IZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE Modul 2 - VUSB

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU 

IZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE 

IZOBRAZBA ZA ENERGETSKO 

CERTIFICIRANJE 

Modul 2 

1



2.4 Proračun toplinske energije za grijanje, hlađenje, energije za 

ventilaciju i klimatizaciju, te pripremu potrošne tople vode u 

zgradarstvu 

Proračun dotoka topline (ljeto) 

Računski programi i metodologija proračuna dobitka topline prema VDI 

normama 

2



Pravilnik o energetskom pregledima građevina i energetskom 

certificiranju zgrada “NN 81/12” 

ENERGETSKO CERTIFICIRANJE 

Energetski pregled građevine je sustavan postupak za stjecanje 

odgovarajućeg znanja o postojećoj potrošnji energije i energetskim svojstvima 

građevine, zgrade, dijela zgrade ili skupine zgrada koje imaju zajedničke 

energetske sustave, tehnološkog procesa i/ili industrijskog postrojenja i ostalih 

građevina, za utvrđivanje i određivanje isplativosti primjene mjera za poboljšanje 

energetske učinkovitosti te izradu izvješća s prikupljenim informacijama i 

predloženim mjerama, a obavlja ga ovlaštena soba; 

Energetski certifikat zgrade jest dokument koji predočuje energetska svojstva 

zgrade i koji ima propisani sadržaj i izgled prema ovome pravilniku, a izdaje ga 

ovlaštena osoba. 

Energetsko certificiranje zgrade jest skup radnji i postupaka koji se provode 

u svrha izdavanja energetskog certifikata 

3



Energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade koji 

se za stambene zgrade izražava preko godišnje potrebne toplinske energije 

za grijanje za referentne klimatske podatke svedene na jedinicu ploštine 

korisne površine zgrade Ak, a za nestambene zgrade preko relativne 

vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje 

Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina (dalje u tekstu: 

Metodologija) je skup radnji i postupka za provođenje energetskog pregleda 

građevina koja sadrži i algoritam za izračun energetskog svojstva zgrada; 2012 

Izvješće o energetskom pregledu je dokument koji sadrži sve propisane 

podatke, analize, procjene i prijedloge iz ovog Pravilnika te je izrađen u skladu s 

Metodologijom provođenja energetskog pregleda građevina; 

4



Stambene zgrade 

5



NESTAMBENE ZGRADE 

Relativna vrijednost godišnje potrebne 

toplinske energije za grijanje za 

nestambene zgrade, QH,nd,rel [%], jest 

omjer specifične godišnje potrebne 

toplinske energije za grijanje za 

referentne klimatske podatke, 

Q’H,nd,ref [kWh/(m³a)] i dopuštene 

specifične godišnje potrebne toplinske 

energije za grijanje, Q’H,nd,dop 

[kWh/(m³a)], a izračunava se prema 

izrazu: 

QH,nd,rel = Q’H,nd,ref/ Q’H,nd,dop x 100 [%]; 

6

Nestambene zgrade 



7



Osnove meteorologije (zone, proračunski parametri) 

Meteorološki parametri često nisu u skladu s željenim stanjem lagodnosti. 

Čovjek nastoji prikladnim mjerama postići stanje lagodnosti (odjeća, 

obuća, pokrivalo za glavu, grijanje ili hlađenje prostora, razvlaživanje, 

zasjenjenje, osvjetljavanje... ) 

Potrebno je uložiti energiju radi osiguranja željenog stanja lagodnosti 

unutar prostora.



Osnovni meteorološki parametri koji utječu na potrošnju energije pri 

osiguravanju željenog stanja lagodnosti u prostoru: 

- temperatura okolišnjeg zraka 

- brzina i smjer vjetra 

- intenzitet i trajanje Sunčeva zračenja 

- vlažnost okolišnjeg zraka 

Meteorološki podaci mjerodavni za proračun potrošnje energije dobivaju 

se mjerenjima okolišnjeg stanja. 

Izračunavaju se višegodišnji prosjeci, na dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj 

razini.



Mikroklima i higijena prostora 

Da bi optimalno funkcionirao, čovjek se mora osjećati ugodno u prostoru u 

kojem boravi (>90% vremena u zatvorenom prostoru!) 

Osnovni zadatak termotehničkih sustava za grijanje 

i hlađenje jest osiguravanje stanja ugodnosti i 

očuvanje zdravlja. 

