HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

30. s 

60 

Uz 5. kolovoz 

GO 

Zag 

DAN DOMOVINSKE ZA 

BOLJI I LJEPŠI DANI NA 

Kolektivnim ugovorom 

naši zaposlenici dobivaju 

skraćenje radnog vremena, 

povećanje godišnjeg 

odmora i utvrđivanje drugih 

materijalnih prava zaposlenika, 

a »Hrvatske 

šume« dobivaju garanciju 

socijalnog mira...

30. srpnja 1996. 

Odredbe o sindikalnom organiziranju 

imaju ustavnu osnovu tr odredbi čl. 59. 

Ustava Republike Hrvatske. 

Zakonom se jamči pravo na -udruživanje i 

propisuje se izjednačavanje pravnog položaja 

sindikata udruge poslodavaca, (čl. 159.) 

Zaposlenici imaju pravo, bez ikakve razlike, 

prema slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te 

se u njega učlaniti uz uvjete koji mogu biti propisani 

samo statutom ili pravilima tog sindikata. 

Udruga i sindikati mogu se osnovati bez bilo 

kakvog prethodnog odobrenja (čl. 159.) 

Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji 

položaj zbog članstva ili nečlanstva u udruzi, 

odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti 

udruge (čl. 160.). Sindikat mogu utemeljiti 

najmanje 10 punoljetnih i poslovno sposobnih 

fizičkih osoba, a udrugu poslodavaca 

mogu utemeljiti najmanje 10 pravnih osoba ili 

punoljetnih i poslovno sposobnih fizičkih osoba. 

Udruge sindikata i udruge poslodavaca mogu 

se povezivati na višoj razini, u saveze i druge 

oblike udruživanja (čl. 162.). 

Udruge i udruga više razine stječe pravnu 

osobnost danom upisa u registar udruga. Statutom 

udruge određuje se ima li udruga podružnice 

ili druge oblike unutarnjeg organiziranja, 

te koja ovlaštena podružnica ili drugi oblici 

unutarnjeg organiziranja imaju u pravnom 

KAKO ČITATI ZAKON O RADU 

SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA 

prometu. Udruge na području jedne županije 

upisuju se u registar udruga koji se vodi u županijskom 

uredu nadležnom za poslove rada, a 

udruge na razini više županija upisuju se u registar 

u ministarstvu nadležnom za rad. Podružnice 

koje imaju ovlašenja u pravnom prometu 

vode se u registru udruga kao podružnica. 

Zahtjev za upis podnosi utemeljitelj udruge, a 

uz zahtjev se prilaže: odluka o utemljenju, zapisnik 

sa skupštine utemeljitelja, statut, popis utemeljitelja 

i članova izvršnog tijela, ime i prezime 

osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje. 

O zahtjevu za upis udruge u registar donosi se 

rješenje u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. 

Ukoliko udruga nije utemeljena u skladu s 

člankom 165. i 166. Zakona o radu, ovlašteno 

tijelo registraciju donijet će rješenje o odbijanju 

zahtjeva. Protiv takvog rješenja može se pokrenuti 

upravni spor. 

Zakonom je regulirano (čl.175., 176.) prikupljanje 

imovine udruga i zaštita od prisilnog 

izvršenja te podjela imovine udruge. Udruge 

mogu stjecati imovinu pribavljanjem upisnina i 

članarina darovanjem, kupnjom ili na bilo koji 

drugi zakonit način. Da bi se osiguralo djelovanje 

udruge pripisana je zaštita od prisilnog 

izvršenja na imovinu udruga nužnoj za 

održavanje sastanaka obrazovne djelatnosti, te 

knjižnicama udruga. U slučaju da se udruga 

dijeli, imovina se razdjeljuje srazmjerno broju 

POLEMIKA / ODGOVOR NOVINARA MIROSLAVA 

MRKOBRADA PREDSJEDNICI HSŠ-a GORDANI 

COLNAR 

IZ ŠUPLJEG U PRAZNO 

iC* teta vremena, šteta novinskog pro- 

^^ stora (koji urednik tako širokogru- 

Vjdo dijeli). No, kada je predsjednica 

HSS-a Gordana Colnar dala sebi 

toliko truda da na toliko prostora 

dokaže nešto, a ne znam što, zaslužila 

je kratak odgovor. 

Gordana Colnar je očito pomiješala 

lončiće, pa lijeva iz šupljeg u prazno. 

Svakome tko je pročitao njene jadikovke 

kao odgovor meni, jasno je, ili bi 

trebalo biti, kako predsjednica dosad 

jedinog šumarskog sindikata (HSS) ne 

može prikriti ogorčenje i nemoć zbog 

stvaranja još jednog (bjelovarskog) 

šumarskog sindikata, pa odgovarajući 

meni, a zapravo svekolikoj šumarskoj 

javnosti poručuje »kako više nema trulih 

kompromisa, kako to ne valja, kako 

je bjelovarski sindikat pogriješio itd., 

itd. Pa upućuje poziv bjelovarskom 

članstvu »da se javi...« 

Nije mi jedino jasno zbog čega se s 

»odbjeglim sindikalcima« pokušava 

obračunati preko mene. Jer, Gordana 

Colnar me je, kako sama kaže, »osobno 

cijenila i kao čovjeka i kao novinara«. 

Valjda dok sam pisao onako kako 

sam, prema njenom mišljenju trebao, 

a sada, opet prema njenom mišljenju, 

kada ne pišem tako, e sada će me malo 

poučiti i dati po prstima. Nije valjda! 

Inkriminirani događaj koji je toliko 

uzbudio predsjednicu HSS-a bila je 

Skupština HSS-a u Vinkovcima, a na 

kojoj je usvojen novi Statut. Da ne bih 

ponavljao ono što je već dvaput rečeno, 

najprije u mom kratkom izvješću, a potom 

i u dugom »odgovoru«, ograničit ću 

se tek na nekoliko teza. 

Prvo: Kako sa Skupštine i s gotovo 

svih drugih sastanaka, to se može provjeriti, 

najčešće sam u izvještajima spominjao 

bjelovarski i delnički sindikat. 

Zbog čega Zbog toga što su njihovi 

predstavnici najviše predlagali, oponirali, 

raspravljali. Novinsko izvješće ne 

može se, a to bi se trebalo znati, baviti 

svim raspravama, svim točkama 

dnevnog reda, svima detaljima. Ono se 

ograničava na najhitnije. I na Skupštini 

u Vinkovcima najbrojnija su bila pitanja 

dva spomenuta sindikalna povjereništva. 

Predsjednicu smeta što sam citirao 

Cutvarićevo pitanje o sjedištu 

sindikata, njegovu dvojbu o granskom 

ili sindikatu Hrvatskih šuma. Pa ja sam 

samo prenio nekoliko bjelovarskih 

amandmana - i ništa više. 

Drugo: Predsjednicu HSŠ-a smeta 

što sam napisao da su ti prijedlozi 

prošli »kao oporba u Saboru!«. Trebala 

bi znati da je to tek izražajna figura 

kojom sam točno ocrtao ishod glasovanja. 

To i ništa drugo! Ne vidim stoje 

tu trebalo razvlačiti na cijelu stranicu. 

Statut je usvojen, bjelovarski sindikat 

se izdvojio. A to zapravo boli. 

Ne bih više o tome, o »mukotrpnoj 

borbi, o velikim uspjesima, o pravnoj 

osobnosti podružnice«, jer oba sindikata 

su registrirana, dakle zadovoljavaju 

pravne norme. Veseli me, a i 

predsjednica zadovoljno kliče, što će 

HSŠ u međunarodne vode, u Međunarodnu 

konfederaciju slobodnih sindikata. 

Tamo inače ne može nitko tko ne 

podnese zahtjev. Stvarno mi je drago 

što će se uskoro potpisati Kolektivni 

ugovor za šumarstvo i što je HSŠ, posebice 

pregovaračka grupa, dala puni 

doprinos u donošenju tog za radnike 

važnog dokumenta. No, čemu u tom 

normalnom slijedu događaja, jer i druga 

su poduzeća i prije nas potpisala 

kolektivne ugovore, toliko samodopadnog 

trijumfalizma o »ulasku u povijest 

sindikalizma«. Jer što se povijesti 

tiče, još je američki predsjednik F. D. 

Roosvelt davne 1933. godine, nakon 

velike krize i uvođenja New Deala, 

uveo za sindikate instituciju kolektivnog 

ugovora. Kad već o povijesti govorimo... 

M. Mrkobrad 

članova. U slučaju prestanka rada udruge imovina 

se ne može razdijeliti članovima, nego se 

statutom mora propisati postupak, s imovinom 

u slučaju prestanka rada. 

Radi zaštite slobode djelovanja, Zakon o radu 

je propisao zabranu nad udrugom koja bi trebala 

zastupati suprotne interese (čl.177.). Navedena 

se zabrana odnosi kako na poslodavce i njihove 

udruge prema sindikatu, tako i na odnos 

sindikata i njihovih udruga prema poslodavcima 

i njihovim udrugama. Novost u Zakonu je sudska 

zaštita u slučaju povrede prava utvrđenih 

statutom ili drugim pravilima udruge (čl.178.) 

Udruge prestaju djelovati ako to odluči tijelo 

koje je statutom ovlašteno da odluči o prestanku 

udruge, ako je od održavanja sjednice najvišeg 

tijela udruge proteklo dvostruko duže vrijeme 

od vremena za koje je statutom određeno da se 

takva sjednica mora održati, ako se broj članova 

udruge smanji ispod broja određenog Zakonom 

ili sud zabrani djelovanje udruge. Djelovanje 

udruge može se zabraniti presudom županijskog 

suda nadležnog prema sjedištu udruge, 

ukoliko je njezina djelatnost protivna Ustavu i 

zakonu. Postupak za zabranu djelovanja udruge 

pokreće se na zahtjev tijela ovlaštenog za registraciju 

ili ovlaštenog državnog odvjetnika. 

Za razliku od udruga zaposlenici se učlanjuju 

u sindikat. Članstvo u sindikatu ne smije biti 

uvjet povoljnijeg ili nepovoljnijeg statusa zaposlenika. 

Posebice se zabranjuje diskriminacija zaposlenika 

i uvjetovanje zaključenja ugovora o 

radu zabranom stupanja u sindikat. Poslodavac 

se ne smije koristiti prisilom u korist ili protiv 

bilo kojeg sindikata. Članstvo u sindikatu ne 

smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji 

odluku o sklapanju ugovora o radu, mjestu rada, 

plaći, napredovanju i si. 

Sindikati samostalno odlučuju o načinu njihova 

zastupanja kod poslodavaca, a mogu izabrati 

jednog ili više sindikalnih predstavnika, odnosno 

povjerenika koji će ih zastupati kod poslodavca. 

Poslodavac je dužan sindikalnom predstavniku, 

odnosno sindikalnom povjereniku 

omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje 

promicanja prava i interesa članova sindikata.. 

Zakon štiti sindikalne povjerenike (čl. 182.) 

za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci 

nakon prestanka funkcije. Poslodavac može sindikalnom 

povjereniku otkazati ugovor o radu 

samo uz suglasnost sindikata ili sudskom odlukom 

ukoliko sindikat uskrati suglasnost. 

Za razliku od članova zaposleničkog vijeća 

koji imaju pravo na naknadu plaće za šest radnih 

sati tjedno i kojima poslodavac mora osigurati 

potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete 

za rad (čl. 152.), sindikalni predstavnici i povjerenici 

nemaju tih materijalnih povlastica u odnosu 

na poslodavca (čl. 181.). 

Javorko Bebek, dipl. pravnik 

ODGOVOR PREDSJEDNIKA SINDIKATA ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU, 

ŽELJKA CUTVARIĆA, NA NAPIS PREDSJEDNICE HRVATSKOG SINDIKATA 

ŠUMARSTVA GORDANE COLNAR »NISU IGRE NEGO OBMANA«, 

OBJAVLJENOG U PROŠLOM BROJU NAŠEG LISTA 

VRIJEME ĆE POKAZATI TKO JE JAČI. 

Kulminacija nezadovoljstva članova sindikata bjelovarskog povjereništva nastala je nakon 

Skupštine HSS-a održane u Vinkovcima kada od desetak predloženih amandmana, nije 

prihvaćen ni jedan, a prihvaćena je tek samo jedna korekcija naslova () 

Nije mi do polemike s gospođom 

Gordanom Colnar, ali radi točnijeg 

informiranja javnosti, pokušat 

ću u nekoliko crta objasniti pozadinu osnivanja 

Sindikata zaposlenih u šumarstvu. 

Kulminacija nezadovoljstva članova sindikata 

bjelovarskog povjereništva nastala je 

nakon Skupštine HSS-a, održane u Vinkovcima. 

Od desetak predloženih amandmana iz 

bjelovarskog povjereništva nije prihvaćen 

ni jedan, a prihvaćena je samo jedna korekcija 

naslova. 

Osjećao sam se prilikom glasovanja 

jadno i bijedno, nemoćan da išta promjenim, 

jer je glasački stroj bio tako složen da 

je odbacivao sve prijedloge, odnosno naše 

amandmane. Osnovni problem je bio 

kako zaštititi pravnu osobnost podružnice 

koju je do tada imala, ne dozvoliti tijelima 

sindikata da odlučuju o članarini i rasporedu 

članarine bez suglasnosti podružnica, 

sjedište Sindikata premjestiti u 

sjedište. Hrvatskih šuma i ne dozvoliti da 

isključivi pravni slijednik svih povjereništava 

i podružnica bude HSŠ. Niti jedan 

od tih ključnih amandmana nije usvojen. 

Moja zadaća je bila da nakon održane 

Skupštine izvjestim povjereništvo i da će 

se tada donijeti konačna odluka. Nakon 

duže rasprave i odvagivanja za i protiv, 

donesena je konačna odluka o osnivanju 

Sindikata zaposlenih u šumarstvu. Članovi 

HSŠ-a iz Uprave šuma Bjelovar, potpisali 

su izjavu o izlasku iz HSŠ-a i pristupnicu 

Sindikatu zaposlenih u šumarstvu. 

Pristupnicu Sindikatu zaposlenih u 

šumarstvu potpisalo je 1307 zaposlenika 

Uprave šuma Bjelovar, a to su gotovo svi 

stalno zaposleni. Kada je potpisivanje pristupnica 

bilo gotovo prišlo se organiziranju 

Skupštine utemeljitelja Sindikata zaposlenih 

u šumarstvu. U pripremi 

Skupštine dogovoreno je da se ugrade u 

Statut svi amandmani koji nisu prošli na 

Skupštini HSŠ-a. Jedino što nismo uspjeli 

ugraditi u Statut je pravna osobnost podružnice, 

ali je posredno ugrađena kroz 

ovlaštenje podružnice da donosi odluku o 

istupanju iz Sindikata i samostalno raspolaže 

sa svom svojom imovinom, te donosi 

odluku o njenom raspoređivanju, a ukoliko 

istupi iz Sindikata ima dio imovine 

Sindikata srazmjerno broju članova Sindikata 

-koji istupaju. Skupština utemeljitelja 

Sindikata zaposlenih u šumarstvu održana 

je 25. travnja 1996. godine, a sindikat s 

podružnicama upisan je u registar u Knjigu 

udruga 30. travnja 1996. godine. Od 

dana upisa u registar u knjigu udnjga Sindikat 

zaposlenih u šumarstvu je Sindikat 

koji ima ista prava kao i HSŠ u poduzeću 

Hrvatske šume, bez obzira što djeluje 

samo na području Uprave šuma Bjelovar. 

Članarina je obvezatnih 1 posto na osnovicu 

(bruto-doprinosi). Sindikat za svoje 

financiranje koristi 0,2 posto, a podružnici 

ostaje 0,8 posto. Podružnice imaju Odluku 

o dodatnih 1 posto članarine, a sredstva 

ostaju isključivo u podružnici i koriste se 

za financiranje rada podružnica, izlete i 

druge aktivnosti. Tvrdnja gospođe Colnar 

kako rukovodstvo nije znalo za istupanje 

bjelovarskih sinđikalaca iz HSŠ-a i da se 

tomu ne zna razlog, nije točna. Razlog je 

gore naveden, a dokaz kako je ipak znala 

što se u Bjelovaru sprema, činjenica je 

kako je HSŠ registriran bez bjelovarskih 

podružnica i prije negoli stoje u Bjelovaru 

službeno osnovan novi sindikat. Glede 

kave koju gospođa Colnar spominje, neka 

se sjeti kako su tada za stolom sjedili zastupnici 

bar četiri povjereništva zajedno sa 

mnom i s njom, a ja sam platio i račun pa 

tvrdnja o tadašnjem separiranju plod je 

bujne mašte predsjednice, očito frustrirane 

zbog istupanja bjelovarskih sinđikalaca. 

Kad gospođa Colnar kaže kako nije za 

truli kompromis i da je novi Statut HSŠ-a 

jasan te kako nema više dobre volje hoću 

li ili neću poštovati Odluke organa HSŠ-a, 

potvrđuje da nismo pogriješili što smo 

izašli iz HSŠ-a, jer tijela Sindikata moraju 

poštovati odluke podružnica, a ne obratno. 

Tvrdnje da smo se u primjeni Statuta 

HSŠ-a prepoznali i preplašili nije točna. 

Nismo se v preplašili nego smo samo spriječili 

HSŠ da postane naš pravni sljedbenik, 

da ne troši naše novce onako kako se 

njoj sviđa. 

Kada gospoda Colnar kaže na kraju 

Pamfleta »BEZ VAS SMO JAČI«, mislim 

da se grdno prevarila. Svaki član »njenog« 

Sindikata treba razmisliti kako je moguće 

da svi članovi sindikata jedne Uprave 

šuma istupe iz »njenog« sindikata, tko to 

vodi njihov Sindikat, kako može predsjednica 

Sindikata imati veću plaću od direktora 

»Hrvatskih šuma«. 

Vrijeme će pokazati tko je jači i tko je 

više dao svome članstvu. 

AKCIJE / SINDIKAT ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU BJELOVAR 

ZA POJAČANE TROŠKOVE 500 KUNA 

Predstavnici Sindikata zaposlenih u šumarstvu 

(SZŠ) Bjelovar, predsjednik Željko Cutvarić i članovi 

Skupštine Ivan Heceg i Miroslav Horvat obišli su grupu 

bjelovarskih šumskih radnika koji rade na ispomoći 

u šumariji Vrhovine, Uprava šuma Gospić. 

Željko Cutvarić 

Tom prilikom bjelovarski sindikalci upoznali su se s 

uvjetima života i rada na ovom iznimno teškom terenu, 

te svakom radniku dali 500 kuna za pojačane troškove 

rada na terenu. 

ISSN -1330 - 6480 

GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« 

Javnog poduzeća za gospodarenje šumama 

i šumskim zemljištem u Republici 

Hrvatskoj, p.o. Zagreb 

Izdavač: »HRVATSKE SUME« p.o. Zagreb 

JP »Hrvatske šume« organizirane su u 16 Uprava 

šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Nova 

Gradiška, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, 

Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i 

Split, te Direkcija Zagreb. 

Direktor poduzeća: 

Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šumarstva 

Savjet Usta: prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), 

dr. Joso Gračan, Marijan Kolić, dipl. ing. 

Milan Krmpotić, dipl. ing. Tomislav Starčević, 

dipl. ing. Filip Šabić, prof. dr. Josip Vukelić 

Uređivački odbor: Marin Tomaić, dipl. ing; Ivan 

Tomić, dipl. ing.; Ankica Piculek; Ivan Hill, dipl. 

prav; Gordana Colnar; Antun-Zlatko Lončarić, 

dipl. ing. 

Glavni i odgovorni urednik: 

Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. 

Grafički urednik: Antun Vukovac 

Redakcija lista: Vesna Cunić, dipl. pol. Antun- 

Zlatko Lončarić, dipl. ing. Miroslav Mrkobrad, 

dipl. pol. Zvonko Peičevic, Vesna Pleše dipl. pol. 

Ivica Tomić, dipl. ing. 

Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb 

Tel. 01/448-611 

List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, 

a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici i 

poslovni partneri dobivaju ga besplatno na kućne 

adrese. 

Tisak: Medijski centar »Glas Slavonije«, Uf, 

Hrv. Republike 20, OSIJEK 

Naklada: 12.000 primjeraka 

Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i 

športa broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođeno 

plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.

30. srpnja 1996. 

U LOVAČKOJ KUĆI BREZOVICA, NEDALEKO SISKA, POTPISAN JE 19. 

SRPNJA KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE »HRVATSKIH ŠUMA« 

U 

tromjesečnim pregovorima 

između JP »Hrvatske šume« i 

Hrvatksog sindikata šumarstva, 

interese našeg poduzeća zastupili su 

Miro Tomljanović, dipl. pravnik, Danko 

Kralik, dipl. pravnik, Branko Pavić, dipl. 

oecc, Tomislav Starčevića, dipl. ing. 

šumarstva i Kruno Jelčić, dipl. ing. 

šumarstva. 

Hrvatski sindikat šumarstva predvodila 

je predsjednica Gordana Colnar, 

u timu su još bili Javorko Bebek, dipl. 

pravnik iz Osijeka, Željko Kalauz. dipl. 

ing. šumarstva iz Vinkovaca, Vlado Gradeček, 

šum. tehničar iz Našica, Viktor 

Šporčić, dipl. oecc. iz Delnica i Milivoj 

Marković iz Koprivnice. 

Tijekom 1994. godine Hrvatski sindikat 

šumarstva izradio je prijedlog granskog 

Kolektivnog ugovora, ali se dugo 

čekalo na odluku Vlade Republike 

Hrvatske da odredi pregovarača koji će 

štititi interese poslodavca i tek sredinom 

prosinca 1995., Vlada je odredila da su 

pregovarači direktori JP ovlašteni za 

pregovore sa sindikatima. Poslije toga 

Kolektivni ugovor potpisali su u ime poslodavca, direktor »Hrvatskih 

šuma« ing. Anđelko Serdarušić, a u ime Hrvatskog sindikata šumarstva, 

predsjednica Gordana Colnar/ "7j( a \ 

pripreme su trajale gotovo tri mjeseca i 

konačni sami pregovori daljnja tri mjeseca, 

da bi se konačno početkom srpnja 

pregovori okončali i zakazalo svečano 

potpisivanje u lovačkoj kući Brezovica 

za petak, 19. srpnja. 

Neposredno prije potpisivanja Kolektivnog 

ugovora u Brezovici zabilježili 

smo izjave glavnih p.regovarača: 

Anđelko Serdarušić, direktor 

JP »Hrvatske šume« 

Kolektivni ugovor kojeg danas potpisujemo, 

ureduju prava i obveze zaposlenika 

iz rada i prema osnovi rada, zaposlenih 

kod poslodavca, JP »Hrvatske 

šume« kao i prava i obveze poslodavca 

prema zaposlenicima, uz sve zakonske 

odrednice Zakona o radu. 

Do današnjeg potpisivanja pregovorački 

tim utrošio je dosta vremena i 

energije u dogovaranjima uz obostranu 

toleranciju i uvažavanje, stoga svima koji 

su sudjelovali u ovim pregovorima ja se 

zahvaljujem. 

Ovom Kolektivnim ugovorom omogućuje 

se bolji položaj zaposlenika i daju 

/se nove pogodnosti, a to su prije svega 

četrdesetsatni radni tjedan, povećanje 

dana godišnjeg odmora, bolja zaštita na 

radu i veća prava zaposlenika, posebice 

invalida i starih randika, Hrvatskom sindikatu 

šumarstva osigurava se bolji i kvalitetniji 

rad sindikalnih aktivista i povjerenika. 

