HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

30. srpnja 1996.
Odredbe o sindikalnom organiziranju
imaju ustavnu osnovu tr odredbi čl. 59.
Ustava Republike Hrvatske.
Zakonom se jamči pravo na -udruživanje i
propisuje se izjednačavanje pravnog položaja
sindikata udruge poslodavaca, (čl. 159.)
Zaposlenici imaju pravo, bez ikakve razlike,
prema slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te
se u njega učlaniti uz uvjete koji mogu biti propisani
samo statutom ili pravilima tog sindikata.
Udruga i sindikati mogu se osnovati bez bilo
kakvog prethodnog odobrenja (čl. 159.)
Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji
položaj zbog članstva ili nečlanstva u udruzi,
odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti
udruge (čl. 160.). Sindikat mogu utemeljiti
najmanje 10 punoljetnih i poslovno sposobnih
fizičkih osoba, a udrugu poslodavaca
mogu utemeljiti najmanje 10 pravnih osoba ili
punoljetnih i poslovno sposobnih fizičkih osoba.
Udruge sindikata i udruge poslodavaca mogu
se povezivati na višoj razini, u saveze i druge
oblike udruživanja (čl. 162.).
Udruge i udruga više razine stječe pravnu
osobnost danom upisa u registar udruga. Statutom
udruge određuje se ima li udruga podružnice
ili druge oblike unutarnjeg organiziranja,
te koja ovlaštena podružnica ili drugi oblici
unutarnjeg organiziranja imaju u pravnom
KAKO ČITATI ZAKON O RADU
SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA
prometu. Udruge na području jedne županije
upisuju se u registar udruga koji se vodi u županijskom
uredu nadležnom za poslove rada, a
udruge na razini više županija upisuju se u registar
u ministarstvu nadležnom za rad. Podružnice
koje imaju ovlašenja u pravnom prometu
vode se u registru udruga kao podružnica.
Zahtjev za upis podnosi utemeljitelj udruge, a
uz zahtjev se prilaže: odluka o utemljenju, zapisnik
sa skupštine utemeljitelja, statut, popis utemeljitelja
i članova izvršnog tijela, ime i prezime
osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje.
O zahtjevu za upis udruge u registar donosi se
rješenje u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.
Ukoliko udruga nije utemeljena u skladu s
člankom 165. i 166. Zakona o radu, ovlašteno
tijelo registraciju donijet će rješenje o odbijanju
zahtjeva. Protiv takvog rješenja može se pokrenuti
upravni spor.
Zakonom je regulirano (čl.175., 176.) prikupljanje
imovine udruga i zaštita od prisilnog
izvršenja te podjela imovine udruge. Udruge
mogu stjecati imovinu pribavljanjem upisnina i
članarina darovanjem, kupnjom ili na bilo koji
drugi zakonit način. Da bi se osiguralo djelovanje
udruge pripisana je zaštita od prisilnog
izvršenja na imovinu udruga nužnoj za
održavanje sastanaka obrazovne djelatnosti, te
knjižnicama udruga. U slučaju da se udruga
dijeli, imovina se razdjeljuje srazmjerno broju
POLEMIKA / ODGOVOR NOVINARA MIROSLAVA
MRKOBRADA PREDSJEDNICI HSŠ-a GORDANI
COLNAR
IZ ŠUPLJEG U PRAZNO
iC* teta vremena, šteta novinskog pro-
^^ stora (koji urednik tako širokogru-
Vjdo dijeli). No, kada je predsjednica
HSS-a Gordana Colnar dala sebi
toliko truda da na toliko prostora
dokaže nešto, a ne znam što, zaslužila
je kratak odgovor.
Gordana Colnar je očito pomiješala
lončiće, pa lijeva iz šupljeg u prazno.
