energije 

Članak 105. 

Obnovljivi energetski izvori koje prema nacionalnim energetskim programima treba 

primijeniti u budućnosti su voda, sunce i vjetar. Ovi prirodni izvori energije mogu u velikoj 

mjeri doprinijeti smanjenju korištenja tradicionalnih izvora, a riješit će se studijama i 

stručnim podlogama, kojima će se pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora te 

zaštita istog. 

Vodnogospodarski sustav 

Korištenje voda 

Članak 106. 

Vodoopskrba naselja Općine ostvarit će se preko "Istočnog ogranka" regionalnog vodovoda. 


57 




Članak 107. 

Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih nadzemnih vodoopskrbnih građevina 

potrebno je osigurati kolni pristup do parcele građevine te zaštitnu, transparentnu ogradu 

za nadzemne građevine visine do najviše 2,0 m. Najmanja udaljenost građevine do ruba 

parcele iznosi 2,0 m. Sve značajnije građevine u sustavu vodoopskrbe je potrebno 

osigurati. 

Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine 

usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Prilikom rekonstrukcije 

vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili 

gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. 

Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda, ukoliko se tehničkom razradom 

dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. 

Članak 108. 

Svakoj postojećoj i novoplaniranoj građevini mora se osigurati priključenje na vodoopskrbni 

sustav. 

Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu, a prema Pravilniku o tehničkim 

normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. 

Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj 

regulativi te hrvatskim normama. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne 

mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama 

(dijagonalno i sl.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano 

gradnjom planirane građevine. 

Članak 109. 

Vodoopskrbne sustave treba izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te 

primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe, što 

podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode, 

svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr. 

Članak 110. 

Zaštitu postojećih i budućih javnih vodocrpilišta treba provoditi temeljem Odluke o 

određivanju zona sanitarne zaštite slivnog područja Bokanjac-Poličnik, koje obuhvaća 

crpilišta Bunari 4 i 5, Jezerce, Oko, Golubinka i Boljkovac (Službeni glasnik 3/98, 

Županijske skupštine Zadar). 

Građevine za zaštitu voda 

Članak 111. 

Planom se određuje izrada idejnih rješenja odvodnje otpadnih voda uz prethodnu izradu 

Studije odvodnje otpadnih voda Zadarske županije kojom će se definirati načini 

ispuštanja otpadnih voda ovog vrlo osjetljivog područja. 

Ovaj plan određuje opće smjernice za rješavanje odvodnje otpadnih voda: 

- svako naselje mora imati zasebni sistem odvodnje, 

- primjena razdjelnog sustava kanalizacije, 

- kod odabira sustava i uređaja za pročišćavanje voditi računa o zaštiti podzemnih voda. 

Članak 112. 

Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice, odnosno priključni spojevi građevina 

kroz pristupne putove. 

Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano 

projektiranje i izgradnja ovih građevina (Zakon o vodama, NN. 107/95). 

Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne 

kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih 

građevinskih parcela, odnosno prostore namijenjene drugim građevinama, radi 

sprječavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom tih građevina. 


58 




Članak 113. 

Do izgradnje sustava odvodnje cijelog naselja, odvodnja otpadnih voda rješavat će se 

izgradnjom vlastitih septičkih jama ili primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje 

otpadnih voda na način: 

- da je uređaj izveden kao nepropusni objekt za okolni teren, 

- da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice, 

- da od susjedne građevinske čestice bude udaljena najmanje 3,0 m, 

- da je omogućen kolni pristup radi čišćenja. 

Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama, pod uvjetom da zadovoljavaju svojim 

sastavom, prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od 

strane nadležnih službi. 

Sukladno prethodnom stavku, Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za 

sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana, tj. 

za više od 10 ES. 

Članak 114. 

Zaštita voda na prostoru Županije provodi se prema odredbama iz Državnog plana za 

zaštitu voda (NN. 8/99). Potrebna je izrada županijskog plana za zaštitu voda koji bi 

utvrdio potrebu istraživanja i ispitivanja kakvoće voda, mjere zaštite voda, planove za 

izgradnju objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i sl. 