Moram reći kako iznosi plaća 

naših zaposlenika ovim ugovorom nisu 

povećani, kako zbog formalnih tako i 

zbog objektivnih razloga, prije svega 

Uredbe o plaćama koja to ne omogućuje, 

ali i stvarnom gospodarskom 

položaju naših »Hrvatskih šuma«. U ime 

poslodavca tvrdim da ovim Kolektivnim 

BOLJI STATUS I PRAVA ZAPOSLENIH 

Svečanom činu potpisivanja ovog važnog dokumenta 

nazočni su bili članovi oba pregovaračka 

tima, te gosti pomoćnik ministra ing. Franjo Prebanić, 

župan Sisačko-moslavačke županije 

Đuro Brodarac, član Upravnog odbora »Hrvatskih 

šuma« prof. dr. Stanislav Sever i drugi gosti 

ugovorom štitimo interese poslodavca, 

timeš to osiguravamo preduvijete za 

stvaralački rad svih zaposlenih u »Hrvatskim 

šumama«, a time bolje i ljepše dane 

i život svih naših djelatnika... naglasio je 

ing. Anđelko Serdarušić. 

n 

Gordana ColjMai; 

predsjednica Hrvatskog 

sindikata šumarstva: 

»Kolektivnim ugovorom koji danas 

potpisujemo, ureduju se prava i obveze 

potpisnika, te pitanja iz radnih odnosa i 

u svezi s radnim odnosom zaposlenika 

kod poslodavca. Ukratko, Kolektivni 

ugovor donosi: skraćenje radnog vremena, 

povećanje godišnjih odmora, 

utvrđivanje materijalnih i drugih prava 

zaposlenika i još mnoge druge povoljnosti. 

Na pitanje što dobivamo ovim Kolektivnim 

ugovorom, mogu reći da obje 

strane dobivaju mnogo. Poslodavac dobiva, 

uz poštivanje ugovora, garanciju 

socijalnog mira, te na taj način Poduzeću 

ostaje više vremena da može raditi na 

razvojnim planovima poduzeća s ciljem 

postizanja što boljih rezultata rada. 

Sindikat također dobiva kolektivni 

mir i garanciju da se prava zaposlenika 

neće kršiti. TJi mjeseca samo se pripremali 

za otpočinjanje pregovora i tri mjeseca 

su trajali pregovori. Želim istaknuti 

i pohvaliti drugu stranu u pregovorima 

koja je bila vrlo partnerski raspoložena, 

tako da su pregovori ipak završeni u 

kratkom roku, te čvrsto vjerujem kako 

ovaj Kolektivni ugovor potpisujemo na 

obostrano zadovoljstvo. On vrijedi godinu 

dana, i nakon toga može biti poboljšan 

u onim elementima koji se 

pokažu u praksi kao loši«, istakla je Gordana 

Colnar. 

Stanislav Sevei; član 

Upravnog odbora: 

U ime članova Upravnog odbora 

»Hrvatskih šuma« ovom svečanom trenutku 

prisustvovao je prof. dr. Stanislav 

Sever, koji je istakao da zapadni svijet 

ovakve institucije gradi već godinama i 

još uvijek se uči, a mi smo tek na početku 

i da ovaj Kolektivni ugovor ima svoje 

nedostatke koji će se vremenom uočavati 

i ispravljati. Zaposlenici u »Hrvatskim 

šumama« su nešto više od običnih radnika, 

jer više od trećine Hrvatske je pod 

šumama ili će biti pošumljeno, pa je tim 

veće zadovoljstvo svih uposlenih da grade 

i njeguju jednu korisnu djelatnost za 

vječnu zelenu Hrvatsku. Na taj način i 

»Hrvatske šume« pomažu da ovaj svijet 

bude ljepši i zdraviji i da se stvara prema 

mjeri čovjeka... 

Đuro Brodarac, župan 

Sisačko-moslavačke županije 

Drago mi je da se jedan ovako važan 

dokument potpisuje za šumarstvo Republike 

Hrvatske, upravo ovdje na našoj 

Županiji, u ovom objektu koji je nastao 

i izrastao iz dana Domovinskog rata. 

Ljudi koji rukovode »Hrvatskim šumama« 

žele da naša država bude domovina 

blagostanja za sve djelatnike te da može 

povećati plaće sigurno bi to i uradili, jer 

bi to bilo korisno za sve nas. Drago mi 

je da postoji zajednički interes zaposlenika 

i poslodavca u »Hrvatskim šumama« 

za suradnju i opći boljitak naše 

domovine... ističe župan Đuro Brodarac. 

Svečanom potpisivanju Kolektivnog 

ugovora nazočan je bio i pomoćnik ministra 

za poljoprivredu i šumarstvo ing. 

Franjo Prebanić. 

Tekst i snimci: 

Antun-Zlatko Lončarić 

Među prvima našim pregovaračima čestitao je župan Đuro Brodarac 

Ing. Franjo Prebanić, u ime Vlade čestitao je na ovom zaključivanju Kolektivnog ugovora 

Oba pregovaračka tima snimljena za uspomenu ispred lovačke kuće Brezovica

30. srpnja 1996. 

SA SJEDNICE ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA 

UPRAVE ŠUMA VINKOVCI 

GDJE I KAKO 

KORISTITI GODIŠNJI 

ODMOR 

Smatramo kako nije potrebito posebice obrazlagati 

da ie donošenje »Pravilnika o organizaciji rada i poslovanja 

i uvjetima korištenja objekta društvenog 

standarda "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb« odluka 

važna za položaj zaposlenika, te da se Upravni odbor 

»Hrvatskih šuma« prije donošenja iste morao 

savjetovati sa Zaposleničkim vijećem 

N 

a 

sjednici Zaposleničkog 

vijeća Uprave šuma Vinkovci, 

održanoj 30. travnja 1996. godine, 

raspravljalo se o uvjetima 

korištenja godišnjih odmora u 1996. 

godini. 

Premačl. 145. Zakona o radu: »Prije 

donošenja odluke važne za položaj 

zaposlenika, poslodavac se mora sa 

Zaposleničkim vijećem savjetovati o 

namjeravanoj odluci te mora Zaposleničkom 

vijeću priopćiti podatke 

važne za donošenje odluke i sagledavanje 

njezina utjecaja na položaj zaposlenika«. 

Smatramo kako nije potrebito posebice 

obrazlagati da je donošenje 

»Pravilnika o organizaciji rada i poslovanja 

i uvjetima korištenja objekata 

društvenog standarda "Hrvatskih 

šuma" p.o. Zagreb«, odluka važna za 

položaj zaposlenika, te da se Upravni 

odbor »Hrvatskih šuma« prije 

donošenja iste morao savjetovati sa 

Zaposleničkim vijećem. 

Nije nam poznato zbog čega to 

Upravni odbor nije učinio, ali zahtijevamo 

da navedenu odluku preispita, 

odnosno postupi prema čl. 145. Zakona 

o radu, a posebice zbog sljedećih 

razloga: 

1. Zaposlenici Uprave šuma Vinkovci 

gradili su hotel »Quercus« u 

Drveniku dobrim dijelom (cea 50 posto) 

iz nekadašnjeg Fonda zajedničke 

potrošnje, a što se sve može dokumentirati. 

2. Zaposlenici Uprave šuma Vinkovci 

već 5 godina žive i rade na prvoj 

crti bojišnice, priličan broj je veći dio 

tog vremena proveo u odori HV-a, a 

o godišnjim odmorima i hotelu 

»Quercus« mogli su samo maštati u 

rovovima. 

3. Znatan dio površina Uprave 

šuma Vinkovci još uvijek je nedostupan 

zbog agresije (okupacije), a veliki 

broj naših zaposlenika i dalje su prognanici. 

4. U članku 3. »Pravilnika...« stoji: 

»... odmaralištima ... upravljaju i go- 

Hotel »Quercus« u Drveniku za kojeg već postoje poznati kupci, ali ne iz redova šumara 

spodare Uprave šuma...«, te nije jasno 

kako će gospodariti ako uvjete 

korištenja (cijene) određuje netko 

drugi (u ovom slučaju Upravni odbor 

»Hrvatskih šuma«). 

Stoga nije jasno ni formuliranje 

stavka 3 istog članka o ekonomičnosti 

i profitabilnosti poslovanja odmarališta 

(u ovom slučaju hotela »Quercus«), 

jer isti nije građen iz razloga što, 

se Uprava šuma Vinkovci htjela baviti 

hotelsko-ugostiteljskom djelatnošću, 

nego je hotel izgrađen u funkciji 

proizvodnje (op. i sami ga nazivate 

»objektom društvenog standarda«), 

tj. svrha hotela je što kvalitetniji odmor 

zaposlenika, a u funkciji postizanja 

boljih rezultata rada za boljitak 

naše države. 

Dakle, ne može se (niti smije) izdvojiti 

jedan segment (hotel) iz cjelokupnog 

procesa proizvodnje i tražiti njegovu 

profitabilnost, nego se profitabilnost 

mora tražiti u ukupnom procesu. 

Zaključno, umjesto nizanja argumenata 

kojima bismo pobijali utemeljenost 

»Pravilnika...« predlažemo 

Upravnom odboru »Hrvatskih šuma« 

da isti stavi izvan snage, tj. poništi 

svoju odluku o donošenju istog, a uvjete 

korištenja godišnjih odmora u 

1996. god. uskladi s uvjetima koji su 

važili 1995. godine. 

U konačnici, ovakvim uvjetima (cijenama) 

moguće je postići nepopunjenost 

kapaciteta, a u tom slučaju ne 

samo kako se ne bi ostvarila profitabilnost 

i ekonomičnost poslovanja, 

nego bi se stvorio i financijski gubitak 

(zbog fiksnih troškova), a i drugi - jer 

hotel ne bi ostvario namjenu zbog 

koje je i građen (zaposlenici se ne bi 

odmarali u njemu). 

Stoga Vas upozoravamo da 

određivanjem uvjeta korištenja 

godišnjih odmora preuzimate i odgovornost 

za eventualne gubitke koji bi 

mogli biti znatno veći nego da se 

primjene prošlogodišnji uvjeti. 

Naravno, svjesni smo kako će se 

privatizacijom hotela promjeniti uvjeti 

korištenja, no smatramo da niste 

trebali prejudicirati te uvjete u ovoj 

godini. 

Ukoliko naš zahtjev ne naiđe na 

Vaše razumijevanje, te ne preispitate 

svoju odluku, tj. ne uskladite 

donošenje iste sa Zakonom o radu, bit 

ćemo prisiljeni poduzeti i druge mjere, 

koje Zakon o radu predviđa. 

U nadi da ćete pozitivno reagirati 

na ovaj naš dopis i to žurno, primite 

izraze osobitog štovanja. 

PREDSJEDNIK ZAPOSLENIČKOG 

VIJEĆA UPRAVE ŠUMA 

VINKOVCI 

Ivan Zovak, dipl. ing. šum. 

SA SJEDNICE ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA UPRAVE 

ŠUMA NAŠICE 

NEPRIHVATLJIVE CIJENE 

GODIŠNJIH ODMORA 

Pravilnikom o organizaciji rada i poslovanja te uvjetima korištenja 

društvenog standarda »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Uprava 

šuma Našice nema mogućnosti zakupa, a cijene koje su nam 

ponuđene potpuno su neprihvatljive jer su previsoke, stoga, pod 

tim će uvjetima rijetko koji djelatnik moći sebi i svojoj obitelji omogućiti 

odmor na moru 

"a sjednici Zaposleničkog vijeća Uprave 

šuma Našice, održanoj 6. svibnja 1996. 

godine, raspravljalo se o uvjetima 

korištenja godišnjih odmora u 1996. godini. 

Zakon o radu u članku 145. izričito propisuje: 

»Prije donošenja Odluke važne za položaj zaposlenika, 

poslodavac se mora sa Zaposleničkim 

vijećem savjetovati o namjeravanoj odluci 

te mora Zaposleničkom vijeću priopćiti podatke 

važne za donošenje odluke i sagledavanje 

njezina utjecaja na položaj zaposlenika«. 

Smatramo da je donošenjem »Pravilnika o 

organizaciji rada i poslovanja i uvjetima 

korištenja objekata društvenog standarda 

»Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, bitno povrijeđen 

Zakon o radu, te da se Upravni odbor »Hrvatskih 

šuma« p.o. Zagreb prije donošenja istog 

morao posavjetovati sa Zaposleničkim vijećem. 

Nije nam poznato zbog čega to Upravni odbor 

nije učinio, ali zahtijevamo da navedenu odluku 

preispita, odnosno postupi prema članku 145. 

Zakona o radu. 

Uprava šuma Našice je od bivšeg ŠG »Papuk« 

Slatina, koji je pravni prednik današnje Uprave 

šuma Našice, prenijela u svoj posjed i na gospodarenje 

odmaralište u Novalji na Pagu, koje 

nam je od 1991. godine privremeno izuzeto od 

strane Ureda za prognanike i izbjeglice Republike 

Hrvatske, te se djelatnici Uprave šuma 

Našice već punih pet godina ne mogu koristiti 

svojim odmaralištem. 

Godine 1991. Uprava šuma Našice je svoje 

djelatnike upućivala na godišnji odmor u odmarališta 

drugih Uprava šuma, dok je zadnje tri 

godine išla u zakup drugih objekata za odmor, 

a što je bilo prihvatljivo i s obzirom na cijenu i 

kvalitetu smještaja. 

Ovim »Pravilnikom...« nema mogućnosti zakupa, 

a cijene koje su nam ponuđene potpuno 

su neprihvatljive jer su previsoke, te pod tim 

uvjetima će rijetko koji djelatnik moći sebi i 

svojoj obitelji omogućiti odmor na moru. 

Predlažemo Upravnom odboru »Hrvatskih 

šuma« da navedeni »Pravilnik...« stavi izvan 

snage, tj. poništi svoju odluku o donošenju istog, 

a uvjete korištenja godišnjeg odmora u 1996. 

godini uskladi sa uvjetima koji su važili 1995. 

godine i ranije. 

Ukoliko naš zahtjev, u kojem nismo jedini, ne 

naiđe na vaše razumijevanje, te ne preispitate 

svoju odluku, tj. ne uskladite istu s odredbama 

Zakona o radu, biti ćemo prisiljeni poduzeti 

druge mjere koje Zakon o radu predviđa. 

PREDSJEDNIK ZAPOSLENIČKOG 

VIJEĆA 

UPRAVE ŠUMA NAŠICE 

Ante Sertić, dipl. oece. 

SA SJEDNICE ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA UPRAVE 

SUMA OSIJEK 

KAMP KUĆICE, 

VLASNIŠTVO SU 

PROGNANIH BARANJACA 

U autokampu »Valkanela« kod Vrsara, Osječani imaju desetak 

kamp kućica koje su kupili radnici iz Baranjskih šumarija i to im je 

danas jedina imovina koju imaju 

PREDSJEDNIKU UPRAVNOG ODBORA 

»HRVATSKE ŠUME« ZAGREB 

Štovani gospodine predsjedniče, 

Obraćam Vam se kao predsjednik zaposleničkog 

vijeća Uprave šuma Osijek u ime svih 

zaposlenika a glede preispitivanja Odluke o prodaji 

kamp kućica u autokampu »Valkanela« kod 

Vrsara. 

Navedena Odluka donesena je nenadano, bez 

savjetovanja sa zaposleničkim vijećem. Ovakvim 

načinom donošenja odluka grubo se krši 

Zakon o radu i to članak 144. i 145. Po članku 

145. st. 2. toč. 11, ovakva odluka je nevažeća, a 

na temelju članka 228. st. 1. toč. 65. i kažnjiva 

novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 kn. 

Mišljenja sam da nije u interesu ni Vama kao 

predstavnicima poslodavca, a ni nama zaposlenicima 

već na početku primjene Zakona o radu 

kretati u radne sporove. Zakonodavac je ovim 

Zakonom predvidio zaposlenička vijeća kao 

savjetodavna tijela baš zbog toga da bi se izbjegli 

sukobi poslodavca i zaposlenika i donosile odluke 

na obostrano zadovoljstvo, a što je sve sa 

svrhom očuvanja socijalnog mira i boljitka Republike 

Hrvatske. 

U ovim vremenima niskih plaća, velikih 

troškova života, prognaništva i sveopćeg nezadovoljstva, 

te čekanja boljih dana, Odluka o 

prodaji kamp kućica izaziva veliko nezadovoljstvo 

medu zaposlenicima. Svjesni smo da 

prema dosadašnjim cijenama ne možemo ljetovati, 

ali može se odrediti cijena koja ne bi stvarala 

gubitak na objektima ili objekte prenijeti u 

vlasništvo sindikata kao predstavnika zaposlenika. 

Navedene kućice kupljene su novcem zaposlenika 

bivše LPŠG »Jelen« Bilje, a koji su se 

godinama odricali regresa za godišnji odmor 

kako bi stvorili uvjete za ljetovanje. U ovim 

ratnim godinama ove kućice su bile dio Baranje, 

iako su u Istri. Za deset dana provedenih na 

moru naši prognani zaposlenici su se osjećali 

kao kod svoje kuće koja je ostala u Baranji. 

Potrebito je voditi računa i o tome kako su ti 

ljudi ostali bez svojih domova i još uvijek je 

neizvjesno kada će se vratiti i što će naći kad se 

vrate. Prodajom ovih kućica oduzimamo ovim 

ljudima posljednju nadu, oduzimamo im 

posljednju imovinu koja im je ostala. 

Stoga Vas još jednom pozivam da preispitate 

svoju Odluku, te da uz savjetovanje sa zaposleničkim 

vijećem donesemo zajedničku odluku na 

obostrano zadovoljstvo, kako bismo imali zadovoljne 

zaposlenike stimulirane za rad jer samo 

tako možemo imati dobro poslovanje i dobre 

poslovne rezultate. Nama nije u interesu da se 

sporimo s poslodavcem, nego da opet budemo 

jedno od najboljih poduzeća u Hrvatskoj kao što 

smo nekad bili, te da s ponosom možemo reći 

da radimo u »Hrvatskim šumama«. 

Sa štovanjem, 

Predsjednik Zaposleničkog vijeća 

UPRAVE ŠUMA OSIJEK 

Kazimir Lončarević

30. srpnja 1996. 

ŠTO SE DOGAĐA NA RELACIJI »HRVATSKE ŠUME« - HRVATSKA DRVNA INDUSTRIJA 

Počelo jejoš 1994. pritiskom na Vladu Republike očitovanju jasno se nazire kako bi daljnje netržišno 

Hrvatske, odnosno na JP »Hrvatske šume« kad je ponašanje JPHŠ vodilo do kolapsa šumarstva. Jaki su 

dio drvne industrije Hrvatske, suočen s ratnim argumenti tome u prilog nepodmirene obveze te drvne 

stanjem, tržišnim zakonitostima i politikom jakog industrije prema HŠ-u od 50 milijuna kuna iz 1995. 

tečaja kune, zapao u teškoće, gubitke i stečajeve. Ako godine, dok istodobno trenutačni dug drvne industrije 

logički komentiramo to stanje, onda su rat, tržište i iznosi 200 milijuna kuna. Očigledno je kako bi produljenje 

mjera iz 1994. godine, pa i njihovo proširenje 

kuna bili samo lakmusov papir koji je otkrio loše stanje 

drvne industrije i njezinu nakaznu strukturu stvorenu zadržalo dio drvne industrije koja ne uživa administrativno 

dodijeljene povlastice (nevidljive subvencije) u 

još u vrijeme planskoga socijalističko-etatističkoga gospodarstva. 

Tražene su povlastice od države i JP neravnopravnu položaju. Kako je upravo nepovlaštena 

»Hrvatskih šuma« koje su trebale pomoći dijelu drvne drvna industrija ta koja spašava likvidnost »Hrvatskih 

industrije da se preustroji i prilagodi tržištu, odnosno šuma«, to bi onemogućilo rad »Hrvatskih šuma«. Borba 

da se osposobi za inozemnu konkurenciju. Tko je bolje na domaćem i inozemnom tržištu drva i namještaja 

iščitavao te zahtjeve morao je uočiti i namjeru da se tim nesumnjivo se zaoštrava, ali je jasno kako to ne mogu 

mjerama ukloni narasla domaća konkurencija privatnog 

sektora drvne industrije koji se djelotvorno počeo gospodarskog subjekta pojedinačno, preispitivanje 

riješiti nikakve subvencije, već promjena ustroja svakog 

ubacivati u tržišno-proizvodne rupe u kojima je bivši programa, troškova i ciklusa obrtanja kapitala, Svaka uprava, ubuduće, Zabrinjavaju učinci na privlačenju 

i analiza koja je u izradi 

paradržavni sektor bio »šupalj«. Uvođenje pristojbi na ustrojstva te, napokon, promjene cijele filozofije gospo- više će se morati okrenuti 

LJUBAV "PUKLA" 

sebi i 

ZBOG 

brinuti isključivo za pokazat će pravo stanje 

200 

stvari. 

sebe. Među ostalim, osiguravat No, simptomatično je da mali 

će samostalno plaću. Predstoji Ecotrac izvuče jednako koliko i 

nam dakle, štednja i opet LKT traktor, doduše star i često 

štednja. Stoga molim i vas u kvaru. 

upravitelje šumarija da se tako Komercijala je u proteklom 

ponašate na svojim radnim 

Prizivanjem administrativnih mjera i pozivima za državnom arbitražom u 

gospodarstvu, ometaju se procesi razvitka tržišta. Posljednji događaji na 

hrvatskom tržištu drvne sirovine, pokazuju da se nalazimo na razmeđi tržišta i 

dirigirane ekonomije, gdje povlašteni kukaju za starim dobrim vremenima, dok novi 

poduzetnici podržavaju razvitak konkurencije i ravnopravnost u tržišnoj utakmici 

izvoz trupaca, grade i elemenata, administrativna raspodjela 

trupaca putem famoznih »lista finalista«, 

smanjenje količina trupaca na javnim nadmetanjima, 

odgode plaćanja sirovine Hrvatskim šumama, što se 

pretvorilo dijelom u neplaćanje, trebali su zadovoljiti 

jedan dio drvne industrije, onaj »privatni«, točnije onaj 

koji u procesu pretvorbe još nije plaćen ili otplaćen. Te 

su mjere tada trebale ići na ruku finalcima izvoznicima, 

iako je nepojmljivo da finalci kupuju trupce, da traže 

sprečavanje izvoza sirovine putem izvoznih pristojbi, a 

da danas ti isti finalci traže ukidanje tih pristojbi. Još je 

nerazumniji zahtjev bio da se naplata od pristojbi vrati 

u drvnu industriju. Kome Novo prelijevanje, prema 

kojem ključu Danas se postavlja pitanje, zašto bi finalce 

smetale te pristojbe kad oni ne izvoze proizvode za 

koje su uvedene pristojbe No, stanje finalaca nije 

poboljšano, još je i lošije, a razvoj tržišta drva uništen 

je u začetku. 

Pritisci na javna poduzeća 

Najnoviji zahtjevi, opet treba naglasiti, samo jednog 

dijela drvne industrije idu za zabranom izvoza nekih 

sortimenata, sniženjem cijena trupaca »Hrvatskih 

šuma« koje bi uživali samo administrativno odabrane 

tvrtke i njihovi »vlasnici« s popisa finalista, produljenjem 

rokova plaćanja sirovine i si. Nastavljaju se pritisci 

na javna poduzeća kao INA, HEP, HŽ i HPT za sniženjem 

cijena i odgodama plaćanja računa. No, svakom 

razumnom čovjeku odmah se nameće pitanje kako ostvariti 

takve povlastice bez administrativnih mjera koje 

moraju uroditi novim netržišnim posljedicama. 