Cilj je pružiti korisniku maksimalnu ugodnost uz 

minimalnu potrošnju energije. 

UGODNOST je stanje svijesti koje izražava zadovoljstvo stanjem 

neposredne boravišne okoline. 

Osjećaj ugodnosti nužno je individualan, subjektivan dojam. 

Ne postoji definirani skup stanja okoliša kojim bi baš svaka osoba iz grupe 

korisnika promatranoga prostora bila zadovoljna. 

Zadatak tehničkih sustava - stvoriti uvjete koji odgovaraju najvećem 

mogućem broju korisnika.



Toplinska ugodnost 

- stanje svijesti koje izražava zadovoljstvo toplinskim obilježjima okoliša 

- rezultat je zajedničkoga djelovanja sljedećih parametara: 

• Temperatura zraka 

• Temperatura obuhvatnih ploha 

• Vlažnost zraka 

UGODNOST 

• Brzina strujanja zraka 

• Razina odjevenosti 

• Razina fizičke aktivnosti 

Kvaliteta zraka 

• Čistoća zraka 

• Sadržaj CO 2 u zraku 

• Sadržaj štetnih tvari u zraku 

• Mirisi 

Ostali faktori 

• Osvjetljenje 

• Buka 

• Statički elektricitet 

• Magnetsko polje



TOPLINSKA UGODNOST 

Održavanje temperature ljudskog tijela 

Ljudsko tijelo ima sposobnost održavanja približno konstantne temperature u 

različitim stanjima vanjskog zraka i pri bilo različitom intenzitetu rada tjelesnih 

mišića. 

Ravnomjerna tjelesna temperatura od 37 ºC 

postiže se cirkulacijom krvi, koja se hladi u 

perifernim dijelovima tijela, a grije u unutrašnjim 

organima postupnim izgaranjem bjelančevina, 

masti i ugljikohidrata. 

Tijelo u stanju mirovanja ima najvišu 

temperaturu kože, dok se pri većem radu 

temperatura spušta znojenjem, kako bi se 

toplina brže odvodila.



Održavanje temperature ljudskog tijela 

Regulacija tjelesne temperature, kojom upravlja ‘centar za toplinu’ se postiže 

na dva načina: 

-kemijska regulacija topline: 

procesi metabolizma u organima su tako upravljani 

da se stvaranje topline mijenja u ovisnosti od temperature krvi; 

-fizikalna regulacija topline: 

izmjena topline s okolinom se vrši konvekcijom, 

provođenjem, zračenjem, isparavanjem, 

disanjem te izbacivanjem i unošenjem hrane 

- suha (osjetna) i vlažna (latentna) toplina.



Kada sobna temperatura padne ispod granice ugodnosti (kada je previše 

hladno) temperatura kože se snižava, kao i odavanje topline. 

Razni dijelovi tijela imaju različite temperature. Temperatura glave se malo 

mijenja, dok je temperatura udova jako promjenjiva. 

14



Relativna vlažnost 

Preporučuje se održavati relativnu vlažnost zraka u području od 35 do 60 (65)% 

za temperature zraka do 25 °C. 

Relativna vlažnost ima mali utjecaj na toplinsku ugodnost. 

Relativna vlažnost zraka prostora φ (%) 

Neugodno 

vlažno 

Ugodn 

o 

Još 

dovoljno 

ugodno 

Neugodno 

suho 

Temperatura prostora θp (°C) 

Područje ugodnosti u ovisnosti 

o temperaturi prostorije i 

relativnoj vlažnosti zraka u 

prostoriji



Meteorološki parametri 

mjere se u: 

Glavnim meteorološkim 

postajama 

Klimatološkim (običnim) 

meteorološkim 

postajama 

Za proračun potrošnje energije zgrade temeljem stvarnih meteoroloških 

podataka, koriste se meteorološki podaci za najbližu postaju iz 

podataka sadržanih u Prilogu E Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi 

energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08 i 89/09). 

