HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

More documents

Recommendations

Info

30. srpnja 1996. Odredbe o sindikalnom organiziranju imaju ustavnu osnovu tr odredbi čl. 59. Ustava Republike Hrvatske. Zakonom se jamči pravo na -udruživanje i propisuje se izjednačavanje pravnog položaja sindikata udruge poslodavaca, (čl. 159.) Zaposlenici imaju pravo, bez ikakve razlike, prema slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega učlaniti uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima tog sindikata. Udruga i sindikati mogu se osnovati bez bilo kakvog prethodnog odobrenja (čl. 159.) Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge (čl. 1<strong>60</strong>.). Sindikat mogu utemeljiti najmanje 10 punoljetnih i poslovno sposobnih fizičkih osoba, a udrugu poslodavaca mogu utemeljiti najmanje 10 pravnih osoba ili punoljetnih i poslovno sposobnih fizičkih osoba. Udruge sindikata i udruge poslodavaca mogu se povezivati na višoj razini, u saveze i druge oblike udruživanja (čl. 162.). Udruge i udruga više razine stječe pravnu osobnost danom upisa u registar udruga. Statutom udruge određuje se ima li udruga podružnice ili druge oblike unutarnjeg organiziranja, te koja ovlaštena podružnica ili drugi oblici unutarnjeg organiziranja imaju u pravnom KAKO ČITATI ZAKON O RADU SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA prometu. Udruge na području jedne županije upisuju se u registar udruga koji se vodi u županijskom uredu nadležnom za poslove rada, a udruge na razini više županija upisuju se u registar u ministarstvu nadležnom za rad. Podružnice koje imaju ovlašenja u pravnom prometu vode se u registru udruga kao podružnica. Zahtjev za upis podnosi utemeljitelj udruge, a uz zahtjev se prilaže: odluka o utemljenju, zapisnik sa skupštine utemeljitelja, statut, popis utemeljitelja i članova izvršnog tijela, ime i prezime osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje. O zahtjevu za upis udruge u registar donosi se rješenje u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Ukoliko udruga nije utemeljena u skladu s člankom 165. i 166. Zakona o radu, ovlašteno tijelo registraciju donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva. Protiv takvog rješenja može se pokrenuti upravni spor. Zakonom je regulirano (čl.175., 176.) prikupljanje imovine udruga i zaštita od prisilnog izvršenja te podjela imovine udruge. Udruge mogu stjecati imovinu pribavljanjem upisnina i članarina darovanjem, kupnjom ili na bilo koji drugi zakonit način. Da bi se osiguralo djelovanje udruge pripisana je zaštita od prisilnog izvršenja na imovinu udruga nužnoj za održavanje sastanaka obrazovne djelatnosti, te knjižnicama udruga. U slučaju da se udruga dijeli, imovina se razdjeljuje srazmjerno broju POLEMIKA / ODGOVOR NOVINARA MIROSLAVA MRKOBRADA PREDSJEDNICI HSŠ-a GORDANI COLNAR IZ ŠUPLJEG U PRAZNO iC* teta vremena, šteta novinskog pro- ^^ stora (koji urednik tako širokogru- Vjdo dijeli). No, kada je predsjednica HSS-a Gordana Colnar dala sebi toliko truda da na toliko prostora dokaže nešto, a ne znam što, zaslužila je kratak odgovor. Gordana Colnar je očito pomiješala lončiće, pa lijeva iz šupljeg u prazno. Svakome tko je pročitao njene jadikovke kao odgovor meni, jasno je, ili bi trebalo biti, kako predsjednica dosad jedinog šumarskog sindikata (HSS) ne može prikriti ogorčenje i nemoć zbog stvaranja još jednog (bjelovarskog) šumarskog sindikata, pa odgovarajući meni, a zapravo svekolikoj šumarskoj javnosti poručuje »kako više nema trulih kompromisa, kako to ne valja, kako je bjelovarski sindikat pogriješio itd., itd. Pa upućuje poziv bjelovarskom članstvu »da se javi...