S tim i takvim zahtjevima dio drvne industrije nastupio 

je 17. travnja 1996. pred Vladom, a premijer mr. 

Zlatko Mateša pozorno je saslušao i drvarce i šumare. 

Zatim je 7. svibnja 1996. slijedilo očitovanje JP »Hrvatske 

šume« na zahtjeve dijela drvne industrije. U tom 

darenja i menedžmenta. I to pod ekonomskom prinudom. 

Naivni su oni koji vjeruju da će se promjene 

dogoditi milovanjem, prelijevanjem dobiti i preraspodjelama. 

Da bude stvar gora, nakazni gospodarski (administrativni) 

uvjeti proizvode nakazne ekonomske 

subjekte, pa je danas i dio novih privatnih tvrtki već 

nalik starim DIP-ovim i DIK-ovim, te i oni sad čekaju 

»zaštitu« države. 

Uvijek su krivi drugi! 

Dobro je primijetio jedan ugledni gospodarstvenik 

na posljednjem skupu drvoprerađivača koji je organizirala 

Hrvatska gospodarska komora: »Neki ljudi u 

drvnoj industriji neprestance za svoje poslovne 

neuspjehe okrivljuju Vladu, koja ih ne razumije, JP 

»Hrvatske šume« koje im ne ispunjavaju zahtjeve za 

jeftinom sirovinom te banke koje im ne daju povoljnije 

kredite. Sve su to imali u i bivšoj državi, a učinak im je 

bio ravan ništici. Preustrojavanje, loše iskorištavanje 

sirovine, energije, neinventivnost i nepoduzetnost, nisku 

kakvoću proizvoda i sve ostale vlastite slabosti nitko 

ne spominje. Niotkud da dođe suvisli projekt i program 

rješenja krize i razvoja temeljenog na vlastitom promišljanju 

i inicijativi«. 

Hrvatska je zato ostala vjerojatno 

posljednja europska 

zemlja (dakako, tu ne ubrajamo 

Balkan) koja nije uspjela 

ustrojiti unutrašnje tržište 

drva kao najvažniju pretpostavku 

daljnjega industrijskog 

razvoja. 

JP »Hrvatske šume« očitovalo 

se realističkim zahtjevima 

da se konačno uvede 

načelo ponude i potražnje u 

odnosima šumara i drvaraca, 

da se zajamče svim sudionicima 

jednaka PRAVA slobodnog 

tržišta uređena našim zakonima 

(i Ustavom), da se 

ukloni državno-činovnička 

arbitraža, te da se djelovanje 

tržišta uspostavi kroz javna 

nadmetanja, slobodnu prodaju 

pod okom javnosti i državnog 

nadzora. 

Ako Vlada prihvati 

mišljenje JP »Hrvatskih 

šuma« izrečeno u navedenom 

Neki ljudi u drvnoj industriji neprestance za svoje poslovne neuspjehe očitovanju, dobar dio drvne 

okrivljuju Vladu, koja ih ne razumije, nas šumare koji im ne ispunjavamo industrije, koji je dosad 

zahtjeve za jeftinom sirovinom te banke koje im ne daju povoljnije kredite. Sve uživao povlastice, bit će vrlo 

su to imali i u bivšoj državi, a ipak im je učinak bio ravan ništici ili umnogome nezadovoljan. Bio bi to kraj 

negativan 

prisilne ljubavi i početak ljubavi 

iz interesa i koristi, a za 

koju je trebao argument težak 200 milijuna kuna. Bio 

bi to kraj onih koji uporno vlastitu nesposobnost žele 

proglasiti općom nesposobnošću, koju onda treba 

riješiti intervencijama države. 

Ali, imalo razumni prepoznat će zapravo kako je to 

jedini način da se omogući ulazak slobodnoga poduzetništva 

u ono što je ostalo od bivše drvne industrije te da 

se iskoristi ono što može stvoriti profit, a to su ljudi koji 

znaju raditi s drvom i kunama. Taj potez »Hrvatske 

šume« istinsko će poduzetništvo i kapital jamačno 

pozdraviti i razumjeti. 

Tekst preuzet iz časopisa »DRVO« br. 8 -1996. 

UPRAVA ŠUMA SISAK / KAKO SE POSLOVALO 

U PRVIH PET MJESECI 

JESU LI SVE 

mjestima. Naravno bez ulaganja 

nema ni napretka, no, svaka 

kuna bit će racionalno 

uložena... 

Tako je sadašnji trenutak i 

nadolazeće dane na sastanku 

upravitelja šumarija Uprave 

šuma Sisak, opisao upravitelj 

uprave ing. Ignac Dorotić. 

Ključnim ljudima svoje uprave 

prenio je zapravo osnovne 

naznake s jednog drugog skupa 

- Kolegija upravitelja uprava 

gdje se posebice raspravljalo »o 

prijedlozima za poboljšanje organizacije 

i poslovanja Hrvatskih 

šuma«. 

Razloga za zabrinutost u 

sisačkoj upravi ima. Petomjesečni 

rezultati poslovanja pokazuju, 

prije svega, veliku 

različitost u ostvarenjima. Dvije 

šumarije (Sisak, Lekenik) 

praktično vuku upravu, nekoliko 

pripomaže dok polovica 

šumarija - vegetira. Dio njih ide 

u kategoriju novooslobođenih u 

»bljesku« i u njima se još ne 

radi. Otuda nisu bez temelja pitanja 

pojedinih stručnih ljudi 

(Ivan Dinčir) - treba li Sisak 

biti u startu u istom položaju 

kao i ostale uprave, ili uprave 

koje su imale veća ratna stradanja 

i razaranja, bile okupirane 

i opustošene trebaju u 

početku imati drukčiji tretman. 

»Nama se mora pomoći kako 

bi se podigli i sami mogli pomagati 

drugima«, misle u Sisku. 

Navode i primjere šumarija 

Dubica i Sunja »bogatih« 

drvnom masom, »ali bez opreme 

i ljudi, bez mogućnosti da 

rade«. 

Bilježimo nekoliko podataka 

o poslovanju u prvih pet mjeseci. 

U jednostavnoj biološkoj reprodukciji 

priprema staništa 

ostvarena je s 13 posto, njega s 

21 posto, pošumljavanje i popunjavanje 

100 posto, čišćenje 

34 posto itd. Šef proizvodnog 

odjela ing. Krešimir Erjavec: 

»Čišćenje i njegu možemo provoditi 

čitavo ljeto i s time neće 

biti problema. No, kasni doznaka 

gdje je izvršenje tek pet posto.« 

Za dosad izvršene radove 

utrošeno je gotovo 3,1 milijun 

kuna. Velike su razlike u 

izvršenjima u sječi i izradi. Kod 

nekih novooslobođenih šumarija 

tek se stidljivo kreće (Dvor, 

Dubica, Rujevac, Sunja), dok 

su šumarije Lekenik i Sisak na 

razini ostvarenja plana. U vlastitoj 

režiji proizvedeno je 56 

posto trupaca, ostalo su usluge, 

dok kod prostornog drveta na 

vlastitu režiju otpada 34 posto. 

Izvršeno je približno 29.000 kubika 

ili 24 posto od plana. 

razdoblju realizirala 26.000 kubika 

i smanjila zalihe. Još da 

»prorade« šumarije na novooslobođenim 

područjima i bili bi 

zadovoljni, kaže šef odjela ing. 

Goran Gobac. Upraviteljima 

šumarija skrenuo je pozornost 

na nekoliko »sitnica«. Ponajprije 

da otpremnici ne bi 

smjeli dozvoljavati čest pretovar 

kamiona (jer to se plaća!), 

kao i to da će se snabdijevanje 

gorivom »malo disciplinirati«. 

To jest, sklopljen je ugovor s 

INA-om i šumarije će bezgotovinski 

nabavljati gorivo samo u 

crpkama u svojim mjestima. 

Prema revidiranom Planu 

poslovanja za 1996. godinu, iznio 

je šef Planskog odjela ing. 

Mirko Tomić, uprava je u proteklom 

petomjesečnom razdoblju 

pozitivno poslovala. No, ako se 

rashodi u biološkoj reprodukciji, 

koji su veći od izvora sredstava, 

ne pokriju na razini Hrvatskih 

šuma, uprava će bilježiti (ne 

velik) gubitak. 

U uređivanju nedostaju 

pomoćni radnici, u Informatičkom 

odjelu - oprema. Ova 

sadašnja je, kaže šefica odjela 

ing. Renata Brozović, i nedostatna 

i spora. Zbog toga, do nove 

opreme-ništa nova! 

I upravitelji šumarija rekli su 

što ih tišti. Upraviteljica u Sisku, 

ing. Darinka Žuža imala je 

za učinke »svojih« traktora na 

privlačenju samo jednu riječ: 

»Katastrofa!« Od 1.632 radna 

sata stajali su 664, ili 41 posto u 

kvaru! Postavlja se zapravo pitanje 

isplativosti strojeva. Ako 

je jeftinije da »traktor stoji na 

"klocnama" negoli radi, onda 

neka stoji« 

U Lekeniku, svi su radnici bili 

na uzgoju i sada se dio vraća na 

iskorišćivanje. Šumarije Sunja, 

Dubica, Rujevac, Dvor oskudijevaju 

radnom snagom, a ing. 

Đuro Dražić kaže »kako bi im 

jedna Seppi u Sunji dobro 

došao«. Šumske ceste posebice 

su problem u šumariji Dvor, 

gdje su na novooslobođenom 

dijelu potpuno zapuštene, a kanali 

zatrpani, »što bi trebalo 

hitno popraviti«. U Glini imaju, 

uvjetno rečeno, problem viška 

radnika, ali ne na poslu nego 

kod prijevoza. Upravitelj šumarije 

ing. Vlatko Vzelac kaže da bi 

im zbog povratnika iz HV-a trebao 

kombi za prijevoz radnika. 

Iz Petrinje se pitaju što učiniti s 

dva mosta koje treba popraviti 

na Petrinjčici. Kroz taj odjel 

prolazi javna cesta, a od šumarije 

se traži da sudjeluje u popravci 

mostova koji su oštećeni. 

Ili to, ili raditi zaobilaznicu, pitanje 

je sad! Pokušat će se dogovoriti 

s Hrvatskim cestama... 

M. Mrkobrad

30. srpnja 1996. 

ŠUMARIJA SPLIT - NAJVEĆA ŠUMARIJA U HRVATSKOJ 

Šumarija Split je sa 77.640 ha 

šuma i šumskog zemljišta 

najveća u Hrvatskoj. Doda li se 

tome gotovo 7.000 ha šuma u privatnom 

vlasništvu te 17 gospodarskih 

jedinica koje obuhvaća središnja 

dalmatinska šumarija, dobije se zakidan 

red veličina koje izazivaju pozor. 

Pomnije čitanje brojki daje pak 

realniji uvid u pravo stanje. Od 

ukupnih je površina, naime, tek 

41.000 ha obraslo, a-i od toga je tek 

manji dio prava visoka šuma. Od 

gospodarskih jedinica pet je 

uređeno, još četiri su u postupku 

uređivanja. Četrdesetak zaposlenih 

Nedostatak stručnih kadrova 

jedan je od najvećih problema 

splitske šumarije: upravitelj 

šumarije ing. Ivan Melvan i 

revirnica ing. Andrea Jug 

brine se kako bi se poslovi na vrijeme 

obavili, a možda su u posebnom 

položaju četiri revirnika koji moraju 

pokriti toliko gospodarskih jedinica. 

Potvrđuje to i revirnica ing. Andrea 

Jug, koja je nedavno došla u 

Split iz jedne druge velike šumarije, 

bjelovarske, a koja uočava razlike: 

»Tek se privikavam, posao revirnika 

ovdje je ipak drukčiji od onog na 

koji sam navikla«. Ravirnici su još 

ing. Goran Rubin, Vicko Gizdić i 

Duško Grgičević. 

Trušnica u Muću 

Kadrovi su jedan od gorućih problema 

u splitskoj šumariji. 

Potvrđuje to i upravitelj- šumarije 

ing. Ivan Melvan: 

- Nedostaju nam stručni ljudi i u 

takvoj situaciji teško je raditi. Dovoljno 

je za ilustraciju reći: od 28 

lugara tek dvojica su sa šumarskom 

školom... 

Kao i u ostalim šumarijama krša i 

ovdje šume i šumarstvo prvenstveno 

imaju zadaću zaštite. Opće korisne 

funkcije ispred su broja kubika, trupaca, 

bitke za bolju cijenu. Uostalom 

i nema ih. Ovdje, na drugom 

katu zgrade u Zvonimirovoj 35, drugog 

po veličini hrvatskog grada, 

nema uboičajenih gužvi za ogrjev, 

za građu, nema svakotjednih licitacija 

i procesije kupaca. 

Osnovni podaci za najveću (prema 

površini) hrvatsku šumariju kazuju 

da se ovdje godišnje pošumi 

približno 200 ha, popunjavanje se 

radi na 70 ha, njega na 75 ha, 

čišćenje na približno 30 ha. Velika 

se pažnja pridaje mehaničkom suzbijanju 

štetnika, pa se godišnje tretira 

gotovo 10 ha. 

Uz vlastitu, u splitskoj šumariji za 

uzgojne radove koriste i GPO radnu 

snagu. Zasad nema problema oko 

odaziva »jer radovi su locirani u 

submediteranskom dijelu gdje ima 

dosta zainteresiranih, no pitanje je 

hoće li na drugim lokacijama uz 

ovakvu dnevnicu taj trend dugo potrajati«. 

Za neke veće zahvate nedostaje 

- mehanizacija. Trebao bi nam 

bar jedan traktor i nekoliko 

priključaka za uzgoj, kaže ing. Melvan. 

A kada je o nedostacima riječ, 

ing. Melvan neće propustiti spomenuti 

da i s osobnim vozilima »loše 

stoje, da je zaštitna oprema stara te 

da posebno nedostaju odore za lugare 

prema kojima bi bili prepoznatljivi 

na terenu«. 

Ne treba posebice naglašavati da 

se i u splitskoj šumariji posebna 

pažnja pridaje izgradnji šumskih 

prosjeka-cesta. 

- Prošle godine napravili smo 15 

km takvih prosjeka. No, moram 

istaći da se u Splitu i prije formiranja 

Hrvatskih šuma, u posljednjih 10- 

VELIKA POVRŠINA, MALO ŠUMA, J 

Godišnje ostvarimo 2.570 dana 

protupožarnih motrenja na tri 

stalna i četiri povremena 

promatračka mjesta: ing. Ivan 

Melvan 

početna požara koja su uspješno lokalizirana. 

Ing. Melvan: 

- Dva su osnovna uzroka ovim 

požarima. Prvo, nekontrolirano 

paljenje vatre i drugo, velike deponije 

smeća na kojima zapaljive tvari 

često izazivaju požar. Organiziranjem 

promatračkih mjesta nastojimo 

požar na vrijeme uočiti i spriječiti. 

Imamo četiri stalna i tri povremena 

promatračka mjesta na kojima 

godišnje ostvarimo 2.570 dana motrenja. 

O sječi, etatu, dohotku od prodaje 

drveta ovdje se i ne može govoriti. 

U splitskoj šumariji godišnje nakupe 

do 1.000 kubika trupaca, približno 

4.000 prm celuloznog drveta 

te nešto ogrjeva. Ing. Melvan, 

međutim, govori o potencijalnoj 

mogućnosti povećanja etata koja, 

na žalost', ostaje neiskorištena. 

Zbog čega 

- Kada bi kod nas postojao interes 

za borovim drvetom, mi bismo mo- 

U ovim policama suše se češeri, objašnjava rad trušnice Jakov 

Ćulum-Jale 

ak godina dosta ulagalo u izgradnju 

prosjeka - podsjeća ing. Melvan. To 

je kompletnu otvorenost ovog velikog 

područja, većim dijelom planinskog, 

podiglo na 4 km. 

Prošle godine su na splitskoj 

šumariji zabilježena 22 manja 

gli sjeći i do 30.000 kubika. No, naša 

drvna industrija bor ne priznaje i ne 

poznaje, iako u nekim zemljama on 

ima svoje tržište - kaže ing. Melvan. 

U TRUŠNICI, U MUĆU 

Na području splitske šumarije, u 

Muću, nalazi se jedina trušnica za 

Kada će te lugarske odore, pita 

se Ivan Juginović 

Upravu Split. U dvorištu nove zgrade 

pokraj koje je i rasadnik, dočekuju 

nas građevinci koji uređuju i asfaltiraju 

dvorište. Tu su i garaže, priručno 

skladište, tu je i domaćin, rasadničar 

Jakov Ćulum-Jale. Nakupio 

je Jakov 25 godina staža, »sve 

zna u šumarstvu«, kaže, a i svašta je 

radio. Uvodi nas u trušnicu. Na katu 

su češeri u vrećama koji se kosinom 

spuštaju u donju prostoriju gdje se 

nalazi peć. Ona zagrijava radni prostor 

i tri etaže polica u kojima se 

griju češeri. 

- Stalno se mora miješati i paziti 

daje temperatura ista dok se sjeme 

ne odvoji od češera, objašnjava 

Culum. 

To je već pomalo zastarjeli način 

rada trušnice. Postoje modernije 

opremljene trušnice, no i ova služi 

svrsi. U jednom turnusu koji traje tri 

dana osuši se do 2.000 kg sjemena. 

Susrećemo i lugara Ivana Juginovića 

(28 godina staža), koji mopedom 

dnevno obilazi svoju lugariju pod Mosorom, 

od Zrnovnice do ušća Cetine. 

Ne žali se na težinu posla, pa ni na 

plažu, nego na - opremu. 

- Šest godina nismo dobili lugarsku 

odoru, nekad smo je redovito 

dobivali. To bi svakako trebalo 

riješiti - misli Juginović. 

Tekst i snimci: M. Mrkobrad 

Uređuje se dvorište zgrade u kojoj je trušnica 

Na gornjoj etaži trušnice češeri su u vrećama

30. srpnja 1996. 

NA PODRUČJU JASTREBARSKOG ODRŽAN INSTRUKTAZNI SEMINAR ZA PROCJENITELJE 

NUŽNOST UJEDNAČAVANJA KRITERIJA OCJENJIVAČA 

Naša istraživanja i prociene oštećenosti hrvatskih šuma 

danas se cijene u Europi, ističe dr. Joso Gračan, ravnatelj 

Šumarskog instituta u Jastrebarskom, na žalost, 

naše šume su danas oštećenije negoli prije deset 

godina... 

U 

organizaciji Ekološke 

službe iz Direkcije, na području 

Uprave šuma Karlovac 

organizirana je 2. srpnja 1996. g. 

Instruktaža o procjeni oštećenja 

krošanja na kontinentalnom području. 

Instruktaži su bili nazočni većinom 

stručni suradnici za ekologiju iz svih 

Uprava šuma, osim buzetske i 

splitske. 

Prije odlaska na teren svi pozvani 

okupili su se u Šumarskom institutu 

Jastrebarsko. U ime Instituta 

nazočne je pozdravio ravnatelj dr. 

Joso Gračan. 

U svom govoru istaknuo je potrebu 

što veće suradnje znanosti i operative 

koja je u posljednje vrijeme, na 

žalost, oslabila. Također je v naglasio 

kako se već niz godina Šumarski 

fakultet i Šumarski Institut bave 

problematikom praćenja oštećenosti 

šuma na području naše zemlje. 

»Naša istraživanja su na cijeni u Europi«, 

ističe gospodin Gračan. Na 

žalost, šume su danas mnogo 

oštećenije negoli prije desetak godina. 

Nadamo se kako se postojeće 

stanje neće više pogoršavati. 

Svi šumari su uvijek dobro došli u 

naš Institut, a posebice se ovdje zahvaljujem 

"Hrvatskim šumama", jer 

su nam one svojom potporom uvijek 

pomagale u razvoju i boljitku ove 

naše Institucije«, završio je gospodin 

Gračan. 

U ime Ekološke službe Direkcije 

nazočne je pozdravio rukovoditelj 

ing. Krešimir Štimac, zaželjevši im 

ugodan i plodonosan boravak na terenu. 

Prije odlaska na teren nazočnima su 

se obratili i dr. Nikola Komlenović 

te dr. Petar Rastovski iz Šumarskog 

Instituta i »voditelj« ove instruktaže 

na terenu. Od strane Šumarskog fakulteta 

instruktaži je bio nazočan 

ing. Ivica Tikvić, asistent na Katedri 

za ekologiju. 

Instruktaža je obavljena na terenima 

šumarije Draganić i Jastrebarsko. 

Procjena oštećenosti krošanja stabala 

vršena je na tri plohe. Od vrsta 

koje su se procjenjivale bili su zastupljeni 

hrast lužnjak, hrast kitnjak 

i bukva. 

Ista ovakva instruktaža obavljena je 

dva dana kasnije u mediteranskim 

šumama na području Uprave šuma 

Split, šumarija Zadar. Instruktaži su 

bili nazočni ekolozi iz Uprave šuma 

Split, Senj, Gospić, Delnice, Buzet. 

SAVJETOVANJE EKOLOGA UDRUGE ŠUMA NOVA GRADIŠKA 

ZA POČETAK ZAJEDNIČKA 

PROCJENA 

Na području Uprave šuma Nova Gradiška, na lokalitetu 

šumarije Oriovac, održano je 10. srpnja savjetovanje 

o pr^odenju ankete o umiranju šuma. Voditelji savjetovanja 

bili su ing. Krešimir Štimac, rukovoditelj Službe za 

ekologiju iz Direkcije »Hrvatskih šuma« i mr. Margita Šiler, 

stručni suradnik za ekologiju i prostorno planiranje pri ovoj 

Službi. Ispred novogradiške Uprave nazočni su bili ing. Ivan 

Štanfar, rukovoditelj proizvodnje, ing. Borislav Ljubetić, sav- 

VISE OČIJU BOLJE VIDI: pozornim motrenjem stabala postiže 

se objektivnost i nepristranost procjene oštećenosti 

jetnik za ekologiju i zaštitu šuma, ing. Tomislav Božić, upravitelj 

šumarije Oriovac te revirnici s pojedinih šumarija. 

Svrha savjetovanja je, kako je naglašeno, ujednačiti kriterije 

za procjenjivanje primjernih stabala, posebice ako se uzme u 

obzir da mladi šumarski stručnjaci još nisu radili ove poslove. 

Trenutačno se u novoformiranoj novogradiškoj Upravi šuma 

nalazi četiri bioindikacijske točke, a bitno je da na njima 

moraju biti 24 primjerna stabla. Na novooslobođenim, nerazminiranim 

područjima, nove točke se neće postavljati pa 

stoga ni provoditi anketa, ni u slučaju da je riječ o već postojećim 

točkama. 

Na području novogradiške Uprave šuma 

održano savjetovanje o provođenju ankete o 

umiranju šuma. Svrha savjetovanja je ujednačiti 

kriterije za procjenjivanje primjernih stabala 

Anketa o umiranju šuma provodi se za područje Hrvatske od 

1987. godine, a s ciljem da se iz godine, u godinu prati 

zdravstveno stanje europskih šuma. Treba istaći da su rezultati 

sve porazniji, a najugroženije vrste drveća su jela i hrast 

lužnjak. Unatoč tome, šume u Hrvatskoj su medu najzdravijim 

u Europi. 

Podaci motrenja dosad su sakupljani terenskom inventarizacijom 

na sustavno raspodijeljenim terenskim točkama, na 

mrežama gustoće 4x4 km i 16 x 16 km, no dovoljno 

je procjenjivanje primjernih stabala 

obavljati na mrežama 16 x 16 km. Preporuča se, 

posebice početnicima, da se u početku procjena 

obavlja zajednički, a tek kasnije pojedinačno. U 

početku je dovoljno tijekom dana obraditi jednu 

bioindikacijsku točku, dok se posao ne uhoda. 

