HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

More documents

Recommendations

Info

30. srpnja 1996. SA SJEDNICE ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA UPRAVE ŠUMA VINKOVCI GDJE I KAKO KORISTITI GODIŠNJI ODMOR Smatramo kako nije potrebito posebice obrazlagati da ie donošenje »Pravilnika o organizaciji rada i poslovanja i uvjetima korištenja objekta društvenog standarda "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb« odluka važna za položaj zaposlenika, te da se Upravni odbor »Hrvatskih šuma« prije donošenja iste morao savjetovati sa Zaposleničkim vijećem N a sjednici Zaposleničkog vijeća Uprave šuma Vinkovci, održanoj 30. travnja 1996. godine, raspravljalo se o uvjetima korištenja godišnjih odmora u 1996. godini. Premačl. 145. Zakona o radu: »Prije donošenja odluke važne za položaj zaposlenika, poslodavac se mora sa Zaposleničkim vijećem savjetovati o namjeravanoj odluci te mora Zaposleničkom vijeću priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj zaposlenika«. Smatramo kako nije potrebito posebice obrazlagati da je donošenje »Pravilnika o organizaciji rada i poslovanja i uvjetima korištenja objekata društvenog standarda "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb«, odluka važna za položaj zaposlenika, te da se Upravni odbor »Hrvatskih šuma« prije donošenja iste morao savjetovati sa Zaposleničkim vijećem. Nije nam poznato zbog čega to Upravni odbor nije učinio, ali zahtijevamo da navedenu odluku preispita, odnosno postupi prema čl. 145. Zakona o radu, a posebice zbog sljedećih razloga: 1. Zaposlenici Uprave šuma Vinkovci gradili su hotel »Quercus« u Drveniku dobrim dijelom (cea 50 posto) iz nekadašnjeg Fonda zajedničke potrošnje, a što se sve može dokumentirati. 2. Zaposlenici Uprave šuma Vinkovci već 5 godina žive i rade na prvoj crti bojišnice, priličan broj je veći dio tog vremena proveo u odori HV-a, a o godišnjim odmorima i hotelu »Quercus« mogli su samo maštati u rovovima. 3. Znatan dio površina Uprave šuma Vinkovci još uvijek je nedostupan zbog agresije (okupacije), a veliki broj naših zaposlenika i dalje su prognanici. 4. U članku 3. »Pravilnika...« stoji: »... odmaralištima ... upravljaju i go- Hotel »Quercus« u Drveniku za kojeg već postoje poznati kupci, ali ne iz redova šumara spodare Uprave šuma...«, te nije jasno kako će gospodariti ako uvjete korištenja (cijene) određuje netko drugi (u ovom slučaju Upravni odbor »Hrvatskih šuma«). Stoga nije jasno ni formuliranje stavka 3 istog članka o ekonomičnosti i profitabilnosti poslovanja odmarališta (u ovom slučaju hotela »Quercus«), jer isti nije građen iz razloga što, se Uprava šuma Vinkovci htjela baviti hotelsko-ugostiteljskom djelatnošću, nego je hotel izgrađen u funkciji proizvodnje (op. i sami ga nazivate »objektom društvenog standarda«), tj. svrha hotela je što kvalitetniji odmor zaposlenika, a u funkciji postizanja boljih rezultata rada za boljitak naše države. Dakle, ne može se (niti smije) izdvojiti jedan segment (hotel) iz cjelokupnog procesa proizvodnje i tražiti njegovu profitabilnost, nego se profitabilnost mora tražiti u ukupnom procesu. Zaključno, umjesto nizanja argumenata kojima bismo pobijali utemeljenost »Pravilnika...