Svakome tko je pročitao njene jadikovke
kao odgovor meni, jasno je, ili bi
trebalo biti, kako predsjednica dosad
jedinog šumarskog sindikata (HSS) ne
može prikriti ogorčenje i nemoć zbog
stvaranja još jednog (bjelovarskog)
šumarskog sindikata, pa odgovarajući
meni, a zapravo svekolikoj šumarskoj
javnosti poručuje »kako više nema trulih
kompromisa, kako to ne valja, kako
je bjelovarski sindikat pogriješio itd.,
itd. Pa upućuje poziv bjelovarskom
članstvu »da se javi...«
Nije mi jedino jasno zbog čega se s
»odbjeglim sindikalcima« pokušava
obračunati preko mene. Jer, Gordana
Colnar me je, kako sama kaže, »osobno
cijenila i kao čovjeka i kao novinara«.
Valjda dok sam pisao onako kako
sam, prema njenom mišljenju trebao,
a sada, opet prema njenom mišljenju,
kada ne pišem tako, e sada će me malo
poučiti i dati po prstima. Nije valjda!
Inkriminirani događaj koji je toliko
uzbudio predsjednicu HSS-a bila je
Skupština HSS-a u Vinkovcima, a na
kojoj je usvojen novi Statut. Da ne bih
ponavljao ono što je već dvaput rečeno,
najprije u mom kratkom izvješću, a potom
i u dugom »odgovoru«, ograničit ću
se tek na nekoliko teza.
Prvo: Kako sa Skupštine i s gotovo
svih drugih sastanaka, to se može provjeriti,
najčešće sam u izvještajima spominjao
bjelovarski i delnički sindikat.
Zbog čega Zbog toga što su njihovi
predstavnici najviše predlagali, oponirali,
raspravljali. Novinsko izvješće ne
može se, a to bi se trebalo znati, baviti
svim raspravama, svim točkama
dnevnog reda, svima detaljima. Ono se
ograničava na najhitnije. I na Skupštini
u Vinkovcima najbrojnija su bila pitanja
dva spomenuta sindikalna povjereništva.
Predsjednicu smeta što sam citirao
Cutvarićevo pitanje o sjedištu
sindikata, njegovu dvojbu o granskom
ili sindikatu Hrvatskih šuma. Pa ja sam
samo prenio nekoliko bjelovarskih
amandmana - i ništa više.
Drugo: Predsjednicu HSŠ-a smeta
što sam napisao da su ti prijedlozi
prošli »kao oporba u Saboru!«. Trebala
bi znati da je to tek izražajna figura
kojom sam točno ocrtao ishod glasovanja.
To i ništa drugo! Ne vidim stoje
tu trebalo razvlačiti na cijelu stranicu.
Statut je usvojen, bjelovarski sindikat
se izdvojio. A to zapravo boli.
Ne bih više o tome, o »mukotrpnoj
borbi, o velikim uspjesima, o pravnoj
osobnosti podružnice«, jer oba sindikata
su registrirana, dakle zadovoljavaju
pravne norme. Veseli me, a i
predsjednica zadovoljno kliče, što će
HSŠ u međunarodne vode, u Međunarodnu
konfederaciju slobodnih sindikata.
Tamo inače ne može nitko tko ne
podnese zahtjev. Stvarno mi je drago
što će se uskoro potpisati Kolektivni
ugovor za šumarstvo i što je HSŠ, posebice
pregovaračka grupa, dala puni
doprinos u donošenju tog za radnike
važnog dokumenta. No, čemu u tom
normalnom slijedu događaja, jer i druga
su poduzeća i prije nas potpisala
kolektivne ugovore, toliko samodopadnog
trijumfalizma o »ulasku u povijest
sindikalizma«. Jer što se povijesti
tiče, još je američki predsjednik F. D.
Roosvelt davne 1933. godine, nakon
velike krize i uvođenja New Deala,
uveo za sindikate instituciju kolektivnog
ugovora. Kad već o povijesti govorimo...