Traže se podaci o defolijaciji i gubitku boje primjernih 

stabala, a uzorak ne može imati manje od 

20 ni više od 30 stabala i broj mora biti stalan. 

Prilikom procjenjivanja obuhvaćene su sve vrste 

drveća, a stabla moraju biti visoka najmanje 60 

cm. Obvezni minimum za skupljanje podataka 

sadrži opisni kod/zemlja, koordinate/, podatke o 

staništu, sastojini i primijenjenom stablu a podaci 

se upisuju u propisane obrasce. 

U gospodarskoj jedinici »Mrsunjski lug-Migalovci«, 

u odjelima 6d i 7a, zajednički su procjenjivana 

pojedina lužnjakova stabla u stopedesetgodišnjoj 

sastojini, koja je u stadiju nakon naplodnog 

sijeka. Riječ je o najstarijoj šumi na 

prostoru Uprave šuma Nova Gradiška. Prije tri 

godine i lani ovdje je obavljeno podsijavanje žirom, a podmladak 

je tretiran protiv pepelnice. Nakon procjenjivanja ustanovljeno 

je da potpuno suhih stabala nema, no u cijelosti 

zdravstveno stanje, ipak, ne zadovoljava te ne treba očekivati 

poslije dovršnog sijeka kvalitetne sortimente. 

Nakon savjetovanja, revirnici s pojedinih šumarija, ana kojima 

se nalaze bioindikacijske točke, počet će polovinom srpnja s 

anketom. Od mr. Šiler saznali smo daje u Europi registrirano 

29.074 takvih točka u 32 zemlje, a obuhvaćeno je 648.425 

stabala. 

Tekst i snimci: I. TOMIC 

Ocjenjivači snimljeni na vidikovcu Japetića 

Procjenjivali su se stupnjevi 

oštećenja krošanja alepskog bora i 

hrasta cera. 

Svrha ovih instruktaža, koje se u 

pravilu obavljaju jednom godišnje, 

jesu ujednačavanje kriterija prigodom 

procjenjivanja oštećenosti 

krošanja. 

Navedene poslove sve uprave šuma 

dužne su obaviti do 1. rujna 1996. g., 

a zbirne podatke nakon izvršenih 

procjena treba dostaviti Šumarskom 

fakultetu. 

Nakon njihove obrade u ovoj 

naučnoj ustanovi, podaci će biti 

proslijeđeni u naučne institucije 

Europske zajednice. 

Tekst: Vesna Pleše 

Snimio: Darko Goetz 

ZAJEDNIČKI 

U REALIZACIJU 

ISTRAŽIVANJA 

Komisija za znanstveno 

istraživački rad »Hrvatskih 

šuma« održala je 5. srpnja 

1996. g. svoj treći sastanak u Golubinjaku 

kraj Delnica. 

Pored stalnih članova Komisije sastanku 

su bili nazočni i ing. Franjo 

Prebanić, pomoćnik ministra u Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva, 

te prof. dr. Zvonimir Seletković 

Šumarski fakultet i dr. Joso Gračan, 

dipl. ing. šum. Šumarski institut Jastrebarsko. 

Nakon usvajanja zapisnika s drugog 

sastanka Komisije, pod trećom 

točkom dnevnog reda povela se rasprava 

o »Programu istraživačkog 

rada za razdoblje 1996. - 2000. g.«. 

Ponuđeni program znanstveno 

istraživačkog rada sadrži dva projekta, 

a svaki od projekata sastoji se 

od nekolicine manjih projekata. 

Poslije provedene rasprave nazočni 

su se usuglasili glede osnovnih zadataka, 

a čija je svrha dogovor 

Šumarskog fakulteta i Šumarskog 

instituta na zajedničkoj realizaciji 

planiranih istraživanja. 

Za ispunjenje svih ovih zadataka 

zainteresirane su i »Hrvatske šume« 

koje su spremne u svako vrijeme 

ponuditi svekoliku pomoć i jednoj i 

drugoj znanstvenoj instituciji prigodom 

rješavanja ove problematike. 

Na sastanku je bilo govora i o ostalim 

tekućim problemima iz nadležnosti 

rada ove Komisije. 

AKTUALNA 

KARIKATURA 

V.P.

30. srpnja 1996. 

I U NAŠIČKOJ UPRAVI ŠUMA ZALIHA DRVNIH SORTIMENATA POVEĆANA 

PROIZVODNJA USPJEŠNA - REALIZACIJA OTEŽANA 

Najveći kupac i dužnik je slatinski »Gaj« kojemu je isporuka obustavljena više 

od mjesec dana 

Za prva četiri mjeseca Uprava 

šuma Našice posjekla je 

102.446 m3 drvne mase, što je 

gotovo 40 posto njenog godišnjeg etata. 

Drvna masa glavnog prihoda na 

vrijeme je izrađena i izvezena vlastitom 

mehanizacijom (63 posto) i 

korištenjem stranih usluga (37 posto), 

a prilikom izvlačenja, pretežito su 

korišteni »fonvarderi« »COCKUM« 

i »TIMBERJACK«, koji su izvukli približno 

33.000 m3. - Premda prosječne 

starosti 20 godina, još uvijek su nezamjenjivi 

u nizinskim i prigorskim 

oplodnim sječama, radeći sto dana 

godišnje, s prosječnom dnevnom normom 

79 m3 - kaže rukovoditelj Proizvodnog 

odjela ing. Zdravko Đanić. 

Od 57.605 m3, s koliko u ukupnom 

etatu sudjeluje samoizrada, posječeno 

je i izrađeno 19.300 m3 ili 34 

posto. Našička Uprava ovaj način 

rada primjenjuje u prvim proredama, 

gdje su negativni troškovi odnosno 

tamo gdje su direktni troškovi veći od 

cijene drvnog materijala. 

• Problemi s malim 

zglobnim traktorima 

U drugoj fazi rada, osim spomenutih 

fonvardera, našički šumari koriste 

jedan STEYER, 10 LPKT 40,9 ECO- 

TRACA, 1 TORPEDO, 4 LKT 81 

(veći zglobni traktori), a ostalo su 

IMT-ovi traktori 539 i 560. Na popisu 

je ukupno 45 traktora. Najviše problema 

ima s malim zglobnim traktorima 

LPKT 40, uvezenih u sklopu nulte serije 

iz Slovačke. Iako su stari tek godinu 

dana, koeficijent ispravnosti im je 

samo 48 posto, jer je polovica traktora 

u kvaru. Nasuprot njima, koeficijent 

ispravnosti STEYERA je 90 posto, a 

njegov učinak je četiri puta veći od 

učinka jednog ECOTRACA. Tako je, 

primjerice, za četiri mjeseca STE- 

YER izvukao 1120 m3, a LPKT 40 

samo 424 m3, u istim radnim uvjetima. 

Zaliha veća negoli 

prošle godine 

Veći dio drvnih sortimenata otpremljen 

je vlastitim voznim parkom 

(70 posto), a preostali dio prevezli su 

kupci. Koncem travnja, na području 

Uprave šuma Našice bilo je na zalihi 

70.000 m3 drvnih sortimenata, što je 

za 10.000 m3 više negoli u isto vrijeme 

prošle godine. Uzrok tome je u prodaji 

i isporuci nekih sortimenata, posebice 

furnirskih trupaca, koji nemaju 

kupaca, a nerijetko se i pet puta licitira 

ista roba. Premda je kupcima dospjelo 

robe u vrijednosti gotovo 20 

milijuna kuna, ona nije naplaćena. 

Najveći kupac i dužnik je slatinski 

»Gaj« kojemu je isporuka obustavljena 

više od mjesec dana. Od ukupnih 

zaliha najviše ih ima na pomoćnim 

stovarištima (42.000 m3). 

Različite tehnologije 

Inače, za područje Uprave šuma 

Našice nerijetko se kaže daje »Hrvat- 

Dnevni radni učinci traktora »Steyer« i do četiri puta su veći 

od, primjerice, »Ecotraca«, ističu u našičkoj Upravi 

ska u malom«, jer se prostire od topolovih 

nizinskih šuma uz Dravu (90 m 20 km/1000 ha, a u nekim gospodar 

žičara. Otvorenost šuma je približno 

nadmorske visine) do bukovih i jelovih 

šuma na Papuku (952 m), na 

skim jedinicama i 36 km/1000 ha, što 

površini od 82.000 ha. U takvim uvjetima 

zastupljene su sve tehnologije i privlačenje i otpremu. 

omogućuje uspješno i pravovremeno 

različita mehanizacija - od traktora do 

I. TOMIĆ 

GRAĐEVINARSTVO BJELOVAR 

PRVA CESTA 

OVE GODINE 

Početkom svibnja dovršena je, a 

početkom lipnja predana prva 

šumska cesta izgrađena na području 

bjelovarske uprave ove godine. 

Riječ je o 1,5 km dugoj prometnici 

»Gvozdenska« u odjelima 70. i 71. gospodarske 

jedinice Suhopoljska Bilogora 

u šumariji Suhopolje. Prometnica je 

odlično položena, ide nižim rubnim dijelom 

šume i »prihvaća« kompletnu 

masu odozgo. Već je viđeno kako to 

izgleda u praksi, budući se istovremeno 

s dovršetkom ceste izvuklo i odvezlo gotovo 

900 kubika drvne mase. 

- Cesta je građena u izuzetno teškim 

uvjetima. Na zemljorad, koji je dovršen 

još prije nekoliko godina, gornji sloj 

počeli smo navažati početkom travnja - 

objašnjava Zlatko Bužić iz Građevinarstva. 

Tijekom travnja pratila nas je česta 

kiša što je otežavalo i usporavalo posao. 

Naveženo je dosta kamena koji je izuzetno 

dobro ugrađen i cesta zadovoljava 

sve građevinske standarde. 

(m) 

Prvo pa muško - šumska cesta »Gvozdenska« izgrađena 

prema svim standardima. Prilikom preuzimanja obišli su je 

Miroslav Križan, Zlatko Glavak, Karlo Krejčir i Stjepan 

Kovačević, predstavnici šumarije, izvođača i Stručnih službi 

NA PODRUČJU ŠUMARIJE SLAVONSKI BROD 

SPRIJEČITI PROPADANJE BUKVE 

Čaglinska traktorska brigada radila na ispomoći 

Traktorsku brigadu čaglinske 

šumarije zatekli smo na području 

šumskog predjela Petnja, 

nedaleko istoimenog akumulacionog 

jezera, prilikom izvlačenja tehničke 

oblovine i višemetarskog drva iz odjela 

20 na pomoćno stovarište. Čaglinski 

traktoristi i kopčaši rade na ispomoći 

u slavonskobrodskoj šumariji, 

koja je približno 400 m3 drvne mase 

izvukla vlastitom mehanizacijom 

(LKT-traktori) a još 600 m3 iz ovog 

odjela i 1.100 m3 iz odjela 23 izvući će 

Čaglinjani. Budući je riječ pretežito o 

bukvi, ona je trebala biti ranije 

izvučena i otpremljena, no stjecajem 

okolnosti, veći dio je ostao i tijekom 

lipnja u šumi te prijeti opasnost od 

gubljenja na kvaliteti. Stoga ova brigada 

nastoji pravovremenim izvlačenjem 

to spriječiti. 

Trenutačno su uposlena 4 traktora 

(2 IMT 560 i 2 »TORPEDA«), a uz 

traktoriste su i dva kopčaša. Kako bi 

na vrijeme stigli na posao, iz Čaglina, 

preko Dilj Gore, kreću svakodnevno 

kombibusom u 6 sati. Nikola Marić, 

Stevo Kralj ak, te braća Branko i Slavko 

Kukić, iskusni su traktoristi, a 

pomažu im kopčaši Blaž Jelić i Branko 

Benčević. Dnevna norma po traktoru 

s kopčašem, na prosječnoj udaljenosti 

izvlačenja 600 m, je približno 

14 m3, a bez kopčaša gotovo 10 m3, i 

za sada je ostvaruju. 

Premda smo o tome više puta pisali, 

čaglinski traktoristi opet ističu problem 

HTZ-opreme, osobito kašnjenja 

s dobivanjem cipela i čizama. Kombibus 

kojim se prevoze je star deset godina, 

a nedostaju mu nove gume. S 

na području šumarije Slavonski Brod. Šesteročlana 

traktorska brigada izvukla iz šume približno 

1.500 m3, pretežito bukove oblovine i 

višemetarskog drva 

Čaglinski traktoristi pritekli su u pomoć kolegama iz 

slavonskobrodske šumarije 

osobnim dohotkom, koji je nedostatan 

za uložen rad, kažu, sve više se 

kasni i- jedva se preživljava između 

dvije plaće. Iskusni poslovođa Mijo 

Radičević organizator je posla i 

»duša« ove brigade. Bez njegove »dirigentske 

palice« išlo bi teže, a u razgovoru 

s njim saznali smo da je prvotna 

norma visoko određena, s obzirom 

na značajke terena i udaljenosti privlačenja, 

te je nakon intervencije svedena 

u realne okvire. Naknadno smo 

saznali da su kraće vrijeme iza našeg 

posjeta pristigla još dva traktora te će 

se s ukupno šest traktora izvlačiti i do 

90 m3 drvnih sortimenata. 

Tekst i snimci: I. TOMIĆ 

Poslovanje Uprave šuma Delnice u prvih pet mjeseci 

SMANJENJE ZALIHA PRIMARAN ZADATAK 

Uvećini šumarija delničke Uprave šuma Kod svih šumarija u tijeku je i pojačana kako nema ni vlastitih kapaciteta, a ni trećih kod proširene biološke reprodukcije s 27 posto 

radovi na uzgoju i korištenju šuma sječa jelovine, a intenzivnije se krenulo i s lica koji bi se bavili ovim zahtjevnim poslom.... godišnjeg plana. 

obavljaju se sukladno planiranim otpremom ogrijeva. 

Na sastanku je istaknuto da do problema u Za pet mjeseci ove godine izvršena je sječa 

godišnjim zadacima, istaknuto je na stručnom Problemi na terenu nastaju zbog zastarjelosti 

šumske mehanizacije i voznog parka. Česti mi drvenih sortimenata/. Dogovoreno je da se 

šumarstvu dolazi i u takozvanoj fazi III/otpre 

bjelogorice sa 41 posto godišnjeg plana, Crnogorke 

sa 41 posto, odnosno izvršenje sječe 

kolegiju Uprave šuma Delnice održanom 14. 

lipnja 1996. g. 

prijevoz mora isključivo obavljati vlastitim kapacitetima, 

a tek onda, ako se sve to ne uspije iznosi 41 posto godišnjeg plana. Vuča je 

su i kvarovi, a koje je zbog nedostatka rezervnih 

dijelova teško otkloniti samima. Ističu i 

Tijekom mjeseca svibnja gotovo sve šumarije 

riješile su sječu bukovine, a značajno su 

obaviti vlastitim kapacitetima, dolazi u obzir izvršena s 38 posto godišnjeg plana, te otprema 

s 36 posto godišnjeg plana. 

potrebu obnove mehanizacije i voznog parka, 

smanjene i zalihe u odnosu na travanj. Sve one 

korištenje usluga tzv. trećih lica. 

šumarije koje su »zakazalo« kod uzgojnih radova 

zbog lošijih vremenskih prilika, »dale« od desetak godina. 

uzgoju u jednostavnoj biološkoj reprodukciji Uprava šuma Delnice posjeći će ukupno 

jer su, na primjer, neki traktori i vozila stariji 

U prvih pet mjeseci ove godine radovi na Ove godine s obzirom na planske zadatke 

su sve raspoložive snage na njihovo izvršenje. 

Neke od šumarija bilježe i prebačaj dinamike 

Zbog teških i nedostupnih terena u Gorskom 

kotaru, prilikom iznošenja ogrijevnog 

izvršeni su s 31 posto godišnjeg plana, a kod 

proširene biološke reprodukcije sa 42 posto. 

348.758 m3 neto drvne mase, od čega je planirano 

179.806 m3 crnogorice i 168.952 m3 bjelogorice. 

kod izvršenja uzgojnih radova (Delnice, Crni drva iz šume, koristi se konjska sprega »samarica«. 

Upravitelji pojedinih šumarija ističu nostavne biološke reprodukcije s 56 posto, a 

V. 

Uzgojni radovi na kršu izvršeni su kod jed 

lug, Klana, Tršće, Gerovo....) 

Pleše

30. srpnja 1996. 

U posjeti / šumarija Rovinj 

Ovih vrućih ljetnih dana u 

Rovinju se bave (i) sanacijama. 

Riječ je o površini 

od približno 1000 ha koja je 1994. 

godine bila zahvaćena požarom 

pa se sada dio po dio obnavlja. To 

je i područje kroz koje prolaze 

prometnice i turistički pravci kao 

žile kucavice Istre, pa osim 

šumarskog, ovaj posao ima dodatnu 

dimenziju i važnost kakve, uostalom, 

ima i cjelokupno šumarstvo 

poluotoka. 

Potvrđuje to i upravitelj rovinjske 

šumarije ing. Marijan 

Kolić: »Šumarstvo je ovdje u 

sio - novac! Od njega je danas 

ostao jedan vagon u dvorištu 

šumarije. Dvije prostorije u zgradi 

u Nazorovoj 4, blizu marine i 

kompleksa hotela, današnje su 

sjedište šumarije Rovinj. Iz osobne 

karte ove, prema površini 

manje šumarije, izdvajamo: 17 

zaposlenih, 4 lugara, revirnik. 

Miljenko Pajić. Od ukupne 

površine (7.100 ha) gotovo 700 

ha je neobraslo, a na ostalom 

obraslom dijelu su panjače, cer, 

medunac, crnika, crni bor, crni 

jasen. Na visoke šume otpada tek 

450 ha, uglavnom crnog i alpskog 

bora. 

ZAJEDNIČKI INTERES ŠUMARSTVA I TURIZMA 

Šumarija u dvije prostorije: šumarija u Rovinju u Nazorovoj 4 

funkciji općeg razvoja i s turizmom 

mora naći zajednički interes. 

Sunce i more sami po sebi 

nisu turizam ako nema ostalih 

dodatnih i popratnih sadržaja«. 

U toj stalnoj orijentaciji, pa i 

borbi za posebno značenje i ulogu 

šumarstva u proteklom 

razdoblju i njegovu zaštitnu i 

ekološku funkciju, u privlačenju 

tisuća turista na ovo područje, u 

ovoj šumariji na zapadnom dijelu 

Istarskog poluotoka, čije obale 

dodiruje topla morska struja i 

more čini toplim, često se, ne bez 

razloga, prisjećaju poslova koje 

su obavljali dok su bili samostalni 

i sami morali brinuti o sebi. U 

stručnom i klasičnom smislu to 

nije (bilo) šumarstvo »s kontinenta«, 

ovdje su u prvom planu 

bili estetika šuma i šumarstva, 

kreiranje i oblikovanje krajolika. 

Za turiste tu je, na primjer, bio 

organiziran turistički vlak kroz 

Priobalne šume, Park šumu Zlatni 

rt, koji je vozio turiste i dono 

Šumarstvo u Rovinju u funkciji je općeg 

razvoja i s turizmom mora pronaći zajednički 

interes: upravitelj šumarije Rovinj ing. 

Marijan Kolić 

Šumarija Rovinj 

gospodari s 

dvije gospodarske 

jedinice: 

»Rovinj« s 5.900 

ha te »Priobalne 

šume Rovinja 

posebne namjene« 

s približno 

1.200 ha. Tu je i 

ništa manje nezanemarivih 

5.800 ha šuma u 

privatnom vlasništvu, 

a u kojima 

je šumarija, 

prema Zakonu 

o šumarstvu, 

dužna pružati 

usluge gospodarenja. 

Ima nesporazuma 

glede 

Priobalnih 

šuma. To su zapravo 

bivše 

društvene šume, 

šume koje su se nazivale i turističke 

šume, a koje su imale više 

vlasnika i korisnika. Njima je gospodarila 

šumarija, no sada »pojedinci 

ne žele da ih preuzme 

šumarija«. 

Proizvodnja drvne mase u rovinjskoj 

je šumariji sekundarnog 

značenja. Uostalom, šumarija 

Pa i uzgojni radovi ponešto su 

modificirani i u suglasju su sa 

zahtjevima vremena. Ove godine 

planirali smo, iznosi M. Pajić, u 

okviru jednostavne i proširene 

biološke reprodukcije 23 ha popunjavanja 

i pošumljavanja, 10 

ha njege mladika, 19 ha čišćenja 

koljika, 30 ha čišćenja letvika, 32 

ŠUMSKI 

(TURISTIČKI) VLAK 

Dosta sredstava šumarija Rovinj osamdesetih je godina namicala 

od - šumskog vlaka. Bila je to svojevrsna turistička atrakcija 

prema uzoru na neke druge zemlje. 

- Organizirali smo razgledanje priobalnih šuma vlakom. Imali 

smo dvije kompozicije's desetak vagona, a interes je bio toliki 

da još nismo pravo ni počeli raditi, a našim se vlakovima prevezlo 

70-ak tisuća ljudi. Onda se našla jedna znanstvena radnica koja 

je ustvrdila kako to nije posao šumara. Sada vlaka više nema, a 

nema ni novca, kažu u šumariji. 

Jedan vlak je prodan, drugi pokušavaju prodati... 

M.M. 

Ostalo od šumskog vlaka: jedan vagon nekad popularnog i profitabilnog šumskog vlaka u dvorištu 

šumarije Rovinj 

nema nikakve mehanizacije za 

korištenje. Tu su tek jedan 12 godina 

stari TAM u raspadajućem 

stanju, te nešto uzgojne opreme: 

motokultivator, dva rotosjekača 

i dvije motorke. Već dugo 

tražimo dodatnu opremu, kažu u 

šumariji, no teško dolazimo do 

nje. 

- Kad smo bili prisiljeni brinuti 

sami o sebi, radili smo različite 

poslove kako bismo preživjeli. I 

dobro smo uspijevali. Radili smo 

tada i za Cres-Lošinj koji su bili 

u sastavu rovinjske šumarije. 

Kasnije su se izdvojili u zasebnu 

šumariju. Imali smo veliku skalu 

radova pa su se neki pitali je li to 

šumarstvo. No, ovdje se interesi 

isprepliću, šumarstvo nije svrha 

sama sebi, a sve skupa je na kraju 

krajeva, ipak donosilo novac. 

Živjeli smo bez OKŠ-a, bavili se 

hortikulturom, rasadnička proizvodnja 

bila je koncentrirana u 

središnjem rasadniku Frančeskija, 

kod nas je bio deponij - 

pojašnjava ulogu i mjesto šumarije 

ing. Kolić. 

ha rekonstrukcija te izgradnju 

približno 4 km protupožarnih 

prosjeka. 

- Imamo problema s osiguravanjem 

GPO radnika za uzgojne 

radove. Jer turizam ipak pokupi 

slobodnu radnu snagu, a GPO 

dnevnica, jedinstvena za cijelo 

poduzeće, ipak je ovdje, zbog 

skupljeg života, preniska - kaže 

Pajić. 

U radovima pripreme terena 

koristi se traktor Steyr i sitnilica 

koji, prema potrebi, rade na cijelom 

području Uprave Buzet, a 

vode se na šumariju Rovinj. 

Još dva podatka u šumariji se 

posebice spominju: prošle godine 

nije zabilježen nijedan požar, 

a to je rezultat posebne pažnje i 

brige. Druga je važna stvar što 

šumarija Rovinj uspijeva zadovoljiti 

sve potrebe za ogrjevom 

(gotovo 10.000 prm). U 

posljednje vrijeme te su potrebe 

nešto smanjene jer ljudi koriste i 

druge energente. 

