HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

More documents

Recommendations

Info

30. srpnja 1996. NOVE ZAŠTITNE PREPARATE TREBA REGISTRIRATI (I) ZA ŠUMARSTVO Služba za ekologiju Hrvatskih šuma i »Pliva« d.d. bili su organizatori, a šumarija Kutina domaćin stručno-informativnog sastanka o suzbijanju šumskih i poljodjelskih glodavaca na kome je ova ugledna zagrebačka firma ekolozima i stručnim suradnicima za zaštitu iz Hrvatskih šuma prezentirala skalu svojih proizvoda za zaštitu bilja, dezinsekciju i deratizaciju. Prije samog teoretskog dijela prezentacije stručnjaci zaduženi za zaštitu šuma na terenu su se, na tri objekta kutinske šumarije upoznali s rezultatima pokusa koje je proveo mr. Boris Liović, sa Šumarskog instituta Jastrebarsko. U Rutinskim nizinskim šumama sudionici skupa najprije su se u praksi mogli uvjeriti u djelovanje preparata Casaron G. Ovim je granuliranim herbicidom prskana manja ploha lužnjaka na kojoj je samo hrastova biljka preživjela, a korov uništen. Pokus je obavljen 10. travnja i prema mišljenju mr. Liovića izdržat će cijelu vegetaciju, odnosno korov se više neće Sudionici skupa u razgledanju jednogodišnjeg jasena u rasadniku Gaj u Kutini Potrebno je ishoditi registraciju i dozvolu za uporabu zaštitnih preparata u šumarstvu kako s inspekcijama ne bi bilo nesporazuma: sa stručno informativnog sastanka o suzbijanju šumskih i poljskih glodavaca u Kutini dići. Sličan pokus obavljen je i u rasadniku šumarije Kutina »Gaj« gdje je Casaronom G tretiran jednogodišnji jasen. Za šumare posebno zanimljiv bio je pokus u odjelu 32 Kutinskih nizinskih šuma gdje je prikazana sadnja hrasta lužnjaka u štitnike (tuljce). Lužnjakove sadnice posađene su i zaštićene polipropilenskim štitnicima koji trebaju izdržati sedam godina, dok se biljka ne digne. Osim zaštite oni mladoj biljci služe i kao oslonac. Srednja visina sadnica na pokusnoj plohi iznosi 140 cm i do tri puta je veća od one koju dosižu biljke koje nisu bile zaštićene na ovaj način. - Sadnja u ovakve zaštitne tuljke primjenjivala bi se na izuzetno teškim i nepogodnim terenima s mnogo korova na kojima bi njegu bilo vrlo teško i skupo provoditi. Šjpjpnice hrasta lužnjaka posađene i ićene polipropilenskim štitnicima i omogućuju biljci brži i sigurniji st. Ove, zasađene na pokusnoj i, dosegle su i do 140 cm visine je i do tri puta više od klasičnog načina sadnje Istina je da je sadnja u zaštitne tuljke skupa, no pitanje je što je u šumarstvu skupo kad se gledaju krajnji rezultati, kaže mr. Liović. Osim toga, kod ovakvog načina sadnje ne treba ići s 10.000 sadnica po hektaru, dovoljno je i 3000. Jer smrtnost biljaka vrlo je mala. U razgovoru sa zaštitarom, a nakon obilaska terena, prof. dr. Irma Kalinović s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, govorila je o značenju suzbijanja šumskih i poljskih glodavaca. Na temelju višegodišnjih istraživanja i iskustava, istakla je, utvrđeno je da najviše štete u hrastovim sastojinama nanose miševi, a manje voluharice. Pokusi i ispitivanje štetnih učinaka glodavaca izvršeni su na površinama lužnjaka* u Čepinu. O komparativnoj toksičnosti sredstava za suzbijanje golodavaca, antikoagulanata prve i druge generacije prisutnima na skupu nešto više rekla je dipl. oec. Mira Caratan iz »Plive«. Naglasila je kako primjena ovih preparata u šumarstvu nije opasna jer djeluje s odgodom i glođavci pretežno ne umiru na mjestima deratizacije već u svojim nastambama. Antikoagulanti prve generacije (npr. Faciron forte mamak) djeluju nakon nekoliko dana i višekratnog uzimanja otrova, dok oni iz dru- Kutinske nizinske šume: odjel 132: Sadnice lužnjaka u zaštitnim propilenskim tuljcima pokazuju zavidan rast ge generacije (npr. Brodilon mamak), znatno jači, djeluju