HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

30. srpnja 1996.
UPRAVA ŠUMA NAŠICE IMANAJVIŠE POSLANA NARAZMINIRANJUTERENA
Inženjerijska ekipa Zbornog područja Osijek koja je radila na razminiravanju
terena
ZBOG MINA NEMA SJEČE
U ŠUMARIJI ĆERALIJE
Premda je dosad razminirano približno 4.000 šumskih
površina, mine su »posijane« na još 19.000 ha (!), pa predstoji
dugotrajan i ozbiljan posao
Otkako je 1992. godine započelo razminiravanje terena na
području našičke Uprave šuma, pripadnici inženjerske
postrojbe Zbornog područja Osijek Hrvatske vojske
razminirali su dosad približno 4.000 ha i oko 420 km šumskih
cesta, što je i najveći takav posao u sklopu JP »Hrvatske šume«.
Zbog nepristupačnosti pojedinim odjelima, odsjecima i gospodarskim
jedinicama, u početku je bilo dostupno samo 76 posto
godišnje sječine drvne mase, da bi se nakon razminiravanja ove
godine ona povečala na oko 86 posto godišnjeg etata.
Prema riječima rukovoditelja Proizvodnog odjela, ing. Zdravka
Danica, »nazivni« godišnji etat ove uprave šuma iznosi 381.000
m3 bruto drvne mase, no zbog navedenih problema on je smanjen,
a očekuje se da će iduće godine iznositi 345.000 m3, što je oko 90
posto. - Ne radi se na području Šumarije Ćeralije te u gospodarskim
jedinicama »Kokočačka planina« (Šumarija Orahovica),
»Drenovačka planina« (Šumarija Slatinski Drneovac), te u dijelu
gospodarskih jedinica »Jovac-Slana voda« i »Kupres- Slana
voda«, na području Šumarije Voćin. Mine su »posijane« na još
Jedna od zaostalih
protupješadijskih mina
na području Šumarije
Ćeralije
19.000 ha, pa predstoji dugotrajan i ozbiljan posao. Ako bi se
godišnje razminiralo 1.000 ha, na uklanjanju mina radio bi se u
idućih 19 godina, - ističe ing. Đanić, te napominje da se dosad zbog
neiskorištavanja nepristupačne drvne mase nagomilao jedan
godišnji etat i vrijednost drvne mase je približno 25 milijuna
maraka.
U daljem razgovoru saznali smo da se o ovoj problematici
raspravljalo na stručnim kolegijima, a prema mišljenju našičkog
rukovoditelja proizvodnje, bilo bi dobro da se nakon »Bljeska« i
»Oluje« raspolaže podacima za cjelovit prostor »Hrvatskih
šuma«, koje su prošle gQdine uložile milijun maraka za vrlo skupu
opremu Hrvatske vojske. Prema Zakonu o razminiravanju, ova
djelatnost bit će u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova,
koje će, što je nelogično, angažirati neprofitabilna poduzeća bez
odgovarajuće opreme i stručnih osoba. Stoga su upitni uspješnost
i pravodobnost izvođenja tog posla.
Tekst: I.TOMIĆ
Snimci: Z.ĐANIĆ
NAJISTOČNIJA ŠUMARIJA NOVOGRADIŠKE UPRAVE ŠUMA
MNOGO POZORNOSTI
PRIPREMI STANIŠTA
U posljednjih pet godina na pripremi staništa za prirodno naplođivanje napravljeno
je više nego posljednjih dvadeset godina
Najistočnija šumarija novogradiške
Uprave šuma - Trnjani, prostire se
na oko 6.000 ha, ovogodišnji joj je
etat 30.000 m3 bruto drvne mase, a glavni
i prethodni prihod podjednako su zastupljeni.
Za četiri mjeseca Šumarija Trnjani posjekla
je u vlastitoj režiji 7.000 m3 drvne
mase a toliko je, uz pomoć vinkovačke
mehanizacije, privuklo na pomoćna stovarišta.
Drvni sortimenti otpremani su kupcima
prema ugovorima, a na drvnoj zalihi
našlo se 3.000 m3, što je nešto više od
uobičajene količine, zbog većeg udjela
glavnog prihoda. Naime, zbog dobrog uroda
žira, stvoreni su uvjeti za oplodne sječe
na većoj površini, što je utjecalo na
povećanje drvne zalihe.
U sklopu ovogodišnjeg plana šumskouzgojnih
radova (300 ha), najviše su obuhvaćeni
radovi na pošumljavanju i njezi, a
površine za prirodno naplođivanje dobro
su pripremljene. Tijekom proljetnog
pošumljavanja posađeno je na 25 ha oko
Domovinski rat spriječio je gradnju nove zgrade trnjanske Šumarije
275.000 sadnica hrasta lužnjaka, a u ovisnosti
o broju sadnica ujesen će biti obavljeno
pošumljavanje na približno 70 ha.