« Nije mi jedino jasno zbog čega se s »odbjeglim sindikalcima« pokušava obračunati preko mene. Jer, Gordana Colnar me je, kako sama kaže, »osobno cijenila i kao čovjeka i kao novinara«. Valjda dok sam pisao onako kako sam, prema njenom mišljenju trebao, a sada, opet prema njenom mišljenju, kada ne pišem tako, e sada će me malo poučiti i dati po prstima. Nije valjda! Inkriminirani događaj koji je toliko uzbudio predsjednicu HSS-a bila je Skupština HSS-a u Vinkovcima, a na kojoj je usvojen novi Statut. Da ne bih ponavljao ono što je već dvaput rečeno, najprije u mom kratkom izvješću, a potom i u dugom »odgovoru«, ograničit ću se tek na nekoliko teza. Prvo: Kako sa Skupštine i s gotovo svih drugih sastanaka, to se može provjeriti, najčešće sam u izvještajima spominjao bjelovarski i delnički sindikat. Zbog čega Zbog toga što su njihovi predstavnici najviše predlagali, oponirali, raspravljali. Novinsko izvješće ne može se, a to bi se trebalo znati, baviti svim raspravama, svim točkama dnevnog reda, svima detaljima. Ono se ograničava na najhitnije. I na Skupštini u Vinkovcima najbrojnija su bila pitanja dva spomenuta sindikalna povjereništva. Predsjednicu smeta što sam citirao Cutvarićevo pitanje o sjedištu sindikata, njegovu dvojbu o granskom ili sindikatu Hrvatskih šuma. Pa ja sam samo prenio nekoliko bjelovarskih amandmana - i ništa više. Drugo: Predsjednicu HSŠ-a smeta što sam napisao da su ti prijedlozi prošli »kao oporba u Saboru!«. Trebala bi znati da je to tek izražajna figura kojom sam točno ocrtao ishod glasovanja. To i ništa drugo! Ne vidim stoje tu trebalo razvlačiti na cijelu stranicu. Statut je usvojen, bjelovarski sindikat se izdvojio. A to zapravo boli. Ne bih više o tome, o »mukotrpnoj borbi, o velikim uspjesima, o pravnoj osobnosti podružnice«, jer oba sindikata su registrirana, dakle zadovoljavaju pravne norme. Veseli me, a i predsjednica zadovoljno kliče, što će HSŠ u međunarodne vode, u Međunarodnu konfederaciju slobodnih sindikata. Tamo inače ne može nitko tko ne podnese zahtjev. Stvarno mi je drago što će se uskoro potpisati Kolektivni ugovor za šumarstvo i što je HSŠ, posebice pregovaračka grupa, dala puni doprinos u donošenju tog za radnike važnog dokumenta. No, čemu u tom normalnom slijedu događaja, jer i druga su poduzeća i prije nas potpisala kolektivne ugovore, toliko samodopadnog trijumfalizma o »ulasku u povijest sindikalizma«. Jer što se povijesti tiče, još je američki predsjednik F. D. Roosvelt davne 1933. godine, nakon velike krize i uvođenja New Deala, uveo za sindikate instituciju kolektivnog ugovora. Kad već o povijesti govorimo... M. Mrkobrad članova. U slučaju prestanka rada udruge imovina se ne može razdijeliti članovima, nego se statutom mora propisati postupak, s imovinom u slučaju prestanka rada. Radi zaštite slobode djelovanja, Zakon o radu je propisao zabranu nad udrugom koja bi trebala zastupati suprotne interese (čl.177.). Navedena se zabrana odnosi kako na poslodavce i njihove udruge prema sindikatu, tako i na odnos sindikata i njihovih udruga prema poslodavcima i njihovim udrugama. Novost u Zakonu je sudska zaštita u slučaju povrede prava utvrđenih statutom ili drugim pravilima udruge (čl.178.) Udruge prestaju djelovati ako to odluči tijelo koje je statutom ovlašteno da odluči o prestanku udruge, ako je od održavanja sjednice najvišeg tijela udruge proteklo dvostruko duže vrijeme od vremena za koje je statutom određeno da se takva sjednica mora održati, ako se broj članova udruge smanji ispod broja određenog Zakonom ili sud zabrani djelovanje udruge. Djelovanje udruge može se zabraniti presudom županijskog suda nadležnog prema sjedištu udruge, ukoliko je njezina djelatnost protivna Ustavu i zakonu. Postupak za zabranu djelovanja udruge pokreće se na zahtjev tijela ovlaštenog za registraciju ili ovlaštenog državnog odvjetnika. Za razliku od udruga zaposlenici se učlanjuju u sindikat. Članstvo u sindikatu ne smije biti uvjet povoljnijeg ili nepovoljnijeg statusa zaposlenika. Posebice se zabranjuje diskriminacija zaposlenika i uvjetovanje zaključenja ugovora o radu zabranom stupanja u sindikat. Poslodavac se ne smije koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojeg sindikata. Članstvo u sindikatu ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, mjestu rada, plaći, napredovanju i si. Sindikati samostalno odlučuju o načinu njihova zastupanja kod poslodavaca, a mogu izabrati jednog ili više sindikalnih predstavnika, odnosno povjerenika koji će ih zastupati kod poslodavca. Poslodavac je dužan sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje promicanja prava i interesa članova sindikata.. Zakon štiti sindikalne povjerenike (čl. 182.) za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka funkcije. Poslodavac može sindikalnom povjereniku otkazati ugovor o radu samo uz suglasnost sindikata ili sudskom odlukom ukoliko sindikat uskrati suglasnost. Za razliku od članova zaposleničkog vijeća koji imaju pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno i kojima poslodavac mora osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad (čl. 152.), sindikalni predstavnici i povjerenici nemaju tih materijalnih povlastica u odnosu na poslodavca (čl. 181.). Javorko Bebek, dipl. pravnik ODGOVOR PREDSJEDNIKA SINDIKATA ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU, ŽELJKA CUTVARIĆA, NA NAPIS PREDSJEDNICE HRVATSKOG SINDIKATA ŠUMARSTVA GORDANE COLNAR »NISU IGRE NEGO OBMANA«, OBJAVLJENOG U PROŠLOM BROJU NAŠEG LISTA VRIJEME ĆE POKAZATI TKO JE JAČI. Kulminacija nezadovoljstva članova sindikata bjelovarskog povjereništva nastala je nakon Skupštine HSS-a održane u Vinkovcima kada od desetak predloženih amandmana, nije prihvaćen ni jedan, a prihvaćena je tek samo jedna korekcija naslova () Nije mi do polemike s gospođom Gordanom Colnar, ali radi točnijeg informiranja javnosti, pokušat ću u nekoliko crta objasniti pozadinu osnivanja Sindikata zaposlenih u šumarstvu. Kulminacija nezadovoljstva članova sindikata bjelovarskog povjereništva nastala je nakon Skupštine HSS-a, održane u Vinkovcima. Od desetak predloženih amandmana iz bjelovarskog povjereništva nije prihvaćen ni jedan, a prihvaćena je samo jedna korekcija naslova. Osjećao sam se prilikom glasovanja jadno i bijedno, nemoćan da išta promjenim, jer je glasački stroj bio tako složen da je odbacivao sve prijedloge, odnosno naše amandmane. Osnovni problem je bio kako zaštititi pravnu osobnost podružnice koju je do tada imala, ne dozvoliti tijelima sindikata da odlučuju o članarini i rasporedu članarine bez suglasnosti podružnica, sjedište Sindikata premjestiti u sjedište. Hrvatskih šuma i ne dozvoliti da isključivi pravni slijednik svih povjereništava i podružnica bude HSŠ. Niti jedan od tih ključnih amandmana nije usvojen. Moja zadaća je bila da nakon održane Skupštine izvjestim povjereništvo i da će se tada donijeti konačna odluka. Nakon duže rasprave i odvagivanja za i protiv, donesena je konačna odluka o osnivanju Sindikata zaposlenih u šumarstvu. Članovi HSŠ-a iz Uprave šuma Bjelovar, potpisali su izjavu o izlasku iz HSŠ-a i pristupnicu Sindikatu zaposlenih u šumarstvu. Pristupnicu Sindikatu zaposlenih u šumarstvu potpisalo je 1307 zaposlenika Uprave šuma Bjelovar, a to su gotovo svi stalno zaposleni. Kada je potpisivanje pristupnica bilo gotovo prišlo se organiziranju Skupštine utemeljitelja Sindikata zaposlenih u šumarstvu. U pripremi Skupštine dogovoreno je da se ugrade u Statut svi amandmani koji nisu prošli na Skupštini HSŠ-a. Jedino što nismo uspjeli ugraditi u Statut je pravna osobnost podružnice, ali je posredno ugrađena kroz ovlaštenje podružnice da donosi odluku o istupanju iz Sindikata i samostalno raspolaže sa svom svojom imovinom, te donosi odluku o njenom raspoređivanju, a ukoliko istupi iz Sindikata ima dio imovine Sindikata srazmjerno broju članova Sindikata -koji istupaju. Skupština utemeljitelja Sindikata zaposlenih u šumarstvu održana je 25. travnja 1996. godine, a sindikat s podružnicama upisan je u registar u Knjigu udruga 30. travnja 1996. godine. Od dana upisa u registar u knjigu udnjga Sindikat zaposlenih u šumarstvu je Sindikat koji ima ista prava kao i HSŠ u poduzeću Hrvatske šume, bez obzira što djeluje samo na području