Članak 115. 

Proizvodni pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili 

ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje 

prema Pravilniku o upuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. 

Članak 116. 

Komunalni mulj, kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i 

organizirati njegovu obradu i doradu na određenom mjestu. 

Uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja 

Članak 117. 

Vodotoke Kotarku i Miljašić jarugu treba kategorizirati, zaštititi od mogućih zagađenja te 

ispitati mogućnosti korištenja za navodnjavanje. 

Izgradnja i uređenje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim 

vodopravnim uvjetima. 

Građevinska parcela ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i 

oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoka. 

Zabranjuje se podizanje ograde i potpornih zidova, odnosno izvođenje drugih radova koji 

bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok ili područje uz 

vodotok. 

Pored vodotoka zabranjeno je svako građenje bliže od 10 m od ruba protočnoga korita. 

Za građenje objekata unutar ovog pojasa potrebna je suglasnost nadležnog tijela za 

vodoprivredu. 

Članak 118. 

Planom se određuje potreba održavanja postojećeg melioracijskog sustava polja 

Rastovac i Piket te izrada operativnih planova zaštite od poplava na državnoj i lokalnoj 

razini koji će definirati gradnju i održavanje zaštitnih vodnih građevina-definiranje prostora 

za izlijevanje velikih voda, izgradnja i održavanje odvodnih tunela i kanala, melioracijskih 

građevina i drugo. 

Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. 

Članak 119. 

Potrebno je izraditi studiju koja bi utvrdila mogućnost intenzivnijeg korištenja postojećih 

vodenih potencijala za razvoj intenzivne poljoprivrede, uz izgradnju sistema kanala za 


59 




navodnjavanje. Uz dobru organizaciju ugledavajući se na najbolje primjere u svijetu 

trebalo bi uključiti i privatne poljoprivredne parcele u sisteme za navodnjavanje. 

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 

I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 

Područja vrijednih krajobraza 

Članak 120. 

Posebnu brigu treba posvetiti zaštiti biljnog pokrova, te sprečavanju svih oblika 

nekontrolirane izgradnje kako bi se zaštitio ruralni krajobraz. 

Članak 121. 

Posebnim se zakonskim odredbama štiti i gospodari šumskim i poljoprivrednim 

površinama: 

- Zakon o poljoprivrednom zemljištu, 

- Zakon o šumama. Iz ovog Zakona (NN br. 52/90, 9/91, 76/93 i 13/02) ističe se 

slijedeće: 

1. šumskim površinama se smatraju zemljišta obrasla šumskim drvećem u obliku 

sastojine na površini većoj od 10ari (100m 2 ), 

2. potrebno je ishoditi uvjete izgradnje od pravne osobe koja gospodari sa šumom ili 

šumskim zemljištem u slučaju gradnje objekata bliže od 50 m do ruba šumskih 

površina. 

Područja kulturno-povijesnih vrijednosti 

Članak 122. 

Način zaštite kulturnih dobara propisan je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i 

u nadležnosti je Uprave za zaštitu kulturne baštine. 

Članak 123. 

Smjernice za uređenje, mjere zaštite i način prezentacije, određuje nadležna ustanova- 

Konzervatorski odjel u Zadru. 

Članak 124. 

Ako se pri izvođenju građevinskih ili nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili 

pojedinačan nalaz, radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti 

nadležnu ustanovu. 

Članak 125. 

Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje 

daje nadležno tijelo 

Zaštitu arheoloških lokaliteta i spomenika treba provoditi u skladu s načelima arheološke 

struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih 

ostataka građevina važnih za povijesni i kulturni identitet prostora 

Članak 126. 

Bilo kakva intervencija na kulturnom dobru i uokolo njega zahtijeva ishođenje suglasnosti 

i nadzor nadležne službe. 