nakon jednokratnog uzimanja. I šumari i predstavnici »Plive« suglasili su se da nakon ovog prvog sastanka suradnju treba nastaviti i - produbiti. Dogovorili su se da je najprije nužno proceduralno razjasniti neke stvari, odnosno da proizvođač mora ishoditi registraciju i dozvolu za uporabu ovih zaštitnih sredstava u šumarstvu. M. Mrkobrad ZAŠTITA SUMA / SUZBIJANJE MALE SMREKOVE OSE LISTARICE AVIOTRETIRANJEM OBUHVAĆENO 66 HEKTARA Ušumariji Vrbovec, Uprava šuma Bjelovar, primijećeno je da su mladim smrekovim sastojinama vrhovi ostali bez iglica. Pregledom sastojina ustanovljeno je kako je oštećenje izazvala mala smrekova osa listarica (Pristiphora abietina - Lvgaeonematus abietus). Odlučili smo se za suzbijanje štetnika zrakoplovom, i to insekticidom Decis EL u dozi 0,25 lit/ha. Pagusjenice su se počele pojavljivati u drugoj polovici svibnja te je aviotretiranje obavljeno krajem svibnja (25.5.) zrakoplovom Cesna poduzeća Poljodar Daruvar, nosivosti 500 1 vode i to s 25 1 vode po hektaru i 0,25 l/ha Decisa. Tretirana je Gospodarska jedinica Bukovac, odjeli 14 C, 19 C, 21 A, 22 C i 23 B, te Gospodarska jedinica Novakuša, odjeli 1A, 2A, 3B, 31C, 43A, na ukupnoj površini od 66 ha. Uspjeh je bio dobar te pretpostavljamo kako se štetnici više neće pojaviti. Mr. Branko Bradić Oštećeni vrhovi u smrekovim sastojinama u Gospodarskoj jedinici Bukovac
30. srpnja 1996. OBIMNI RADOVI NA SUZBIJANJU PEPELNICE U UPRAVI ŠUMA VINKOVCI Ove godine su posebno pogodni uvjeti za razvoj i napad pepelnice zbog česte izmjene vlažnih i vrlo toplih vremenskih prilika. Stoga se preporuča stalno praćenje klimatskih prilika i pojava pepelnice, kako bi se na vrijeme obavilo tretiranje. Optimalni uvjeti za razvoj pepelnice su temperatura od 26 do 28 Celzijevih stupnjeva, uz veliku vlažnost. Sto je pepelnica Pepelnica /Microspahaera Alphitoides/ je bolest koja napada sve hrastove pa tako i hrast lužnjak, posebice njegov pomladak, a simptomi pepelnice su pojava bijelih pjega na listu koje pokriju cijeli list i unište ga, a kada hrast ponovno prolista, list bude ponovno napadnut i uništen, te se mlada biljka osuši i ugine. ZAŠTITA PODMLATKA NA 1.021 HEKTARU Kako bi ova značajna akcija u Upravi šuma Vinkovci u potpunosti uspjela, obavljaju se opsežna tretiranja radi zaštite najugroženije, napomenuo je Beuk. Najpovoljnije vrijeme za napad pepelnice na podmladak je polovica svibnja, lipnja i srpnja. Pepelnici pogoduju izmjena kišovitih i sunčanih vremenskih razdoblja, te temperatura od 26 do 28 Celzijevih stupnjeva, uz veliku vlažnost. Osobito se javlja na suncem obasjanim mjestima. Gljiva parazitira na listu uzima iz njega hranjive sastojke, tako da list gubi zelenu boju i propada. Potpuno razvijeni listovi odraslih biljaka daleko su otporniji od mladih listova tek proklijale biljke. Na našim šumskim površinama tretiramo podmladak u zadnjih desetak godina i to vrlo uspješno. Ove godine prskamo biljke protiv pepelnice na 1.021 hektar na području Uprave šuma Vinkovci. Prskanje se obavlja traktorom i nošenom traktorskom prskalicom /atomizerom/ radnog zahvata do 12 metara. Površine koje treba tretirati moraju biti vrlo Traktoristi Ilija Grašić i Franjo Corluka, u vrijeme tretiranja rade neprekidno do kasnih večernjih sati, pa i subotom i nedjeljom, dok se ne završi cjelokupna površina - govori nam poslovođa Marko Barišić ZAŠTITA HRASTOVOG PODMLATKA NA VIŠE OD TISUĆU HEKTARA Ove godine u Upravi šuma Vinkovci na 1.021 hektar obavljaju se radovi na suzbijanju pepelnice. Tretiranje se obavlja kada padne rosa, po mirnom i suhom vremenu, najčešće u večernjim satima. Zbog obima poslova djelatnici rade sve subote, nedjelje i praznike podmlatka od napada pepelnice. U povodu toga Stručni suradnik za zaštitu šuma