« predlažemo Upravnom odboru »Hrvatskih šuma« da isti stavi izvan snage, tj. poništi svoju odluku o donošenju istog, a uvjete korištenja godišnjih odmora u 1996. god. uskladi s uvjetima koji su važili 1995. godine. U konačnici, ovakvim uvjetima (cijenama) moguće je postići nepopunjenost kapaciteta, a u tom slučaju ne samo kako se ne bi ostvarila profitabilnost i ekonomičnost poslovanja, nego bi se stvorio i financijski gubitak (zbog fiksnih troškova), a i drugi - jer hotel ne bi ostvario namjenu zbog koje je i građen (zaposlenici se ne bi odmarali u njemu). Stoga Vas upozoravamo da određivanjem uvjeta korištenja godišnjih odmora preuzimate i odgovornost za eventualne gubitke koji bi mogli biti znatno veći nego da se primjene prošlogodišnji uvjeti. Naravno, svjesni smo kako će se privatizacijom hotela promjeniti uvjeti korištenja, no smatramo da niste trebali prejudicirati te uvjete u ovoj godini. Ukoliko naš zahtjev ne naiđe na Vaše razumijevanje, te ne preispitate svoju odluku, tj. ne uskladite donošenje iste sa Zakonom o radu, bit ćemo prisiljeni poduzeti i druge mjere, koje Zakon o radu predviđa. U nadi da ćete pozitivno reagirati na ovaj naš dopis i to žurno, primite izraze osobitog štovanja. PREDSJEDNIK ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Ivan Zovak, dipl. ing. šum. SA SJEDNICE ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA UPRAVE ŠUMA NAŠICE NEPRIHVATLJIVE CIJENE GODIŠNJIH ODMORA Pravilnikom o organizaciji rada i poslovanja te uvjetima korištenja društvenog standarda »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Uprava šuma Našice nema mogućnosti zakupa, a cijene koje su nam ponuđene potpuno su neprihvatljive jer su previsoke, stoga, pod tim će uvjetima rijetko koji djelatnik moći sebi i svojoj obitelji omogućiti odmor na moru "a sjednici Zaposleničkog vijeća Uprave šuma Našice, održanoj 6. svibnja 1996. godine, raspravljalo se o uvjetima korištenja godišnjih odmora u 1996. godini. Zakon o radu u članku 145. izričito propisuje: »Prije donošenja Odluke važne za položaj zaposlenika, poslodavac se mora sa Zaposleničkim vijećem savjetovati o namjeravanoj odluci te mora Zaposleničkom vijeću priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj zaposlenika«. Smatramo da je donošenjem »Pravilnika o organizaciji rada i poslovanja i uvjetima korištenja objekata društvenog standarda »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, bitno povrijeđen Zakon o radu, te da se Upravni odbor »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb prije donošenja istog morao posavjetovati sa Zaposleničkim vijećem. Nije nam poznato zbog čega to Upravni odbor nije učinio, ali zahtijevamo da navedenu odluku preispita, odnosno postupi prema članku 145. Zakona o radu. Uprava šuma Našice je od bivšeg ŠG »Papuk« Slatina, koji je pravni prednik današnje Uprave šuma Našice, prenijela u svoj posjed i na gospodarenje odmaralište u Novalji na Pagu, koje nam je od 1991. godine privremeno izuzeto od strane Ureda za prognanike i izbjeglice Republike Hrvatske, te se djelatnici Uprave šuma Našice već punih pet godina ne mogu koristiti svojim odmaralištem. Godine 1991. Uprava šuma Našice je svoje djelatnike upućivala na godišnji odmor u odmarališta drugih Uprava šuma, dok je zadnje tri godine išla u zakup drugih objekata za odmor, a što je bilo prihvatljivo i s obzirom na cijenu i kvalitetu smještaja. Ovim »Pravilnikom...