HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

More documents

Recommendations

Info

30. srpnja 1996. INFORMATIČKO OBRAZOVANJE DJELATNIKA UPRAVE ŠUMA VINKOVCI EDUKACIJA I REALIZACIJA PROGRAMA U Vinkovcima egzistira »Informatička škola«, a materijalni uvjeti za realizaciju programa su učionica i 14 kvalitetnih računala. Škola je verificirana od Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske za osposobljavanje iz svih programa i područja informatike Razvoj informatičke tehnologije (hardware i sistemski softvvare) rezultirao je u Upravi šuma Vinkovci i uopće prelaz sa centralizirane obrade podataka na distribuiranu obradu. U svim segmentima poslovanja prisutno je računalo, a budući da informatička djelatnost, osim poslova prikupljanja, čuvanja, memoriranja i obrade podataka ima potrebu za obrazovanim kadrom, u Upravi šuma Vinkovci aktivni smo te pravovaljano rješavamo i tu problematiku. Smatramo kako organizirano treba educirati sve korisnike, napraviti program za svaku grupaciju, naći termine i ići u realizaciju programa. Ovaj stav ima podršku čelnih ljudi Uprave šurha Vinkovci tako da smo zasada obrazovali četrdeset šumara, a trenutačno je u fazi realizacije tečaj za dvije grupe administrativno knjigovodstvenih profila. Tečaj realiziraju djelatnici informatičkog odjela, a program za šumske profile je - Operacijski sustav DOS - Rad s Windowsima 3.1 - Program za obradu tabela Excel 5.0 za razliku od programa za administrativnoknjigovodstvene profile gdje je umjesto Excel-a tema »Program za obradu teksta Word 6.0.« Kakve imamo uvjete za organizirano obrazovanje U Vinkovcima egzistira »Informatička škola«, materijalni uvjeti za realizaciju programa su učionica i 14 kvalitetnih računala što zn'ači da se i obrazovna grupa sastoji od maksimalno 14 kandidata. Škola je verificirana od Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske za osposobljavanje iz svih programa iz područja in- -formatike. Iskustva nas uvjeravaju da polaznici nakon odslušanog tečaja i apsolviranja dodatnih znanja svoje svakodnevne poslove uz pomoć računala obavljaju uspješnije, a »inficirani informatikom« pomažu i drugima da se upoznaju s prednostima kompjutorske obrade podataka. U našoj struci ključ uspjeha je znanje, a budući kako je područje informatike toliko dinamično moramo stalno učiti, usavršavati se, biti otvoreni prema novome i Vjerovati samo u rješenja koja rade i koja su dokazana i provjerena. Ove spoznaje određuju smjerove aktivnosti te ćemo i ubuduće raditi kako na vlastitom usavršavanju tako i na obrazovanju korisnika. Mato Mustapić AKCIJE / OTVORENA POUČNA STAZA NA KALNIKU PRIRODNE LJEPOTE KALNIKA DOSTUPNE SVAKOME - Otvaranjem Poučne staze na Kalniku utrli smo put kojim treba ići. Približili smo naš lijepi Kalnik, njegove prirodne ljepote, stari grad i ostale povijesne znamenitosti ovoga kraja svakome tko dođe ovdje uživati u prirodi... Tim se riječima nazočnima na prigodnoj svečanosti otvorenja Poučne staze na Kalniku obratio jedan od začetnika te ideje, šumar i ekolog mr. Ivan Đuričić. Ovakve poučne staze postoje u mnogim zemljama, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, dodao je prof. dr. Đuro Rauš sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, koji je zajedno s mr. Đuričićem