Članak 127. 

Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti dobara od lokalnog značenja 

koja su devastirana novijom gradnjom i koja treba konzervirati, obnoviti i rekonstruirati, 

odnosno revitalizirati, a uz prethodnu suglasnost nadležne ustanove utvrditi način zaštite i 

osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke. 


60 




7. POSTUPANJE S OTPADOM 

Članak 128. 

Ovim Planom se utvrđuje potreba izgradnje cjelovitog sustava za postupanje s otpadom 

Članak 129. 

Do usvajanja konačnog rješenja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom, 

nastavlja se privremeno odlaganje otpada na postojeću lokaciju (komunalni otpad se 

odvozi na gradsku deponiju grada Zadra). 

Članak 130. 

Potrebno je utvrditi sva postojeća divlja odlagališta ili prikupljališta na kojima se 

bespravno odlaže otpad, te odrediti njihovo daljnje korištenje, tj. njihovu sanaciju i 

zatvaranje. 

Građevinski otpad se može koristiti za izgradnju prometnica i putova, te ostale 

infrastrukture. 

Građevinski otpad će se privremeno odlagati na lokaciji koja će se naknadno utvrditi. 

Lokacija za odlaganje građevinskog otpada će se koristiti za odlaganje inertnog otpada 

(iskopi, građevni materijali i sl.) do donošenja Strategije o postupanju s otpadom za 

područje Zadarske županije. 

Odlagališta glomaznog otpada (stari automobili, kućanski aparati) potrebno je sanirati i 

zatvoriti, te pronaći mehanizme njihovog odlaganja i odvoženja sa područja Općine. 

Članak 131. 

Uspostaviti će se sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada za cijelo 

područje Općine (metali, papir, staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne 

sirovine za ponovno korištenje. 

Članak 132. 

Postupati će se klaoničkim otpadom privatnih klaonica i farmi u skladu sa higijenskim, 

zdravstvenim i estetskim uvjetima, te njegovo odlaganje predvidjeti na lokaciju utvrđenu 

Strategijom o postupanju sa otpadom za Zadarsku županiju. 

Pravna ili fizička osoba koja proizvodi otpad ili postupa s otpadom, obvezna je voditi 

očevidnik s podacima o vrsti, količini, mjestu nastanka, načinu i mjestu skladištenja, 

obrađivanja i odlaganja otpada prema zakonu o gospodarenju sa otpadom. 

Članak 133. 

Opasni otpad mora se odvojeno skupljati i ne smije se prevoziti sa drugim otpadom. 

Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka 

predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. 

Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor, oprema ili građevina za 

skladištenje opasnog otpada, propisuje Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. 

Prostornim planom Županije, na području Općine nije predviđena građevina za 

skladištenje i obrađivanje opasnog otpada. 

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

Članak 134. 

Postupak procjene utjecaja na okoliš se vodi prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN br. 82/94 i 

128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00) za zahvate 

određene u Popisu zahvata koji čini sastavni dio Pravilnika. 

Članak 135. 

Ovim Planom određuje se potreba izrade Programa zaštite okoliša općine Zemunik Donji 

sa zakonom propisanim sadržajem u pogledu dobara, značajki i posebnosti prostora 

Općine. 


61 




Zaštita tla 

Članak 136. 

Uz mjere za zaštitu tla utvrđena PPZŽ-om, donose se i ističu slijedeće mjere: 

- uspostava sustavnoga monitoringa tala na području Općine, 

- smanjenje potrošnje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe, 

- povećanje plodnosti i proizvodne sposobnosti poljoprivrednih površina prihvatljivim 

agrotehničkim mjerama (natapanjem, agromelioracijom, hidromelioracijom), 

- poticanje ekološke proizvodnje hrane na poljoprivrednim površinama, bez uporabe 

kemijskih sredstava, uz povećanje udjela prirodne organske tvari u tlima, 

- saniranje površinskih kopova i privođenje istih novoj namjeni po završetku 

eksploatacije, 

- osiguranje postojanost šumskih ekosustava prirodnom obnovom i održavanje njihove 

stabilnosti i biološke raznolikosti, 

- ograničavanje isušivanja i očuvanje vodnog režima vlažnih staništa, 

- provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO), 

- povećanje stupnja izobrazbe o zaštiti tla. 