Uprave šuma Bjelovar. Članarina je obvezatnih 1 posto na osnovicu (bruto-doprinosi). Sindikat za svoje financiranje koristi 0,2 posto, a podružnici ostaje 0,8 posto. Podružnice imaju Odluku o dodatnih 1 posto članarine, a sredstva ostaju isključivo u podružnici i koriste se za financiranje rada podružnica, izlete i druge aktivnosti. Tvrdnja gospođe Colnar kako rukovodstvo nije znalo za istupanje bjelovarskih sinđikalaca iz HSŠ-a i da se tomu ne zna razlog, nije točna. Razlog je gore naveden, a dokaz kako je ipak znala što se u Bjelovaru sprema, činjenica je kako je HSŠ registriran bez bjelovarskih podružnica i prije negoli stoje u Bjelovaru službeno osnovan novi sindikat. Glede kave koju gospođa Colnar spominje, neka se sjeti kako su tada za stolom sjedili zastupnici bar četiri povjereništva zajedno sa mnom i s njom, a ja sam platio i račun pa tvrdnja o tadašnjem separiranju plod je bujne mašte predsjednice, očito frustrirane zbog istupanja bjelovarskih sinđikalaca. Kad gospođa Colnar kaže kako nije za truli kompromis i da je novi Statut HSŠ-a jasan te kako nema više dobre volje hoću li ili neću poštovati Odluke organa HSŠ-a, potvrđuje da nismo pogriješili što smo izašli iz HSŠ-a, jer tijela Sindikata moraju poštovati odluke podružnica, a ne obratno. Tvrdnje da smo se u primjeni Statuta HSŠ-a prepoznali i preplašili nije točna. Nismo se v preplašili nego smo samo spriječili HSŠ da postane naš pravni sljedbenik, da ne troši naše novce onako kako se njoj sviđa. Kada gospoda Colnar kaže na kraju Pamfleta »BEZ VAS SMO JAČI«, mislim da se grdno prevarila. Svaki član »njenog« Sindikata treba razmisliti kako je moguće da svi članovi sindikata jedne Uprave šuma istupe iz »njenog« sindikata, tko to vodi njihov Sindikat, kako može predsjednica Sindikata imati veću plaću od direktora »Hrvatskih šuma«. Vrijeme će pokazati tko je jači i tko je više dao svome članstvu. AKCIJE / SINDIKAT ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU BJELOVAR ZA POJAČANE TROŠKOVE 500 KUNA Predstavnici Sindikata zaposlenih u šumarstvu (SZŠ) Bjelovar, predsjednik Željko Cutvarić i članovi Skupštine Ivan Heceg i Miroslav Horvat obišli su grupu bjelovarskih šumskih radnika koji rade na ispomoći u šumariji Vrhovine, Uprava šuma Gospić. Željko Cutvarić Tom prilikom bjelovarski sindikalci upoznali su se s uvjetima života i rada na ovom iznimno teškom terenu, te svakom radniku dali 500 kuna za pojačane troškove rada na terenu. ISSN -1330 - 6480 GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« Javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb Izdavač: »<strong>HRVATSKE</strong> SUME« p.o. Zagreb JP »Hrvatske šume« organizirane su u 16 Uprava šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Nova Gradiška, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split, te Direkcija Zagreb. Direktor poduzeća: Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šumarstva Savjet Usta: prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), dr. Joso Gračan, Marijan Kolić, dipl. ing. Milan Krmpotić, dipl. ing. Tomislav Starčević, dipl. ing. Filip Šabić, prof. dr. Josip Vukelić Uređivački odbor: Marin Tomaić, dipl. ing; Ivan Tomić, dipl. ing.; Ankica Piculek; Ivan Hill, dipl. prav; Gordana Colnar; Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Grafički urednik: Antun Vukovac Redakcija lista: Vesna Cunić, dipl. pol. Antun- Zlatko Lončarić, dipl. ing. Miroslav Mrkobrad, dipl. pol. Zvonko Peičevic, Vesna Pleše dipl. pol. Ivica Tomić, dipl. ing. Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb Tel. 01/448-611 List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici i poslovni partneri dobivaju ga besplatno na kućne adrese. Tisak: Medijski centar »Glas Slavonije«, Uf, Hrv. Republike 20, OSIJEK Naklada: 12.000 primjeraka Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i športa broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođeno plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.