Meteorološki podaci dani su za 32 meteorološke postaje



U Republici Hrvatskoj godišnja 

Insolacija (dozračenost) iznosi 

1200 – 1600 kWh/m² 

75% od početka travnja do 

kraja rujna 

17



Snaga Sunčevog zračenja na gornjoj 

granici zemljine atmosfere iznosi 

1,75⋅10 

14 

[ kW ] 

(20 min. sijanja sunca dovoljno 

je da pokrije sve godišnje potrebe 

za energijom 6,5 milijardi ljudi na Zemlji) 

Preračunato u energiju to iznosi: 

1,53⋅10 

18 

[ kWh] − godišnje



Referentne vrijednosti meteoroloških parametara za primorsku Hrvatsku 

19



Referentne vrijednosti meteoroloških parametara kontinentalnu Hrvatsku 

20



Metodologija proračuna dobitka topline prema VDI 2078 

(savez njemačkih inženjera , Dϋseldorf) 

Ukupni toplinski dobici 

21



UNUTARNJI IZVORI TOPLINE 

QUN 

Toplina koju odaju ljudi 

Toplina koju odaju rasvjetna tijela 

Toplina koju odaju strojevi, uređaji i ostala oprema 

Toplina dovedena iz susjednih prostorija provođenjem i 

konvekcijom kroz unutarnji zid, pod ilistrop 

Toplina koju odaju predmeti pri prolasku 

kroz prostoriju 

Toplina koju odaju ostali izvori (razni 

procesi i sl.) 

22



Toplina koju odaju ljudi 

Toplinski tok koji odaju ljudi u prostoru izračunava se prema izrazu: 

gdje su: 

n - broj osoba u prostoriji 

Qo - toplinski tok od jednog čovjeka [W] i 

sUN - faktor toplinskog opterećenja za unutarnje izvore 

prema normi 

sUN = 1 

Usvojeno 

23



Toplinski tok koji odaje jedan ljudski organizam zbroj je osjetne i latentne topline, 

a ovisi o temperaturi zraka u prostoriji, te o razini aktivnosti, prema tablici 

Toplinski tok (ukupni, osjetni i latentni) koji odaje ljudski organizam u 

ovisnosti o temperaturi zraka i razini aktivnosti 

24



Toplina koju odaju rasvjetna tijela 

gdje su: 

PRAS - ukupni električni učin svih rasvjetnih tijela prostorije [W] 

IIR - faktor istodobnosti rasvjete (uzima u obzir druge mogućnosti rasvjete, 

npr. prirodnu rasvjetu) 

μOR - stupanj toplinskog opterećenja prostorije rasvjetom, prema tablici te 

sUN - faktor toplinskog opterećenja za unutarnje izvore (1) 

25



Stupanj toplinskog opterećenja prostorije rasvjetom 

26



Toplina koju odaju strojevi, uređaji i ostala oprema 

Toplinski tok koji odaju strojevi, uređaji i ostala oprema, koji se nalaze u 

prostoriji, izračunava se prema izrazu: 

27



Toplina dovedena iz susjednih prostorija provođenjem i konvekcijom 

kroz unutarnji zid, pod ili strop 

Toplinski tok doveden iz susjednih prostorija provođenjem i konvekcijom kroz 

unutarnji zid, pod ili strop može se izračunati prema: 

28



Toplina koju odaju predmeti pri prolasku kroz prostoriju 

Toplinski tok koji odaju razni predmeti ili tvari pri prolasku kroz prostoriju može 

se izračunati prema izrazu: 

Toplina koju odaju ostali izvori (razni procesi i sl.) 

Toplinski tok koji odaju ostali izvori, primjerice kemijski i slični procesi, životinje 

itd., u većini slučajeva može se zanemariti, a treba ga uzeti u obzir kad se 

smatra da je njihov udio značajan. 

29



Unutarnje toplinsko opterećenje, tj. izvori topline u samoj prostoriji sastoje 

se iz nekoliko različitih utjecaja prema izrazu: 

30



VANJSKI TOPLINSKI IZVORI 

QVANJ 

Toplina dovedena iz okoline provođenjem 

i konvekcijom kroz vanjske zidove ili krov 

Toplina dovedena iz okoline provođenjem i 

konvekcijom kroz ostakljene plohe 

Toplina dovedena iz okoline zračenjem 

kroz ostakljene plohe 

Toplina dovedena uslijed prirodne 

ventilacije (kroz zazore) 

31



Vanjsko toplinsko opterećenje, tj. vanjski izvori topline izračunavaju se 

prema sljedećem izrazu: 

32

IZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE Modul 2 - VUSB

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?