Članak 137. 

U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite potrebno je organizirati 

monitoring tla na poljodjelskim površinama za teške metale: Pb, Cd, As, Ni, Cr, Cu, Zn, Fe, 

pesticide. 

Zaštita zraka 

Članak 138. 

Uz mjere za zaštitu zraka utvrđena PPZŽ-om, donose se i ističu slijedeće mjere: 

- korištenje obnovljivih energetskih izvora (biomasa, bioplin, sunčeva energija, energija 

vjetra), 

- reguliranje prometa u svrsi smanjenja emisija štetnih plinova, 

- djelotvorno gospodarenje otpadom, prema načelu IVO (izbjegavanje-vrednovanjeoporaba). 

- gradnja obilaznica naselja i hortikulturne mjere (zelene površine, šetnice, parkovi) 

poboljšanje postojeće kvalitete zraka, 

- mijenjanje navika korisnika prometa poticanjem uporabe javnog prijevoza putem 

unapređenja kvalitete i funkcionalnost istog, preusmjerenje cestovnog tranzitnog 

prometa na željeznicu, uvođenjem biciklističkih staza i pješačkih zona te zona 

ograničenog i smirenog prometa, 

- osigurati protočnost prometnica. 

Zaštita voda 

Članak 139. 

Uz mjere za zaštitu voda utvrđena PPZŽ-om, donose se i ističu slijedeće mjere: 

- izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselja Općine, posebno u područjima 

neposrednog utjecaja na podzemne vode. Za naselja odnosno građevine koje neće 

moći biti uključene u sustav odvodnje, ili do njihovog uključivanja u sustav, obvezna je 

izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama, 

- smanjenje onečišćenja voda od agrotehničkih sredstava i drugih difuznih izvora, te 

postupno izbacivanje istih iz upotrebe, 

- saniranje i uklanjanje svih neuređenih odlagališta otpada kao izvora onečišćenja voda, 

- obnavljanje zatrpanih i oštećenih bunara, te označavanje i osiguranje okolnih područja 

u cilju njihova ponovnoga korištenja u poljoprivredne ili druge svrhe. 


62 




Zaštita od buke 

Članak 140. 

Uz mjere za zaštitu od buke utvrđena PPZŽ-om, potrebno je i izraditi kartu imisija buke i 

konfliktnu kartu za područje Općine te ustanoviti broj stanovnika, domaćinstava i objekata 

ugroženim prevelikom bukom. Potrebno je i evidentirati objekte i postrojenja koji su izvor 

prevelike buke, te smanjiti razinu buke odgovarajućim tehničkim mjerama (npr. 

dislociranjem izvora prevelike buke na odgovarajuću udaljenost od naselja). 

Također je potrebno odrediti najveću dopuštenu razinu buke za pojedina područja 

(prvenstveno za stambene zone), te uvjetovati tehničke i druge mjere zvučne zaštite 

(prometna regulacija, fizičke i zelene barijere uz prometnice i sl.). 

Mjere posebne zaštite 

Sklanjanje ljudi 

Članak 141. 

Ovim Planom određuje se izgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite, te 

prilagođavanje pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja 

ljudi, u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. Zone obvezne izgradnje 

skloništa odredit će se prostornim planovima uređenja općina i gradova. 

Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari, potrebnih za preživljavanje pri zaštitnom 

režimu sklanjanja. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100-300kPa, a dopunske 

zaštite otpornosti 50kPa. Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir 

racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili 

su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko–hidrološke 

uvjete građenja i slično. 

Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: 

- ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu, 

- u građevinama za privremenu uporabu, 

- u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, 

- ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža, 

- u razini nižoj od podruma zgrade: 

o u okviru građevina turističkih naselja i 

o u okviru građevina arheoloških lokaliteta, 

- u području zahvata zone plavljenja nizvodno od hidroenergetskih akumulacija, 

- u područjima s nepovoljnim geološko–hidrološkim uvjetima. 

Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta 

nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje 

nije osigurano na drugi način. 

Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao 

dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s 

opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i 

urbanističkih planova. Dvonamjenske objekte, ako i skloništa kojima nije moguće odrediti 

mirnodopsku namjenu, treba projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim 

minimalnim zahtjevima: svjetla visina minimalno 2,80 m, kolni prilaz prema glavnom ulazu 

i rezervnom izlazu, sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom 

izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju, priključak za telefon i antenske priključke. 

Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup 

omogućen i u uvjetima rušenja građevina. 

Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog 

objekta, utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. 


63 




Zaštita od rušenja 

Članak 142. 

Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi, od rušenja zgrada i ostalog 

zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. 

Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način 

da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. 

Zaštita od požara 

Članak 143. 

Da bi se vjerojatnost izbijanja požara i eksplozija na području Općine svela na najnižu 

razinu, te da bi se smanjila šteta koju bi prouzročio eventualni požar ili eksplozija, te 

izbjeglo stradanje osoba, predlaže se provesti sljedeće mjere zaštite od požara: 

- donijeti plan gašenja u kojemu treba riješiti specifičnost glede organizacije vatrogasne 

službe, 

- sačiniti plan oporavka i obnove voznog parka Javne vatrogasne postrojbe, 

- sačiniti plan nabavke opreme za dobrovoljna vatrogasna društva, 

- vatrogasna zajednica treba organizirati i provesti obuku članova dobrovoljnih 

društava, 

- kako bi se brzo i učinkovito djelovalo pri nesretnim događajima u cestovnom ili 

željezničkom prometu, potrebno je donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s 

opasnim tvarima, 

- kod projektiranja i uređenja okoliša građevina poštivati odredbe Pravilnika za 

vatrogasne pristupe, 

- planovima nižeg reda, riješiti vatrogasne prilaze, 

- za pojedina područja predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže, 

- oko visokih objekata označiti prostore koji su predviđeni za vatrogasni prilaz i pristup, 

- građevine moraju biti udaljene jedne od drugih najmanje 4 m, a može i manje pod 

sljedećim uvjetima: 

o ako se dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne građevine uzimajući u obzir 

požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala 

građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr., 

o ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti 

najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne 

odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov 

najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine 

najmanje 1 m ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala 

najmanje u dužini konzole. 

- zadužiti poduzeća koja održavaju javne objekte da postupe u skladu s odredbama 

Uredbe o održavanju zgrada u dijelu koji se odnosi na dimnjake, dimovodne kanale, 

instalacije za gašenje požara, vatrogasne aparate, kotlovnice za centralna grijanja, 

stubišta za evakuaciju stanara, te nužne i "panik" rasvjete, 

- pojačati nadzor nad radom dimnjačarske službe, 

- parkiranje vozila na urbanim prometnicama regulirati tako da je u svim ulicama 

osigurana najmanja kolno prohodna širina od 3,5 m, 

- zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti, 

- u okviru poduzimanja mjera zaštite šuma donijeti Program gospodarenja koji će 

sadržavati mjere zaštite šuma od požara, 

- u tijeku ljetne sezone provoditi osmatranje. Da bi se osmatranje provelo što 

učinkovitije, predlaže se da te poslove preuzme DVD, na temelju ugovorenih obveza. 

Članak 144. 

Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša na području Općine će se objediniti u 

jedinstveni plan. 


64 




Zaštita od potresa 

Članak 145. 

Za izgradnju objekata, prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim 

seizmičkim područjima, ukoliko nije drugačije riješeno županijskim zakonima, koristi se 

Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. 