« nema mogućnosti zakupa, a cijene koje su nam ponuđene potpuno su neprihvatljive jer su previsoke, te pod tim uvjetima će rijetko koji djelatnik moći sebi i svojoj obitelji omogućiti odmor na moru. Predlažemo Upravnom odboru »Hrvatskih šuma« da navedeni »Pravilnik...« stavi izvan snage, tj. poništi svoju odluku o donošenju istog, a uvjete korištenja godišnjeg odmora u 1996. godini uskladi sa uvjetima koji su važili 1995. godine i ranije. Ukoliko naš zahtjev, u kojem nismo jedini, ne naiđe na vaše razumijevanje, te ne preispitate svoju odluku, tj. ne uskladite istu s odredbama Zakona o radu, biti ćemo prisiljeni poduzeti druge mjere koje Zakon o radu predviđa. PREDSJEDNIK ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA UPRAVE ŠUMA NAŠICE Ante Sertić, dipl. oece. SA SJEDNICE ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA UPRAVE SUMA OSIJEK KAMP KUĆICE, VLASNIŠTVO SU PROGNANIH BARANJACA U autokampu »Valkanela« kod Vrsara, Osječani imaju desetak kamp kućica koje su kupili radnici iz Baranjskih šumarija i to im je danas jedina imovina koju imaju PREDSJEDNIKU UPRAVNOG ODBORA »HRVATSKE ŠUME« ZAGREB Štovani gospodine predsjedniče, Obraćam Vam se kao predsjednik zaposleničkog vijeća Uprave šuma Osijek u ime svih zaposlenika a glede preispitivanja Odluke o prodaji kamp kućica u autokampu »Valkanela« kod Vrsara. Navedena Odluka donesena je nenadano, bez savjetovanja sa zaposleničkim vijećem. Ovakvim načinom donošenja odluka grubo se krši Zakon o radu i to članak 144. i 145. Po članku 145. st. 2. toč. 11, ovakva odluka je nevažeća, a na temelju članka 228. st. 1. toč. 65. i kažnjiva novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 kn. Mišljenja sam da nije u interesu ni Vama kao predstavnicima poslodavca, a ni nama zaposlenicima već na početku primjene Zakona o radu kretati u radne sporove. Zakonodavac je ovim Zakonom predvidio zaposlenička vijeća kao savjetodavna tijela baš zbog toga da bi se izbjegli sukobi poslodavca i zaposlenika i donosile odluke na obostrano zadovoljstvo, a što je sve sa svrhom očuvanja socijalnog mira i boljitka Republike Hrvatske. U ovim vremenima niskih plaća, velikih troškova života, prognaništva i sveopćeg nezadovoljstva, te čekanja boljih dana, Odluka o prodaji kamp kućica izaziva veliko nezadovoljstvo medu zaposlenicima. Svjesni smo da prema dosadašnjim cijenama ne možemo ljetovati, ali može se odrediti cijena koja ne bi stvarala gubitak na objektima ili objekte prenijeti u vlasništvo sindikata kao predstavnika zaposlenika. Navedene kućice kupljene su novcem zaposlenika bivše LPŠG »Jelen« Bilje, a koji su se godinama odricali regresa za godišnji odmor kako bi stvorili uvjete za ljetovanje. U ovim ratnim godinama ove kućice su bile dio Baranje, iako su u Istri. Za deset dana provedenih na moru naši prognani zaposlenici su se osjećali kao kod svoje kuće koja je ostala u Baranji. Potrebito je voditi računa i o tome kako su ti ljudi ostali bez svojih domova i još uvijek je neizvjesno kada će se vratiti i što će naći kad se vrate. Prodajom ovih kućica oduzimamo ovim ljudima posljednju nadu, oduzimamo im posljednju imovinu koja im je ostala. Stoga Vas još jednom pozivam da