najviše pridonio ostvarivanju ovog projekta. U Hrvatskoj je prva takva staza Lijeska, otvorena 1993. godine na Risnjaku, a postoje staze na Medvednici i na Plitvicama. - Poučna staza je muzej na otvorenom gdje se posjetitelji na neutralan način upoznaju s prirodom, sa životinjskim svijetom. Ona pruža pomoć u uočavanju osnovnih bioloških zavisnosti - rekao je dr. Rauš. Poučna staza na Kalniku je 5 km duga turistička pješačka ruta, očišćena i prosječena oko glavnog Kalničkog grebena prosječne širine 2 m. Prolazi izohipsom od približno 500 m nadmorske visine. Na njoj je 10 uređenih stajališta na kojima su na drvenim pločama ispisane osnovne značajke toga stajališta, neke prirodne ili povijesne znamenitosti. U prigodnom vodiču Poučne staze koji su osmislili dr. Rauš i mr. Đuričić potanko su opisane sve značajke svakog od stajališta. Ova privlačna turistička staza oko Kalnika, koja počinje i završava kod Planinarskog'doma Kalnik (izgrađen 1935. godine), dostupna je svima zainteresiranima, planinarima, turistima, a posebice školama. Jer jedan od ciljeva ovog projekta je upoznavanje s prirodom zaštićenog krajolika na Kalniku i očuvanje okoliša u njemu. Za zaštitni znak Poučne staze na Kalniku izabran je jaglac (Primula auricula). Stazu je presjecanjem vrpce simbolično otvorio jedan od planinara doajena ovoga kraja Drago Zajc. (m) Mr. Ivan Đuričić i prof. dr. Đuro Rauš idejni su začetnici ostvarivanja projekta staze TKO RADI TREBA GA JOŠ I KAZNITI KRIVCI SMO ŠTO UREĐUJEMO MEDVEDNICU Svašta se može dogoditi u ovim našim (ne)kulturnim prostorima, pa poslije postavljanja natpisa, uređenja izvorišta pitke vode i drugih naših aktivnosti možda zaslužimo i neke kazne OParku prirode Medvednica čijim šumama gospodare »Hrvatske šume« Uprava šuma Zagreb, Šumarija Zagreb, u našim je novinama do sada već rrfnogo puta pisano. Mnogi novi objekti ili naglašeni detalji prirode nisu ostali nezapaženi ne samo u redovima naše struke, već su sigurno privukli pažnju mnogih zaljubljenika i prijatelja prirode. Brojni vodotoci na Medvednici provocirali su svojom prisutnošću da ih se naglasi, a kako je to u parku normalno »niklo« je par fontana ili, bolje rečeno, bio je to estetski spoj vode i drveta. ' Svi mi koji živimo u urbanim sredinama u kontaktu s prirodom postajemo opušteni, a prirodu kroz koju prolazimo doživljavamo kao izvor zdravlja ni ne razmišljajući da voda koju smo tom prilikom željeli popiti iz fontane duboko u medvedničkim šumama možda i nije za piće. No, upravo se to i dogodilo, a možda ovog članka ne bi ni bilo da mi šumari - ekolozi koji smo ukazali na taj problem nismo bili zbog toga gotovo kažnjeni. Sve je počelo jednim našim uzimanjem za test uzorka vode iz nekoliko medvedničkih fontana. Analiza vode pokazala je kako voda uzeta iz fontane na lokalitetu »Šumarev grob« nije za piće. Razlog smo pretpostavili i odmah je tamo postavljena tabla s upozorenjem slučajnom putniku namjerniku da ne bi došao u iskušenje i napio se vode. Kao struci koja sebe drži ekološki vrlo svjesnom, pozvali smo se na članak 79. Zakona o vodama koji govori daje svaka osoba koja primjeti da je došlo do zagađenja voda ili da postoji opasnost nastanka zagađenja dužna o tome izvijestiti nadležnu službu, i to učinili ponudivši pomoć u rješavanju ovog zajedničkog problema. Odgovor koji nas je neugodno iznenadio stigao je nakon dva mjeseca. Glasio je ovako: Štovani! Ako smo dobro shvatili, na području »Parka Medvednica« Uprava šuma Zagreb Šumarija Zagreb zadnjih je godinu dana, uz značajnije vodotoke, a iz estetskih razloga postavila vodoopskrbne objekte - fontane, ne računajući kako se javni zdenci grade i održavaju u skladu s propisom o opskrbi pitkom vodom - članak 25. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik grada Zagreba 3/91) - stavak 2. Šumarija Zagreb trebala je navedene vodoopskrbne objekte predati na upravljanje Fondu grada Zagreba za vodoprivredu, promet, stambeno i komunalno gospodarstvo, a o čemu govori stavka 3. članka 25. gore navedene Odluke. Na takav bi način ovi vodoopskrbni objekti bili uključeni u sustav vodoopskrbe Grada i podvrgnuti nadzoru koji je u nadležnosti ove Inspekcije. Do tada ste u ovom vodoopskrbnom objektu dužni voditi brigu sami i, ako treba, staviti ga i van uporabe (ako analitička izvješća o kontroli zdravstvene ispravnosti pokazuju odstupanje pojedinih parametara, te je ocjena ovlaštene ustanove koja je provela ispitivanje takva daje voda zdravstveno neispravna). S poštovanjem Ni ovakvi uspješno riješeni kontakti drveta i pitke vode ne donose nam pohvale, nego obrnuto, prijeti nam se kažnjavanjem Za ovakav dopis ne želimo nikoga prozivati te ne navodimo kome je i bio upućen. No, zahvaljujući vodoprivrednoj inspekciji grada Zagreba, vidimo šansu da se problem zagađenih vodotoka na Medvednici ipak riješi. Eko-sistem Medvednice može normalno funkcionirati samo ako su sve karike u tom lancu dovoljno čvrste. Nives Farkaš-Topolnik
30. srpnja 1996. GODIŠNJA SKUPŠTINA RKUD-a »ŠUMARI« VINKOVCI ZVUCI TAMBURICE JOŠ DUGO NEĆE UTIHNUTI Radničko kulturno-umjetničko društvo »Šumari« pravi su ambasadori slavonskog melosa te na najbolji mogući način afirmiraju i predstavljaju svoje sponzore na službenim nastupima u zemlji i inozemstvu, JP »Hrvatske sume« Zagreb, Uprava šuma Vinkovci i Dl »Spacva« d.d. Vinkovd. Društvo ima približno 200 članova, a od tog broja 1<strong>60</strong> su aktivni djelatnici. U prošlom petogodišnjem radoblju društvo je održalo 1.278 proba i imalo 325 službenih nastupa U prostorijama društva stara šumarija Vinkovci, sredinom svibnja 1996. godine održana je godišnja skupština RKUD-a »Šumari« Vinkovci. Nakon uobičajenog protokolarnog dijela skupštine i pozdravnih riječi upućenih čelnim ljudima Uprave šuma Vinkovci i Dl »Spačva« d.d. izvješće o radu društva za razdoblje od 1991. do 1995. godine podnio je dosadašnji predsjednik društva Stjepan Taška, dipl. ing. šum. U iscrpnom i opširnom izvješću gospodin Tuškan između ostalog je rekao: I GORIT ĆE LAMPA NASRID VINKOVACA Društvo »Šumari« osnovano je davne 1952. godine, osnutkom tamburaške sekcije, od zaposlenih djelatnika u šumarstvu pri šumskom gospodarstvu »Spačva« Vinkovci. Ta tamburaška družina bila je jezgro za okupljanje osoba sklonih glazbi, pjevanju, plesu i može se reći kako je bila prethodnica današnjem RKUD-u »Šumari«. U ovim ravničarskim horizontima gdje je narušen mir zbog su- Iudog nametnutog rata od davnina kuca srce tamburice. Intenzivnije se počelo tamburati, tj. svirati, u samom Ponovno Izabran za predsjednika • ing. Stjepan