Mikro ispitivanja nisu vršena, jer navedeni podaci o kompaktnosti građe i odsustvo većih 

potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa. 

Članak 146. 

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o 

građenju i postojećim tehničkim propisima. 

Važeće karte iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 

1:1.000.000, što mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i s 

geotehničkim zoniranjem općina i gradova (1:25.000), odnosno mikrozoniranjem 

pojedinih urbanih cjelina (1:5.000). 

Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornim planovima užeg područja mora 

se provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim 

zoniranjem općina i gradova, odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina. 

U prostornim planovima užeg područja treba analizirati otpornost starijih građevina na 

rušilačko djelovanje potresa koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno 

projektiranje i građenje. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za 

građenje treba uvjetovati i ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. 

U prostornim planovima užeg područja treba analizirati utjecaj potresa na građevine izvan 

naselja (prometnice, akumulacije, sustavi vodoopskrbe, odvodnje i energetike). 

Zaštita od rata 

Članak 147. 

Zaštitne i sigurnosne zone oko zone posebne namjene (definirane ovim Planom u točki 

2.3.4. Uvjeti za izgradnju i uređenje zone posebne namjene-zrakoplovna baza Hrvatskog 

ratnog zrakoplovstva "Zemunik" i radio far "Čatrnja"), sastoje se od zone ograničene 

gradnje i od zone kontrolirane gradnje. 

Granice zaštitne i sigurnosne zone prikazane su grafičkim prilozima Plana (karta 3. Uvjeti za 

korištenje, uređenje i zaštitu prostora, mj. 1:25000 i karta 4. Građevinska područja naselja, 

mj. 1:5 000). 

Članak 148. 

Unutar zone ograničene gradnje (zaštita sustava veza), koja obuhvaća prostor do 700 m 

od ruba vojnog kompleksa zrakoplovne baze "Zemunik", moraju se poštivat slijedeći 

uvjeti: 

- zabranjuje se izgradnja objekata koji svojom visinom nadvisuju vojni kompleks i time 

predstavljaju fizičku zapreku koja ometa rad vojnih uređaja, 

- postojeća stambena naselja mogu se širiti i u njima se smije graditi ako namjena 

objekata nije protivna točki a) iz ovog članka, 

- za izgradnju bilo koje vrste objekata potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORHa. 

Članak 149. 

Unutar zone kontrolirane gradnje, koja obuhvaća prostor do 3.000 m od ruba vojnog 

kompleksa zrakoplovne baze "Zemunik", dozvoljena je izgradnja svih objekata osim 

krupnih industrijskih i drugih objekata koji svojim tehničkim, tehnološkim i drugim 

karakteristikama mogu ometati rad vojnih uređaja i predstavljaju "unosan cilj" napada 

neprijatelja. Za takvu vrstu gradnje potrebna je suglasnost MORH-a. 


65 




Zaštita zračnih koridora 

Članak 150. 

Zaštitne i sigurnosne zone oko i u produžetku uzletno-sletnih pista (definirane ovim 

Planom u poglavlju Uvjeti za izgradnju i uređenje zone zračne luke), sastoje se od triju 

zaštitnih i sigurnosnih zona (karta 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, mj. 

1:25000 i karta 4. Građevinska područja naselja, mj. 1:5 000). 

Članak 151. 

Unutar zone "A", zabranjena je izgradnja objekata visokogradnje. 

Unutar zone "B", zabranjena je izgradnja objekata za stanovanje, bolnice, škole, vrtiće i 

objekata slične namjene. 

Unutar zone "C", zabranjena je izgradnja objekata visokogradnje. Izuzetak čine objekti u 

funkciji zračne luke. 

Za izgradnju bilo koje vrste objekta potrebno je prethodno pribaviti suglasnost 

Ministarstva pomorstva, prometa i veza. 

9. MJERE PROVEDBE PLANA 

Članak 152. 