preispitate svoju Odluku, te da uz savjetovanje sa zaposleničkim vijećem donesemo zajedničku odluku na obostrano zadovoljstvo, kako bismo imali zadovoljne zaposlenike stimulirane za rad jer samo tako možemo imati dobro poslovanje i dobre poslovne rezultate. Nama nije u interesu da se sporimo s poslodavcem, nego da opet budemo jedno od najboljih poduzeća u Hrvatskoj kao što smo nekad bili, te da s ponosom možemo reći da radimo u »Hrvatskim šumama«. Sa štovanjem, Predsjednik Zaposleničkog vijeća UPRAVE ŠUMA OSIJEK Kazimir Lončarević
30. srpnja 1996. ŠTO SE DOGAĐA NA RELACIJI »HRVATSKE ŠUME« - HRVATSKA DRVNA INDUSTRIJA Počelo jejoš 1994. pritiskom na Vladu Republike očitovanju jasno se nazire kako bi daljnje netržišno Hrvatske, odnosno na JP »Hrvatske šume« kad je ponašanje JPHŠ vodilo do kolapsa šumarstva. Jaki su dio drvne industrije Hrvatske, suočen s ratnim argumenti tome u prilog nepodmirene obveze te drvne stanjem, tržišnim zakonitostima i politikom jakog industrije prema HŠ-u od 50 milijuna kuna iz 1995. tečaja kune, zapao u teškoće, gubitke i stečajeve. Ako godine, dok istodobno trenutačni dug drvne industrije logički komentiramo to stanje, onda su rat, tržište i iznosi 200 milijuna kuna. Očigledno je kako bi produljenje mjera iz 1994. godine, pa i njihovo proširenje kuna bili samo lakmusov papir koji je otkrio loše stanje drvne industrije i njezinu nakaznu strukturu stvorenu zadržalo dio drvne industrije koja ne uživa administrativno dodijeljene povlastice (nevidljive subvencije) u još u vrijeme planskoga socijalističko-etatističkoga gospodarstva. Tražene su povlastice od države i JP neravnopravnu položaju. Kako je upravo nepovlaštena »Hrvatskih šuma« koje su trebale pomoći dijelu drvne drvna industrija ta koja spašava likvidnost »Hrvatskih industrije da se preustroji i prilagodi tržištu, odnosno šuma«, to bi onemogućilo rad »Hrvatskih šuma«. Borba da se osposobi za inozemnu konkurenciju. Tko je bolje na domaćem i inozemnom tržištu drva i namještaja iščitavao te zahtjeve morao je uočiti i namjeru da se tim nesumnjivo se zaoštrava, ali je jasno kako to ne mogu mjerama ukloni narasla domaća konkurencija privatnog sektora drvne industrije koji se djelotvorno počeo gospodarskog subjekta pojedinačno, preispitivanje riješiti nikakve subvencije, već promjena ustroja svakog ubacivati u tržišno-proizvodne rupe u kojima je bivši programa, troškova i ciklusa obrtanja kapitala, Svaka uprava, ubuduće, Zabrinjavaju učinci na privlačenju i analiza koja je u izradi paradržavni sektor bio »šupalj«. Uvođenje pristojbi na ustrojstva te, napokon, promjene cijele filozofije gospo- više će se morati okrenuti LJUBAV "PUKLA" sebi i ZBOG brinuti isključivo za pokazat će pravo stanje 200 stvari. sebe. Među ostalim, osiguravat No, simptomatično je da mali će samostalno plaću. Predstoji Ecotrac izvuče jednako koliko i nam dakle, štednja i opet LKT traktor, doduše star i često štednja. Stoga molim i vas u kvaru. upravitelje šumarija da se tako Komercijala je u proteklom ponašate na svojim radnim Prizivanjem administrativnih mjera i pozivima za državnom arbitražom u gospodarstvu, ometaju se procesi razvitka tržišta. Posljednji događaji na hrvatskom tržištu drvne sirovine, pokazuju da se nalazimo na razmeđi tržišta i dirigirane