(m)

30. srpnja 1996. 

ODRŽANO 21. NATJECANJE ŠUMARSKIH 

PUT NATJECANJE ORGANIZIRAO SINDIKA 

Dosad su svake godine imali 

pune ruke posla prateći natjecanje, 

ove godine sve se 

izračunava »pješice«. Obzirom 

da su suci uhodan team, sve je 

išlo bez problema. 

»Padaju« i prvi baloni. Darko 

Kovač iz Garešnice prvi je oborio 

stablo na balon, ponovio je to 

i Ivan Benić iz Velikog Grdevca, 

a onda je nastalo veliko zatišje 

sve dok se u borilištu nisu pojavili 

Drago Bertović i Darko Paulić. 

No, pobjednik je, čini se, bio 

već određen na drugoj disciplini, 

na kombiniranom prerezu gdje 

je Paulić podbacio skupivši samo 

154 boda (Bertović čak 180). 

Pauliću nije pomoglo što je u 

ostalim disciplinama skupljao 

više bodova, četiri boda na kraju 

su mu nedostajala. Dobro se ci- 

Natjecateljski poligon u Kinkovu još uvijek je najbolji ambijent za ova nadmetanja naših 

drvosječa koji je i ove godine okupio više od 700 naših djelatnika • natjecatelja i gledatelja 

D 

Predsjednik Sindikata zap 

rago Bertović iz šumarije Po lijepom vremenu, a u iznimnom 

ambijentu Kinkova, dio njih premješta se prateći 

na balon i kresanja grana. Jedan 

poklon pobjedniku nat 

Virovitica pobjednik je 

21. nariecania šumskih radnika koie se onet pokazalo nenadr. svog natjecatelja. U publicibroi- 

POBJEDNIK DRAGO B 

Uprave šuma Bjelovar. On je 

skupio 917 bodova, tri više od 

prošlogodišnjeg prvaka države 

Darka Paulića iz Ivanske, dok je 

treći bio Anton Vugrić, također 

iz Ivanske, a s 903 boda, čime je 

ova šumarija postala ukupnim 

pobjednikom. Prošle godine najuspješniji 

na bjelovarskom natjecanju 

Svetozar Ačić iz Velikog 

Grdevca, nije se natjecao već je 

jestivim mjestom susretanja i 

druženja šumskih radnika, natjecanje 

je pred približno 700 

radnika otvorio upravitelj bjelovarske 

uprave ing. Milan Butković. 

On je podsjetio na trenutak u 

kojem živimo i poteškoće u kojima 

se nalazi šumarstvo izražavajući 

nadu da će zajedničkim zana 

poznata lica, pokretači i osnivači 

ovog natjecanja: mr. 

Božidar Tomičić, ing. Nikola 

Kovačević. U borilištu zatičemo 

i Mirka Mandića iz virovitičke 

šumarije, jednog od organizatora 

uređenja borilišta. Ove godine, 

kaže, nema toliko posla. I 

dobro je, da se malo odmori. 

Odmaraju se, konačno, i zaposleni 

u bjelovarskom ERC-u. 

Kod obaranja stabla na balon ovaj put nije bilo pobjednika, odnosno, bilo ih je čak šest s 

na l više bodova 

iz gledališta bodrio svoje 

Grdevčane. I inače je ove godine 

bilo dosta novih natjecatelja. Od 

njih 30, samo 16 je i prošle godine 

bilo u Kinkovu. 

Ovogodišnje natjecanje radnika 

bjelovarske uprave održano 

je, obzirom na odluku rukovodstva 

da Hrvatske šume neće više 

organizirati natjecanja po upravama, 

u organizaciji i pod kompletnim 

pokroviteljstvom novoosnovanog 

Sindikata zaposlenih 

u šumarstvu Bjelovar. Istakao 

je to u pozdravnoj riječi i 

predsjednik Sindikata zaposlenih 

u šumarstvu Željko Cutvarić 

rekavši kako natjecanje prvi 

puta organizira sindikat i da »svi 

u sindikatu polažu veliki ispit jer 

nije imala stvar i nije lako organizirati 

natjecanje za blizu 700 

osoba, prehranu, piće i ostalo«. 

laganjem dogodine biti bolje. 

- Natjecanja radnika šumarska 

su tradicija i ovo nije samo borba 

za što većim brojem bodova, to 

je i prilika za susret i druženje 

naših radnika, rekao je ing. Butković. 

Nakon svečanog intoniranja 

»Lijepe naše« i podizanja zastave 

prvi je u borilište krenuo Josip 

Brdar iz Sirača, iza njega 

Ibrahim Katanić iz Pakraca, 

Darko KožaIski iz Lipika i ostali. 

Prva uzbuđenja i najava visokog 

plasmana stižu sa startom Antona 

Vugrića (Ivanska) i Ivice Cindrića 

iz bjelovarske šumarije 

koji nižu dobre rezultate. Polovina 

natjecatelja već je prodefilirala 

borilištem i njih dvojica su u 

vodstvu: Vugrić 903, Cindrić 830 

bodova... Najviše gledatelja skuplja 

se kod disciplina obaranja 

U disciplini podsijecanja stabla greške se 

mjere milimetrima, a bodovi nose i 

odlučujuće vrijednosti za prvaka 

Gašenje požara jedina je preostala disciplina od nekadašnjih 

»uzgojnih« koja se danas boduje u službenoj konkurenciji 

natjecanja 

jelo vrijeme držao i Miroslav 

Plesa iz Suhopolja, Zlatko Ahač 

iz Grubišnog Polja, kao i drugi 

bjelovarski predstavnik Kitner. 

Ugodno je iznenadio i Dubravko 

Hodak iz Đulovca, pobjednik 

u dvije discipline. 

Da je natjecanje bilo vrlo dobro 

organizirano potvrđuje i podatak 

da je u borilištu sve bilo 

završeno malo poslije podneva. 

POJEDINAČNI 

REZULTATI: 

1. Drago Bertović (Virovitica) 917, 

2. Darko Paulić (Ivanska) 913, 

3. Anton Vugrić (Ivanska) 903, 

4. Ivica Kitner (Bjelovar) 841, 

5. Ivica Cindrić (Bjelovar) 830, 

6. Miroslav Plesa (Suhopolje) 824, 

7. Zlatko Ahač (Grubišno Polje) 

808, 

8. Ivan Benić (Veliki Grdevac) 804, 

9. Darko Lukač (Garešnica) 783, • 

Disciplina okretanje lanca i namještanje 

vodilice traži brzinu i punu koncentraciju 

natjecatelja

30. srpnja 1996. 

ADNIKA UPRAVE ŠUMA BJELOVAR / PRVI 

T ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU BJELOVAR 

slenih u šumarstvu predaje 

jecanja Dragi Bertoviću 

18. Branko Štukar (Velika Pisanica) 

649, 

19. Darko Anđelić (Vrbovec) 614, 

20. Vinko Hunjek (Sirač) 611, 

21. Stjepan Švec (Vrbovec) 565, 

22. Ante Starčević (Đulovac) 557, 

23. Alojz Saratlija (Pakrac) 524, 

24. Marko Ilinović (Daruvar) 473, 

25. Darko Kožalski (Lipik) 444, 

26. Ivan Novosel (Suhopolje) 430, 

27. Branko Žalac (Lipik) 405, 

28. Luka Babić (Grubišno Polje) 

398, 

29. Zdravko Babić (Daruvar) 276, 

30. Ibrahim Katanić (Pakrac) 207 

bodova. 

MOMČADSKI 

POREDAK: 

1. Ivanska 1816 bodova, 

Ekipni pobjednici: predstavnici šumarije Ivanska »pojačani« predsjednikom sindikata i 

predsjednikom ocjenjivačkog žirija 

ŠUMARIJA IVANSKA 

Kod kresanja grana brzina i preciznost su odlučujući 

momenti kod ocjenjivanja natjecatelja 

Bertović, Darko Paulić 86 bodova. 

2) Kombinirani prerez: Dubravko 

Hodak 198 

3) Podsjećanje stabla: Dubravko 

Hodak 173 

4) Definitivni prerez: Darko Paulić 

143 

5) Obaranje stabla na balon: Darko 

Lukač, Ivan Benić, Drago Bertović, 

Ivica Kitner, Zlatko Ahač, i 

Marko Ilinović 45 bodova. 

6) Točni prerez trupca: Stjepan 

Švec 133 

7) Kresanje grana: Drago Kovač, 

Drago Bertović, Darko Paulić 

130 bodova. 

8) Gašenje požara: Darko Paulić 78 

bodova. 

Trojica najuspješnijih na 21. natjecanju Uprave šuma 

Bjelovar: Darko Paulić, Drago Bertović i Anton Vugrić 

Kombinirani prerez trupca disciplina je koja daje najviše 

bodova, ali se istovremeno može i najviše pogriješiti 

10. Marijan Ferenčak (Čazma) 761, 

11. Dubravko Hodak (Đulovac) 

753, 

12. Željko Vnučec (Garešnica) 741, 

13 Drago Kovač (Virovitica) 728, 

14. Dubravko Ivandija (Veliki 

Grdevac) 716, 

15. Tomislav Magdić (Velika Pisanica) 

696, 

16. Vlado Franc (Čazma) 694, 

17. Josip Brdar (Sirač) 663, 

2. Bjelovar 1671, 

3. Virovitica 1645, 

4. Garešnical524, 

5. V Grdevac 1520, 

6. Čazma 1455, 

7. V Pisanica 1345, itd. 

POBJEDNICI PO 

DISCIPLINAMA 

1) Okretanje lanca i namještanje 

vodilice: Antun Vugrić, Drago 

ORGANIZACIJA 

Sindikat zaposlenih u šumarstvu pobrao je mnogo 

pohvala za organizaciju natjecanja. A sindikalci su 

se pak trudili da što bolje naprave i da prođu što - 

jeftinije! Prema tome: nije bilo posebnih gostiju, 

»VIP« osoba, nije bilo janjaca, odojaka i jela »a la 

card«. Svi koji su došli, procjenjuje se približno 700 

radnika, mogli su pojesti kotlovinu i kobasice na 

jednom od pet mjesta gdje se to pripremalo u vlastitom 

aranžmanu. U tu svrhu bili su postavljeni šatori, 

osigurano je dovoljno mjesta, nigdje nije bilo gužve. 

Nije bilo bonova i svaki radnik mogao je jesti i 

osvježiti se pićem gdje god je htio i koliko je mogao 

pojesti. Računica sindikata bila je: Ako se potroši 

npr. 500 kg mesa to stoji 500 x 40 Kn = 20.000 Kn. 

Ako bi bilo koji privatni ugostitelj potrošio 500 kg 

mesa, iz svakog kilograma napravio bi 5 porcija i 

svaka bi koštala 25 kuna. To znači da bi koštalo 500 

x 5 = 2500 x 25 Kn = 62.500 Kn! Poprilična razlika, 

zar ne! Sto se količine povećavaju, razlika u uštedi 

novca također raste, a to vrijedi i za sve ostalo. 

Dva glazbena sastava (Ivanska, Virovitica) zabavljala 

su prisutne i brinula se za »štimung«... 

NAGRADE 

Za nagrade najboljima pobrinuli su se Sindikat 

zaposlenih u šumarstvu i sponzori. Pobjednik natjecanja 

dobio je 5.000 kuna od sindikata i nagradu 

sponzora, drugoplasiranom je pripalo 4.000 kuna, 

trećem 3.000 kuna i nagrade sponzora. 

Po lanac i vodilicu dobili su i svi pobjednici po 

disciplinama, njih 17. 

Najuspješnija momčad u natjecanju u malom nogometu, 

Stručne službe, dobila je prijelazni pehar, 

ostale tri, Ivanska, Virovitica i Daruvar po priznanja. 

Najbolji u potezanju užeta, šumarija Garešnica, 

dobili su prijelazni pehar. 

UZ RUB BORILIŠTA 

POTEZANJE UŽETA 

U potezanju užeta opet mala zbrka. U završnici su 

se našle tri momčadi, Garešnica, G. Polje i Sirač. U 

prvom susretu sastali su se Garešnica i Sirač. Potezalo 

se na dvije dobijene, i nakon 1:1 dečki iz Sirača, 

koji su se dotad pokazali iznimno spremnima, odustaju. 

Smatrali su, naime, da automatski mijenjaju 

stranu za treću odlučujuću borbu, dok je sudac zahtijevao 

izvlačenje strana. Sirač je odustao pa su 

Garešničani za prvo mjesto potezali s G. Poljem. 

Pobjedom od 2:0 postali su prvaci. 

U potezanju užeta, ne samo od ovog slučaja, ne 

valja nekoliko stvari: 

- Potezanje užeta ne može voditi jedan sudac, već 

ih treba najmanje trojica. 

- Treba točno utvrditi pravila 

- Borilište mora biti ograđeno da gledatelji ne 

mogu biti u blizini natjecatelja. 

- Granice u okviru kojih se poteže moraju biti 

točno iscrtane i ne može se dogoditi, kao što se 

redovito događa, na strmoj livadi u Kinkovu, da 

natjecatelji »šeću« pet, šest metara gore dolje, kako 

im odgovara. 

Toliko za ubuduće, (a Garešnica i Sirač već su se, 

kako to i pristoji, dogovorili da sami riješe pitanje 

tko je bolji. Uz malu zakusku!) 

KOVAČEVIĆ 

Ing. Nikola Kovačević, revirnik iz V. Grđevca u 

mirovini i jedan od doajena šumarskih natjecanja u 

Bjelovaru, šef organizacije natjecanja 1994. godine, 

želio je reći: »Bila bi prava šteta da ovo natjecanje 

nije održano i da ga sindikat nije organizirao. Jer to 

nije samo natjecanje, to je i proizvodno stručno 

iskazivanje sposobnosti i radnika i sudaca, to je 

druženje koje se radnicima uprave jednom godišnje 

mora priuštiti. Bit će velika šteta ako se ne održi 

državno prvenstvo. To Europa ima, zašto ne bi i mi« 

Tekst i snimci: Miroslav MRKOBRAD

30. srpnja 1996. 

UPRAVA ŠUMA NAŠICE IMANAJVIŠE POSLANA NARAZMINIRANJUTERENA 

Inženjerijska ekipa Zbornog područja Osijek koja je radila na razminiravanju 

terena 

ZBOG MINA NEMA SJEČE 

U ŠUMARIJI ĆERALIJE 

Premda je dosad razminirano približno 4.000 šumskih 

površina, mine su »posijane« na još 19.000 ha (!), pa predstoji 

dugotrajan i ozbiljan posao 

Otkako je 1992. godine započelo razminiravanje terena na 

području našičke Uprave šuma, pripadnici inženjerske 

postrojbe Zbornog područja Osijek Hrvatske vojske 

razminirali su dosad približno 4.000 ha i oko 420 km šumskih 

cesta, što je i najveći takav posao u sklopu JP »Hrvatske šume«. 

Zbog nepristupačnosti pojedinim odjelima, odsjecima i gospodarskim 

jedinicama, u početku je bilo dostupno samo 76 posto 

godišnje sječine drvne mase, da bi se nakon razminiravanja ove 

godine ona povečala na oko 86 posto godišnjeg etata. 

Prema riječima rukovoditelja Proizvodnog odjela, ing. Zdravka 

Danica, »nazivni« godišnji etat ove uprave šuma iznosi 381.000 

m3 bruto drvne mase, no zbog navedenih problema on je smanjen, 

a očekuje se da će iduće godine iznositi 345.000 m3, što je oko 90 

posto. - Ne radi se na području Šumarije Ćeralije te u gospodarskim 

jedinicama »Kokočačka planina« (Šumarija Orahovica), 

»Drenovačka planina« (Šumarija Slatinski Drneovac), te u dijelu 

gospodarskih jedinica »Jovac-Slana voda« i »Kupres- Slana 

voda«, na području Šumarije Voćin. Mine su »posijane« na još 

Jedna od zaostalih 

protupješadijskih mina 

na području Šumarije 

Ćeralije 

19.000 ha, pa predstoji dugotrajan i ozbiljan posao. Ako bi se 

godišnje razminiralo 1.000 ha, na uklanjanju mina radio bi se u 

idućih 19 godina, - ističe ing. Đanić, te napominje da se dosad zbog 

neiskorištavanja nepristupačne drvne mase nagomilao jedan 

godišnji etat i vrijednost drvne mase je približno 25 milijuna 

maraka. 

U daljem razgovoru saznali smo da se o ovoj problematici 

raspravljalo na stručnim kolegijima, a prema mišljenju našičkog 

rukovoditelja proizvodnje, bilo bi dobro da se nakon »Bljeska« i 

»Oluje« raspolaže podacima za cjelovit prostor »Hrvatskih 

šuma«, koje su prošle gQdine uložile milijun maraka za vrlo skupu 

opremu Hrvatske vojske. Prema Zakonu o razminiravanju, ova 

djelatnost bit će u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, 

koje će, što je nelogično, angažirati neprofitabilna poduzeća bez 

odgovarajuće opreme i stručnih osoba. Stoga su upitni uspješnost 

i pravodobnost izvođenja tog posla. 

Tekst: I.TOMIĆ 

Snimci: Z.ĐANIĆ 

NAJISTOČNIJA ŠUMARIJA NOVOGRADIŠKE UPRAVE ŠUMA 

MNOGO POZORNOSTI 

PRIPREMI STANIŠTA 

U posljednjih pet godina na pripremi staništa za prirodno naplođivanje napravljeno 

je više nego posljednjih dvadeset godina 

Najistočnija šumarija novogradiške 

Uprave šuma - Trnjani, prostire se 

na oko 6.000 ha, ovogodišnji joj je 

etat 30.000 m3 bruto drvne mase, a glavni 

i prethodni prihod podjednako su zastupljeni. 

Za četiri mjeseca Šumarija Trnjani posjekla 

je u vlastitoj režiji 7.000 m3 drvne 

mase a toliko je, uz pomoć vinkovačke 

mehanizacije, privuklo na pomoćna stovarišta. 

Drvni sortimenti otpremani su kupcima 

prema ugovorima, a na drvnoj zalihi 

našlo se 3.000 m3, što je nešto više od 

uobičajene količine, zbog većeg udjela 

glavnog prihoda. Naime, zbog dobrog uroda 

žira, stvoreni su uvjeti za oplodne sječe 

na većoj površini, što je utjecalo na 

povećanje drvne zalihe. 

U sklopu ovogodišnjeg plana šumskouzgojnih 

radova (300 ha), najviše su obuhvaćeni 

radovi na pošumljavanju i njezi, a 

površine za prirodno naplođivanje dobro 

su pripremljene. Tijekom proljetnog 

pošumljavanja posađeno je na 25 ha oko 

Domovinski rat spriječio je gradnju nove zgrade trnjanske Šumarije 

275.000 sadnica hrasta lužnjaka, a u ovisnosti 

o broju sadnica ujesen će biti obavljeno 

pošumljavanje na približno 70 ha. 

Također se planira, što ovisi o urodu, podsijati 

oko 121 lužnjakovog žira. Njega mladika 

planirana je na oko 100 ha, a čišćenje 

guštika na približno 50 hektara. U 

posljednjih pet godina na pripremi staništa 

za prirodno naplođivanje (200 ha) napravljeno 

je više nego posljednjih dvadeset 

godina. 

• U Šumariji Trnjani u tijeku je doznaka 

drvne mase za etat u 1997. godini, a planira 

se doznačiti oko 30.000 m3 5 što je jednako 

ovogodišnjem etatu. U ovoj poslovnoj jedinici 

gotovo dvije trećine sječive drvne 

mase (17.000 m3) daje se u samoizradi. U 

krugu od 30 km gravitira 40-ak sela, od 

Slavonskog Broda od Piškorevaca, koja su 

zainteresirana za izradbu ogrjevnog drva, 

a ove godine je slavonskobrodskim umirovljenicima 

ostavljeno 5.000 m3 ogrjeva. 

Šumarija, naime, posiječe i izvuče oblovinu, 

a preostala drvna masa namijenjena je 

za samoizradu. 

Od 72 uposlenih u Šumariji Trnjani, 45 

radnika je iz direktne proizvodnje," a ostalo 

je režijsko osoblje, koje čini, osim upravitelja, 

4 revirnika (šumarska inženjera), 10 

šumarskih tehničara, 6 poslovođa, čuvari 

šuma, administratori. Ulazeći u šumarijsku 

zgradu, uočili smo da je dotrajala i 

neprimjerena namjeni. Od upravitelja, ing. 

Joze Vragolovića, saznali smo da je prije 

početka Domovinskog rata trebala biti 

srušena, no kasnije, zbog nedostatka novca, 

zgrada je adaptirana. 

Tekst i snimak: I.Tomić 

ANALIZA NEKIH ELEMENATA POSLOVANJA 

»HRVATSKIH ŠUMA« U PROTEKLOM 

PETOGODIŠNJEM RAZDOBLJU 1991./95. 

KAKVE SU BILE 

PLAĆE, KOLIKO JE 

TKO ULAGAO... 

U 

spoređujući ostvarenje pojedinih 

uprava šuma s prosječnim 

ostvarenjem proteklih pet godina 

poslovanja »Hrvatskih šuma, jasno 

se uočava raznolikost u ostvarenjima, 

koja je proizišla iz različitih uvjeta 

privređivanja, a i različitog utjecaja 

pojedinih područja na svoje ukupno 

poslovanje. Petogodišnji prosjek ne 

daje najrealniju sliku poslovanja, to 

više što su pojedina područja bila 

različito zahvaćena ratnim djelovanjima, 

pa je to bio i glavni razlog 

Red. 

broj 

0 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

9 

10 

U 

12 

13 

14 

15 

16 

UPRAVA 

SUMA 

I 

VINKOVCI 

OSIJEK 

NAŠICE 

POŽEGA 

BJELOVAR 

KOPRIVNICA 

ZAOREB 

SISAK 

KARLOVAC 

OGULIN 

DELNICE 

SENJ 

GOSPIĆ 

BUZET 

SPLIT 

NOVA 

GSiiDISKA 

1 UKUPNO 

BRUTO 

PLAĆE 

po m s 

775 

75o 

628 

616 

524 

461 

618 

654 

75o 

740 

496 

61 o 

60 7 

i 081 

43oo 

1621 

594 

Izvršenje nekih elemenata plana 

za razdoblje i.i.M« *» n.a.iau. 

po upravama šuma 

BTTO 

PLAĆE 

u 

KP 1 

19.7 

39.6 

2o,6 

3c. o 

2o,7 

19,2 

24.9 

25,2 

28.1 

27.1 

18,6 

13.2 

22.2 

23,8 

26,4 

37,4 

22,5 

po 

m' 

79,8 

57,2 

53,8 

38,7 

46,1 

44,3 

44,6 

85,4 

42,1 

31,1 

39,7 

79,4 

8o,8 

267,7 

1492,7 

92,6 

59,9 

»Hrvatske šume«, a približno i za 

uprave šuma, iznosilo.je po godinama 

kako slijedi: 1991. godine 2,9 %, 1992. 

godine 6,9 %, 1993. godine 11,9 %, 

1994. godine 9,2 %, a 1995. godine 6,7 

% od ostvarenog ukupnog prihoda, 

dok je prosjek u navedenih pet godina 

8,9 %. Moram napomenuti da je to 

nisko ulaganje u tehničke investicije i 

zbog toga u većini uprava šuma imamo 

staru mehanizaciju, a i glede 

šumskih prometnica, nismo se približili 

europskim prosjecima, te bi iz 

BK5 

u 

VP % 

ZO. 3 

3o,2 

J7.6 

18. 9 

18.2 

18,5 

iS.O 

32.4 

15,8 

11,4 

15.2 

25. o 

29.5 

59. o 

91,B 

21.4 

22,7 

Am05 

m 3 

3o,2 

34.s 

33,9 

24,9 

26.5 

20,2 

24,5 

54,o 

27,5 

34,7 

21.6 

37.8 

2o,9 

48. o 

59.8 

61.5 

26,8 

UP • Ukupni prihod 

UR * Ukupni rashod 

AMOS = Amortizacija osnovnih sredstava 

INV = TehnlCke investicije 

BRS 'Biološka reprodukcije šuma (situirana JBR+PBR*OKŠl 

Izvor: Godišnja izvješća "Hl" 

značajnijih odstupanja, uz neke druge, 

u poslovanju cijelog Poduzeća, 

kao i pojedinih uprava šuma. Osim 

toga, prve četiri godine poslovalo je 

15 uprava šuma, a Nova Gradiška je 

iskazana samo za 1995. godinu, te se 

prema tome ne može jednako tretirati 

kao ostale uprave kod kojih su uzeti 

prosjeci ostvarenja u proteklih pet godina. 

