HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

More documents

Recommendations

Info

30. srpnja 1966. Na temelju članka 21. toč. 1. Statuta sindikata zaposlenih u šumarstvu i članka 166. Zakona o radu (N. N. br. 38/95), Skupština utemeljitelja Sindikata zaposlenih u šumarstvu na sjednici održanoj dana 25. travnja 1996. god. u Velikoj Pisanici - Babinac, donijela je STATUT SINDIKATA ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU I. OSNOVNE ODREDBE Članak 1. Sindikat zaposlenih u šumarstvu (u daljnjem tekstu: Sindikat) je samostalna dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenika u poduzeću »Hrvatske šume« - Uprava šuma Bjelovar. II. NAZIV I SJEDIŠTE Članak 2. Puni naziv glasi: Sindikat zaposlenih u šumarstvu. Skraćeni naziv glasi: SZS Sjedište je u Bjelovaru, Matošev trg 1. Odluku o promjeni naziva donosi Skupština. Članak 3. Sindikat zaposlenih u šumarstvu ima pečat, štambilj i memorandum. Pečat je okruglog oblika, promjera 33 mm u kojem je upisan tekst: Sindikat zaposlenih u šumarstvu Bjelovar. Štambilj je pravokutnog oblika dimenzija 47 x 16 mm u kojem je upisan tekst: Sindikat zaposleniji u šumarstvu, tel: (043) 241-155, fax (043) 242-730, žiroračun: 31200-677-1104,43000 Bjelovar - Matošev trgl. Memorandum ima upisano: Sindikat zaposlenih u šumarstvu, 43000 Bjelovar - Matošev trg 1, tel: (043) 241-155, fax (043) 242-730, žiroračun 31200-677-1104. Članak 4. Sindikat zaposlenih u šumarstvu ima amblem koji simbolizira djelatnost šumarstva. U sredini amblema je stablo hrasta. Amblem je otisnut u pečatu, štambilju i na memorandumu. III. ZASTUPANJE, PREDSTAVLJAN JE I UDRUŽIVANJE Članak 5. Sindikat je pravna osoba. Sindikat zastupa i predstavlja predsjednik sindikata, a u njegovoj odsutnosti dopredsjednik Sindikata ili tajnik. Sindikat ima svoj žiroračun i odgovara za svoje obveze cjelokupnom imovinom. Sindikat se može udružiti u više oblike organiziranosti sindikata - udruge više razine, radi izražavanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. Odluku o udruživanju u više oblike organiziranosti donosi Skupština uz prethodno dobijenu suglasnost svih podružnica. IV. TEMELJNA NAČELA I NAČIN DJELOVANJA SINDIKATA Članak 6. Osnovni zadatak Sindikata je sklapanje kolektivnih ugovora u ime i za račun svojih članova. Sindikat se zalaže za osiguranje i izgradnju socijalno-pravne države, demokratski oblikovanog gospodarstva, države i društva, za mir i razumijevanje. Sindikat čuva i brani ustavni demokratski poredak kao i osnovna ljudska prava. U obrani tih prava i samostalnosti, sindikat koristi različite oblike sindikalne borbe, uključujući i Ustavom i Zakonom predviđeno pravo na štrajk. Članak 7. Djelovanje sindikata ogleda se osobito u: 1. Okupljanju svih zaposlenih u srodnim djelatnostima radi zajedničkog djelovanja 2. Pregovaranju radi postizanja najpovoljnijih zarada i radnih uvjeta putem zaključivanja kolektivnih ugovora. 3. Postizanju i osiguravanju prava suodlučivanja zaposlenika u poduzeću 4. Poboljšanju i jedinstvenom demokratskom uređenju radnog i socijalnog prava, kao temeljnog zakonskog okvira za slobodni socijalni, demokratski i društveni poredak. 5. Osiguranju pravnih preduvjeta za slobodu sindikalne djelatnosti 6. Poboljšanju uvjeta rada radi očuvanja zdravlja zaposlenika 7. Radu na sindikalnom obrazovanju zaposlenika i članova 8. Pružanju pravne pomoći i zaštite pojedinačnih i kolektivnih prava iz kolektivnih ugovora i zakona u svezi s radom i po osnovi rada, te sindikalnih prava i sloboda. 9. Odobravanje pomoći članovima. 10. Suradnja sa sindikatima u Hrvatskoj i inozemstvu uključujući povezivanje i udruživanje s istima. 