ekonomije, gdje povlašteni kukaju za starim dobrim vremenima, dok novi poduzetnici podržavaju razvitak konkurencije i ravnopravnost u tržišnoj utakmici izvoz trupaca, grade i elemenata, administrativna raspodjela trupaca putem famoznih »lista finalista«, smanjenje količina trupaca na javnim nadmetanjima, odgode plaćanja sirovine Hrvatskim šumama, što se pretvorilo dijelom u neplaćanje, trebali su zadovoljiti jedan dio drvne industrije, onaj »privatni«, točnije onaj koji u procesu pretvorbe još nije plaćen ili otplaćen. Te su mjere tada trebale ići na ruku finalcima izvoznicima, iako je nepojmljivo da finalci kupuju trupce, da traže sprečavanje izvoza sirovine putem izvoznih pristojbi, a da danas ti isti finalci traže ukidanje tih pristojbi. Još je nerazumniji zahtjev bio da se naplata od pristojbi vrati u drvnu industriju. Kome Novo prelijevanje, prema kojem ključu Danas se postavlja pitanje, zašto bi finalce smetale te pristojbe kad oni ne izvoze proizvode za koje su uvedene pristojbe No, stanje finalaca nije poboljšano, još je i lošije, a razvoj tržišta drva uništen je u začetku. Pritisci na javna poduzeća Najnoviji zahtjevi, opet treba naglasiti, samo jednog dijela drvne industrije idu za zabranom izvoza nekih sortimenata, sniženjem cijena trupaca »Hrvatskih šuma« koje bi uživali samo administrativno odabrane tvrtke i njihovi »vlasnici« s popisa finalista, produljenjem rokova plaćanja sirovine i si. Nastavljaju se pritisci na javna poduzeća kao INA, HEP, HŽ i HPT za sniženjem cijena i odgodama plaćanja računa. No, svakom razumnom čovjeku odmah se nameće pitanje kako ostvariti takve povlastice bez administrativnih mjera koje moraju uroditi novim netržišnim posljedicama. S tim i takvim zahtjevima dio drvne industrije nastupio je 17. travnja 1996. pred Vladom, a premijer mr. Zlatko Mateša pozorno je saslušao i drvarce i šumare. Zatim je 7. svibnja 1996. slijedilo očitovanje JP »Hrvatske šume« na zahtjeve dijela drvne industrije. U tom darenja i menedžmenta. I to pod ekonomskom prinudom. Naivni su oni koji vjeruju da će se promjene dogoditi milovanjem, prelijevanjem dobiti i preraspodjelama. Da bude stvar gora, nakazni gospodarski (administrativni) uvjeti proizvode nakazne ekonomske subjekte, pa je danas i dio novih privatnih tvrtki već nalik starim DIP-ovim i DIK-ovim, te i oni sad čekaju »zaštitu« države. Uvijek su krivi drugi! Dobro je primijetio jedan ugledni gospodarstvenik na posljednjem skupu drvoprerađivača koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora: »Neki ljudi u drvnoj industriji neprestance za svoje poslovne neuspjehe okrivljuju Vladu, koja ih ne razumije, JP »Hrvatske šume« koje im ne ispunjavaju zahtjeve za jeftinom sirovinom te banke koje im ne daju povoljnije kredite. Sve su to imali u i bivšoj državi, a učinak im je bio ravan ništici. Preustrojavanje, loše iskorištavanje sirovine, energije, neinventivnost i nepoduzetnost, nisku kakvoću proizvoda i sve ostale vlastite slabosti nitko ne spominje. Niotkud da dođe suvisli projekt i program rješenja krize i razvoja temeljenog na vlastitom promišljanju i inicijativi«. Hrvatska je zato ostala vjerojatno posljednja europska zemlja (dakako, tu ne ubrajamo Balkan) koja nije uspjela ustrojiti unutrašnje tržište drva kao najvažniju