HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

More documents

Recommendations

Info

30. srpnja 1996. ŠUMARIJA SPLIT - NAJVEĆA ŠUMARIJA U HRVATSKOJ Šumarija Split je sa 77.640 ha šuma i šumskog zemljišta najveća u Hrvatskoj. Doda li se tome gotovo 7.000 ha šuma u privatnom vlasništvu te 17 gospodarskih jedinica koje obuhvaća središnja dalmatinska šumarija, dobije se zakidan red veličina koje izazivaju pozor. Pomnije čitanje brojki daje pak realniji uvid u pravo stanje. Od ukupnih je površina, naime, tek 41.000 ha obraslo, a-i od toga je tek manji dio prava visoka šuma. Od gospodarskih jedinica pet je uređeno, još četiri su u postupku uređivanja. Četrdesetak zaposlenih Nedostatak stručnih kadrova jedan je od najvećih problema splitske šumarije: upravitelj šumarije ing. Ivan Melvan i revirnica ing. Andrea Jug brine se kako bi se poslovi na vrijeme obavili, a možda su u posebnom položaju četiri revirnika koji moraju pokriti toliko gospodarskih jedinica. Potvrđuje to i revirnica ing. Andrea Jug, koja je nedavno došla u Split iz jedne druge velike šumarije, bjelovarske, a koja uočava razlike: »Tek se privikavam, posao revirnika ovdje je ipak drukčiji od onog na koji sam navikla«. Ravirnici su još ing. Goran Rubin, Vicko Gizdić i Duško Grgičević. Trušnica u Muću Kadrovi su jedan od gorućih problema u splitskoj šumariji. Potvrđuje to i upravitelj- šumarije ing. Ivan Melvan: - Nedostaju nam stručni ljudi i u takvoj situaciji teško je raditi. Dovoljno je za ilustraciju reći: od 28 lugara tek dvojica su sa šumarskom školom... Kao i u ostalim šumarijama krša i ovdje šume i šumarstvo prvenstveno imaju zadaću zaštite. Opće korisne funkcije ispred su broja kubika, trupaca, bitke za bolju cijenu. Uostalom i nema ih. Ovdje, na drugom katu zgrade u Zvonimirovoj 35, drugog po veličini hrvatskog grada, nema uboičajenih gužvi za ogrjev, za građu, nema svakotjednih licitacija i procesije kupaca. Osnovni podaci za najveću (prema površini) hrvatsku šumariju kazuju da se ovdje godišnje pošumi približno 200 ha, popunjavanje se radi na 70 ha, njega na 75 ha, čišćenje na približno 30 ha. Velika se pažnja pridaje mehaničkom suzbijanju štetnika, pa se godišnje tretira gotovo 10 ha. Uz vlastitu, u splitskoj šumariji za uzgojne radove koriste i GPO radnu snagu. Zasad nema problema oko odaziva »jer radovi su locirani u submediteranskom dijelu gdje ima dosta zainteresiranih, no pitanje je hoće li na drugim lokacijama uz ovakvu dnevnicu taj trend dugo potrajati«. Za neke veće zahvate nedostaje - mehanizacija. Trebao bi nam bar jedan traktor i nekoliko priključaka za uzgoj, kaže ing. Melvan. A kada je o nedostacima riječ, ing. Melvan neće propustiti spomenuti da i s osobnim vozilima »loše stoje, da je zaštitna oprema stara te da posebno nedostaju odore za lugare prema kojima bi bili prepoznatljivi na terenu«. Ne treba posebice naglašavati da se i u splitskoj šumariji posebna pažnja pridaje izgradnji šumskih prosjeka-cesta. - Prošle godine napravili smo 15 km takvih prosjeka. No, moram istaći da se u Splitu i prije formiranja Hrvatskih šuma, u posljednjih 10- VELIKA POVRŠINA, MALO ŠUMA, J Godišnje ostvarimo 2.570 dana protupožarnih motrenja na tri stalna i četiri povremena promatračka mjesta: ing. Ivan Melvan početna požara koja su uspješno lokalizirana. Ing. Melvan: - Dva su osnovna uzroka ovim požarima. Prvo, nekontrolirano paljenje vatre i drugo, velike deponije smeća na kojima zapaljive tvari često izazivaju požar. Organiziranjem promatračkih mjesta