11. Osnivanje sindikalnih poduzeća i organizacija i podizanje sličnih poduzetničkih aktivnosti od interesa za članstvo. V. INDUSTRIJSKE AKCIJE I ŠTRAJK Članak 8. U slučaju spora o sklapanju, izmjeni i obnovi kolektivnog ugovora ili drugog kolektivnog radnog spora kao i u slučaju neprihvaćanja inicijativa, prijedloga i mišljenja Sindikata u svezi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa članstva, Sindikat može upotrijebiti sva zakonita sredstva pritiska radi postizanja svojih ciljeva. Članak 9. Prijedlog oblika industrijske akcije, odnosno sredstva pritiska utvrđuje Sindikalni skup podržnica, a odluku o njegovom organiziranju donosi Skupština. Prije donošenja odluke o štrajku mora se prikupiti očitovanje članova, a odluka o štrajku može se donijeti ukoliko se za štrajk odluči većina članstva. Članak 10. U slučaju spora s poslodavcem Sindikat će istaknuti zahtjev za mirenje, te odrediti predstavnika u tijelo za provođenje mirenja. Rješenje kolektivnog spora može se povjeriti arbitraži. Po okončanju postupka mirenja ili ako ono ne bude okončano u roku od 5 dana od dostave obavijesti o sporu tijelu nadležnom za mirenje, Skupština će ocijeniti rezultate mirenja i odlučiti o daljnjim postupcima. Članak 11. Skupština donosi odluku o organizaciji industrijske akcije. U odluci moraju biti naznačeni razlozi za njeno provođenje, mjesto, dan i vrijeme, a ako je akcija predviđena u određenom vremenskom trajanju i vrijeme završetka akcije. Sva ostala pitanja u svezi organiziranja i provedbe štrajka regulirat će se Pravilima o štrajku koja će donijeti Skupština. VI. ČLANSTVO, PRAVA I OBVEZE Članak 12. Zaposlenici se dobrovoljno učlanjuju u Sindikat. Članovi Sindikata ne mogu biti Upravitelj Uprave, te članovi Upravnog odbora koji nisu predstavnici zaposlenika. Članovima sindikata imenovanima na gore navedene funkcije prava u sindikatu miruju dok obnašaju navedene funkcije. Umirovljeni radnici, članovi Sindikata, zadržavaju sva prava člana Sindikata. Kod ponovnog učlanjenja člana koji je izišao ili isključen iz Sindikata, odluku o učlanjenju donosi Sindikalni skup podružnice. Članak 13. Zaposlenik učlanjen u sindikat ostvaruje sljedeća prava: 1. Zaštitu prava iz radnog odnosa. 2. Besplatnu pravnu pomoć i zastupanje pred organima ako to zatraži. 3. Da bira rukovodstvo svoje organizacije i da bude biran u organe sindikata. 4. Na materijalnu pomoć iz potpornih fondova sindikata pod uvjetima utvrđenim posebnim pravilima. 5. Na korištenje sindikalnom imovinom za aktivnosti utvrđene programom. 6. Na sindikalno obrazovanje i druge oblike osposobljavanja koje organizira sindikat. 7. Na sudjelovanje u svim kulturnim i rekreativnim djelatnostima koje organizira sindikat. 8. Druga prava koja mu osigura sindikat. Članak 14. Član sindikata ima obvezu pridržavati se Statuta sindikata, svojom aktivnošću pridonositi ugledu i promicanju sindikalnog djelovanja i redovito plaćati članarinu. Članak 15. Članu sindikata ne prestaje članstvo u slučaju nezaposlenosti. Članu sindikata na odsluženju vojnog roka članstvo miruje. Članu drugog sindikata koji zbog promjene zaposlenja u roku od 30 dana postane član ovog sindikata ne prekida se sindikalni staž. Članak 16. Članstvo u sindikatu prestaje: 1. Istupanjem člana i davanjem pismene izjave. 2. Neplaćanjem članarine tri mjeseca uzastopno. 3. Isključenjem. Ako se član svojim djelovanjem ogriješi o norme ovog Statuta prestaje mu članstvo u Sindikatu. O isključenju člana odlučuje podružnica u I. stupnju, a u II. stupnju Skupština. Članak 17. Nakon primitka u članstvo sindikata član dobiva člansku iskaznicu. Članska iskaznica je vlasništvo sindikata. Prije nego istupi iz članstva, član je dužan vratiti člansku iskaznicu. Članstvo u sindikatu u pravilu se dokazuje članskom iskaznicom. VII. USTROJSTVO SINDIKATA Članak 18. Sindikat djeluje na području »Hrvatskih šuma« - Uprava šuma Bjelovar. Uprava šuma Bjelovar