Tuškan srcu šumskog bazena »Spačva«, gdje je pjesma uz tamburicu neizostavna uz sve ključne manifestacije koje se održavaju na našim slavonskim prostorima. Tijekom svog bogatog postojanja i uspješnog rada naši »Šumari« GODIŠNJA SKUPŠTINA KLUBA UMIROVLJENIKA ŠUMARA I DRVARACA - VINKOVCI AKTIVNOSTI NA DOBROBIT UMIROVLJENIKA Briga o materijalnom položaju umirovljenika - stalna i najvažnija zadaća. Postojeći Statut Kluba je usuglašen sa Statutom Matice hrvatskih umirovljenika Nedavno je u dvorani restorana Dl »Spačva« d.d. održana III. Skupština Kluba umirovljenih šumara i drvaraca, a osim izaslanika Skupštine, nazočni su bili i Stjepan Matej, predsjednik Matice hrvatskih umirovljenika RH, Zvonko Petrić i Josip Filipović, predstavnici Uprave Dl »Spačva« d.d., kao i predstavnici gradskih udruženja umirovljenika Vinkovci i Vukovar. Izvješće o radu Kluba u prošloj godini podnio je predsjednik Viktor Martini, uz napomenu da je pismeno izvješće pravodobno dostavljeno ne samo izaslanicima Skupštine, nego i svim članovima Kluba. Kako je naglasio predsjednik, Klub nije brinuo samo za svoje članove, nego i za sve umirovljene šumare i drvarce, pa i ostale umirovljenike, bilo samostalno kao Klub, ili kroz zajedničke aktivnosti s gradskim udruženjima umirovljenika, odnosno preko Koordinacijskog odbora umirovljenika Županije vukovarsko-srijemske. Od prošlogodišnjih aktivnosti u izvješću su izdvojene one najvažnije: osiguranje ogrjeva i prehrambenih proizvoda besplatno ili po minimalnim cijenama, organiziranje odlazaka u Bizovačke i druge toplice, okupljanje dioničara umirovljenika, uključivanje većeg broja umirovljenika u Fond posmrtne pomoći, organiziranje izleta, pokretanje raznih inicijativa za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika, itd. Na ovoj godišnjoj skupštini, Nadzorni je odbor rad Kluba ocijenio pozitivnim, a također je konstatirano da se financijskim sredstvima gospodarilo racionalno, tako da je ostvaren višak prihoda nad rashodima, koji je raspoređen u prihode za ovu godinu. Programom rada za 1996. godinu, koji je također utvrđen na ovom godišnjem skupu, predviđen je nastavak aktivnosti iz prijašnjih godina, uz neke nove aktivnosti, kao što su posjete bolesnim članovima Kluba, aktivno uključivanje u obilježavanju 50. obljetnice osnivanja organizacije umirovljenika, pružanje još veće pomoći dioničarima umirovljenicima, uključivanje novih članova u Klub i Fond posmrtne pomoći, te stalno pružanje stručne i druge pomoći i članovima Kluba. STATUT KLUBA Postojeći Statut Kluba je usuglašen sa Statutom Matice hrvatskih umirovljenika. Sukladno izmjenama i dopunama, Skupština je prihvatila novi mandat članova organa Kluba, te produžila mandat predsjedniku Viktoru Martiniju, dopredsjedniku Slavku Šarčeviću i tajniku Kluba Frani Lozicu. Članovi dosadašnjeg Upravnog odbora i dalje nastavljaju svojim radom, ali sada kao članovi Izvršnog odbora. Budući da bez pomoći poduzeća i drugih institucija Klub ne bi mogao kvalitetno djelovati, Skupština je zaključila da se pismenim pnutem zahvali svima onima koji su do sada pomogli, uz nadu kako će ta pomoć usljediti i u ovoj godini, jer bez nje neće biti moguće realizirati utvrđeni program rada. Zvonko PEIČEVIĆ bili su pravi ambasadori slavonskog melosa na