pretpostavku daljnjega industrijskog razvoja. JP »Hrvatske šume« očitovalo se realističkim zahtjevima da se konačno uvede načelo ponude i potražnje u odnosima šumara i drvaraca, da se zajamče svim sudionicima jednaka PRAVA slobodnog tržišta uređena našim zakonima (i Ustavom), da se ukloni državno-činovnička arbitraža, te da se djelovanje tržišta uspostavi kroz javna nadmetanja, slobodnu prodaju pod okom javnosti i državnog nadzora. Ako Vlada prihvati mišljenje JP »Hrvatskih šuma« izrečeno u navedenom Neki ljudi u drvnoj industriji neprestance za svoje poslovne neuspjehe očitovanju, dobar dio drvne okrivljuju Vladu, koja ih ne razumije, nas šumare koji im ne ispunjavamo industrije, koji je dosad zahtjeve za jeftinom sirovinom te banke koje im ne daju povoljnije kredite. Sve uživao povlastice, bit će vrlo su to imali i u bivšoj državi, a ipak im je učinak bio ravan ništici ili umnogome nezadovoljan. Bio bi to kraj negativan prisilne ljubavi i početak ljubavi iz interesa i koristi, a za koju je trebao argument težak 200 milijuna kuna. Bio bi to kraj onih koji uporno vlastitu nesposobnost žele proglasiti općom nesposobnošću, koju onda treba riješiti intervencijama države. Ali, imalo razumni prepoznat će zapravo kako je to jedini način da se omogući ulazak slobodnoga poduzetništva u ono što je ostalo od bivše drvne industrije te da se iskoristi ono što može stvoriti profit, a to su ljudi koji znaju raditi s drvom i kunama. Taj potez »Hrvatske šume« istinsko će poduzetništvo i kapital jamačno pozdraviti i razumjeti. Tekst preuzet iz časopisa »DRVO« br. 8 -1996. UPRAVA ŠUMA SISAK / KAKO SE POSLOVALO U PRVIH PET MJESECI JESU LI SVE mjestima. Naravno bez ulaganja nema ni napretka, no, svaka kuna bit će racionalno uložena... Tako je sadašnji trenutak i nadolazeće dane na sastanku upravitelja šumarija Uprave šuma Sisak, opisao upravitelj uprave ing. Ignac Dorotić. Ključnim ljudima svoje uprave prenio je zapravo osnovne naznake s jednog drugog skupa - Kolegija upravitelja uprava gdje se posebice raspravljalo »o prijedlozima za poboljšanje organizacije i poslovanja Hrvatskih šuma«. Razloga za zabrinutost u sisačkoj upravi ima. Petomjesečni rezultati poslovanja pokazuju, prije svega, veliku različitost u ostvarenjima. Dvije šumarije (Sisak, Lekenik) praktično vuku upravu, nekoliko pripomaže dok polovica šumarija - vegetira. Dio njih ide u kategoriju novooslobođenih u »bljesku« i u njima se još ne radi. Otuda nisu bez temelja pitanja pojedinih stručnih ljudi (Ivan Dinčir) - treba li Sisak biti u startu u istom položaju kao i ostale uprave, ili uprave koje su imale veća ratna stradanja i razaranja, bile okupirane i opustošene trebaju u početku imati drukčiji tretman. »Nama se mora pomoći kako bi se podigli i sami mogli pomagati drugima«, misle u Sisku. Navode i primjere šumarija Dubica i Sunja »bogatih« drvnom masom, »ali bez opreme i ljudi, bez mogućnosti da rade«. Bilježimo nekoliko podataka o poslovanju u prvih pet mjeseci. U jednostavnoj biološkoj reprodukciji priprema staništa ostvarena je s 13 posto, njega s 21 posto, pošumljavanje i popunjavanje 100 posto, čišćenje 34 posto itd. Šef proizvodnog odjela ing. Krešimir Erjavec: »Čišćenje i njegu možemo provoditi čitavo ljeto i s time neće biti problema. No, kasni doznaka gdje je izvršenje tek pet posto.