proteže se na 4 županije: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitjčko-podravska, Požeško-slavonska i Županija Zagrebačka. Tijela Sindikata su: 1. Skupština 2. Statutarna komisija 3. Nadzorni odbor 1. Skupština Članak 19. Skupština je najviše tijelo Sindikata, održava se prema potrebi. Skupština može pravovaljano odlučivati ako joj prisustvuje natpolovična većina članova. Članovi skupštine su po funkciji sindikalni povjerenici podružnica, te na sjednici skupštine izabrani predsjednik i dopredsjednik sindikata. Skupština broji 20 članova. Članak 20. Skupštinu saziva Predsjednik sindikata, a u njegovom odsustvu dopredsjednik. Predsjednik sindikata dužan je sazvati Skupštinu na zahtjev 1/3 podružnica. Članak 21. Osnovni zadaci skupštine su: 1. Donosi Statut i njegove izmjene i dopune. 2. Donosi Poslovnik o radu. 3. Pregovara i donosi odluku o zaključivanju kolektivnog ugovora. 4. Usvaja izvješće Statutarne komisije i Nadzornog odbora. 5. Daje razrješnicu Statutarnoj komisiji i Nadzornom odboru. 6. Bira predsjednika, dopredsjednika i tajnika Sindikata, predsjednika i članove Statutarne komisije, predsjednika i članove Nadzornog odbora. 7. Donosi odluku o udruživanju i razdruživanju u više oblika organiziranosti uz prethodnu suglasnost podružnica i imenuje predstavnike 8. Odlučuje o visini članarine i njenoj raspodjeli, uz prethodno dobijenu suglasnost svih podružnica. 9. Donosi plan prihoda i rashoda, te vodi financijsku politiku. 10. Donosi odluke o načinu upotrebe štambilja i pečata. 11. Utvrđuje temeljne stavove za direktne pregovore o pravima i obvezama zaposlenika. 12. Utvrđuje program djelovanja. 13. Rješava zahtjeve upućene Skupštini, te odlučuje o pregovorima i žalbama upućenim skupštini. 14. Donosi odluke o organiziranju stručnog rada unutar Sindikata. 15. Donosi odluku o osnivanju podružnice. 16. Obavlja i dr. poslove za koje je nadležna po Statutu. Članak 22. Sindikat predstavlja i zastupa Predsjednik Sindikata. Dopredsjednik i tajnik Sindikata zamjenjuju predsjednika Sindikata u slučaju njegove nenazočnosti i spriječenosti. Predsjednika, dopredsjednika i tajnika Sindikata biraju članovi Skupštine, u pravilu tajnim glasovanjem između više kandidata, na mandatno razdoblje od 4 godine. 2. Statutarna komisija Članak 23. Statutarna komisija sastoji se od predsjednika i 2 člana koje bira Skupština. Zadaci Statutarne komisije su: - tumačenje odredbi Statuta - ocjenjivanje i donošenje odluke o usklađenosti odluka, poslovnika i drugih akata Skupštine s ovim Statutom - analizira i kontrolira primjenu Statuta, te predlaže postupak njegovih izmjena i dopuna - razmatra i rješava žalbe statutarnog karaktera koje sindikatu upućuju njegovi članovi ili organi - drugi poslovi u svezi s primjenom Statuta. Statutarna komisija radi na temelju ovog Statuta, a za svoj rad odgovara Skupštini. 3. Nadzorni odbor Članak 24. Nadzor nad imovinom i financijskim poslovanjem obavlja Nadzorni odbor od predsjednika i 2 člana koje bira Skupština. Nadzorni odbor analizira materijalnofinancijsko poslovanje, te sa utvrđenim stanjem upoznaje Skupštinu. Članak 25. Sindikat djeluje na području »Hrvatskih šuma« - Uprava šuma Bjelovar i putem svojih podružnica. Sindikat osniva sindikalne podružnice u šumarijama, RJ. i Stručnim službama ako imaju najmanje 8 članova Sindikata. Sindikalna podružnica ima svoj žiroračun i pečat. Sindikalnu podružnicu zastupa i predstavlja Sindikalni povjerenik podružnice, a po funkciji je predsjednik Sindikalnog skupa i Izvršnog odbora, te član Skupštine sindikata. Članak 26. Podružnica ima svoja tijela. 