Također se planira, što ovisi o urodu, podsijati
oko 121 lužnjakovog žira. Njega mladika
planirana je na oko 100 ha, a čišćenje
guštika na približno 50 hektara. U
posljednjih pet godina na pripremi staništa
za prirodno naplođivanje (200 ha) napravljeno
je više nego posljednjih dvadeset
godina.
• U Šumariji Trnjani u tijeku je doznaka
drvne mase za etat u 1997. godini, a planira
se doznačiti oko 30.000 m3 5 što je jednako
ovogodišnjem etatu. U ovoj poslovnoj jedinici
gotovo dvije trećine sječive drvne
mase (17.000 m3) daje se u samoizradi. U
krugu od 30 km gravitira 40-ak sela, od
Slavonskog Broda od Piškorevaca, koja su
zainteresirana za izradbu ogrjevnog drva,
a ove godine je slavonskobrodskim umirovljenicima
ostavljeno 5.000 m3 ogrjeva.
Šumarija, naime, posiječe i izvuče oblovinu,
a preostala drvna masa namijenjena je
za samoizradu.
Od 72 uposlenih u Šumariji Trnjani, 45
radnika je iz direktne proizvodnje," a ostalo
je režijsko osoblje, koje čini, osim upravitelja,
4 revirnika (šumarska inženjera), 10
šumarskih tehničara, 6 poslovođa, čuvari
šuma, administratori. Ulazeći u šumarijsku
zgradu, uočili smo da je dotrajala i
neprimjerena namjeni. Od upravitelja, ing.
Joze Vragolovića, saznali smo da je prije
početka Domovinskog rata trebala biti
srušena, no kasnije, zbog nedostatka novca,
zgrada je adaptirana.
Tekst i snimak: I.Tomić
ANALIZA NEKIH ELEMENATA POSLOVANJA
»HRVATSKIH ŠUMA« U PROTEKLOM
PETOGODIŠNJEM RAZDOBLJU 1991./95.
KAKVE SU BILE
PLAĆE, KOLIKO JE
TKO ULAGAO...
U
spoređujući ostvarenje pojedinih
uprava šuma s prosječnim
ostvarenjem proteklih pet godina
poslovanja »Hrvatskih šuma, jasno
se uočava raznolikost u ostvarenjima,
koja je proizišla iz različitih uvjeta
privređivanja, a i različitog utjecaja
pojedinih područja na svoje ukupno
poslovanje. Petogodišnji prosjek ne
daje najrealniju sliku poslovanja, to
više što su pojedina područja bila
različito zahvaćena ratnim djelovanjima,
pa je to bio i glavni razlog
Red.
broj
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
U
12
13
14
15
16
UPRAVA
SUMA
I
VINKOVCI
OSIJEK
NAŠICE
POŽEGA
BJELOVAR
KOPRIVNICA
ZAOREB
SISAK
KARLOVAC
OGULIN
DELNICE
SENJ
GOSPIĆ
BUZET
SPLIT
NOVA
GSiiDISKA
1 UKUPNO
BRUTO
PLAĆE
po m s
775
75o
628
616
524
461
618
654
75o
740
496
61 o
60 7
i 081
43oo
1621
594
Izvršenje nekih elemenata plana
za razdoblje i.i.M« *» n.a.iau.
po upravama šuma
BTTO
PLAĆE
u
KP 1
19.7
39.6
2o,6
3c. o
2o,7
19,2
24.9
25,2
28.1
27.1
18,6
13.2
22.2
23,8
26,4
37,4
22,5
po
m'
79,8
57,2
53,8
38,7
46,1
44,3
44,6
85,4
42,1
31,1
39,7
79,4
8o,8
267,7
1492,7
92,6
59,9
»Hrvatske šume«, a približno i za
uprave šuma, iznosilo.je po godinama
kako slijedi: 1991. godine 2,9 %, 1992.
godine 6,9 %, 1993. godine 11,9 %,
1994. godine 9,2 %, a 1995. godine 6,7
% od ostvarenog ukupnog prihoda,
dok je prosjek u navedenih pet godina
8,9 %. Moram napomenuti da je to
nisko ulaganje u tehničke investicije i
zbog toga u većini uprava šuma imamo
staru mehanizaciju, a i glede
šumskih prometnica, nismo se približili
europskim prosjecima, te bi iz
BK5
u
VP %
ZO. 3
3o,2
J7.6
18. 9
18.2
18,5
iS.O
32.4
15,8
11,4
15.2
25. o
29.5
59. o
91,B
21.4
22,7
Am05
m 3
3o,2
34.s
33,9
24,9
26.5
20,2
24,5
54,o
27,5
34,7
21.6
37.8
2o,9
48. o
59.8
61.5
26,8
UP • Ukupni prihod
UR * Ukupni rashod
AMOS = Amortizacija osnovnih sredstava
INV = TehnlCke investicije
BRS 'Biološka reprodukcije šuma (situirana JBR+PBR*OKŠl
Izvor: Godišnja izvješća "Hl"
značajnijih odstupanja, uz neke druge,
u poslovanju cijelog Poduzeća,
kao i pojedinih uprava šuma. Osim
toga, prve četiri godine poslovalo je
15 uprava šuma, a Nova Gradiška je
iskazana samo za 1995. godinu, te se
prema tome ne može jednako tretirati
kao ostale uprave kod kojih su uzeti
prosjeci ostvarenja u proteklih pet godina.