30. srpnja 1996. U LOVAČKOJ KUĆI BREZOVICA, NEDALEKO SISKA, POTPISAN JE 19. SRPNJA KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE »HRVATSKIH ŠUMA« U tromjesečnim pregovorima između JP »Hrvatske šume« i Hrvatksog sindikata šumarstva, interese našeg poduzeća zastupili su Miro Tomljanović, dipl. pravnik, Danko Kralik, dipl. pravnik, Branko Pavić, dipl. oecc, Tomislav Starčevića, dipl. ing. šumarstva i Kruno Jelčić, dipl. ing. šumarstva. Hrvatski sindikat šumarstva predvodila je predsjednica Gordana Colnar, u timu su još bili Javorko Bebek, dipl. pravnik iz Osijeka, Željko Kalauz. dipl. ing. šumarstva iz Vinkovaca, Vlado Gradeček, šum. tehničar iz Našica, Viktor Šporčić, dipl. oecc. iz Delnica i Milivoj Marković iz Koprivnice. Tijekom 1994. godine Hrvatski sindikat šumarstva izradio je prijedlog granskog Kolektivnog ugovora, ali se dugo čekalo na odluku Vlade Republike Hrvatske da odredi pregovarača koji će štititi interese poslodavca i tek sredinom prosinca 1995., Vlada je odredila da su pregovarači direktori JP ovlašteni za pregovore sa sindikatima. Poslije toga Kolektivni ugovor potpisali su u ime poslodavca, direktor »Hrvatskih šuma« ing. Anđelko Serdarušić, a u ime Hrvatskog sindikata šumarstva, predsjednica Gordana Colnar/ "7j( a \ pripreme su trajale gotovo tri mjeseca i konačni sami pregovori daljnja tri mjeseca, da bi se konačno početkom srpnja pregovori okončali i zakazalo svečano potpisivanje u lovačkoj kući Brezovica za petak, 19. srpnja. Neposredno prije potpisivanja Kolektivnog ugovora u Brezovici zabilježili smo izjave glavnih p.regovarača: Anđelko Serdarušić, direktor JP »Hrvatske šume« Kolektivni ugovor kojeg danas potpisujemo, ureduju prava i obveze zaposlenika iz rada i prema osnovi rada, zaposlenih kod poslodavca, JP »Hrvatske šume« kao i prava i obveze poslodavca prema zaposlenicima, uz sve zakonske odrednice Zakona o radu. Do današnjeg potpisivanja pregovorački tim utrošio je dosta vremena i energije u dogovaranjima uz obostranu toleranciju i uvažavanje, stoga svima koji su sudjelovali u ovim pregovorima ja se zahvaljujem. Ovom Kolektivnim ugovorom omogućuje se bolji položaj zaposlenika i daju /se nove pogodnosti, a to su prije svega četrdesetsatni radni tjedan, povećanje dana godišnjeg odmora, bolja zaštita na radu i veća prava zaposlenika, posebice invalida i starih randika, Hrvatskom sindikatu šumarstva osigurava se bolji i kvalitetniji rad sindikalnih aktivista i povjerenika. Moram reći kako iznosi plaća naših zaposlenika ovim ugovorom nisu povećani, kako zbog formalnih tako i zbog objektivnih razloga, prije svega Uredbe o plaćama koja to ne omogućuje, ali i stvarnom gospodarskom položaju naših »Hrvatskih šuma«. U ime poslodavca tvrdim da ovim Kolektivnim BOLJI STATUS I PRAVA ZAPOSLENIH Svečanom činu potpisivanja ovog važnog dokumenta nazočni su bili članovi oba pregovaračka tima, te gosti pomoćnik ministra ing. Franjo Prebanić, župan Sisačko-moslavačke županije Đuro Brodarac, član Upravnog odbora »Hrvatskih šuma« prof. dr. Stanislav Sever i drugi gosti ugovorom štitimo interese poslodavca, timeš to osiguravamo preduvijete za stvaralački rad svih zaposlenih u »Hrvatskim šumama«, a time bolje i ljepše dane i život svih naših djelatnika... naglasio je ing. Anđelko Serdarušić. n Gordana ColjMai; predsjednica Hrvatskog sindikata šumarstva: »Kolektivnim ugovorom koji danas