1. Sindikalni skup 2. Izvršni odbor 3. Nadzorni odbor 1. Sindikalni skup Članak 27. Sindikalni skup donosi Poslovnik o svom radu, bira Sindikalnog povjerenika podružnice, Izvršni odbor, blagajnika i nadzorni odbor, raspravlja i usvaja izvješće o radu, odlučuje o žalbama, opoziva članove koje bira, donosi plan i program rada, donosi plan prihoda i rashoda, donosi odluku o istupanju iz sindikata, daje prethodnu suglasnost na visinu članarine i njenu raspodjelu, samostalno raspolaže sa svom svojom imovinom, te donosi odluke o njenom raspoređivanju i otuđivanju, samostalno raspolaže sa sredstvima na svom žiroračunu. U slučaju rata i ratne opasnosti ureduje rad i djelovanje u tim okolnostima. 2. Izvršni odbor Članak 28. Izvršni odbor radi na provođenju programa rada, donosi pravila o organizaciji i načinu rada. Izvršni odbor broji 3-10 članova koje bira u pravilu tajnim glasovanjem, između više kandidata Sindikalni skup. 3. Nadzorni odbor Članak 29. Nadzorni odbor kontrolira materijalnofinancijsko poslovanje podružnice, te izvršenje financijskog plana. Izvješće o radu podnosi Sindikalnom skupu i Izvršnom odboru. Nadzorni odbor se sastoji od predsjednika i 2 člana i bira ih Sindikalni skup. VII. ODNOS, ODLUČIVANJE I OD GOVORNOST UNUTAR SINDIKATA Članak 30. U svojim unutarnjim odnosima Sindikat djeluje na principu suradnje, a u skladu s odredbama ovog Statuta i odluke Skupštine Sindikata stavovi se grade dogovaranjem, sporazumijevanjem i usaglašavanjem. Sva tijela za svoj rad odgovaraju članstvu, a funkcioneri u sindikatu i tijelima koja su ih birala. Svi članovi tijela kao i izabrani funkcioneri su smjenjivi, a njihov rad podliježe postupku provjere povjerenja. Članak 31. Odluke o tijelima sindikata donose se javnim glasovanjem, osim u slučajevima gdje je ovim Statutom i Izbornim pravima propisano tajno glasovanje. Odluke tijela mogu se donositi ako u njihovu utvrđivanju i glasovanju sudjeluje više od polovine od ukupnog broja članova tijela, a sve se odluke donose natpolovičnom većinom članova tijela. IX. IZBORI I KADROVSKA POLITI KA Članak 32. Sindikat je samostalan u izboru svojih kadrova od sindikalne podružnice do Skupštine. Sindikat osigurava zaštitu i sigurnost kadrova u obavljanju sindikalne aktivnosti na svim nivoima organiziranosti. Članak 33. Predsjednik Sindikata bbnaša svoju funkciju volonterski ili profesionalno. Sindikalni povjerenici podružnica obnašaju svoju funkciju volonterski. Članak 34. U izbornom postupku mora se svakom članu sindikata osigurati mogućnost da bira svoje rukovodstvo u podružnici i da predlaže kandidate za sva tijela i funkcije u sindikatu, kao i mogućnost da bude biran u bilo koje tijelo i na bilo koju funkciju u ovom Sindikatu. Članak 35. Mandat svih funkcija i tijela traje četiri godine. Članak 36. Član tijela ili funkcioner mogu, uz obrazloženje, dati ostavku. Član tijela ili funkcionier mogu zbog težih povreda ovog Statuta ili neizvršavanja zadataka iz sindikalnog programa biti opozvan, odnosno smjenjen iz tijela ili s funkcija. Tijelo može, umjesto člana koji iz bilo kojih razloga izgubi to svojstvo, kooptirati, odnosno organizirati izbor novog člana. X. ČLANARINA I SINDIKALNA IMO VINA Članak 37. Članarina je osnovni izvor prihoda i financiranja djelatnosti podružnica i sindikata. Pristupanjem u Sindikat član preuzima obvezu redovitog plaćanja utvrđene članarine na temelju čega ostvaruje materijalnu pomoć i sva druga prava. Članak 38. Sindikalna se sredstva mogu koristiti samo za sindikalno djelovanje. Članak 39. Nadzorni odbor najmanje jednom godišnje izvješćuje nadležno tijelo o prihodima i rashodima sindikalne članarine i drugih sredstava. Financijsko poslovanje obavlja se u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o financiranju i financijsko-materijalnom poslovanju. Članak 40. Neprovođenje odluke o raspodjeli članarine i neracionalno gospodarenje sredstvima smatra se povredom Statuta i može biti osnov za isključenje kako za pojedinog