nastojimo požar na vrijeme uočiti i spriječiti. Imamo četiri stalna i tri povremena promatračka mjesta na kojima godišnje ostvarimo 2.570 dana motrenja. O sječi, etatu, dohotku od prodaje drveta ovdje se i ne može govoriti. U splitskoj šumariji godišnje nakupe do 1.000 kubika trupaca, približno 4.000 prm celuloznog drveta te nešto ogrjeva. Ing. Melvan, međutim, govori o potencijalnoj mogućnosti povećanja etata koja, na žalost', ostaje neiskorištena. Zbog čega - Kada bi kod nas postojao interes za borovim drvetom, mi bismo mo- U ovim policama suše se češeri, objašnjava rad trušnice Jakov Ćulum-Jale ak godina dosta ulagalo u izgradnju prosjeka - podsjeća ing. Melvan. To je kompletnu otvorenost ovog velikog područja, većim dijelom planinskog, podiglo na 4 km. Prošle godine su na splitskoj šumariji zabilježena 22 manja gli sjeći i do 30.000 kubika. No, naša drvna industrija bor ne priznaje i ne poznaje, iako u nekim zemljama on ima svoje tržište - kaže ing. Melvan. U TRUŠNICI, U MUĆU Na području splitske šumarije, u Muću, nalazi se jedina trušnica za Kada će te lugarske odore, pita se Ivan Juginović Upravu Split. U dvorištu nove zgrade pokraj koje je i rasadnik, dočekuju nas građevinci koji uređuju i asfaltiraju dvorište. Tu su i garaže, priručno skladište, tu je i domaćin, rasadničar Jakov Ćulum-Jale. Nakupio je Jakov 25 godina staža, »sve zna u šumarstvu«, kaže, a i svašta je radio. Uvodi nas u trušnicu. Na katu su češeri u vrećama koji se kosinom spuštaju u donju prostoriju gdje se nalazi peć. Ona zagrijava radni prostor i tri etaže polica u kojima se griju češeri. - Stalno se mora miješati i paziti daje temperatura ista dok se sjeme ne odvoji od češera, objašnjava Culum. To je već pomalo zastarjeli način rada trušnice. Postoje modernije opremljene trušnice, no i ova služi svrsi. U jednom turnusu koji traje tri dana osuši se do 2.000 kg sjemena. Susrećemo i lugara Ivana Juginovića (28 godina staža), koji mopedom dnevno obilazi svoju lugariju pod Mosorom, od Zrnovnice do ušća Cetine. Ne žali se na težinu posla, pa ni na plažu, nego na - opremu. - Šest godina nismo dobili lugarsku odoru, nekad smo je redovito dobivali. To bi svakako trebalo riješiti - misli Juginović. Tekst i snimci: M. Mrkobrad Uređuje se dvorište zgrade u kojoj je trušnica Na gornjoj etaži trušnice češeri su u vrećama
30. srpnja 1996. NA PODRUČJU JASTREBARSKOG ODRŽAN INSTRUKTAZNI SEMINAR ZA PROCJENITELJE NUŽNOST UJEDNAČAVANJA KRITERIJA OCJENJIVAČA Naša istraživanja i prociene oštećenosti hrvatskih šuma danas se cijene u Europi, ističe dr. Joso Gračan, ravnatelj Šumarskog instituta u Jastrebarskom, na žalost, naše šume su danas oštećenije negoli prije deset godina... U organizaciji Ekološke službe iz Direkcije, na području Uprave šuma Karlovac organizirana je 2. srpnja 1996. g. Instruktaža o procjeni oštećenja krošanja na kontinentalnom području. Instruktaži su bili nazočni većinom stručni suradnici za ekologiju iz svih Uprava šuma, osim buzetske i splitske. Prije odlaska na teren svi pozvani okupili su se u Šumarskom institutu Jastrebarsko. U ime Instituta nazočne je pozdravio ravnatelj dr. Joso Gračan. U svom govoru istaknuo je potrebu što veće suradnje znanosti i operative koja je u posljednje vrijeme, na žalost, oslabila. Također je v naglasio kako se već niz godina Šumarski fakultet i Šumarski Institut bave problematikom praćenja oštećenosti šuma na području naše zemlje. »Naša istraživanja su na cijeni u Europi«, ističe gospodin Gračan. Na žalost, šume