Ovim Planom utvrđuju se mjere provedbe Prostornog plana uređenja općine Zemunik 

Donji, te donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine. Mjere su 

utvrđene važećim zakonom o prostornom uređenju i pravilnicima koji iz njega proizlaze. 

9.1. Obveza izrade prostornih planova 

Članak 153. 

Utvrđuje se nadležnost Općinskog vijeća za donošenje Prostornog plana uređenja 

Općine, te planova nižega reda. Ovim se Planom utvrđuje potreba izrade sljedećih 

planova nižega reda: 

a) DPU-i naselja i dijelova naselja prema prioritetu i dinamici koju će utvrditi 

Općinsko vijeće 

b) DPU za sve turističke zone 

c) DPU zone šume posebne namjene-rasadnik Piket u Zemuniku Donjem 

d) DPU za sve proizvodno-poslovne zone 

e) DPU za sve poslovno-proizvodne zone 

f) DPU za športsko-rekreacijske zone. 

U grafičkom dijelu ovog Plana, na listu broj 3. «Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu 

prostora» označene su zone za koje je obvezna izrada prostornih planova. 

Programom mjera Općinsko vijeće može donijeti odluku o proširenju granica obuhvata 

UPU-a ili DPU-a te odluku o izradi dodatnih UPU-a ili DPU-a koji nisu označeni u 

grafičkim prilozima Plana. 

Članak 154. 

Na navedenim područjima nije moguća nikakva izgradnja do usvajanja UPU-a ili DPU-a. 

Izuzetak čine izgrađena područja GP naselja gdje je moguće graditi do početka izrade 

UPU-a ili DPU-a. 

Granice UPU-a ili DPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio 

usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevinskih 

područja u već izgrađeni prostor. 

UPU-ovi i DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja 

obuhvata. 


66 




Članak 155. 

Pored uvjeta iz Planskih odredbi prilikom izrade UPU-a ili DPU-a moraju se poštivati i 

slijedeći dodatni uvjeti: 

- izrada plana komasacije i parcelacije, 

- razgraničenje javnih i privatnih površina, 

- osiguranje kolnog pristupa za svaku pojedinu parcelu, 

- potrebno je osigurati internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele 

nemaju izravan priključak na državne, županijske i važnije lokalne prometnice, ukoliko 

je to racionalno tehnički izvedivo i nije u sukobu sa urbanističkim pravilima (poštivanje 

formiranog građevnog pravca i sl.), 

- na pojedinim uličnim potezima potrebno je predvidjeti visinski ujednačene ograde koje 

ne smiju ugrožavati sigurnost u prometu, posebno na križanjima. 

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 

Članak 156. 

Potrebno je primijeniti i posebne razvojne i druge mjere važne za poticanje demografskog 

rasta i zadržavanje radnog stanovništva u Općini, a koje se odnose na poboljšanje općih 

životnih uvjeta s jedinstvenim ciljem održiva razvoja i to: 

- u gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih 

oblika turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora, poljodjelstva (naročito 

vinogradarstva, povrćarstva i vrtlarstva), vinarstva i stočarstva te svih oblika maloga 

poduzetništva i uslužnih djelatnosti, 

- u društvenom pogledu poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i 

školstva, te poticati obnovu ratom razorenih građevina (obiteljske kuće, gospodarske 

građevine i kompleksi te građevine javnih i društvenih sadržaja), 

- u prometnom sustavu treba osigurati i očuvati zaštitne koridore glavnih prometnica od 

svih oblika devastacije, te osigurati redovno održavanje svih javnih prometnica, 

- u vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava, 

- u rješavanju problema otpadnih voda treba što prije pristupiti izgradnji lokalnih 

kanalizacijskih sustava za zamjenu "crnih jama"; sustav bi trebao biti odvojenog tipaposebna 

odvodnja oborinskih i fekalnih voda, 

- podupirati sve nove Programe koji će omogućiti razvojne procese, a pri tome voditi 

računa o zaštiti prostora. 

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 

Članak 157. 