člana tako i za cijelu podružnicu. Članak 41. Imovinu sindikata čine stvari, prava i novac. Odluku o imovini sindikata, njenom raspolaganju, raspoređivanju i otuđivanju donosi Skupština. Odluku o imovini podružnice, njenom raspolaganju, raspoređivanju i otuđivanju donosi sindikalni skup podružnice. XI. OBRAZOVANJE I INFORMIRAN JE Članak 42. Obveza je Sindikata da organizira i omogući sindikalno osposobljavanje i obrazovanje svojih članova. Članak 43. Organi sindikata svoje odluke i dokumente objavljuju u svojim glasilima i na drugi način kojim se osigurava da informacija bude dostupna svakom članu. XII. POSREDOVANJE I ARBITRAŽA Članak 44. Ako se po bitnim pitanjima sporovi u Sindikatu ne mogu riješiti u redovitom postupku mirnim putem ili posredovanjem o njima se odlučuje u postupku arbitraže. Skupština imenuje komisiju za posredovanje, odnosno Arbitražnu komisiju s liste arbitara koju temeljem koncenzusa svih zainteresiranih strana u sporu utvrđuje Skupština. XIII. STRUČNI, ZNANSTVENI I AD MINISTRATIVNI RAD SINDIKATA Članak 45. Za obavljanje stručnih poslova Sindikat može u svom radu koristiti znanstvene institucije, pojedince ili grupe stručnjaka u svrhu stvaranja kvalitetnih podloga za svoj rad. U svrhu izvršavanja zadataka iz ovog Statuta, Skupština predlaže i donosi sistematizaciju poslova i zadataka koji se obavljaju, broj izvršitelja i visine plaće za pojedinog izvršitelja. XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 46. Sindikat zaposlenih u šumarstvu pravni je slijednik Hrvatskog sindikata šumarstva - Sindikalno povjereništvo Bjelovar, a Sindikat zaposlenih u šumarstvu - podružnice Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đulovac, Garešnica, Grubišno Polje, Ivanska, Lipik, Pakrac, Sirač, Suhopotje, Veliki Grđcvac, Velika Pisanica, Virovitica, Vrbovec, R. J. Autotransport i Građevinarstvo, te Stručne službe pravni su slijednik Hrvatskog sindikata šumarstva - podružnice Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đulovac, Garešnica, Grubišno Polje, Ivanska, Lipik, Pakrac, Sirač, Suhopolje, Veliki Grđevac, Velika Pisanica, Virovitica, Vrbovec, R. J. Autotransport i Građevinarstvo te Stručne službe. Sindikat i podružnice zadržavaju svoje žiroračune i sredstva koja se nalaze na njima. Članak 47. Ovaj Statut donosi Skupština natplovičnom većinom, a na isti način se donose i izmjene i dopune Statuta. Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja. Članak 48. Za tumačenje odredbi ovog Statuta nadležna je Statutarna komisija. Članak 49. Svi akti kako organa ovog Sindikata tako i sindikalnih podružnica moraju se uskladiti s ovim Statutom najkasnije tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Statuta. Članak 50. U slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti, odnosno drugih izvanrednih okolnosti Skupština i Sindikalni skupovi će posebnom odlukom urediti rad i djelovanje Sindikata u tim okolnostima. Članak 51. Sindikat zaposlenih u šumarstvu prestaje djelovati ako Skupština 2/3 većinom donese odluku o prestanku djelovanja sindikata. PREDSJEDNIK Sindikata zaposlenih u šumarstvu Utvrđuje se daje ovaj Statut donesen na Osnivačkoj Skupštini Sindikata zaposlenih u šumarstvu održanoj, 25. travnja, 1996. godine u Velikoj Pisanici - Babincu, pod točkom 6 dnevnog reda. PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE UTEMELJITELJA:
30. srpnja 1996. KULTURA - RAZONODA - ZABAVA - ZANIMLJIVOSTI - AFORIZMI - KARIKATURE KRIŽALJKA VODORAVNO: 1. Popularni način provođenja godišnjeg odmora, 21. Zatrpan u zemlju, 22. Potkrovlje, 23. Podsmijeh, poruga, 24. Naziv za stanovnika naših sjevernih otoka, 25. Olimpijske igre, 26. Ambalaža, 28. Određeno vremensko razdoblje (mn.), 29. Inicijali tenisača Lendla, 30. Novinarka Eterović, 32. Redatelj Šoštarić, 34. Upitna zamjenica, 35. Naprava za ponovno pečenje kruha, 37. Starorimski pozdrav, 39. Crta koja spaja točke iste dubine, 43. Inicijali labinske rukometašice Galo, 44. Zmaj, aždaja, 45. Glumica Šovagović- Despot, 46. Inicijali slikarice Raškaj, 48. Zimski pokrivač na stablu, 49. Skijašica Hes, 51. Izrečena poruka, 54. Žensko ime, 55. Naknada za zemljište, 56. Brza paljba (mn.), 58. Španjolsko otočje u Atlantiku, 66. Postrojeni vojnici, 67. Blagajna, 68. Inicijali ljepotice Martinović, 69. Inicijali glazbenika Dujmića, 70. Roštilj, 71. Inoslav, 72. Glavna riječ u čakavštini, 73. Posebna TV reportaža, 77. Arija, 79. Stara vladarska titula, 80. Mali ormar, 81. Slovo s kvačicom, 82. Prostor, gradilište, 84. Vitomira Lončar, 86. Rimskim brojkama: 99, 87. Prozirna tkanina, 88. Inicijali rukometaša Ćavara, 89. Trljati sapunom, 90. Luckasta, blesava, 92. Glumica Karič. OKOMITO: 1. Obožavatelji, 2. Pobornik čistoće prirode, 3. Američko muško ime, 4. DIO UGOĐAJA SA SLIKE U KRIŽALJCI, 5. Dio uzburkanog mora, 6. Inicijali glumca Nalisa, 8. Moral, 9. Uzvik negodovanja, 10. Pokazna zamjenica, 11. Kraljice u šahu, 12. Brojni, znatni, 14. Autooznaka za Rijeku, 15. Šarene papige, 16. ČESTA ZABAVA ZA VRIJEME ODMORA NA MORU, 17. Ostalo, drugo, 18. Smjena, tura, 19. Tok, 20. Dva samoglasnika, 25. Osobna zamjenica, 27. Zagrebačka tvornica olovaka, 30. Postavlja bombe po Londonu, 31. Glasanje psa, 33. Kratica za Narodni odbor, 36. Proizvode struju, 4(1. Inicijali glumca Alića, 41. Visina naplate, 42. Rijeka u Turopolju, 46. Stepenice, stube, 48. Glumica Kolesar, 50. Država naših prekomorskih susjeda, 52. Trak svjetlosti, 53. Kratica za Anglo-Amcrički savez, 54. Turska mjera za dužinu (lakat), 57. Nekadašnji golman »Dinama« Goran, 58. Simbol za kalij, 59. Blato, <strong>60</strong>. Posjednici, 61. Simbol za kisik, 62. Strašljivac, bojažljivac, 63. Selo kraj Zagreba, 64. Simbol za ugljik, 65. Mala igla, 72. Tanki prženi krumpir, 74. Soba, 75. Trčanje, 76. Crnogorićno drvo, 78. Simbol za fosfor, 79. Mali dio tekućine, 83. Talijanski gramatički član, 85. Samoglasnik i suglasnik, 87. Pokazna zamjenica, 88. Sastavni veznik, 91. Nota iz solmizacije. Sastavio: Josip Babić - Senj PRIČA IZ NEOBJAVLJENE KNJIGE »TRAG BOŽANSKE STOPE< UŽAS Taj je proplanak izbjegavao svatko tko je bio makar površno upućen što se na njemu zbiva, osim ako je taj upućenik bio siguran da je prekrupan i presnažan za smrtonosnu mrežu. Nijedan pauk nije bio veći od njega, nijedan nije gradio čvršće i veće mreže i nijedan nije bio proždrljiviji. Nitko mu nije znao ime jer s nikim nikada nije niti slovca progovorio. Svi su ga u šumi zvali Užas. Uvijek i svuda ima neupućena svijeta, pa i u šumi. Užasova je mreža zato uvijek bila puna. Bilo je i onih koji su se rodili na tom proplanku, te ih nikakav užas nije mogao natjerati da napuste-svoje domište. Komarči su vijećali i vijećali. Mušice su vijećale i vijećale. Osice su vijećale, sve što je manje od vrapca a leti, vijećalo je. Čak su i kukci, čak su i gusjenice, čak su i šišmiši... ma, sav je šumarak vijećao, osim staroga gluhoga medvjeda kojega ništa, osim tek procvalih jagoda, nije zanimalo. I svi su zaključili: Treba zamoliti vilu da porazgovara s »onim čudovištem«. Vilu su pronašli u duplji stare bukve. Upravo je tješila ucviljenu krijesnicu koja više nije mogla svjetlucati. Ljubazno je primila izaslanstva, saslušala ih i rekla zabrinuto: - Pokušat ću ga nagovoriti da promijeni ćud i ponašanje, no poznavajući ga, sumnjam da ću uspjeti. Pauk se pravio da spava, dok je vila govorila. U sebi je mislio: - Upleti se u moju mrežu, pa ćeš vidjeti stoje užas! - Da bi bio pauk, ne moraš biti zao i okrutan, nezasitnik i ubojica. Ne gradi tako velike i neprobojne mreže. Pogledaj, ova ti je puna mušica, leptira i