M. Mrkobrad
članova. U slučaju prestanka rada udruge imovina
se ne može razdijeliti članovima, nego se
statutom mora propisati postupak, s imovinom
u slučaju prestanka rada.
Radi zaštite slobode djelovanja, Zakon o radu
je propisao zabranu nad udrugom koja bi trebala
zastupati suprotne interese (čl.177.). Navedena
se zabrana odnosi kako na poslodavce i njihove
udruge prema sindikatu, tako i na odnos
sindikata i njihovih udruga prema poslodavcima
i njihovim udrugama. Novost u Zakonu je sudska
zaštita u slučaju povrede prava utvrđenih
statutom ili drugim pravilima udruge (čl.178.)
Udruge prestaju djelovati ako to odluči tijelo
koje je statutom ovlašteno da odluči o prestanku
udruge, ako je od održavanja sjednice najvišeg
tijela udruge proteklo dvostruko duže vrijeme
od vremena za koje je statutom određeno da se
takva sjednica mora održati, ako se broj članova
udruge smanji ispod broja određenog Zakonom
ili sud zabrani djelovanje udruge. Djelovanje
udruge može se zabraniti presudom županijskog
suda nadležnog prema sjedištu udruge,
ukoliko je njezina djelatnost protivna Ustavu i
zakonu. Postupak za zabranu djelovanja udruge
pokreće se na zahtjev tijela ovlaštenog za registraciju
ili ovlaštenog državnog odvjetnika.
Za razliku od udruga zaposlenici se učlanjuju
u sindikat. Članstvo u sindikatu ne smije biti
uvjet povoljnijeg ili nepovoljnijeg statusa zaposlenika.
Posebice se zabranjuje diskriminacija zaposlenika
i uvjetovanje zaključenja ugovora o
radu zabranom stupanja u sindikat. Poslodavac
se ne smije koristiti prisilom u korist ili protiv
bilo kojeg sindikata. Članstvo u sindikatu ne
smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji
odluku o sklapanju ugovora o radu, mjestu rada,
plaći, napredovanju i si.
Sindikati samostalno odlučuju o načinu njihova
zastupanja kod poslodavaca, a mogu izabrati
jednog ili više sindikalnih predstavnika, odnosno
povjerenika koji će ih zastupati kod poslodavca.
Poslodavac je dužan sindikalnom predstavniku,
odnosno sindikalnom povjereniku
omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje
promicanja prava i interesa članova sindikata..
Zakon štiti sindikalne povjerenike (čl. 182.)
za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci
nakon prestanka funkcije. Poslodavac može sindikalnom
povjereniku otkazati ugovor o radu
samo uz suglasnost sindikata ili sudskom odlukom
ukoliko sindikat uskrati suglasnost.
Za razliku od članova zaposleničkog vijeća
koji imaju pravo na naknadu plaće za šest radnih
sati tjedno i kojima poslodavac mora osigurati
potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete
za rad (čl. 152.), sindikalni predstavnici i povjerenici
nemaju tih materijalnih povlastica u odnosu
na poslodavca (čl. 181.).
Javorko Bebek, dipl. pravnik
ODGOVOR PREDSJEDNIKA SINDIKATA ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU,
ŽELJKA CUTVARIĆA, NA NAPIS PREDSJEDNICE HRVATSKOG SINDIKATA
ŠUMARSTVA GORDANE COLNAR »NISU IGRE NEGO OBMANA«,
OBJAVLJENOG U PROŠLOM BROJU NAŠEG LISTA
VRIJEME ĆE POKAZATI TKO JE JAČI.
Kulminacija nezadovoljstva članova sindikata bjelovarskog povjereništva nastala je nakon
Skupštine HSS-a održane u Vinkovcima kada od desetak predloženih amandmana, nije
prihvaćen ni jedan, a prihvaćena je tek samo jedna korekcija naslova ()
Nije mi do polemike s gospođom
Gordanom Colnar, ali radi točnijeg
informiranja javnosti, pokušat
ću u nekoliko crta objasniti pozadinu osnivanja
Sindikata zaposlenih u šumarstvu.
