You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
30. srpnja 1996.<br />
ŠUMARIJA SPLIT - NAJVEĆA ŠUMARIJA U HRVATSKOJ<br />
Šumarija Split je sa 77.640 ha<br />
šuma i šumskog zemljišta<br />
najveća u Hrvatskoj. Doda li se<br />
tome gotovo 7.000 ha šuma u privatnom<br />
vlasništvu te 17 gospodarskih<br />
jedinica koje obuhvaća središnja<br />
dalmatinska šumarija, dobije se zakidan<br />
red veličina koje izazivaju pozor.<br />
Pomnije čitanje brojki daje pak<br />
realniji uvid u pravo stanje. Od<br />
ukupnih je površina, naime, tek<br />
41.000 ha obraslo, a-i od toga je tek<br />
manji dio prava visoka šuma. Od<br />
gospodarskih jedinica pet je<br />
uređeno, još četiri su u postupku<br />
uređivanja. Četrdesetak zaposlenih<br />
Nedostatak stručnih kadrova<br />
jedan je od najvećih problema<br />
splitske šumarije: upravitelj<br />
šumarije ing. Ivan Melvan i<br />
revirnica ing. Andrea Jug<br />
brine se kako bi se poslovi na vrijeme<br />
obavili, a možda su u posebnom<br />
položaju četiri revirnika koji moraju<br />
pokriti toliko gospodarskih jedinica.<br />
Potvrđuje to i revirnica ing. Andrea<br />
Jug, koja je nedavno došla u<br />
Split iz jedne druge velike šumarije,<br />
bjelovarske, a koja uočava razlike:<br />
»Tek se privikavam, posao revirnika<br />
ovdje je ipak drukčiji od onog na<br />
koji sam navikla«. Ravirnici su još<br />
ing. Goran Rubin, Vicko Gizdić i<br />
Duško Grgičević.<br />
Trušnica u Muću<br />
Kadrovi su jedan od gorućih problema<br />
u splitskoj šumariji.<br />
Potvrđuje to i upravitelj- šumarije<br />
ing. Ivan Melvan:<br />
- Nedostaju nam stručni ljudi i u<br />
takvoj situaciji teško je raditi. Dovoljno<br />
je za ilustraciju reći: od 28<br />
lugara tek dvojica su sa šumarskom<br />
školom...<br />
Kao i u ostalim šumarijama krša i<br />
ovdje šume i šumarstvo prvenstveno<br />
imaju zadaću zaštite. Opće korisne<br />
funkcije ispred su broja kubika, trupaca,<br />
bitke za bolju cijenu. Uostalom<br />
i nema ih. Ovdje, na drugom<br />
katu zgrade u Zvonimirovoj 35, drugog<br />
po veličini hrvatskog grada,<br />
nema uboičajenih gužvi za ogrjev,<br />
za građu, nema svakotjednih licitacija<br />
i procesije kupaca.<br />
Osnovni podaci za najveću (prema<br />
površini) hrvatsku šumariju kazuju<br />
da se ovdje godišnje pošumi<br />
približno 200 ha, popunjavanje se<br />
radi na 70 ha, njega na 75 ha,<br />
čišćenje na približno 30 ha. Velika<br />
se pažnja pridaje mehaničkom suzbijanju<br />
štetnika, pa se godišnje tretira<br />
gotovo 10 ha.<br />
Uz vlastitu, u splitskoj šumariji za<br />
uzgojne radove koriste i GPO radnu<br />
snagu. Zasad nema problema oko<br />
odaziva »jer radovi su locirani u<br />
submediteranskom dijelu gdje ima<br />
dosta zainteresiranih, no pitanje je<br />
hoće li na drugim lokacijama uz<br />
ovakvu dnevnicu taj trend dugo potrajati«.<br />
Za neke veće zahvate nedostaje<br />
- mehanizacija. Trebao bi nam<br />
bar jedan traktor i nekoliko<br />
priključaka za uzgoj, kaže ing. Melvan.<br />
A kada je o nedostacima riječ,<br />
ing. Melvan neće propustiti spomenuti<br />
da i s osobnim vozilima »loše<br />
stoje, da je zaštitna oprema stara te<br />
da posebno nedostaju odore za lugare<br />
prema kojima bi bili prepoznatljivi<br />
na terenu«.<br />
Ne treba posebice naglašavati da<br />
se i u splitskoj šumariji posebna<br />
pažnja pridaje izgradnji šumskih<br />