su danas mnogo oštećenije negoli prije desetak godina. Nadamo se kako se postojeće stanje neće više pogoršavati. Svi šumari su uvijek dobro došli u naš Institut, a posebice se ovdje zahvaljujem "Hrvatskim šumama", jer su nam one svojom potporom uvijek pomagale u razvoju i boljitku ove naše Institucije«, završio je gospodin Gračan. U ime Ekološke službe Direkcije nazočne je pozdravio rukovoditelj ing. Krešimir Štimac, zaželjevši im ugodan i plodonosan boravak na terenu. Prije odlaska na teren nazočnima su se obratili i dr. Nikola Komlenović te dr. Petar Rastovski iz Šumarskog Instituta i »voditelj« ove instruktaže na terenu. Od strane Šumarskog fakulteta instruktaži je bio nazočan ing. Ivica Tikvić, asistent na Katedri za ekologiju. Instruktaža je obavljena na terenima šumarije Draganić i Jastrebarsko. Procjena oštećenosti krošanja stabala vršena je na tri plohe. Od vrsta koje su se procjenjivale bili su zastupljeni hrast lužnjak, hrast kitnjak i bukva. Ista ovakva instruktaža obavljena je dva dana kasnije u mediteranskim šumama na području Uprave šuma Split, šumarija Zadar. Instruktaži su bili nazočni ekolozi iz Uprave šuma Split, Senj, Gospić, Delnice, Buzet. SAVJETOVANJE EKOLOGA UDRUGE ŠUMA NOVA GRADIŠKA ZA POČETAK ZAJEDNIČKA PROCJENA Na području Uprave šuma Nova Gradiška, na lokalitetu šumarije Oriovac, održano je 10. srpnja savjetovanje o pr^odenju ankete o umiranju šuma. Voditelji savjetovanja bili su ing. Krešimir Štimac, rukovoditelj Službe za ekologiju iz Direkcije »Hrvatskih šuma« i mr. Margita Šiler, stručni suradnik za ekologiju i prostorno planiranje pri ovoj Službi. Ispred novogradiške Uprave nazočni su bili ing. Ivan Štanfar, rukovoditelj proizvodnje, ing. Borislav Ljubetić, sav- VISE OČIJU BOLJE VIDI: pozornim motrenjem stabala postiže se objektivnost i nepristranost procjene oštećenosti jetnik za ekologiju i zaštitu šuma, ing. Tomislav Božić, upravitelj šumarije Oriovac te revirnici s pojedinih šumarija. Svrha savjetovanja je, kako je naglašeno, ujednačiti kriterije za procjenjivanje primjernih stabala, posebice ako se uzme u obzir da mladi šumarski stručnjaci još nisu radili ove poslove. Trenutačno se u novoformiranoj novogradiškoj Upravi šuma nalazi četiri bioindikacijske točke, a bitno je da na njima moraju biti 24 primjerna stabla. Na novooslobođenim, nerazminiranim područjima, nove točke se neće postavljati pa stoga ni provoditi anketa, ni u slučaju da je riječ o već postojećim točkama. Na području novogradiške Uprave šuma održano savjetovanje o provođenju ankete o umiranju šuma. Svrha savjetovanja je ujednačiti kriterije za procjenjivanje primjernih stabala Anketa o umiranju šuma provodi se za područje Hrvatske od 1987. godine, a s ciljem da se iz godine, u godinu prati zdravstveno stanje europskih šuma. Treba istaći da su rezultati sve porazniji, a najugroženije vrste drveća su jela i hrast lužnjak. Unatoč tome, šume u Hrvatskoj su medu najzdravijim u Europi. Podaci motrenja dosad su sakupljani terenskom inventarizacijom na sustavno raspodijeljenim terenskim točkama, na mrežama gustoće 4x4 km i 16 x 16 km, no dovoljno je procjenjivanje primjernih stabala obavljati na mrežama 16 x 16 km. Preporuča se, posebice početnicima, da se u početku procjena obavlja zajednički, a tek kasnije pojedinačno. U početku je dovoljno tijekom dana obraditi jednu bioindikacijsku točku, dok se posao ne uhoda. Traže se podaci o defolijaciji i gubitku boje primjernih stabala, a uzorak ne može imati manje od 20 ni više od 30 stabala