gusjenica, koje nisi u stanju pojesti. Čemu to Zar te ne smeta što te čitava šuma prezire - dugo je uvjeravala Užasa, ljutila se, ali uzalud. Užas je razvukao svoje strašne čeljusti u prezirnu kiselu grimasu, okrenuvši prema njoj zadak. - Nepopravljiv si, no zapamti: Nijedna sila nije dovijeka! - rekla je ožalošćena, i uzletjela. Skoro se sudarila s mušicom koja je pred tren-dva prvi puta u svom prekratkom životu poletjela. . - Ne leti tamo, vrati se! - kriknula je zaprepaštena vila, ali je mušica bila isuviše uzbuđena da bi je čula. Oči joj oblilo zelenilo gorskih trava i modrina nebeskoga beskraja. Čula joj ispunio zuj vlastitih krila. Zato nije na vrijeme spazila srebrnu mrežu smrti u koju se toga trena i zaplela. Vila se vratila i počela moliti pauka da pusti jadnu mušicu. Preklinjala ga je, ali uzalud. Izvadi je sama! - odgovorio joj je mrzovoljno i rastvorio svoje snažne crne' čeljusti. Dugokosa je odletjela u svoj skroviti dvorac, ovila se crnim plaštem i dugo, dugo plakala. Strašna se vijest brzo proširila šumom. Mati muha je otišla do mreže i molila Užasa da pusti njezinu djevojčicu. - Ne čujem dobro, ali ti kažem: Sjedi draga na ovu srebrnu žicu pa mi potanko ispričaj što te muči! Ja sam poznati mirotvorac i nikome ne bih učinio zlo. Duša pauka je tako čista i nevina! Pauci su nebeski narod! - rekao je, zlokobno svjetlucajući sivim očicama. Mati muha je bila već iskusna pa se nije dala nagovoriti. Dugo, dugo je oblijetala oko mreže, molila i zaklinjala, ali uzalud. Naposljetku je ugledala roj plavičastih leptira, koji je bog zna otkud doletio, i zamolila ih za pomoć. Leptiri su odlučili pomoći. Doduše, nisu mogli spasiti nesretnu mušicu, ali su nadgledali hoće li se pauk držati dogovora o miru kojega su oni s njime lako postigli. Naposljetku, njih je roj, a kada roj rukne i najčvršća mreža puca. Užas se zabrinuo da bi se to moglo dogoditi, jer su leptiri bili vrlo odlučni u svojoj nakani. Pristao je da pregovara. No, mušice i komarči su se i dalje lovili u njegovu mrežu, a leptiri su sve to marljivo bilježili i protestirali. Dogodilo se da je i jedan neoprezni plavičasti leptir upao u mrežu. Užas se pobojao da će roj izvršiti svoj strašni naum. No, roj je samo uputio oštar protest. Pauk se osokolio. Nastavio je hvatati plavičaste leptire kao muhe. Roj je žučno raspravljao što poduzeti, ali se nikako nije mogao dogovoriti. - Razorimo tu užasnu mrežu i uništimo njezina tvorca! - žestili su se jedni - To bi bilo dobro, ali - mi smo plavičasti leptiri, a ono tek komarči i muhe! Zar da zbog njih ginemo! - bijahu oprezni drugi. - Baš nas briga za neke gnjusne muhe! Treba biti dobar s paukom! - mislili su svoje treći. Naposljetku su odletjeli u svoje krajeve, rekavši: - Ovdje su svi nepopravljivi i nepopustljivi! Strašno divlji je to svijet! Mati muha je shvatila da od leptira nema pomoći, pa je odlučila stvar uzeti u svoje ruke. Doletjela je do mreže i rekla: - Gle kako je ovaj pauk sićušan! Užas se stresao od bijesa kojim ga je ispunila ta rečenica. - Ne govori gluposti! Ja sam najveći pauk u šumi! - Bio, bio, mali pauče! - Što to znači Govori, jer sam strašno radoznao! - naredi joj on, škripnuvši čeljustima. - Na drugom rubu šume postoji pauk veći o vuka. Ma, što od vuka, od medvjeda! - Gluposti! - zaključi on i prema njoj okrenu zadak. Mati muha pronađe u hladu lijeske, na drugom kraju livade, komaricu i zamoli je da nastavi istu priču. Komarica je kao slučajno doletjela do mreže i rekla: - Oh, bože moj! Ili se neki smanjuju, ili neki brzo rastu! - O čemu govoriš! - povika on, već siv od slutnje. - Zar je moguće da smo se mi komarči plašili ovoga truna! - reče komarica kao za sebe. - Ja trun! Brzo pođi u hladovinu, jer te opila žega! - Nisi više fora, patuljčiću! - zazuja komarica, tako da su se na