Kulminacija nezadovoljstva članova sindikata
bjelovarskog povjereništva nastala je
nakon Skupštine HSS-a, održane u Vinkovcima.
Od desetak predloženih amandmana iz
bjelovarskog povjereništva nije prihvaćen
ni jedan, a prihvaćena je samo jedna korekcija
naslova.
Osjećao sam se prilikom glasovanja
jadno i bijedno, nemoćan da išta promjenim,
jer je glasački stroj bio tako složen da
je odbacivao sve prijedloge, odnosno naše
amandmane. Osnovni problem je bio
kako zaštititi pravnu osobnost podružnice
koju je do tada imala, ne dozvoliti tijelima
sindikata da odlučuju o članarini i rasporedu
članarine bez suglasnosti podružnica,
sjedište Sindikata premjestiti u
sjedište. Hrvatskih šuma i ne dozvoliti da
isključivi pravni slijednik svih povjereništava
i podružnica bude HSŠ. Niti jedan
od tih ključnih amandmana nije usvojen.
Moja zadaća je bila da nakon održane
Skupštine izvjestim povjereništvo i da će
se tada donijeti konačna odluka. Nakon
duže rasprave i odvagivanja za i protiv,
donesena je konačna odluka o osnivanju
Sindikata zaposlenih u šumarstvu. Članovi
HSŠ-a iz Uprave šuma Bjelovar, potpisali
su izjavu o izlasku iz HSŠ-a i pristupnicu
Sindikatu zaposlenih u šumarstvu.
Pristupnicu Sindikatu zaposlenih u
šumarstvu potpisalo je 1307 zaposlenika
Uprave šuma Bjelovar, a to su gotovo svi
stalno zaposleni. Kada je potpisivanje pristupnica
bilo gotovo prišlo se organiziranju
Skupštine utemeljitelja Sindikata zaposlenih
u šumarstvu. U pripremi
Skupštine dogovoreno je da se ugrade u
Statut svi amandmani koji nisu prošli na
Skupštini HSŠ-a. Jedino što nismo uspjeli
ugraditi u Statut je pravna osobnost podružnice,
ali je posredno ugrađena kroz
ovlaštenje podružnice da donosi odluku o
istupanju iz Sindikata i samostalno raspolaže
sa svom svojom imovinom, te donosi
odluku o njenom raspoređivanju, a ukoliko
istupi iz Sindikata ima dio imovine
Sindikata srazmjerno broju članova Sindikata
-koji istupaju. Skupština utemeljitelja
Sindikata zaposlenih u šumarstvu održana
je 25. travnja 1996. godine, a sindikat s
podružnicama upisan je u registar u Knjigu
udruga 30. travnja 1996. godine. Od
dana upisa u registar u knjigu udnjga Sindikat
zaposlenih u šumarstvu je Sindikat
koji ima ista prava kao i HSŠ u poduzeću
Hrvatske šume, bez obzira što djeluje
samo na području Uprave šuma Bjelovar.
Članarina je obvezatnih 1 posto na osnovicu
(bruto-doprinosi). Sindikat za svoje
financiranje koristi 0,2 posto, a podružnici
ostaje 0,8 posto. Podružnice imaju Odluku
o dodatnih 1 posto članarine, a sredstva
ostaju isključivo u podružnici i koriste se
za financiranje rada podružnica, izlete i
druge aktivnosti. Tvrdnja gospođe Colnar
kako rukovodstvo nije znalo za istupanje
bjelovarskih sinđikalaca iz HSŠ-a i da se
tomu ne zna razlog, nije točna. Razlog je
gore naveden, a dokaz kako je ipak znala
što se u Bjelovaru sprema, činjenica je
kako je HSŠ registriran bez bjelovarskih
podružnica i prije negoli stoje u Bjelovaru
službeno osnovan novi sindikat. Glede
kave koju gospođa Colnar spominje, neka
se sjeti kako su tada za stolom sjedili zastupnici
bar četiri povjereništva zajedno sa
mnom i s njom, a ja sam platio i račun pa
tvrdnja o tadašnjem separiranju plod je
bujne mašte predsjednice, očito frustrirane
zbog istupanja bjelovarskih sinđikalaca.