Posebno ističem da u kontinentalnom 

području imamo »privredne 

šume«, a u priobalnom području 

»krške šume«, makije, garige i kamenjare, 

koje se ne mogu uspoređivati 

s privrednim šumama, pa je zbog 

toga i uočljivo značajnije odstupanje 

za ta područja, a isto tako i korištenje 

sredstava OKS-a (za općekorisne 

funkcije šuma) je, osim pojedinih iznimki, 

bilo uglavnom izvršavano za 

priobalna područja. 

S obzirom na velike različitosti 

privređivanja »krških šuma«, trebalo 

bi posebno tretirati ta područja i u 

njih bi trebala ulagati cijela društvena 

zajednica, dok bi »privredne šume« 

morale ostvarivati određenu dobit ili 

u najmanju ruku pokrivati vlastite rashode, 

što do sada nije bio slučaj. 

Moram napomenuti i to da se ostvarivanje 

pojedinih elemenata plana " 

izvršavalo po pojedinim godinama 

različito od petogodišnjeg prosjeka, 

te su se, primjerice, bruto plaće ostvarile 

za »Hrvatske šume« u 1991. godini 

s 32,3 %, u 1992. godini s 15,4%, u 

1993. godini s 12,7 %, u 1994. godini 

s 20,4 %, te u 1995. godini s 30,8 % od 

ukupnog prihoda, što prosječno iznosi 

22,5 % za proteklih pet godina. 

Valja napomenuti daje u navedenom 

razdoblju bilo i promjena u obračunskom 

sistemu, te su se, recimo, 1995. 

godine u bruto plaćama iskazivala i 

sredstva za topli obrok i regres za 

godišnji odmor, dok su ranijih godina 

ta sredstva predstavljala materijalne 

troškove a ne plaću. 

Isto tako, ostvarenje investicijskih 

ulaganja u ukupnom prihodu za 

jtoOS 

u 

UR % 

8.5 

12,8 

12.5 

11,3 

11.5 

9.8 

lo,l 

2o,3 

10.5 

11.9 

8.9 

12.5 

7,8 

9.8 

3.8 

15.1 

10.6 

7NV 

u 

ANOS 

1.41 

1,46 

o,9o 

o,76 

t 

o, 7o 

o,54 

0,65 

o, 75 

0,99 

.o, 7o 

o. 69 

0,66 

1.64 

o,45 

2,46 

0.46 

0.88 

u K N M 

im 

po 

42,5 

49,4 

30,7 

18.6 

18,5 

11,0 

16,0 

4o,8 

27,3 

24, 4 

14.9 

24,9 

34,3 

21.6 

147.3 

m 7 

23,5 

1NV 

u 

ue % 

lo.S 

26,1 

lo.l 

9.2 

7.3 

4,6 

6,4 

15,5 

Io,2 

9,o 

5,7 

7,8 

12,5 

4,8 

9.1 

6.5 

8.9 

navedenih prikaza trebalo izvesti i 

određene zaključke u cilju poboljšanja 

organizacije i cjelokupnog 

poslovanja »Hrvatskih šuma«. Ulaganje 

u biološku reprodukciju šuma 

vrlo je različito po upravama šuma, te 

u prosjeku u proteklih pet godina iznosi 

22,7 % od ostvarenog ukupnog 

prihoda »Hrvatskih šuma«. Razlike 

su značajne i po godinama - 1991. 

godine izdvojeno je 17,4 %, 1992. godine 

18 %, 1993. godine 22,7 %, 1994. 

godine 22,8 % i 1995. godine 22,0 % 

od ostvarenog ukupnog prihoda 

»Hrvatskih šuma. Smatram da bi za 

tako velika ulaganja, u odnosu na tehničke 

investicije, a isto tako i u odnosu 

na ukupno isplaćene plaće, koje se 

kreću negdje na istoj razini, trebalo 

napraviti detaljnije analize korištenja 

sredstava i racionalnosti ulaganja uz 

obvezne kolaudacije radova. 

Kako je u nas uvriježeno da nam 

osnovica za tehničke investicije bude 

amortizacija osnovnih sredstava, iako 

je nelogično da ona uprava šuma koja 

ima starija sredstva (otpisana) treba i 

manje ulagati, to ipak ispada da su 

nam ukupna ulaganja u investicije 

12% manja od obračunate amortizacije 

za proteklih pet godina. 

To po godinama izgleda još poraznije, 

jer je 1991. godine investirano 

0,50 %, 1992. godine 0,90 %, 1993. 

godine 0,82%, 1994. godine 0,85 % a 

1995. godine 1,01 % od amortizacije 

osnovnih sredstava. Da se ne zavaravamo 

kako smo 1995. godine uložili 

iznad obračunate amortizacije, moram 

napomenuti da je u toj godini 

izvršena »derevalorizacija« osnovnih 

sredstava, te je ukupna amortizacija 

prema prethodnoj godini iznosila 

samo 57%, pa je zapravo ulaganje u 

investicije bilo manje nego prethodne 

godine. 

Zvonko PODLESAK, 

savjetnik u UŠ Bjelovar

30. srpnja 1996. 

IZIŠAO IZ TISKA OVIH DANA 

HRVATSKI ŠUMARSKI ŽIVOTOPISNI LEKSIKON 

U Zagrebu je 26. lipnja obavljena promocija prve od pet knjiga koja sadrži 736 životopisa hrvatskih šumara, njihovih nastavnika i 

Godina 1996. za hrvatsko je šumarstvo 

jubilarna. U njoj se navršava 150 godina 

od osnutka strukovnog udruženja 

hrvatskih šumara - Hrvatskog šumarskog 

društva, 130 godina od početka izlaženja 

»Šumarskog lista«, 70 godina izlaženja znanstvenog 

godišnjaka »Glasnika za šumske pokuse«, 

30 godina izlaženja zbornika. »Radovi« 

Šumarskog instituta u Jastrebarskom i 20 godina 

časopisa »Mehanizacija šumarstva«. 

U povodu tih jubileja, kao prethodna najava 

jesenskih svečanosti, upravo je izišla iz tiska prva 

knjiga Hrvatskoga šumarskoga životopisnog 

leksikona (A-F), za koji se prikupljaju podaci 

već četiri godine. Knjiga ima više od 400 stranica, 

tvrdo je uvezana, a ovitak je u zlatotisku. 

Lijepa je za oko, ali i za čitanje. To je knjiga s 

patinom, kao što je rekao jedan sudionik promocije, 

koja se drži na noćnom ormariću i čita 

uz prisjećanje ljudi kojih nema ili vremena koje 

smo s njima proveli. 

Prikupljeno je više od pet tisuća životopisa 

šumarskih inženjera, diplomiranih inženjera, 

magistara znanosti, doktora znanosti, 

KLUB DOBROVOLJNIH DAVATELJA KRVI 

UPRAVE ŠUMA POŽEGA 

Prva ovogodišnja 

Klub dobrovoljnih davatelja krvi požeške 

Uprave šuma, koji djeluje devet godina, 

organizirao je u sindikalnoj dvorani Mehanizacije 

i građevinarstva prvu ovogodišnju 

akciju. Odazvalo se pedesetak članova, od 

120 aktivnih, iz veličke, kamenske i čaglinske 

šumarije, Mehanizacije i građevinarstva 

te Radne zajednice zajedničkih službi. 

Akcija je protekla u dobroj suradnji s 

gradskim Crvenim križem i Odjelom za 

sveučilišnih nastavnika i akademika - od 1813. 

do 1995. godine, pa će životopisi i popisi radova 

biti tiskani u pet knjiga. 

Naime, u toj su ediciji na okupu svi hrvatski 

šumari i to će biti svojevrsna povijest hrvatskoga 

šumarstva, ali i povijest svake uprave šuma i 

svake šumarije. Naime, Leksikon sjedinjuje 

životopisne podatke živih inženjera s podacima 

koji su razasuti po raznim izdanjima knjiga i 

časopisa kojih se slave jubileji, pa će on biti 

najpotpunija edicija o hrvatskim šumarima. 

Posebno valja istaknuti da su u svim do sada 

objavljenim edicijama, osim u osmrtnicama, objavljivani 

životopisi znanstvenika i onih koji su 

nešto napisali, a na sve ostale šumarske djelatnike 

zaboravlja se vrlo brzo. Ovaj leksikon 

ispravlja taj nedostatak. Štoviše, planira se nakon 

ovih pet svezaka nastaviti objavljivanje imena 

i životopisa i ostalih hrvatskih šumarskih 

zaposlenika i djelatnika sa srednjom stručnom 

spremom. 

O svemu tome opširno se govorilo na predstavljanju 

1. knjige Hrvatskog šumarskoga životopisnoga 

leksikona, koje je obavljeno u srijedu, 

transfuziju Opće županijske bolnice u 

Požegi, na čelu s dr. Ružom Brkanić. 

Prema riječima povjerenika Crvenog križa 

za UŠ Požega, ing. Branimira Mikića, do 

kraja godine bit će organizirane još dvije 

takve akcije. Za sve davatelje bili su osigurani 

topli obrok i osvježavajuća pića. 

I.T. 

Medicinsko osoblje besprijekorno je obavilo svoj posao 

PRIMJEDBE POŽEŠKE UPRAVE SUMA NA 

PRAVILNIK O UREĐIVANJU ŠUMA 

Razdvojiti državne 

od privatnih šuma 

Primjenom Pravilnika za 

uređivanje šuma, koji je počeo 

važiti od 1. listopada 1994. godine, 

pokazalo se da su neke njegove 

odredbe teško primjenjive u praksi. 

Stoga je Ministarstvo poljoprivrede i 

šumarstva potkraj veljače obavijestilo 

JP »Hrvatske šume« daje u tijeku 

postupak izmjena i dopuna navedenog 

pravilnika, odnosno zatražilo je 

od Direkcije i svih odjela za uređivanje 

šuma primjedbe s obrazloženim 

prijedlozima izmjena i dopuna. 

Uprava šuma Požega smatra da treba 

razdvojiti Pravilnik o izradi Osnova i 

programa u privatnim šumama od 

Pravilnika u državnim šumama, jer 

se ne mogu primijeniti isti kriteriji. 

Potrebno je naznačiti izvore financiranja 

za izradu i provođenje programa 

te zaštitu šuma, čuvanje šuma i 

gradnju prometnica, jer Zakonom 

predviđene stope nisu dovoljne. 

Požeški šumarski stručnjaci misle da 

treba pojasniti vođenje evidencija u 

izvršenju šumskouzgojnih radova te 

definirati šume jele i bukve u kontinentalnom 

dijelu Hrvatske. Mišljenja 

su, također, da nema potrebe 

određivati intenzitet izmjene primjerenim 

površinama, već odrediti preciznost 

izmjere, odnosno granice 

pouzdanosti. 

Završavajući s primjedbama i prijedlozima, 

požeški taksatori i uzgajivači 

predlažu da karte za glavni prihod, 

uređajne razrede i prethodni prihod 

treba raditi u mjerilu 1:25000, što je 

primjerenije od mjerila 1:10000, koje 

daje »krupne« karte. Potrebno je 

zadržati primjenu topologije, jer se, 

ionako, traže fitocenološka i pedološka 

karta u mjerilu 1:25000 te definirati 

kulture, budući da su u znatno 

većem broju nego plantaže. 

I.T. 

bliskih suradnika 

AKTIVNOST HRVATS 

KOG ŠUMARSKOG 

DRUŠTVA DELNICE 

U SREDIŠTU 

POSJETI I 

ZABAVA 

U organizaciji Hrvatskog šumarskog 

društva Delnice organiziran je početkom 

lipnja 1996.g. izlet na Bijele i 

Samarske stijene. Na izlet je krenulo 

tridesetak šumara, koji su se prema 

dogovoru okupili ujutro u Šumariji 

Mrkopalj. 

Na Bijele stijene krenulo se planinskom 

stazom, pješačenje je bilo zahtjevno 

i naporno. Nakon gotovo pet 

sati pješačenja po vrućini, za »uporne« 

planinare orgnizirana je prigodna 

zakuska pokraj Planinarskog doma 

na Janjčarici. 

VINKOVČANI U POSJE 

TU UPRAVI ŠUMA DEL 

NICE 

U v petak, 14. lipnja 1996. u posjet 

HŠD-u došli su gosti iz Hrvatskog 

šumarskog društva Vinkovci. Stiglo je 

četrdesetak šumara iz Vinkovaca. 

Domaćini iz HŠD-a Delnice dočekali 

su ih na području Šumarije Ravna 

gora. U ime Uprave šuma Delnice 

nazočne je pozdravio upravitelj 

Željko Perković, dipl. ing. šum. Tijekom 

dvodnevnog boravka u Gorskom 

kotaru, gosti iz Slavonije obišli su terene 

šumarija Ravna gora, Mrkopalj, 

Fužine i Rijeka. Na terenu su upoznati 

s problematikom prebornog gospodarenja, 

izvršavanju uzgojnih radova, 

te načinima gospodarenja na kršu 

U subotu su posjetili i Nacionalni 

park Risnjak te spilju Lokvarku i 

park-šumu Golubinjak. Organiziran 

je posjet i Drvnoj industriji Lokve 

gdje su se upoznali s procesom proizvodnje 

u drvnoj industriji. 

AKTIVNOSTI HRVATS 

KOG ŠUMARSKOG 

DRUŠTVA 

Po v četkom svibnja, u organizaciji 

HŠD-a Delnice, organizirana je već 

tradicionalna šumarska zabava. Zabava 

je održana u Lovačkom domu 

Delnice. Uz bogatu tombolu, te više 

zabavnih igara, uz glazbu sastava 

»Passage«, ugodno raspoloženje i 

druženje potrajalo je do ranih jutarnjih 

sati. 

Tijekom godine HŠD Delnice planira 

niz prigodnih aktivnosti. Jedne od tih 

aktivnosti su organiziranja prigodnih 

i stručnih tribina. Tako se za jesen 

priprema tribina o temi gljivarstva. 

Članovi Društva tijekom proljeća 

sudjelovali su i u nizu akcija, primjerice, 

proljetnog pošumljavanja... 

Hrvatsko društvo Delnice trenutačno 

ima oko 160 članova. 

V.Pleše 

akcija 

26. lipnja ov.g. u Europskom domu u Zagrebu. 

Predstavljanju je bilo nazočno stotinjak šumarnika 

ne samo iz Zagreba nego i iz Gospića, 

Vinkovaca, Delnica i drugih uprava šuma te 

predstavnika raznih institucija bliskih šumarstvu. 

Posebno valja pripomenuti nazočnost doministra 

u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva 

Republike Hrvatske dipl. ing. šumarstva Franje 

Prebanića, koji je i član Upravnog odbora 

Hrvatskih šuma, i koji je pozdravio skup i impresivno 

zborio, iznijevši, uz ostalo, ugodnu vijest 

da će pokrovitelj jesenske šumarske proslave 

biti predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo 

Tuđman. 

Promociji je bio nazočan i dopredsjednik 

Upravnog odbora »Hrvatskih šuma« prof. dr. se. 

Stanislav Sever, koji je također nadahnuto literarno 

govorio, kao što on to zna, i tako bio 

osvježenje prethodnim stručnim procedeima. 

Promotor knjige bio je akademik prof. dr. se. 

Dušan Klepac, koji je naglasio vrijednost ovog 

projekta i citirao ulomke iz životopisa istaknutih 

šumarskih stručnjaka čiji se životopisi, bibliografija 

i popis literature o njima nalazi u Leksikonu. 

Uvodno slovo, a zatim o radu na Leksikonu - od 

ideje do realizacije - dao je njegov glavni urednik, 

prof. dr. se. Josip Biskup. On je naglasio da 

je to zajedničko djelo svih hrvatskih šumara i 

svima je zahvalio na pomoći i suradnji. 

O starijim šumarima uvrštenim u Leksikon govorio 

je savjetnik, dipl. ing. šumarstva i dugogodišnji 

profesor na šumarskim srednjim školama 

Oskar Piškorić, a kriterij prema kojem su 

uvršteni i neki nešumari u Leksikon obrazložio 

je urednik prof. dr. se. Stjepan Bertović. 

Urednik, dipl. ing. šumarstva Alojzije Frković, 

republički savjetnik za lovstvo, govorio je o 

trajnoj svezi lovstva i šumarstva, pa je to ilustrirao 

biografijama šumara iz leksikona koji su bili 

također istaknuti lovni stručnjaci. 

Glavni je urednik u završnoj riječi najavio promociju 

II. knjige Leksikona (G-K) za kraj godine. 

Tom je prigodom rekao da se na knjizi intenzivno 

radi. 

J.Biškup 

GOSPODARSKA KOMORA ZAGREB DODIJELILA 

ZNAČAJNO 

PRIZNANJE 

HERBERTU 

KRAUTHACKERU. 

Krajem lipnja u novootvorenom hćWlu 

»Sheraton« Gospodarska komora prirode. 

vozne ili za doprinos razvitku i zaštiti 

Zagreb upriličila je svečano uručivanje 

priznanja i nagrada najuspješnijim Hrvatske našlo se i ime našeg upravi 

Medu brojnim gospodarstvenicima 

tvrtkama i gospodarstvenicima za telja Šumarije Zagreb, ing. Herberta 

uspješne gospodarske rezultate, iz 

Krauthakera, koji je značajno priznanje 

dobio za svoj višegodišnji 

nesebični rad na razvitku 

i zaštite prirode .na 

Medvjednici. 

U nekoliko dosadašnjih brojeva 

našeg lista pisali smo o 

tome našem entuzijastu koji 

već više od dvadesetak godina 

neumorno obnavlja, popravlja 

i podiže nove objekte 

koji pridonose razvoju posjetiteljskog 

turizma na 

Medvjednici i zaštiti ove naše 

kontinentalne ljepotice. 

Ovim putem i mi se pridružujemo 

čestitkama 

našem neumornom šumarskom 

stručnjaku ing. Herbertu 

Krauthakeru, da još dugi 

niz godina ostvaruje svoje 

uspješne kreacije u cilju propagiranja 

i zaštite prirodnih 

ljepota ove zagrebačke gore. 

Z.L. 

AKTUALNA KARIKATURA

30. srpnja 1996. 

NOVE ZAŠTITNE PREPARATE 

TREBA REGISTRIRATI (I) ZA ŠUMARSTVO 

Služba za ekologiju Hrvatskih 

šuma i »Pliva« d.d. bili su organizatori, 

a šumarija Kutina 

domaćin stručno-informativnog 

sastanka o suzbijanju šumskih i 

poljodjelskih glodavaca na kome 

je ova ugledna zagrebačka firma 

ekolozima i stručnim suradnicima 

za zaštitu iz Hrvatskih šuma prezentirala 

skalu svojih proizvoda za 

zaštitu bilja, dezinsekciju i deratizaciju. 

Prije samog teoretskog dijela 

prezentacije stručnjaci zaduženi 

za zaštitu šuma na terenu su se, na 

tri objekta kutinske šumarije 

upoznali s rezultatima pokusa 

koje je proveo mr. Boris Liović, sa 

Šumarskog instituta Jastrebarsko. 

U Rutinskim nizinskim šumama 

sudionici skupa najprije su se u 

praksi mogli uvjeriti u djelovanje 

preparata Casaron G. Ovim je 

granuliranim herbicidom prskana 

manja ploha lužnjaka na kojoj je 

samo hrastova biljka preživjela, a 

korov uništen. Pokus je obavljen 

10. travnja i prema mišljenju mr. 

Liovića izdržat će cijelu vegetaciju, 

odnosno korov se više neće 

Sudionici skupa u razgledanju jednogodišnjeg jasena u 

rasadniku Gaj u Kutini 

Potrebno je ishoditi registraciju i dozvolu za uporabu zaštitnih preparata u šumarstvu kako s 

inspekcijama ne bi bilo nesporazuma: sa stručno informativnog sastanka o suzbijanju šumskih i 

poljskih glodavaca u Kutini 

dići. Sličan pokus obavljen je i u 

rasadniku šumarije Kutina »Gaj« 

gdje je Casaronom G tretiran jednogodišnji 

jasen. Za šumare posebno 

zanimljiv bio je pokus u odjelu 

32 Kutinskih nizinskih šuma 

gdje je prikazana sadnja hrasta 

lužnjaka u štitnike (tuljce). 

Lužnjakove sadnice posađene su i 

zaštićene polipropilenskim štitnicima 

koji trebaju izdržati sedam 

godina, dok se biljka ne digne. 

Osim zaštite oni mladoj biljci 

služe i kao oslonac. Srednja visina 

sadnica na pokusnoj plohi iznosi 

140 cm i do tri puta je veća od one 

koju dosižu biljke koje nisu bile 

zaštićene na ovaj način. 

- Sadnja u ovakve zaštitne tuljke 

primjenjivala bi se na izuzetno 

teškim i nepogodnim terenima s 

mnogo korova na kojima bi njegu 

bilo vrlo teško i skupo provoditi. 

Šjpjpnice hrasta lužnjaka posađene i 

ićene polipropilenskim štitnicima 

i omogućuju biljci brži i sigurniji 

st. Ove, zasađene na pokusnoj 

i, dosegle su i do 140 cm visine 

je i do tri puta više od klasičnog 

načina sadnje 

Istina je da je sadnja u zaštitne 

tuljke skupa, no pitanje je što je u 

šumarstvu skupo kad se gledaju 

krajnji rezultati, kaže mr. Liović. 

Osim toga, kod ovakvog načina 

sadnje ne treba ići s 10.000 sadnica 

po hektaru, dovoljno je i 3000. 

Jer smrtnost biljaka vrlo je mala. 

U razgovoru sa zaštitarom, a nakon 

obilaska terena, prof. dr. 

Irma Kalinović s Poljoprivrednog 

fakulteta u Osijeku, govorila je o 

značenju suzbijanja šumskih i poljskih 

glodavaca. Na temelju 

višegodišnjih istraživanja i iskustava, 

istakla je, utvrđeno je da 

najviše štete u hrastovim sastojinama 

nanose miševi, a manje voluharice. 

Pokusi i ispitivanje štetnih 

učinaka glodavaca izvršeni su 

na površinama lužnjaka* u Čepinu. 

O komparativnoj toksičnosti 

sredstava za suzbijanje golodavaca, 

antikoagulanata prve i druge 

generacije prisutnima na skupu 

nešto više rekla je dipl. oec. Mira 

Caratan iz »Plive«. Naglasila je 

kako primjena ovih preparata u 

šumarstvu nije opasna jer djeluje 

s odgodom i glođavci pretežno ne 

umiru na mjestima deratizacije 

već u svojim nastambama. Antikoagulanti 

prve generacije (npr. 