Užasu naježile rijetke crvenkastosmede dlačice. - O čemu zboriš! - vrisnu užasnut. - Otiđi na drugi kraj šume, pa ćeš vidjeti! - zujnu komarica i odletje. Užas bi odmah pošao na drugi kraj šume da vidi toga čudo-pauka, ali bi taj put trajao koliko cijela vječnost. Snuždio se i zabrinuo. A tako je uživao u svom lošem glasu! Nije čestito ni odahnuo, kad doletje osa. - Joj Užase, koliko si se smanjio! - kliknu ona, tobože zaprepaštena. - Nisam se smanjio, ja još uvijek rastcm! - odgovori on jedva čujno. - Nastaviš li tako »brzo rasti«, čitava života nećeš prerasti niti pandžicu Pravoga Užasa! Noge su mu se podsjekle od iznenadne nemoći. Zapita: -1 ti si ga vidjela - S brda na brdo ga možeš vidjeti, toliko je velik! Užas je v od muke zašutio, ali osa nije odlazila. Čekala je. Konačno, Užas progovori: - Molim te, saznaj čime se hrani. Njr osama, mušicama i komarcima nemoguće je toliko narasti. Osa odletje ništa ne obećavši. Već sutradan se vratila i rekla: - Znam čime se hrani, ali ti neću reći, jer kad budeš velik kao medvjed, potamanit ćeš sve živo. - Kunem ti se da ose neću ni dirnuti! Ostanem li ovako malen, ose će mi i dalje biti važna hrana. Sad, biraj! Osa je, tobože, malo razmišljala, pa rekla: - Dobro. Samo, obećaj da me nećeš nikome izdati, jer će me druge ose kao izdajnicu prognati iz šume. - Časne mi paukove riječi! »Taje prava!« posprdno pomisli osa, ali reče: - Ono čudo od pauka hrani se ovcama! - Ovcama! Pa kako ih lovi, luda oso! - Jednostavno. Ovce dolaze na pašnjake strogo određenim putovima. On tu isplete mrežu i čeka. Ponekad u jednu mrežu ulovi čitavo stado. Toliko su mu mreže velike. »Zasad ne mogu isplesti toliku mrežetinu, ali ako bih mogao uhvatiti makar jednu jedinu glupu ovcu!...« razmišljao je i naposljetku rekao: - Ovdje ovce rijetko dolaze. - Snjegovi su tek okopnjeli, sad će one. Već sutradan je sišao do puteljka koji je migoljio između dvije kamene ograde. Odmah se dao na posao. Radio je ustrajno, radio je danima, radio je tjednima. Nitko u šumi još nije vidio toliku mrežu. - Što je veća mreža, više ćeš ovaca uhvatiti! - hrabrile su ga osa, muha i komarica, koje su na njegovu zapovijed stražarile, očekujući prve ovce. Kad mu se učinilo da je posao gotov, rekao im je ponosno: - No, recite, postoji li ovca koja može poderati moju mrežu! - Iz te mreže ništa ne pobježe! - rekla mu je komarica, laskajući. - Ti si užas nad užasima! - polaskala mu je i muha. - Nikada nećeš izgraditi veću! - proročki je ustvrdila osa. - Moje su mreže najčvršće, moje su čeljusti najsnažnije! - izjavio je oholo. Već drugoga jutra doletje uzbuđena muha i donese željenu vijest: - Ovce idu! Stao je nasred mreže, nakočio se i ponosno izjavio. - Čitavo ću stado uloviti! Ja sam gospodar stada koja pasu odavde pa do najudaljenijega pauka na kugli zemaljskoj. Sve je moje, sve! Stado je užurbano nagrnulo na tijesni prolaz, jer je proljetna trava na proplanku tako izazovno mirisala. Mrežu nije ni primijetilo. Uskoro se pašnjakom razlijegalo blejanje ovaca i meketanje janjadi. Na putu nije bilo ni traga smrtonosnoj mreži i njezinom graditelju, koji nestadoše pod naletom ovčjih papaka. Šuma i proplanak odahnuše. No, iznenada doletje roj plavičastih leptira, koji je nešto marljivo bilježio i bilježio. Piše: Milan Krmpotić
Page 1 and 2: 30. s 60 Uz 5. kolovoz GO Zag DAN D
Page 3 and 4: 30. srpnja 1996. U LOVAČKOJ KUĆI
Page 5 and 6: 30. srpnja 1996. ŠTO SE DOGAĐA NA
Page 7 and 8: 30. srpnja 1996. NA PODRUČJU JASTR
Page 11 and 12: 30. srpnja 1996. U posjeti / šumar
Page 13 and 14: 30. srpnja 1996. ADNIKA UPRAVE ŠUM
Page 17 and 18: 30. srpnja 1996. IZIŠAO IZ TISKA O
Page 19 and 20: 30. srpnja 1996. OBIMNI RADOVI NA S
Page 21: 30. srpnja 1996. GODIŠNJA SKUPŠTI

HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?