Kad gospođa Colnar kaže kako nije za
truli kompromis i da je novi Statut HSŠ-a
jasan te kako nema više dobre volje hoću
li ili neću poštovati Odluke organa HSŠ-a,
potvrđuje da nismo pogriješili što smo
izašli iz HSŠ-a, jer tijela Sindikata moraju
poštovati odluke podružnica, a ne obratno.
Tvrdnje da smo se u primjeni Statuta
HSŠ-a prepoznali i preplašili nije točna.
Nismo se v preplašili nego smo samo spriječili
HSŠ da postane naš pravni sljedbenik,
da ne troši naše novce onako kako se
njoj sviđa.
Kada gospoda Colnar kaže na kraju
Pamfleta »BEZ VAS SMO JAČI«, mislim
da se grdno prevarila. Svaki član »njenog«
Sindikata treba razmisliti kako je moguće
da svi članovi sindikata jedne Uprave
šuma istupe iz »njenog« sindikata, tko to
vodi njihov Sindikat, kako može predsjednica
Sindikata imati veću plaću od direktora
»Hrvatskih šuma«.
Vrijeme će pokazati tko je jači i tko je
više dao svome članstvu.
AKCIJE / SINDIKAT ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU BJELOVAR
ZA POJAČANE TROŠKOVE 500 KUNA
Predstavnici Sindikata zaposlenih u šumarstvu
(SZŠ) Bjelovar, predsjednik Željko Cutvarić i članovi
Skupštine Ivan Heceg i Miroslav Horvat obišli su grupu
bjelovarskih šumskih radnika koji rade na ispomoći
u šumariji Vrhovine, Uprava šuma Gospić.
Željko Cutvarić
Tom prilikom bjelovarski sindikalci upoznali su se s
uvjetima života i rada na ovom iznimno teškom terenu,
te svakom radniku dali 500 kuna za pojačane troškove
rada na terenu.
ISSN -1330 - 6480
GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA«
Javnog poduzeća za gospodarenje šumama
i šumskim zemljištem u Republici
Hrvatskoj, p.o. Zagreb
Izdavač: »HRVATSKE SUME« p.o. Zagreb
JP »Hrvatske šume« organizirane su u 16 Uprava
šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Nova
Gradiška, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak,
Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i
Split, te Direkcija Zagreb.
Direktor poduzeća:
Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šumarstva
Savjet Usta: prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik),
dr. Joso Gračan, Marijan Kolić, dipl. ing.
Milan Krmpotić, dipl. ing. Tomislav Starčević,
dipl. ing. Filip Šabić, prof. dr. Josip Vukelić
Uređivački odbor: Marin Tomaić, dipl. ing; Ivan
Tomić, dipl. ing.; Ankica Piculek; Ivan Hill, dipl.
prav; Gordana Colnar; Antun-Zlatko Lončarić,
dipl. ing.
Glavni i odgovorni urednik:
Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing.
Grafički urednik: Antun Vukovac
Redakcija lista: Vesna Cunić, dipl. pol. Antun-
Zlatko Lončarić, dipl. ing. Miroslav Mrkobrad,
dipl. pol. Zvonko Peičevic, Vesna Pleše dipl. pol.
Ivica Tomić, dipl. ing.
Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb
Tel. 01/448-611
List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno,
a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici i
poslovni partneri dobivaju ga besplatno na kućne
adrese.
Tisak: Medijski centar »Glas Slavonije«, Uf,
Hrv. Republike 20, OSIJEK
Naklada: 12.000 primjeraka
Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i
športa broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođeno
plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.