i broj mora biti stalan. Prilikom procjenjivanja obuhvaćene su sve vrste drveća, a stabla moraju biti visoka najmanje <strong>60</strong> cm. Obvezni minimum za skupljanje podataka sadrži opisni kod/zemlja, koordinate/, podatke o staništu, sastojini i primijenjenom stablu a podaci se upisuju u propisane obrasce. U gospodarskoj jedinici »Mrsunjski lug-Migalovci«, u odjelima 6d i 7a, zajednički su procjenjivana pojedina lužnjakova stabla u stopedesetgodišnjoj sastojini, koja je u stadiju nakon naplodnog sijeka. Riječ je o najstarijoj šumi na prostoru Uprave šuma Nova Gradiška. Prije tri godine i lani ovdje je obavljeno podsijavanje žirom, a podmladak je tretiran protiv pepelnice. Nakon procjenjivanja ustanovljeno je da potpuno suhih stabala nema, no u cijelosti zdravstveno stanje, ipak, ne zadovoljava te ne treba očekivati poslije dovršnog sijeka kvalitetne sortimente. Nakon savjetovanja, revirnici s pojedinih šumarija, ana kojima se nalaze bioindikacijske točke, počet će polovinom srpnja s anketom. Od mr. Šiler saznali smo daje u Europi registrirano 29.074 takvih točka u 32 zemlje, a obuhvaćeno je 648.425 stabala. Tekst i snimci: I. TOMIC Ocjenjivači snimljeni na vidikovcu Japetića Procjenjivali su se stupnjevi oštećenja krošanja alepskog bora i hrasta cera. Svrha ovih instruktaža, koje se u pravilu obavljaju jednom godišnje, jesu ujednačavanje kriterija prigodom procjenjivanja oštećenosti krošanja. Navedene poslove sve uprave šuma dužne su obaviti do 1. rujna 1996. g., a zbirne podatke nakon izvršenih procjena treba dostaviti Šumarskom fakultetu. Nakon njihove obrade u ovoj naučnoj ustanovi, podaci će biti proslijeđeni u naučne institucije Europske zajednice. Tekst: Vesna Pleše Snimio: Darko Goetz ZAJEDNIČKI U REALIZACIJU ISTRAŽIVANJA Komisija za znanstveno istraživački rad »Hrvatskih šuma« održala je 5. srpnja 1996. g. svoj treći sastanak u Golubinjaku kraj Delnica. Pored stalnih članova Komisije sastanku su bili nazočni i ing. Franjo Prebanić, pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, te prof. dr. Zvonimir Seletković Šumarski fakultet i dr. Joso Gračan, dipl. ing. šum. Šumarski institut Jastrebarsko. Nakon usvajanja zapisnika s drugog sastanka Komisije, pod trećom točkom dnevnog reda povela se rasprava o »Programu istraživačkog rada za razdoblje 1996. - 2000. g.«. Ponuđeni program znanstveno istraživačkog rada sadrži dva projekta, a svaki od projekata sastoji se od nekolicine manjih projekata. Poslije provedene rasprave nazočni su se usuglasili glede osnovnih zadataka, a čija je svrha dogovor Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta na zajedničkoj realizaciji planiranih istraživanja. Za ispunjenje svih ovih zadataka zainteresirane su i »Hrvatske šume« koje su spremne u svako vrijeme ponuditi svekoliku pomoć i jednoj i drugoj znanstvenoj instituciji prigodom rješavanja ove problematike. Na sastanku je bilo govora i o ostalim tekućim problemima iz nadležnosti rada ove Komisije. AKTUALNA KARIKATURA V.P.
Page 1 and 2: 30. s 60 Uz 5. kolovoz GO Zag DAN D
Page 3 and 4: 30. srpnja 1996. U LOVAČKOJ KUĆI
Page 5: 30. srpnja 1996. ŠTO SE DOGAĐA NA
Page 11 and 12: 30. srpnja 1996. U posjeti / šumar
Page 13 and 14: 30. srpnja 1996. ADNIKA UPRAVE ŠUM
Page 17 and 18: 30. srpnja 1996. IZIŠAO IZ TISKA O
Page 19 and 20: 30. srpnja 1996. OBIMNI RADOVI NA S
Page 21 and 22: 30. srpnja 1996. GODIŠNJA SKUPŠTI
Page 23 and 24: 30. srpnja 1996. KULTURA - RAZONODA

HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?