svim pozornicama na kojima su nastupili u našoj zemlji i inozemstvu. Godine 1992. izdali su videokasetu u kojoj je prikazan presjek rada Društva za proteklih 40 godina djelovanja. Ime kasete je: »I gorit će lampa nasrid Vinkovaca«. Bio je to veliki rizik i odlučnost pozvati na probu i okupljanje članove društva s obzirom na još uvijek ratnu situaciju i učestale uzbune. U mjesecu srpnju 1993. godine došlo je do suradnje s nakladnikom »Privlačica«. Prema predloženom projektu snimao se običaj iz Istočnog dijela Slavonije - »Slavonski svatovi«, a koji su opisani prema poznatom etnografu i svećeniku Josipu Lovretiću, a dio su njegove radnje »Život i običaji južnih Slavena«. Videosnimanje je obavljeno u Otoku, u odabranim gospodarskim dvorištima i obavljeno je u tri navrata. »ŠUMARI« U NJEMAČKOJ U godini 1994. obavljene su dvije audicije: jedna u proljeće, druga u jesen, za prijem novih članova u društvo. Od nastupa potrebno je izdvojiti gostovanje »Šumara« u Njemačkoj, u organizaciji Vukovarsko- Neumorna trojka bez koje bi teško bilo zamisliti dugotrajnu aktivnost i plodan razvoj »Šumara«, a sa svrhom nastavljanja tradicije i u idućem stoljeću: Martin Sučić, predsjednik Stjepan Tuškan i Ivica Orešković IZ ŠUMARSKOG DRUŠTVA VINKOVCI srijemske županije od 24. do 29. studenog 1994. godine. Kulturno umjetnički program izveden je za naše Hrvate zaposlene u Njemačkoj u mjestu GLADBACH i VERLBET. Zbog topničkog napada na Vinkovce rad Društva u 1995. godini prekidan je u dva navrata. Unatoč svemu tome obavljene su plesne i pjevne pripreme za XXX. jubilarne »Vinkovačke jeseni« čiji je pokrovitelj bio dr. Franjo Tuđman. Na ovoj svečanoj vpriredbi nastupilo je i naše Društvo »Šumari«. Od ostalih nastupa u 1995. godini vrijedno je istaknuti nastup u Staroj gradskoj vjećnici u Zagrebu, u povodu promocije knjige »Šume u Hrvatskoj«, nastup na manifestaciji »Dani Hrvatskog šumarstva« u Novom Vinodolskom, nastup na HTV-u na poziv redakcije »Latinica«, itd. itd. Brojni nastupi o održanim probama i nastupima govore kako, unatoč ratnim godinama koje su iza nas, je Društvo bilo vrlo aktivno. Velika volja i entuzijazam govori nam kako su naši članovi s velikom odgovornošću i savjesno obavljali aktivnost u Društvu. Brojnost članova u društvu je približno 200 osoba, od toga broja je 1<strong>60</strong> aktivnih. Najbrojnija je plesna sekcija, zatim tamburaška pa ostala, zaključio je izvješće o radu Društva gospodin Tuškan. NOVI UPRAVNI ODBOR Prijedlog Statuta pročitao je gospodin Martin Sučić (tajnik društva) alfa i omega društva koji je jednoglasno usvojen od članova Skupštine. Izabran je i novi Upravni odbor i Nadzorni odbor. U novi Upravni odbor izabrani su: ing. Josip Grgljanić, ing. Marko Jelić, ing. Zlatko Kovačević, ing. Stjepan Tuškan (predsjednik), Heda Vohalskv, ing. Mirko Čobanković, ing. Eva Čopčić, ing. Josip Filipović, ing. Ivan Orešković i Zvonimir Petrić (dopredsjednik), a u Nadzorni odbor izabrani su Rudolf Filips (predsjednik), Zlatko Čosić i Željko Mandić. Tekst i snimci: Zvonko PEIČEVIĆ VINKOVAČKI ŠUMARI U DELNICAMA Iz Uprave šuma Vinkovci ŠUMARSKI MUZEJ U BOŠNJACIMA Šumarsko društvo Vinkovci sa 37 svojih članova, nedavno su bili gosti Šumarskog društva Delnice koje aktivno djeluje pri Upravi šume Delnice. Ta