ing. Perica Beuk nam je rekao: -...Ukoliko se ne bi jednogodišnji podmladak zaštitio, propao bi te bi nastale neprocjenjive štete, jer je mnogo novca i truda uloženo u obnovu sastojina. Zaštitom od prepelnice osigurana je i postojanost gospodarenja šumama, jer se mlade sastojine razvijaju bez stresova od pepelnice, te osiguravaju daljnje radove na njenoj obnovi. U pravilu tretiramo gotovo uvijek mlade jednogodišnje biljke, jer su one dobro urađene kod uspostavljanja šumskog rada. Zbog bržeg i lakšeg kretanja trasu za traktor treba što bolje očistiti od granja te zatrpati vagaše. Dakle, za normalan rad moraju biti osigurani optimalni uvjeti na terenu. Površinu smo prije prskanja istrasirali na 12 ili 24 metra kako bi je što bolje oprskali. Prskanje obavlja ekipa sastavljena od poslovođe, tri vozača s tri traktora i atomizerom, a osim toga, na ovim radnim zahvatima mora biti prisutna jedna ili dvije cisterne u koje može stati do 5.000 litara vode, te dva pomoćna radnika. Na terenu radove obavljaju tri ekipe u isto vrijeme na različitim šumskim površinama. Prskanje se može izvesti isključivo tijekom suhog i mirnog vremenu. Grupa radnika krstari od šumarije do šumarije, tamo gdje je potrebno obaviti tretiranje. Zbog obima poslova (1.021 ha) radnici rade sve subote, nedjelje i praznike. Prskanje po ovakvim tropskim vrućinama je izuzetno teško i naporno, a upotreba HTZ opreme je obvezatna. Rukovodne strukture šumarije obvezne su osigurati zaštitna sredstva (rukavice i maske za lice) te deterdžent i čistu vodu, a Tretiranje se obavlja traktorom »Torpedo« na kojem se nalazi noseći atomizer AGP 400 / bez njih posao se ne može na vrijeme obaviti - pomoćni radnici Antun Jovanović, Nedjeljko Blagojević i mehaničar Martin Šokčević kako bi se radnici maksimalno zaštitili od preparata kojim rukuju. Ovaj odgovoran, složen i stručan radni zahvat je pod budnim nadzorom Odjela za ekologiju i Rukovoditelja odjela ing. Mate Šimunića. SREDSTVA ZA SUZBIJANJE PEPELNICE Površine se prskaju fungicidom Rubigan. Na jedan hektar trošimo 0,6 litara Rubigana i 450 litara vode, odnosno jedan rezervoar atomizera na jedan hektar. Rubigan je sistematičan fungicid i već nakon jednog sata ulazi u list i zaštićuje ga od pepelnice. Tako zaštićena površina mora se pregledavati i na prvu zarazu odgovoriti prskanjem. Zaštita traje približno 14 dana, pa smo i mi pristupili ponovnom tretiranju. Za većinu površine ovo tretiranje, nadamo se da će biti dovoljno, a ako bude potrebno neke će se površine tretirati i tri puta. Osim ovih preparata koristili smo insekticid Decis EC 2,5 na površinama gdje se javljalo brštenje hrastovog pomlatka. Upotrijebili smo minimalnu količinu od jednog decilitra po hektaru. Također koristili smo orošivač Radovit 0,5 litara po hektaru da bi što bolje oprskali površinu, jer on .smanjuje površinsku napetost lista. Na manjoj površini (šumarija Strošinci) pokusno smo koristili fungicid Anvil 5 se (0,5 litara po hektaru), s insekticidom Korate 2,5 EC (1 decilitar po hektaru). U drugom prskanju koristili smo orošivač Citowett (1,5 decilitara po hektaru). Ovi preparati su također dali dobre rezultate, zaključio je stručni suradnik za zaštitu šuma dipl. ing. Pero Beuk. Tekst i snimci: Zvonko PEIČEVIĆ
Page 1 and 2: 30. s 60 Uz 5. kolovoz GO Zag DAN D
Page 3 and 4: 30. srpnja 1996. U LOVAČKOJ KUĆI
Page 5 and 6: 30. srpnja 1996. ŠTO SE DOGAĐA NA
Page 7 and 8: 30. srpnja 1996. NA PODRUČJU JASTR
Page 11 and 12: 30. srpnja 1996. U posjeti / šumar
Page 13 and 14: 30. srpnja 1996. ADNIKA UPRAVE ŠUM
Page 17: 30. srpnja 1996. IZIŠAO IZ TISKA O
Page 21 and 22: 30. srpnja 1996. GODIŠNJA SKUPŠTI
Page 23 and 24: 30. srpnja 1996. KULTURA - RAZONODA

HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?