Faciron forte mamak) djeluju nakon 

nekoliko dana i višekratnog 

uzimanja otrova, dok oni iz dru- 

Kutinske nizinske šume: odjel 

132: Sadnice lužnjaka u 

zaštitnim propilenskim 

tuljcima pokazuju zavidan rast 

ge generacije (npr. Brodilon mamak), 

znatno jači, djeluju nakon 

jednokratnog uzimanja. 

I šumari i predstavnici »Plive« 

suglasili su se da nakon ovog 

prvog sastanka suradnju treba nastaviti 

i - produbiti. Dogovorili su 

se da je najprije nužno proceduralno 

razjasniti neke stvari, odnosno 

da proizvođač mora ishoditi 

registraciju i dozvolu za uporabu 

ovih zaštitnih sredstava u 

šumarstvu. 

M. Mrkobrad 

ZAŠTITA SUMA / SUZBIJANJE MALE SMREKOVE OSE LISTARICE 

AVIOTRETIRANJEM OBUHVAĆENO 66 HEKTARA 

Ušumariji Vrbovec, Uprava šuma Bjelovar, 

primijećeno je da su mladim smrekovim 

sastojinama vrhovi ostali bez iglica. Pregledom 

sastojina ustanovljeno je kako je oštećenje 

izazvala mala smrekova osa listarica (Pristiphora 

abietina - Lvgaeonematus abietus). Odlučili smo 

se za suzbijanje štetnika zrakoplovom, i to insekticidom 

Decis EL u dozi 0,25 lit/ha. 

Pagusjenice su se počele pojavljivati u drugoj 

polovici svibnja te je aviotretiranje obavljeno krajem 

svibnja (25.5.) zrakoplovom Cesna poduzeća 

Poljodar Daruvar, nosivosti 500 1 vode i to s 25 1 

vode po hektaru i 0,25 l/ha Decisa. Tretirana je 

Gospodarska jedinica Bukovac, odjeli 14 C, 19 C, 

21 A, 22 C i 23 B, te Gospodarska jedinica Novakuša, 

odjeli 1A, 2A, 3B, 31C, 43A, na ukupnoj 

površini od 66 ha. 

Uspjeh je bio dobar te pretpostavljamo kako se 

štetnici više neće pojaviti. 

Mr. Branko Bradić 

Oštećeni vrhovi u smrekovim sastojinama u 

Gospodarskoj jedinici Bukovac

30. srpnja 1996. 

OBIMNI RADOVI NA SUZBIJANJU PEPELNICE U UPRAVI ŠUMA VINKOVCI 

Ove godine su posebno pogodni 

uvjeti za razvoj i napad 

pepelnice zbog česte 

izmjene vlažnih i vrlo toplih vremenskih 

prilika. Stoga se preporuča 

stalno praćenje klimatskih 

prilika i pojava pepelnice, kako 

bi se na vrijeme obavilo tretiranje. 

Optimalni uvjeti za razvoj pepelnice 

su temperatura od 26 do 

28 Celzijevih stupnjeva, uz veliku 

vlažnost. Sto je pepelnica 

Pepelnica /Microspahaera Alphitoides/ 

je bolest koja napada 

sve hrastove pa tako i hrast 

lužnjak, posebice njegov pomladak, 

a simptomi pepelnice su pojava 

bijelih pjega na listu koje 

pokriju cijeli list i unište ga, a 

kada hrast ponovno prolista, list 

bude ponovno napadnut i 

uništen, te se mlada biljka osuši 

i ugine. 

ZAŠTITA PODMLATKA 

NA 1.021 HEKTARU 

Kako bi ova značajna akcija u 

Upravi šuma Vinkovci u potpunosti 

uspjela, obavljaju se 

opsežna tretiranja radi zaštite 

najugroženije, napomenuo je 

Beuk. Najpovoljnije vrijeme za 

napad pepelnice na podmladak 

je polovica svibnja, lipnja i 

srpnja. Pepelnici pogoduju 

izmjena kišovitih i sunčanih vremenskih 

razdoblja, te temperatura 

od 26 do 28 Celzijevih 

stupnjeva, uz veliku vlažnost. 

Osobito se javlja na suncem 

obasjanim mjestima. Gljiva parazitira 

na listu uzima iz njega 

hranjive sastojke, tako da list 

gubi zelenu boju i propada. Potpuno 

razvijeni listovi odraslih 

biljaka daleko su otporniji od 

mladih listova tek proklijale 

biljke. Na našim šumskim 

površinama tretiramo podmladak 

u zadnjih desetak godina i to 

vrlo uspješno. Ove godine prskamo 

biljke protiv pepelnice na 

1.021 hektar na području Uprave 

šuma Vinkovci. 

Prskanje se obavlja traktorom 

i nošenom traktorskom prskalicom 

/atomizerom/ radnog zahvata 

do 12 metara. Površine koje 

treba tretirati moraju biti vrlo 

Traktoristi Ilija Grašić i Franjo Corluka, u vrijeme tretiranja rade neprekidno do kasnih večernjih sati, pa i 

subotom i nedjeljom, dok se ne završi cjelokupna površina - govori nam poslovođa Marko Barišić 

ZAŠTITA HRASTOVOG PODMLATKA NA VIŠE OD TISUĆU HEKTARA 

Ove godine u Upravi šuma Vinkovci na 1.021 hektar obavljaju se radovi na suzbijanju pepelnice. Tretiranje se obavlja 

kada padne rosa, po mirnom i suhom vremenu, najčešće u večernjim satima. Zbog obima poslova djelatnici rade sve 

subote, nedjelje i praznike 

podmlatka od napada pepelnice. 

U povodu toga Stručni suradnik 

za zaštitu šuma ing. Perica 

Beuk nam je rekao: 

-...Ukoliko se ne bi jednogodišnji 

podmladak zaštitio, propao 

bi te bi nastale neprocjenjive 

štete, jer je mnogo novca i truda 

uloženo u obnovu sastojina. 

Zaštitom od prepelnice osigurana 

je i postojanost gospodarenja 

šumama, jer se mlade sastojine 

razvijaju bez stresova od pepelnice, 

te osiguravaju daljnje radove 

na njenoj obnovi. U pravilu 

tretiramo gotovo uvijek mlade 

jednogodišnje biljke, jer su one 

dobro urađene kod uspostavljanja 

šumskog rada. Zbog 

bržeg i lakšeg kretanja trasu za 

traktor treba što bolje očistiti od 

granja te zatrpati vagaše. Dakle, 

za normalan rad moraju biti osigurani 

optimalni uvjeti na terenu. 

Površinu smo prije prskanja 

istrasirali na 12 ili 24 metra kako 

bi je što bolje oprskali. Prskanje 

obavlja ekipa sastavljena od poslovođe, 

tri vozača s tri traktora i 

atomizerom, a osim toga, na 

ovim radnim zahvatima mora 

biti prisutna jedna ili dvije cisterne 

u koje može stati do 5.000 

litara vode, te dva pomoćna radnika. 

Na terenu radove obavljaju tri 

ekipe u isto vrijeme na različitim 

šumskim površinama. Prskanje 

se može izvesti isključivo tijekom 

suhog i mirnog vremenu. 

Grupa radnika krstari od šumarije 

do šumarije, tamo gdje je 

potrebno obaviti tretiranje. 

Zbog obima poslova (1.021 ha) 

radnici rade sve subote, nedjelje 

i praznike. Prskanje po ovakvim 

tropskim vrućinama je izuzetno 

teško i naporno, a upotreba 

HTZ opreme je obvezatna. Rukovodne 

strukture šumarije obvezne 

su osigurati zaštitna 

sredstva (rukavice i maske za 

lice) te deterdžent i čistu vodu, a 

Tretiranje se obavlja traktorom »Torpedo« na kojem se nalazi noseći atomizer AGP 400 

/ bez njih posao se ne može na vrijeme obaviti - pomoćni radnici Antun 

Jovanović, Nedjeljko Blagojević i mehaničar Martin Šokčević 

kako bi se radnici maksimalno 

zaštitili od preparata kojim rukuju. 

Ovaj odgovoran, složen i 

stručan radni zahvat je pod budnim 

nadzorom Odjela za ekologiju 

i Rukovoditelja odjela ing. 

Mate Šimunića. 

SREDSTVA ZA 

SUZBIJANJE 

PEPELNICE 

Površine se prskaju fungicidom 

Rubigan. Na jedan hektar 

trošimo 0,6 litara Rubigana i 450 

litara vode, odnosno jedan rezervoar 

atomizera na jedan hektar. 

Rubigan je sistematičan fungicid 

i već nakon jednog sata ulazi 

u list i zaštićuje ga od pepelnice. 

Tako zaštićena površina 

mora se pregledavati i na prvu 

zarazu odgovoriti prskanjem. 

Zaštita traje približno 14 dana, 

pa smo i mi pristupili ponovnom 

tretiranju. Za većinu površine 

ovo tretiranje, nadamo se da će 

biti dovoljno, a ako bude potrebno 

neke će se površine tretirati i 

tri puta. 

Osim ovih preparata koristili 

smo insekticid Decis EC 2,5 na 

površinama gdje se javljalo 

brštenje hrastovog pomlatka. 

Upotrijebili smo minimalnu 

količinu od jednog decilitra po 

hektaru. Također koristili smo 

orošivač Radovit 0,5 litara po 

hektaru da bi što bolje oprskali 

površinu, jer on .smanjuje 

površinsku napetost lista. Na 

manjoj površini (šumarija 

Strošinci) pokusno smo koristili 

fungicid Anvil 5 se (0,5 litara po 

hektaru), s insekticidom Korate 

2,5 EC (1 decilitar po hektaru). U 

drugom prskanju koristili smo 

orošivač Citowett (1,5 decilitara 

po hektaru). Ovi preparati su 

također dali dobre rezultate, 

zaključio je stručni suradnik za 

zaštitu šuma dipl. ing. Pero Beuk. 

Tekst i snimci: Zvonko PEIČEVIĆ

30. srpnja 1996. 

INFORMATIČKO OBRAZOVANJE DJELATNIKA UPRAVE ŠUMA VINKOVCI 

EDUKACIJA I REALIZACIJA PROGRAMA 

U Vinkovcima egzistira »Informatička škola«, a materijalni uvjeti za 

realizaciju programa su učionica i 14 kvalitetnih računala. Škola je 

verificirana od Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske za 

osposobljavanje iz svih programa i područja informatike 

Razvoj informatičke tehnologije (hardware 

i sistemski softvvare) rezultirao je 

u Upravi šuma Vinkovci i uopće prelaz 

sa centralizirane obrade podataka na distribuiranu 

obradu. U svim segmentima poslovanja 

prisutno je računalo, a budući da informatička 

djelatnost, osim poslova prikupljanja, 

čuvanja, memoriranja i obrade podataka 

ima potrebu za obrazovanim kadrom, u Upravi 

šuma Vinkovci aktivni smo te pravovaljano 

rješavamo i tu problematiku. 

Smatramo kako organizirano treba educirati 

sve korisnike, napraviti program za svaku 

grupaciju, naći termine i ići u realizaciju programa. 

Ovaj stav ima podršku čelnih ljudi 

Uprave šurha Vinkovci tako da smo zasada 

obrazovali četrdeset šumara, a trenutačno je 

u fazi realizacije tečaj za dvije grupe administrativno 

knjigovodstvenih profila. 

Tečaj realiziraju djelatnici informatičkog 

odjela, a program za šumske profile je 

- Operacijski sustav DOS 

- Rad s Windowsima 3.1 

- Program za obradu tabela Excel 5.0 

za razliku od programa za administrativnoknjigovodstvene 

profile gdje je umjesto Excel-a 

tema »Program za obradu teksta Word 6.0.« 

Kakve imamo uvjete za organizirano obrazovanje 

U Vinkovcima egzistira »Informatička 

škola«, materijalni uvjeti za realizaciju programa 

su učionica i 14 kvalitetnih računala što 

zn'ači da se i obrazovna grupa sastoji od maksimalno 

14 kandidata. 

Škola je verificirana od Ministarstva prosvjete 

i športa Republike Hrvatske za osposobljavanje 

iz svih programa iz područja in- 

-formatike. 

Iskustva nas uvjeravaju da polaznici nakon 

odslušanog tečaja i apsolviranja dodatnih 

znanja svoje svakodnevne poslove uz pomoć 

računala obavljaju uspješnije, a »inficirani informatikom« 

pomažu i drugima da se 

upoznaju s prednostima kompjutorske obrade 

podataka. 

U našoj struci ključ uspjeha je znanje, a 

budući kako je područje informatike toliko 

dinamično moramo stalno učiti, usavršavati 

se, biti otvoreni prema novome i Vjerovati 

samo u rješenja koja rade i koja su dokazana 

i provjerena. 

Ove spoznaje određuju smjerove aktivnosti 

te ćemo i ubuduće raditi kako na vlastitom 

usavršavanju tako i na obrazovanju korisnika. 

Mato Mustapić 

AKCIJE / OTVORENA POUČNA STAZA NA KALNIKU 

PRIRODNE LJEPOTE KALNIKA DOSTUPNE SVAKOME 

- Otvaranjem Poučne staze na Kalniku 

utrli smo put kojim treba ići. Približili smo 

naš lijepi Kalnik, njegove prirodne ljepote, 

stari grad i ostale povijesne znamenitosti 

ovoga kraja svakome tko dođe ovdje uživati 

u prirodi... 

Tim se riječima nazočnima na prigodnoj 

svečanosti otvorenja Poučne staze na Kalniku 

obratio jedan od začetnika te ideje, 

šumar i ekolog mr. Ivan Đuričić. 

Ovakve poučne staze postoje u mnogim 

zemljama, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, 

dodao je prof. dr. Đuro Rauš sa Šumarskog 

fakulteta u Zagrebu, koji je zajedno s mr. 

Đuričićem najviše pridonio ostvarivanju 

ovog projekta. U Hrvatskoj je prva takva 

staza Lijeska, otvorena 1993. godine na 

Risnjaku, a postoje staze na Medvednici i 

na Plitvicama. 

- Poučna staza je muzej na otvorenom 

gdje se posjetitelji na neutralan način 

upoznaju s prirodom, sa životinjskim svijetom. 

Ona pruža pomoć u uočavanju osnovnih 

bioloških zavisnosti - rekao je dr. 

Rauš. 

Poučna staza na Kalniku je 5 km duga 

turistička pješačka ruta, očišćena i prosječena 

oko glavnog Kalničkog grebena 

prosječne širine 2 m. Prolazi izohipsom od 

približno 500 m nadmorske visine. Na njoj 

je 10 uređenih stajališta na kojima su na 

drvenim pločama ispisane osnovne 

značajke toga stajališta, neke prirodne ili 

povijesne znamenitosti. U prigodnom 

vodiču Poučne staze koji su osmislili dr. 

Rauš i mr. Đuričić potanko su opisane sve 

značajke svakog od stajališta. 

Ova privlačna turistička staza oko Kalnika, 

koja počinje i završava kod Planinarskog'doma 

Kalnik (izgrađen 1935. godine), 

dostupna je svima zainteresiranima, 

planinarima, turistima, a posebice školama. 

Jer jedan od ciljeva ovog projekta je 

upoznavanje s prirodom zaštićenog krajolika 

na Kalniku i očuvanje okoliša u njemu. 

Za zaštitni znak Poučne staze na Kalniku 

izabran je jaglac (Primula auricula). 

Stazu je presjecanjem vrpce simbolično 

otvorio jedan od planinara doajena ovoga 

kraja Drago Zajc. 

(m) 

Mr. Ivan Đuričić i prof. dr. Đuro Rauš idejni su začetnici ostvarivanja projekta staze 

TKO RADI TREBA GA JOŠ I KAZNITI 

KRIVCI SMO ŠTO 

UREĐUJEMO MEDVEDNICU 

Svašta se može dogoditi u ovim našim (ne)kulturnim prostorima, pa 

poslije postavljanja natpisa, uređenja izvorišta pitke vode i drugih 

naših aktivnosti možda zaslužimo i neke kazne 

OParku prirode Medvednica čijim šumama 

gospodare »Hrvatske šume« Uprava 

šuma Zagreb, Šumarija Zagreb, u našim 

je novinama do sada već rrfnogo puta pisano. 

Mnogi novi objekti ili naglašeni detalji prirode 

nisu ostali nezapaženi ne samo u redovima naše 

struke, već su sigurno privukli pažnju mnogih 

zaljubljenika i prijatelja prirode. Brojni vodotoci 

na Medvednici provocirali su svojom prisutnošću 

da ih se naglasi, a kako je to u parku 

normalno »niklo« je par fontana ili, bolje 

rečeno, bio je to estetski spoj vode i drveta. ' 

Svi mi koji živimo u urbanim sredinama u 

kontaktu s prirodom postajemo opušteni, a prirodu 

kroz koju prolazimo doživljavamo kao izvor 

zdravlja ni ne razmišljajući da voda koju smo 

tom prilikom željeli popiti iz fontane duboko u 

medvedničkim šumama možda i nije za piće. 

No, upravo se to i dogodilo, a možda ovog 

članka ne bi ni bilo da mi šumari - ekolozi koji 

smo ukazali na taj problem nismo bili zbog toga 

gotovo kažnjeni. 

Sve je počelo jednim našim uzimanjem 

za test uzorka vode iz nekoliko 

medvedničkih fontana. Analiza vode 

pokazala je kako voda uzeta iz fontane 

na lokalitetu »Šumarev grob« nije za 

piće. Razlog smo pretpostavili i odmah 

je tamo postavljena tabla s upozorenjem 

slučajnom putniku namjerniku da 

ne bi došao u iskušenje i napio se vode. 

Kao struci koja sebe drži ekološki 

vrlo svjesnom, pozvali smo se na članak 

79. Zakona o vodama koji govori daje 

svaka osoba koja primjeti da je došlo 

do zagađenja voda ili da postoji opasnost 

nastanka zagađenja dužna o tome 

izvijestiti nadležnu službu, i to učinili 

ponudivši pomoć u rješavanju ovog zajedničkog 

problema. 

Odgovor koji nas je neugodno iznenadio 

stigao je nakon dva mjeseca. 

Glasio je ovako: 

Štovani! 

Ako smo dobro shvatili, na području »Parka 

Medvednica« Uprava šuma Zagreb Šumarija 

Zagreb zadnjih je godinu dana, uz značajnije 

vodotoke, a iz estetskih razloga postavila vodoopskrbne 

objekte - fontane, ne računajući 

kako se javni zdenci grade i održavaju u skladu 

s propisom o opskrbi pitkom vodom - članak 25. 

Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik 

grada Zagreba 3/91) - stavak 2. 

Šumarija Zagreb trebala je navedene vodoopskrbne 

objekte predati na upravljanje Fondu 

grada Zagreba za vodoprivredu, promet, 

stambeno i komunalno gospodarstvo, a o čemu 

govori stavka 3. članka 25. gore navedene Odluke. 

Na takav bi način ovi vodoopskrbni objekti 

bili uključeni u sustav vodoopskrbe Grada i 

podvrgnuti nadzoru koji je u nadležnosti ove 

Inspekcije. 

Do tada ste u ovom vodoopskrbnom objektu 

dužni voditi brigu sami i, ako treba, staviti ga i 

van uporabe (ako analitička izvješća o kontroli 

zdravstvene ispravnosti pokazuju odstupanje 

pojedinih parametara, te je ocjena ovlaštene 

ustanove koja je provela ispitivanje takva daje 

voda zdravstveno neispravna). 

S poštovanjem 

Ni ovakvi uspješno riješeni kontakti drveta i pitke vode ne donose 

nam pohvale, nego obrnuto, prijeti nam se kažnjavanjem 

Za ovakav dopis ne želimo nikoga prozivati te 

ne navodimo kome je i bio upućen. No, zahvaljujući 

vodoprivrednoj inspekciji grada Zagreba, 

vidimo šansu da se problem zagađenih vodotoka 

na Medvednici ipak riješi. Eko-sistem Medvednice 

može normalno funkcionirati samo ako su 

sve karike u tom lancu dovoljno čvrste. 

Nives Farkaš-Topolnik

30. srpnja 1996. 

GODIŠNJA SKUPŠTINA RKUD-a »ŠUMARI« VINKOVCI 

ZVUCI TAMBURICE JOŠ DUGO NEĆE UTIHNUTI 

Radničko kulturno-umjetničko društvo »Šumari« pravi su ambasadori slavonskog 

melosa te na najbolji mogući način afirmiraju i predstavljaju svoje sponzore na 

službenim nastupima u zemlji i inozemstvu, JP »Hrvatske sume« Zagreb, Uprava 

šuma Vinkovci i Dl »Spacva« d.d. Vinkovd. Društvo ima približno 200 članova, a od 

tog broja 160 su aktivni djelatnici. U prošlom petogodišnjem radoblju društvo je 

održalo 1.278 proba i imalo 325 službenih nastupa 

U 

prostorijama društva stara 

šumarija Vinkovci, sredinom 

svibnja 1996. godine održana 

je godišnja skupština RKUD-a »Šumari« 

Vinkovci. Nakon uobičajenog protokolarnog 

dijela skupštine i pozdravnih 

riječi upućenih čelnim ljudima 

Uprave šuma Vinkovci i Dl »Spačva« 

d.d. izvješće o radu društva za razdoblje 

od 1991. do 1995. godine podnio je dosadašnji 

predsjednik društva Stjepan 

Taška, dipl. ing. šum. U iscrpnom i 

opširnom izvješću gospodin Tuškan 

između ostalog je rekao: 

I GORIT ĆE LAMPA 

NASRID VINKOVACA 

Društvo »Šumari« osnovano je davne 

1952. godine, osnutkom tamburaške 

sekcije, od zaposlenih djelatnika 

u šumarstvu pri šumskom gospodarstvu 

»Spačva« Vinkovci. Ta tamburaška 

družina bila je jezgro za 

okupljanje osoba sklonih glazbi, pjevanju, 

plesu i može se reći kako je bila 

prethodnica današnjem RKUD-u 

»Šumari«. U ovim ravničarskim horizontima 

gdje je narušen mir zbog su- 

Iudog nametnutog rata od davnina 

kuca srce tamburice. Intenzivnije se 

počelo tamburati, tj. svirati, u samom 

Ponovno Izabran za predsjednika 

• ing. Stjepan Tuškan 

srcu šumskog bazena »Spačva«, gdje 

je pjesma uz tamburicu neizostavna 

uz sve ključne manifestacije koje se 

održavaju na našim slavonskim prostorima. 

Tijekom svog bogatog postojanja 

i uspješnog rada naši »Šumari« 

GODIŠNJA SKUPŠTINA KLUBA UMIROVLJENIKA 

ŠUMARA I DRVARACA - VINKOVCI 

AKTIVNOSTI NA 

DOBROBIT 

UMIROVLJENIKA 

Briga o materijalnom položaju umirovljenika - stalna i 

najvažnija zadaća. Postojeći Statut Kluba je usuglašen 

sa Statutom Matice hrvatskih umirovljenika 

Nedavno je u dvorani restorana Dl »Spačva« d.d. održana III. Skupština Kluba 

umirovljenih šumara i drvaraca, a osim izaslanika Skupštine, nazočni su bili 

i Stjepan Matej, predsjednik Matice hrvatskih umirovljenika RH, Zvonko 

Petrić i Josip Filipović, predstavnici Uprave Dl »Spačva« d.d., kao i predstavnici 

gradskih udruženja umirovljenika Vinkovci i Vukovar. 