Planom se omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima 

važećim do stupanja na snagu ovoga Plana i ako je namjena protivna namjeni utvrđenoj 

ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga Plana. Rekonstrukcija se može 

odobriti i za one građevine (i ruševine) koje su bile izgrađene prije 15. veljače 1968. godine 

i ako nemaju građevinsku dozvolu. 

Rekonstrukcija građevine čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Planom može se 

prihvatiti samo ako će se rekonstrukcijom smanjiti negativan utjecaj na okoliš u slučaju da 

takav utjecaj postoji. 

Članak 158. 

Promjena namjene se može prihvatiti samo ako će se približiti planiranoj namjeni ili 

smanjiti negativan utjecaj na okoliš. 


67 




Članak 159. 

Pravomoćne građevinske dozvole, te zahtjevi za izdavanja građevinske dozvole 

zaprimljeni po nadležnoj ustanovi do donošenja ovog Plana, rješavat će se prema 

odredbama do tada važećeg prostornog plana. 

Pravomoćne lokacijske dozvole će se uskladiti prema odredbama ovog Plana osim ako to 

nije moguće iz opravdanih razloga (nemogućnost usklađivanja veličine građevinske 

parcele i sl.). 

9.4. Prijelazne i završne odredbe 

Članak 160. 

Praćenje provedbe ovog Plana obavljat će Poglavarstvo i Općinsko vijeće Općine 

Zemunik Donji putem Izvješća o stanju u prostoru i Programom mjera za unapređenje 

stanja u prostoru. 

Članak 161. 

Izvornik Prostornog plana uređenja općine Zemunik Donji kojeg je donijelo Općinsko 

vijeće Općine Zemunik Donji i potpisan od Predsjednika Općinskog vijeća, čuva se u 

pismohrani općine Zemunik Donji. 

Članak 162. 

Datumom stupanja na snagu Prostornog plana uređenja općine Zemunik Donji prestaje 

važiti Općinski prostorni plan Zadra ("Službeni glasnik općina Benkovac, Biograd na 

moru, Obrovac i Zadar", br. 14/85, 11/88, 13/89) za područje unutar administrativnih 

granica općine Zemunik Donji. 

Članak 163. 

Ova odluka stupa na snagu osmog (8.) dana nakon objave u "Službenom glasniku 

Zadarske županije". 

Klasa: 350-02/06-01/01 

Ur. broj: 2198/04-06/01 

Zemunik Donji, 13. listopada, 2006. godine 

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ZEMUNIK DONJI 

PREDSJEDNIK 

Jure Fabijan, dipl. oecc. 


68 




Literatura: 

- Prostorni plan općine Benkovac, 1985./86. 

- Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac, 1995. 

- Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Republika Hrvatska, Ministarstvo 

prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 

srpanj 1997. 

- Statistička dokumentacija popisa stanovništva 1948.-1991. 

- Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske, 1857.-1971. 

- Geografija SR Hrvatske, Južno Hrvatsko primorje, Knjiga 6. 

- Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, ŠK Zagreb, 1974. 

- Dokumentacija Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel u 

Zadru 

- Projekt Jadranske auto-ceste 

- Projekt Jadranske željeznice 

- Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije 2004., Zavod za prostorno 

uređenje Zadarske županije 

- Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva (Prostorni plan Zadarske županije, 

2001., dr.sc. A. Medin, dipl. ing., Z. Bušić, dipl. ing., G. Kasap, dipl. ing., G. Dragun, dipl. 

ing, dr.sc. D. Lovrinov, dipl. ing, mr.sc. Z. Barač, dipl. ing., dr. sc. B. Pasarić 

- Program razvoja agroindustrijskog kompleksa Zadarske regije, Prirodno i tehničkotehnološke 

mogućnosti, grupa autora, Zadar 1991. 


69

OPÄINA ZEMUNIK DONJI - Zadarska Å¾upanija

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

OPÄINA ZEMUNIK DONJI - Zadarska Å¾upanija