potpisujemo, ureduju se prava i obveze potpisnika, te pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom zaposlenika kod poslodavca. Ukratko, Kolektivni ugovor donosi: skraćenje radnog vremena, povećanje godišnjih odmora, utvrđivanje materijalnih i drugih prava zaposlenika i još mnoge druge povoljnosti. Na pitanje što dobivamo ovim Kolektivnim ugovorom, mogu reći da obje strane dobivaju mnogo. Poslodavac dobiva, uz poštivanje ugovora, garanciju socijalnog mira, te na taj način Poduzeću ostaje više vremena da može raditi na razvojnim planovima poduzeća s ciljem postizanja što boljih rezultata rada. Sindikat također dobiva kolektivni mir i garanciju da se prava zaposlenika neće kršiti. TJi mjeseca samo se pripremali za otpočinjanje pregovora i tri mjeseca su trajali pregovori. Želim istaknuti i pohvaliti drugu stranu u pregovorima koja je bila vrlo partnerski raspoložena, tako da su pregovori ipak završeni u kratkom roku, te čvrsto vjerujem kako ovaj Kolektivni ugovor potpisujemo na obostrano zadovoljstvo. On vrijedi godinu dana, i nakon toga može biti poboljšan u onim elementima koji se pokažu u praksi kao loši«, istakla je Gordana Colnar. Stanislav Sevei; član Upravnog odbora: U ime članova Upravnog odbora »Hrvatskih šuma« ovom svečanom trenutku prisustvovao je prof. dr. Stanislav Sever, koji je istakao da zapadni svijet ovakve institucije gradi već godinama i još uvijek se uči, a mi smo tek na početku i da ovaj Kolektivni ugovor ima svoje nedostatke koji će se vremenom uočavati i ispravljati. Zaposlenici u »Hrvatskim šumama« su nešto više od običnih radnika, jer više od trećine Hrvatske je pod šumama ili će biti pošumljeno, pa je tim veće zadovoljstvo svih uposlenih da grade i njeguju jednu korisnu djelatnost za vječnu zelenu Hrvatsku. Na taj način i »Hrvatske šume« pomažu da ovaj svijet bude ljepši i zdraviji i da se stvara prema mjeri čovjeka... Đuro Brodarac, župan Sisačko-moslavačke županije Drago mi je da se jedan ovako važan dokument potpisuje za šumarstvo Republike Hrvatske, upravo ovdje na našoj Županiji, u ovom objektu koji je nastao i izrastao iz dana Domovinskog rata. Ljudi koji rukovode »Hrvatskim šumama« žele da naša država bude domovina blagostanja za sve djelatnike te da može povećati plaće sigurno bi to i uradili, jer bi to bilo korisno za sve nas. Drago mi je da postoji zajednički interes zaposlenika i poslodavca u »Hrvatskim šumama« za suradnju i opći boljitak naše domovine... ističe župan Đuro Brodarac. Svečanom potpisivanju Kolektivnog ugovora nazočan je bio i pomoćnik ministra za poljoprivredu i šumarstvo ing. Franjo Prebanić. Tekst i snimci: Antun-Zlatko Lončarić Među prvima našim pregovaračima čestitao je župan Đuro Brodarac Ing. Franjo Prebanić, u ime Vlade čestitao je na ovom zaključivanju Kolektivnog ugovora Oba pregovaračka tima snimljena za uspomenu ispred lovačke kuće Brezovica
Page 1: 30. s 60 Uz 5. kolovoz GO Zag DAN D
Page 5 and 6: 30. srpnja 1996. ŠTO SE DOGAĐA NA
Page 7 and 8: 30. srpnja 1996. NA PODRUČJU JASTR
Page 11 and 12: 30. srpnja 1996. U posjeti / šumar
Page 13 and 14: 30. srpnja 1996. ADNIKA UPRAVE ŠUM
Page 17 and 18: 30. srpnja 1996. IZIŠAO IZ TISKA O
Page 19 and 20: 30. srpnja 1996. OBIMNI RADOVI NA S
Page 21 and 22: 30. srpnja 1996. GODIŠNJA SKUPŠTI
Page 23 and 24: 30. srpnja 1996. KULTURA - RAZONODA

HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?