dvodnevna ekskurzija imala je stručno-turistički karakter i želju slavonskih šumara da posjete i upoznaju Gorski kotar. Prvog dana boravka posjetili su šumarije Ravna Gora, Mrkopalj i Fužine, upravitelji triju navedenih šumarija upoznali su Vinkovačke šumare s proizvodnim kapacitetima ovih šumarija, dok je o problematici gospodarenja u prebornim sastojinama iscrpno govorio ing. Josip Crnković, koji ujedno obnaša i funkciju predsjednika Šumarskog društva Delnice. Dakle, Vinkovački šumari upoznati su detaljno 0 načinu gospodarenja u preboru, bilo sa sastojinama stablimične, bilo grupimične strukture. Na području Šumarije Fužine iznijet je problem sušenja četinjača, posebice jele. Zajednička večera uz druženje i razmjenu mišljenja s kolegama iz Vinkovaca i Delnica bila je u pansionu »Arnika« u Fužinama. Drugog dana boravka Vinkovački šumari posjetili su Šumariju Rijeka i Lokve, te nacionalni park Risnjak. U lokvama su posjetili i pogon drvne industrije za proizvodnju građevinske stolarije. Upravitelji šumarija govorili su o proizvodnoj problematici, procesu proizvodnje i drugim nastojanjima matičnih šumarija. Vrijedno je istaći kalo je posebice bilo zanimljivo izlaganje u svezi područja šumarije Rijeka, a koje se odnosilo na pošumljavanje krša. Dvodnevna posjeta stručno-turističkog karaktera, nakon predhodne kiše i bure, bila je izuzetno pogodna za izlete, tako da su krajolici Gorskog kotara bili prekrasni, nudeći svu svoju raskoš i ljepotu, sa snježnim vrhovima Risnjaka i cvjetnim nepokošenim livadama. Osim toga, Vinkovački šumari bili su oduševljeni prirodnim ljepotama jezera Bajer i Lokve, kao i prirodnim ljepotama Spilje Lokvarka koja se nalazi na području Šumarije Lokve - Gospodarska jedinica »Špičunak - park šuma "Golubinjak"«. Vinkovački šumari putem našeg lista upućuju riječi pohvale šumarima iz Delnica na ugodnom i nezaboravnom dvodnevnom boravku i druženju na području Uprave šuma Delnice te na uloženom trudu i organizaciji ekskurzije koja je prvenstveno imala stručno-turistički karakter. Zvonko PEIČEVIĆ U šumarskom muzeju u Bošnjacima trebali bi se naći povjesni eksponati iz istočne Slavonije i Baranje Na području Vukovarsko-srijemske županije, u naselju Bošnjaci, nekadašnja stara Osnovna škola adaptirana je i preuređena u Šumarski muzej. Radove na ovom čvrstom i postojanom zdanju obavila je »Cestogradnja« iz Našica. Stručna grupa od četiri člana napravit će jedan prospekt i elaborat koji će biti dostavljen na uvid direktoru JP »Hrvatske šume« Zagreb. U ovom prostranom, komfornom i čvrstom zdanju trebali bi se naći (prikupiti, donijeti) svi šumarski eksponati iz istočne Slavonije i Baranje. Šumarstvo ovog podneblja ima stoljetnu irudiciju i ovakva zamisao i investicija u potpunosti je opravdana. Z. Peieević
Page 1 and 2: 30. s 60 Uz 5. kolovoz GO Zag DAN D
Page 3 and 4: 30. srpnja 1996. U LOVAČKOJ KUĆI
Page 5 and 6: 30. srpnja 1996. ŠTO SE DOGAĐA NA
Page 7 and 8: 30. srpnja 1996. NA PODRUČJU JASTR
Page 11 and 12: 30. srpnja 1996. U posjeti / šumar
Page 13 and 14: 30. srpnja 1996. ADNIKA UPRAVE ŠUM
Page 17 and 18: 30. srpnja 1996. IZIŠAO IZ TISKA O
Page 19: 30. srpnja 1996. OBIMNI RADOVI NA S
Page 23 and 24: 30. srpnja 1996. KULTURA - RAZONODA

HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?