« Za dosad izvršene radove utrošeno je gotovo 3,1 milijun kuna. Velike su razlike u izvršenjima u sječi i izradi. Kod nekih novooslobođenih šumarija tek se stidljivo kreće (Dvor, Dubica, Rujevac, Sunja), dok su šumarije Lekenik i Sisak na razini ostvarenja plana. U vlastitoj režiji proizvedeno je 56 posto trupaca, ostalo su usluge, dok kod prostornog drveta na vlastitu režiju otpada 34 posto. Izvršeno je približno 29.000 kubika ili 24 posto od plana. razdoblju realizirala 26.000 kubika i smanjila zalihe. Još da »prorade« šumarije na novooslobođenim područjima i bili bi zadovoljni, kaže šef odjela ing. Goran Gobac. Upraviteljima šumarija skrenuo je pozornost na nekoliko »sitnica«. Ponajprije da otpremnici ne bi smjeli dozvoljavati čest pretovar kamiona (jer to se plaća!), kao i to da će se snabdijevanje gorivom »malo disciplinirati«. To jest, sklopljen je ugovor s INA-om i šumarije će bezgotovinski nabavljati gorivo samo u crpkama u svojim mjestima. Prema revidiranom Planu poslovanja za 1996. godinu, iznio je šef Planskog odjela ing. Mirko Tomić, uprava je u proteklom petomjesečnom razdoblju pozitivno poslovala. No, ako se rashodi u biološkoj reprodukciji, koji su veći od izvora sredstava, ne pokriju na razini Hrvatskih šuma, uprava će bilježiti (ne velik) gubitak. U uređivanju nedostaju pomoćni radnici, u Informatičkom odjelu - oprema. Ova sadašnja je, kaže šefica odjela ing. Renata Brozović, i nedostatna i spora. Zbog toga, do nove opreme-ništa nova! I upravitelji šumarija rekli su što ih tišti. Upraviteljica u Sisku, ing. Darinka Žuža imala je za učinke »svojih« traktora na privlačenju samo jednu riječ: »Katastrofa!« Od 1.632 radna sata stajali su 664, ili 41 posto u kvaru! Postavlja se zapravo pitanje isplativosti strojeva. Ako je jeftinije da »traktor stoji na "klocnama" negoli radi, onda neka stoji« U Lekeniku, svi su radnici bili na uzgoju i sada se dio vraća na iskorišćivanje. Šumarije Sunja, Dubica, Rujevac, Dvor oskudijevaju radnom snagom, a ing. Đuro Dražić kaže »kako bi im jedna Seppi u Sunji dobro došao«. Šumske ceste posebice su problem u šumariji Dvor, gdje su na novooslobođenom dijelu potpuno zapuštene, a kanali zatrpani, »što bi trebalo hitno popraviti«. U Glini imaju, uvjetno rečeno, problem viška radnika, ali ne na poslu nego kod prijevoza. Upravitelj šumarije ing. Vlatko Vzelac kaže da bi im zbog povratnika iz HV-a trebao kombi za prijevoz radnika. Iz Petrinje se pitaju što učiniti s dva mosta koje treba popraviti na Petrinjčici. Kroz taj odjel prolazi javna cesta, a od šumarije se traži da sudjeluje u popravci mostova koji su oštećeni. Ili to, ili raditi zaobilaznicu, pitanje je sad! Pokušat će se dogovoriti s Hrvatskim cestama... M. Mrkobrad
Page 1 and 2: 30. s 60 Uz 5. kolovoz GO Zag DAN D
Page 3: 30. srpnja 1996. U LOVAČKOJ KUĆI
Page 7 and 8: 30. srpnja 1996. NA PODRUČJU JASTR
Page 11 and 12: 30. srpnja 1996. U posjeti / šumar
Page 13 and 14: 30. srpnja 1996. ADNIKA UPRAVE ŠUM
Page 17 and 18: 30. srpnja 1996. IZIŠAO IZ TISKA O
Page 19 and 20: 30. srpnja 1996. OBIMNI RADOVI NA S
Page 21 and 22: 30. srpnja 1996. GODIŠNJA SKUPŠTI
Page 23 and 24: 30. srpnja 1996. KULTURA - RAZONODA

HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?