prosjeka-cesta.<br />
- Prošle godine napravili smo 15<br />
km takvih prosjeka. No, moram<br />
istaći da se u Splitu i prije formiranja<br />
Hrvatskih šuma, u posljednjih 10-<br />
VELIKA POVRŠINA, MALO ŠUMA, J<br />
Godišnje ostvarimo 2.570 dana<br />
protupožarnih motrenja na tri<br />
stalna i četiri povremena<br />
promatračka mjesta: ing. Ivan<br />
Melvan<br />
početna požara koja su uspješno lokalizirana.<br />
Ing. Melvan:<br />
- Dva su osnovna uzroka ovim<br />
požarima. Prvo, nekontrolirano<br />
paljenje vatre i drugo, velike deponije<br />
smeća na kojima zapaljive tvari<br />
često izazivaju požar. Organiziranjem<br />
promatračkih mjesta nastojimo<br />
požar na vrijeme uočiti i spriječiti.<br />
Imamo četiri stalna i tri povremena<br />
promatračka mjesta na kojima<br />
godišnje ostvarimo 2.570 dana motrenja.<br />
O sječi, etatu, dohotku od prodaje<br />
drveta ovdje se i ne može govoriti.<br />
U splitskoj šumariji godišnje nakupe<br />
do 1.000 kubika trupaca, približno<br />
4.000 prm celuloznog drveta<br />
te nešto ogrjeva. Ing. Melvan,<br />
međutim, govori o potencijalnoj<br />
mogućnosti povećanja etata koja,<br />
na žalost', ostaje neiskorištena.<br />
Zbog čega<br />
- Kada bi kod nas postojao interes<br />
za borovim drvetom, mi bismo mo-<br />
U ovim policama suše se češeri, objašnjava rad trušnice Jakov<br />
Ćulum-Jale<br />
ak godina dosta ulagalo u izgradnju<br />
prosjeka - podsjeća ing. Melvan. To<br />
je kompletnu otvorenost ovog velikog<br />
područja, većim dijelom planinskog,<br />
podiglo na 4 km.<br />
Prošle godine su na splitskoj<br />
šumariji zabilježena 22 manja<br />
gli sjeći i do 30.000 kubika. No, naša<br />
drvna industrija bor ne priznaje i ne<br />
poznaje, iako u nekim zemljama on<br />
ima svoje tržište - kaže ing. Melvan.<br />
U TRUŠNICI, U MUĆU<br />
Na području splitske šumarije, u<br />
Muću, nalazi se jedina trušnica za<br />
Kada će te lugarske odore, pita<br />
se Ivan Juginović<br />
Upravu Split. U dvorištu nove zgrade<br />
pokraj koje je i rasadnik, dočekuju<br />
nas građevinci koji uređuju i asfaltiraju<br />
dvorište. Tu su i garaže, priručno<br />
skladište, tu je i domaćin, rasadničar<br />
Jakov Ćulum-Jale. Nakupio<br />
je Jakov 25 godina staža, »sve<br />
zna u šumarstvu«, kaže, a i svašta je<br />
radio. Uvodi nas u trušnicu. Na katu<br />
su češeri u vrećama koji se kosinom<br />
spuštaju u donju prostoriju gdje se<br />
nalazi peć. Ona zagrijava radni prostor<br />
i tri etaže polica u kojima se<br />
griju češeri.<br />
- Stalno se mora miješati i paziti<br />
daje temperatura ista dok se sjeme<br />
ne odvoji od češera, objašnjava<br />
Culum.<br />
To je već pomalo zastarjeli način<br />
rada trušnice. Postoje modernije<br />
opremljene trušnice, no i ova služi<br />
svrsi. U jednom turnusu koji traje tri<br />
dana osuši se do 2.000 kg sjemena.<br />
Susrećemo i lugara Ivana Juginovića<br />
(28 godina staža), koji mopedom<br />
dnevno obilazi svoju lugariju pod Mosorom,<br />
od Zrnovnice do ušća Cetine.<br />
Ne žali se na težinu posla, pa ni na<br />
plažu, nego na - opremu.<br />
- Šest godina nismo dobili lugarsku<br />
odoru, nekad smo je redovito<br />
dobivali. To bi svakako trebalo<br />
riješiti - misli Juginović.<br />
Tekst i snimci: M. Mrkobrad<br />
Uređuje se dvorište zgrade u kojoj je trušnica<br />
Na gornjoj etaži trušnice češeri su u vrećama