Posebno ističem da u kontinentalnom
području imamo »privredne
šume«, a u priobalnom području
»krške šume«, makije, garige i kamenjare,
koje se ne mogu uspoređivati
s privrednim šumama, pa je zbog
toga i uočljivo značajnije odstupanje
za ta područja, a isto tako i korištenje
sredstava OKS-a (za općekorisne
funkcije šuma) je, osim pojedinih iznimki,
bilo uglavnom izvršavano za
priobalna područja.
S obzirom na velike različitosti
privređivanja »krških šuma«, trebalo
bi posebno tretirati ta područja i u
njih bi trebala ulagati cijela društvena
zajednica, dok bi »privredne šume«
morale ostvarivati određenu dobit ili
u najmanju ruku pokrivati vlastite rashode,
što do sada nije bio slučaj.
Moram napomenuti i to da se ostvarivanje
pojedinih elemenata plana "
izvršavalo po pojedinim godinama
različito od petogodišnjeg prosjeka,
te su se, primjerice, bruto plaće ostvarile
za »Hrvatske šume« u 1991. godini
s 32,3 %, u 1992. godini s 15,4%, u
1993. godini s 12,7 %, u 1994. godini
s 20,4 %, te u 1995. godini s 30,8 % od
ukupnog prihoda, što prosječno iznosi
22,5 % za proteklih pet godina.
Valja napomenuti daje u navedenom
razdoblju bilo i promjena u obračunskom
sistemu, te su se, recimo, 1995.
godine u bruto plaćama iskazivala i
sredstva za topli obrok i regres za
godišnji odmor, dok su ranijih godina
ta sredstva predstavljala materijalne
troškove a ne plaću.
Isto tako, ostvarenje investicijskih
ulaganja u ukupnom prihodu za
jtoOS
u
UR %
8.5
12,8
12.5
11,3
11.5
9.8
lo,l
2o,3
10.5
11.9
8.9
12.5
7,8
9.8
3.8
15.1
10.6
7NV
u
ANOS
1.41
1,46
o,9o
o,76
t
o, 7o
o,54
0,65
o, 75
0,99
.o, 7o
o. 69
0,66
1.64
o,45
2,46
0.46
0.88
u K N M
im
po
42,5
49,4
30,7
18.6
18,5
11,0
16,0
4o,8
27,3
24, 4
14.9
24,9
34,3
21.6
147.3
m 7
23,5
1NV
u
ue %
lo.S
26,1
lo.l
9.2
7.3
4,6
6,4
15,5
Io,2
9,o
5,7
7,8
12,5
4,8
9.1
6.5
8.9
navedenih prikaza trebalo izvesti i
određene zaključke u cilju poboljšanja
organizacije i cjelokupnog
poslovanja »Hrvatskih šuma«. Ulaganje
u biološku reprodukciju šuma
vrlo je različito po upravama šuma, te
u prosjeku u proteklih pet godina iznosi
22,7 % od ostvarenog ukupnog
prihoda »Hrvatskih šuma«. Razlike
su značajne i po godinama - 1991.
godine izdvojeno je 17,4 %, 1992. godine
18 %, 1993. godine 22,7 %, 1994.
godine 22,8 % i 1995. godine 22,0 %
od ostvarenog ukupnog prihoda
»Hrvatskih šuma. Smatram da bi za
tako velika ulaganja, u odnosu na tehničke
investicije, a isto tako i u odnosu
na ukupno isplaćene plaće, koje se
kreću negdje na istoj razini, trebalo
napraviti detaljnije analize korištenja
sredstava i racionalnosti ulaganja uz
obvezne kolaudacije radova.
Kako je u nas uvriježeno da nam
osnovica za tehničke investicije bude
amortizacija osnovnih sredstava, iako
je nelogično da ona uprava šuma koja
ima starija sredstva (otpisana) treba i
manje ulagati, to ipak ispada da su
nam ukupna ulaganja u investicije
12% manja od obračunate amortizacije
za proteklih pet godina.
To po godinama izgleda još poraznije,
jer je 1991. godine investirano
0,50 %, 1992. godine 0,90 %, 1993.
godine 0,82%, 1994. godine 0,85 % a
1995. godine 1,01 % od amortizacije
osnovnih sredstava. Da se ne zavaravamo
kako smo 1995. godine uložili
iznad obračunate amortizacije, moram
napomenuti da je u toj godini
izvršena »derevalorizacija« osnovnih
sredstava, te je ukupna amortizacija
prema prethodnoj godini iznosila
samo 57%, pa je zapravo ulaganje u
investicije bilo manje nego prethodne
godine.
Zvonko PODLESAK,
savjetnik u UŠ Bjelovar