Izvješće o radu Kluba u prošloj godini podnio je predsjednik Viktor Martini, uz 

napomenu da je pismeno izvješće pravodobno dostavljeno ne samo izaslanicima 

Skupštine, nego i svim članovima Kluba. Kako je naglasio predsjednik, Klub nije 

brinuo samo za svoje članove, nego i za sve umirovljene šumare i drvarce, pa i ostale 

umirovljenike, bilo samostalno kao Klub, ili kroz zajedničke aktivnosti s gradskim 

udruženjima umirovljenika, odnosno preko Koordinacijskog odbora umirovljenika 

Županije vukovarsko-srijemske. 

Od prošlogodišnjih aktivnosti u izvješću su izdvojene one najvažnije: osiguranje 

ogrjeva i prehrambenih proizvoda besplatno ili po minimalnim cijenama, organiziranje 

odlazaka u Bizovačke i druge toplice, okupljanje dioničara umirovljenika, 

uključivanje većeg broja umirovljenika u Fond posmrtne pomoći, organiziranje 

izleta, pokretanje raznih inicijativa za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika, 

itd. 

Na ovoj godišnjoj skupštini, Nadzorni je odbor rad Kluba ocijenio pozitivnim, a 

također je konstatirano da se financijskim sredstvima gospodarilo racionalno, tako 

da je ostvaren višak prihoda nad rashodima, koji je raspoređen u prihode za ovu 

godinu. Programom rada za 1996. godinu, koji je također utvrđen na ovom 

godišnjem skupu, predviđen je nastavak aktivnosti iz prijašnjih godina, uz neke nove 

aktivnosti, kao što su posjete bolesnim članovima Kluba, aktivno uključivanje u 

obilježavanju 50. obljetnice osnivanja organizacije umirovljenika, pružanje još veće 

pomoći dioničarima umirovljenicima, uključivanje novih članova u Klub i Fond 

posmrtne pomoći, te stalno pružanje stručne i druge pomoći i članovima Kluba. 

STATUT KLUBA 

Postojeći Statut Kluba je usuglašen sa Statutom Matice hrvatskih umirovljenika. 

Sukladno izmjenama i dopunama, Skupština je prihvatila novi mandat članova 

organa Kluba, te produžila mandat predsjedniku Viktoru Martiniju, dopredsjedniku 

Slavku Šarčeviću i tajniku Kluba Frani Lozicu. Članovi dosadašnjeg Upravnog 

odbora i dalje nastavljaju svojim radom, ali sada kao članovi Izvršnog odbora. 

Budući da bez pomoći poduzeća i drugih institucija Klub ne bi mogao kvalitetno 

djelovati, Skupština je zaključila da se pismenim pnutem zahvali svima onima koji 

su do sada pomogli, uz nadu kako će ta pomoć usljediti i u ovoj godini, jer bez nje 

neće biti moguće realizirati utvrđeni program rada. 

Zvonko PEIČEVIĆ 

bili su pravi ambasadori slavonskog 

melosa na svim pozornicama na kojima 

su nastupili u našoj zemlji i inozemstvu. 

Godine 1992. izdali su videokasetu 

u kojoj je prikazan presjek 

rada Društva za proteklih 40 godina 

djelovanja. Ime kasete je: »I gorit će 

lampa nasrid Vinkovaca«. Bio je to 

veliki rizik i odlučnost pozvati na probu 

i okupljanje članove društva s obzirom 

na još uvijek ratnu situaciju i 

učestale uzbune. U mjesecu srpnju 

1993. godine došlo je do suradnje s 

nakladnikom »Privlačica«. Prema 

predloženom projektu snimao se 

običaj iz Istočnog dijela Slavonije - 

»Slavonski svatovi«, a koji su opisani 

prema poznatom etnografu i svećeniku 

Josipu Lovretiću, a dio su njegove 

radnje »Život i običaji južnih Slavena«. 

Videosnimanje je obavljeno u 

Otoku, u odabranim gospodarskim 

dvorištima i obavljeno je u tri navrata. 

»ŠUMARI« U 

NJEMAČKOJ 

U godini 1994. obavljene su dvije 

audicije: jedna u proljeće, druga u jesen, 

za prijem novih članova u 

društvo. Od nastupa potrebno je 

izdvojiti gostovanje »Šumara« u Njemačkoj, 

u organizaciji Vukovarsko- 

Neumorna trojka bez koje bi teško bilo zamisliti dugotrajnu aktivnost i 

plodan razvoj »Šumara«, a sa svrhom nastavljanja tradicije i u idućem 

stoljeću: Martin Sučić, predsjednik Stjepan Tuškan i Ivica Orešković 

IZ ŠUMARSKOG DRUŠTVA VINKOVCI 

srijemske županije od 24. do 29. studenog 

1994. godine. Kulturno umjetnički 

program izveden je za naše 

Hrvate zaposlene u Njemačkoj u mjestu 

GLADBACH i VERLBET. Zbog 

topničkog napada na Vinkovce rad 

Društva u 1995. godini prekidan je u 

dva navrata. Unatoč svemu tome 

obavljene su plesne i pjevne pripreme 

za XXX. jubilarne »Vinkovačke jeseni« 

čiji je pokrovitelj bio dr. Franjo 

Tuđman. Na ovoj svečanoj vpriredbi 

nastupilo je i naše Društvo »Šumari«. 

Od ostalih nastupa u 1995. godini vrijedno 

je istaknuti nastup u Staroj 

gradskoj vjećnici u Zagrebu, u povodu 

promocije knjige »Šume u Hrvatskoj«, 

nastup na manifestaciji »Dani 

Hrvatskog šumarstva« u Novom Vinodolskom, 

nastup na HTV-u na poziv 

redakcije »Latinica«, itd. itd. 

Brojni nastupi o održanim probama i 

nastupima govore kako, unatoč ratnim 

godinama koje su iza nas, je 

Društvo bilo vrlo aktivno. Velika volja 

i entuzijazam govori nam kako su naši 

članovi s velikom odgovornošću i savjesno 

obavljali aktivnost u Društvu. 

Brojnost članova u društvu je približno 

200 osoba, od toga broja je 160 

aktivnih. Najbrojnija je plesna sekcija, 

zatim tamburaška pa ostala, 

zaključio je izvješće o radu Društva 

gospodin Tuškan. 

NOVI UPRAVNI ODBOR 

Prijedlog Statuta pročitao je gospodin 

Martin Sučić (tajnik društva) alfa 

i omega društva koji je jednoglasno 

usvojen od članova Skupštine. Izabran 

je i novi Upravni odbor i Nadzorni 

odbor. U novi Upravni odbor izabrani 

su: ing. Josip Grgljanić, ing. Marko 

Jelić, ing. Zlatko Kovačević, ing. Stjepan 

Tuškan (predsjednik), Heda Vohalskv, 

ing. Mirko Čobanković, ing. 

Eva Čopčić, ing. Josip Filipović, ing. 

Ivan Orešković i Zvonimir Petrić (dopredsjednik), 

a u Nadzorni odbor izabrani 

su Rudolf Filips (predsjednik), 

Zlatko Čosić i Željko Mandić. 



VINKOVAČKI ŠUMARI U DELNICAMA 

Iz Uprave šuma Vinkovci 

ŠUMARSKI MUZEJ U BOŠNJACIMA 

Šumarsko društvo Vinkovci sa 37 svojih članova, nedavno 

su bili gosti Šumarskog društva Delnice koje 

aktivno djeluje pri Upravi šume Delnice. Ta dvodnevna 

ekskurzija imala je stručno-turistički karakter i želju 

slavonskih šumara da posjete i upoznaju Gorski kotar. 

Prvog dana boravka posjetili su šumarije Ravna Gora, 

Mrkopalj i Fužine, upravitelji triju navedenih šumarija 

upoznali su Vinkovačke šumare s proizvodnim kapacitetima 

ovih šumarija, dok je o problematici gospodarenja u 

prebornim sastojinama iscrpno govorio ing. Josip Crnković, 

koji ujedno obnaša i funkciju predsjednika Šumarskog 

društva Delnice. Dakle, Vinkovački šumari upoznati su 

detaljno 0 načinu gospodarenja u preboru, bilo sa sastojinama 

stablimične, bilo grupimične strukture. Na području 

Šumarije Fužine iznijet je problem sušenja četinjača, posebice 

jele. Zajednička večera uz druženje i razmjenu 

mišljenja s kolegama iz Vinkovaca i Delnica bila je u 

pansionu »Arnika« u Fužinama. 

Drugog dana boravka Vinkovački šumari posjetili su 

Šumariju Rijeka i Lokve, te nacionalni park Risnjak. U 

lokvama su posjetili i pogon drvne industrije za proizvodnju 

građevinske stolarije. Upravitelji šumarija govorili 

su o proizvodnoj problematici, procesu proizvodnje i drugim 

nastojanjima matičnih šumarija. Vrijedno je istaći 

kalo je posebice bilo zanimljivo izlaganje u svezi područja 

šumarije Rijeka, a koje se odnosilo na pošumljavanje krša. 

Dvodnevna posjeta stručno-turističkog karaktera, nakon 

predhodne kiše i bure, bila je izuzetno pogodna za izlete, 

tako da su krajolici Gorskog kotara bili prekrasni, nudeći 

svu svoju raskoš i ljepotu, sa snježnim vrhovima Risnjaka 

i cvjetnim nepokošenim livadama. Osim toga, Vinkovački 

šumari bili su oduševljeni prirodnim ljepotama jezera Bajer 

i Lokve, kao i prirodnim ljepotama Spilje Lokvarka 

koja se nalazi na području Šumarije Lokve - Gospodarska 

jedinica »Špičunak - park šuma "Golubinjak"«. 

Vinkovački šumari putem našeg lista upućuju riječi pohvale 

šumarima iz Delnica na ugodnom i nezaboravnom 

dvodnevnom boravku i druženju na području Uprave 

šuma Delnice te na uloženom trudu i organizaciji ekskurzije 

koja je prvenstveno imala stručno-turistički karakter. 


U šumarskom muzeju u Bošnjacima trebali bi se naći povjesni eksponati iz 

istočne Slavonije i Baranje 

Na području Vukovarsko-srijemske 

županije, u naselju Bošnjaci, 

nekadašnja stara Osnovna škola 

adaptirana je i preuređena u 

Šumarski muzej. Radove na ovom 

čvrstom i postojanom zdanju obavila 

je »Cestogradnja« iz Našica. 

Stručna grupa od četiri člana napravit 

će jedan prospekt i elaborat 

koji će biti dostavljen na uvid direktoru 

JP »Hrvatske šume« Zagreb. U 

ovom prostranom, komfornom i 

čvrstom zdanju trebali bi se naći 

(prikupiti, donijeti) svi šumarski 

eksponati iz istočne Slavonije i Baranje. 

Šumarstvo ovog podneblja 

ima stoljetnu irudiciju i ovakva zamisao 

i investicija u potpunosti je 

opravdana. 

Z. Peieević

30. srpnja 1966. 

Na temelju članka 21. 

toč. 1. Statuta sindikata 

zaposlenih u šumarstvu 

i članka 166. Zakona o 

radu (N. N. br. 38/95), 

Skupština utemeljitelja 

Sindikata zaposlenih u 

šumarstvu na sjednici 

održanoj dana 25. 

travnja 1996. god. u 

Velikoj Pisanici - 

Babinac, donijela je 

STATUT 

SINDIKATA 

ZAPOSLENIH U 

ŠUMARSTVU 

I. OSNOVNE ODREDBE 

Članak 1. 

Sindikat zaposlenih u šumarstvu (u 

daljnjem tekstu: Sindikat) je samostalna 

dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenika 

u poduzeću »Hrvatske šume« - 

Uprava šuma Bjelovar. 

II. NAZIV I SJEDIŠTE 

Članak 2. 

Puni naziv glasi: Sindikat zaposlenih u 

šumarstvu. 

Skraćeni naziv glasi: SZS 

Sjedište je u Bjelovaru, Matošev trg 1. 

Odluku o promjeni naziva donosi 

Skupština. 

Članak 3. 

Sindikat zaposlenih u šumarstvu ima 

pečat, štambilj i memorandum. 

Pečat je okruglog oblika, promjera 33 

mm u kojem je upisan tekst: Sindikat zaposlenih 

u šumarstvu Bjelovar. 

Štambilj je pravokutnog oblika dimenzija 

47 x 16 mm u kojem je upisan tekst: 

Sindikat zaposleniji u šumarstvu, tel: (043) 

241-155, fax (043) 242-730, žiroračun: 

31200-677-1104,43000 Bjelovar - Matošev 

trgl. 

Memorandum ima upisano: Sindikat 

zaposlenih u šumarstvu, 43000 Bjelovar - 

Matošev trg 1, tel: (043) 241-155, fax (043) 

242-730, žiroračun 31200-677-1104. 

Članak 4. 

Sindikat zaposlenih u šumarstvu ima 

amblem koji simbolizira djelatnost 

šumarstva. U sredini amblema je stablo 

hrasta. 

Amblem je otisnut u pečatu, štambilju i 

na memorandumu. 

III. ZASTUPANJE, PREDSTAVLJAN 

JE I UDRUŽIVANJE 

Članak 5. 

Sindikat je pravna osoba. 

Sindikat zastupa i predstavlja predsjednik 

sindikata, a u njegovoj odsutnosti dopredsjednik 

Sindikata ili tajnik. 

Sindikat ima svoj žiroračun i odgovara 

za svoje obveze cjelokupnom imovinom. 

Sindikat se može udružiti u više oblike 

organiziranosti sindikata - udruge više razine, 

radi izražavanja i ostvarivanja zajedničkih 

interesa. 

Odluku o udruživanju u više oblike organiziranosti 

donosi Skupština uz prethodno 

dobijenu suglasnost svih podružnica. 

IV. TEMELJNA NAČELA I NAČIN 

DJELOVANJA SINDIKATA 

Članak 6. 

Osnovni zadatak Sindikata je sklapanje 

kolektivnih ugovora u ime i za račun svojih 

članova. 

Sindikat se zalaže za osiguranje i izgradnju 

socijalno-pravne države, demokratski 

oblikovanog gospodarstva, države i 

društva, za mir i razumijevanje. Sindikat 

čuva i brani ustavni demokratski poredak 

kao i osnovna ljudska prava. U obrani tih 

prava i samostalnosti, sindikat koristi 

različite oblike sindikalne borbe, 

uključujući i Ustavom i Zakonom predviđeno 

pravo na štrajk. 

Članak 7. 

Djelovanje sindikata ogleda se osobito 

u: 

1. Okupljanju svih zaposlenih u srodnim 

djelatnostima radi zajedničkog djelovanja 

2. Pregovaranju radi postizanja najpovoljnijih 

zarada i radnih uvjeta putem 

zaključivanja kolektivnih ugovora. 

3. Postizanju i osiguravanju prava suodlučivanja 

zaposlenika u poduzeću 

4. Poboljšanju i jedinstvenom demokratskom 

uređenju radnog i socijalnog 

prava, kao temeljnog zakonskog okvira za 

slobodni socijalni, demokratski i društveni 

poredak. 

5. Osiguranju pravnih preduvjeta za slobodu 

sindikalne djelatnosti 

6. Poboljšanju uvjeta rada radi očuvanja 

zdravlja zaposlenika 

7. Radu na sindikalnom obrazovanju zaposlenika 

i članova 

8. Pružanju pravne pomoći i zaštite pojedinačnih 

i kolektivnih prava iz kolektivnih 

ugovora i zakona u svezi s radom i po 

osnovi rada, te sindikalnih prava i sloboda. 

9. Odobravanje pomoći članovima. 

10. Suradnja sa sindikatima u Hrvatskoj 

i inozemstvu uključujući povezivanje i 

udruživanje s istima. 

11. Osnivanje sindikalnih poduzeća i organizacija 

i podizanje sličnih poduzetničkih 

aktivnosti od interesa za članstvo. 

V. INDUSTRIJSKE AKCIJE I ŠTRAJK 

Članak 8. 

U slučaju spora o sklapanju, izmjeni i 

obnovi kolektivnog ugovora ili drugog kolektivnog 

radnog spora kao i u slučaju neprihvaćanja 

inicijativa, prijedloga i 

mišljenja Sindikata u svezi zaštite i promicanja 

gospodarskih i socijalnih interesa 

članstva, Sindikat može upotrijebiti sva zakonita 

sredstva pritiska radi postizanja 

svojih ciljeva. 

Članak 9. 

Prijedlog oblika industrijske akcije, odnosno 

sredstva pritiska utvrđuje Sindikalni 

skup podržnica, a odluku o njegovom organiziranju 

donosi Skupština. 

Prije donošenja odluke o štrajku mora 

se prikupiti očitovanje članova, a odluka o 

štrajku može se donijeti ukoliko se za 

štrajk odluči većina članstva. 

Članak 10. 

U slučaju spora s poslodavcem Sindikat 

će istaknuti zahtjev za mirenje, te odrediti 

predstavnika u tijelo za provođenje mirenja. 

Rješenje kolektivnog spora može se 

povjeriti arbitraži. 

Po okončanju postupka mirenja ili ako 

ono ne bude okončano u roku od 5 dana 

od dostave obavijesti o sporu tijelu nadležnom 

za mirenje, Skupština će ocijeniti 

rezultate mirenja i odlučiti o daljnjim postupcima. 

Članak 11. 

Skupština donosi odluku o organizaciji 

industrijske akcije. U odluci moraju biti 

naznačeni razlozi za njeno provođenje, 

mjesto, dan i vrijeme, a ako je akcija predviđena 

u određenom vremenskom trajanju 

i vrijeme završetka akcije. 

Sva ostala pitanja u svezi organiziranja i 

provedbe štrajka regulirat će se Pravilima 

o štrajku koja će donijeti Skupština. 

VI. ČLANSTVO, PRAVA I OBVEZE 

Članak 12. 

Zaposlenici se dobrovoljno učlanjuju u 

Sindikat. Članovi Sindikata ne mogu biti 

Upravitelj Uprave, te članovi Upravnog 

odbora koji nisu predstavnici zaposlenika. 

Članovima sindikata imenovanima na 

gore navedene funkcije prava u sindikatu 

miruju dok obnašaju navedene funkcije. 

Umirovljeni radnici, članovi Sindikata, 

zadržavaju sva prava člana Sindikata. Kod 

ponovnog učlanjenja člana koji je izišao ili 

isključen iz Sindikata, odluku o učlanjenju 

donosi Sindikalni skup podružnice. 

Članak 13. 

Zaposlenik učlanjen u sindikat ostvaruje 

sljedeća prava: 

1. Zaštitu prava iz radnog odnosa. 

2. Besplatnu pravnu pomoć i zastupanje 

pred organima ako to zatraži. 

3. Da bira rukovodstvo svoje organizacije 

i da bude biran u organe sindikata. 

4. Na materijalnu pomoć iz potpornih 

fondova sindikata pod uvjetima utvrđenim 

posebnim pravilima. 

5. Na korištenje sindikalnom imovinom 

za aktivnosti utvrđene programom. 

6. Na sindikalno obrazovanje i druge 

oblike osposobljavanja koje organizira sindikat. 

7. Na sudjelovanje u svim kulturnim i 

rekreativnim djelatnostima koje organizira 

sindikat. 

8. Druga prava koja mu osigura sindikat. 

Članak 14. 

Član sindikata ima obvezu pridržavati se 

Statuta sindikata, svojom aktivnošću pridonositi 

ugledu i promicanju sindikalnog 

djelovanja i redovito plaćati članarinu. 

Članak 15. 

Članu sindikata ne prestaje članstvo u 

slučaju nezaposlenosti. Članu sindikata na 

odsluženju vojnog roka članstvo miruje. 

Članu drugog sindikata koji zbog promjene 

zaposlenja u roku od 30 dana postane 

član ovog sindikata ne prekida se sindikalni 

staž. 

Članak 16. 

Članstvo u sindikatu prestaje: 

1. Istupanjem člana i davanjem pismene 

izjave. 

2. Neplaćanjem članarine tri mjeseca 

uzastopno. 

3. Isključenjem. 

Ako se član svojim djelovanjem ogriješi 

o norme ovog Statuta prestaje mu članstvo 

u Sindikatu. 

O isključenju člana odlučuje podružnica 

u I. stupnju, a u II. stupnju Skupština. 

Članak 17. 

Nakon primitka u članstvo sindikata 

član dobiva člansku iskaznicu. 

Članska iskaznica je vlasništvo sindikata. 

Prije nego istupi iz članstva, član je 

dužan vratiti člansku iskaznicu. 

Članstvo u sindikatu u pravilu se dokazuje 

članskom iskaznicom. 

VII. USTROJSTVO SINDIKATA 

Članak 18. 

Sindikat djeluje na području »Hrvatskih 

šuma« - Uprava šuma Bjelovar. 

Uprava šuma Bjelovar proteže se na 4 

županije: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitjčko-podravska, 

Požeško-slavonska i 

Županija Zagrebačka. 

Tijela Sindikata su: 

1. Skupština 

2. Statutarna komisija 

3. Nadzorni odbor 

1. Skupština 

Članak 19. 

Skupština je najviše tijelo Sindikata, 

održava se prema potrebi. 

Skupština može pravovaljano odlučivati 

ako joj prisustvuje natpolovična većina članova. 

Članovi skupštine su po funkciji sindikalni 

povjerenici podružnica, te na sjednici 

skupštine izabrani predsjednik i dopredsjednik 

sindikata. 

Skupština broji 20 članova. 

Članak 20. 

Skupštinu saziva Predsjednik sindikata, 

a u njegovom odsustvu dopredsjednik. 

Predsjednik sindikata dužan je sazvati 

Skupštinu na zahtjev 1/3 podružnica. 

Članak 21. 

Osnovni zadaci skupštine su: 

1. Donosi Statut i njegove izmjene i dopune. 

2. Donosi Poslovnik o radu. 

3. Pregovara i donosi odluku o 

zaključivanju kolektivnog ugovora. 

4. Usvaja izvješće Statutarne komisije i 

Nadzornog odbora. 

5. Daje razrješnicu Statutarnoj komisiji 

i Nadzornom odboru. 

6. Bira predsjednika, dopredsjednika i 

tajnika Sindikata, predsjednika i članove 

Statutarne komisije, predsjednika i članove 

Nadzornog odbora. 

7. Donosi odluku o udruživanju i 

razdruživanju u više oblika organiziranosti 

uz prethodnu suglasnost podružnica i imenuje 

predstavnike 

8. Odlučuje o visini članarine i njenoj 

raspodjeli, uz prethodno dobijenu suglasnost 

svih podružnica. 

9. Donosi plan prihoda i rashoda, te vodi 

financijsku politiku. 

10. Donosi odluke o načinu upotrebe 

štambilja i pečata. 

11. Utvrđuje temeljne stavove za direktne 

pregovore o pravima i obvezama zaposlenika. 

12. Utvrđuje program djelovanja. 

13. Rješava zahtjeve upućene Skupštini, 

te odlučuje o pregovorima i žalbama 

upućenim skupštini. 

14. Donosi odluke o organiziranju 

stručnog rada unutar Sindikata. 

15. Donosi odluku o osnivanju podružnice. 

16. Obavlja i dr. poslove za koje je nadležna 

po Statutu. 

Članak 22. 

Sindikat predstavlja i zastupa Predsjednik 

Sindikata. 

Dopredsjednik i tajnik Sindikata zamjenjuju 

predsjednika Sindikata u slučaju 

njegove nenazočnosti i spriječenosti. 

Predsjednika, dopredsjednika i tajnika 

Sindikata biraju članovi Skupštine, u pravilu 

tajnim glasovanjem između više kandidata, 

na mandatno razdoblje od 4 godine. 

2. Statutarna komisija 

Članak 23. 

Statutarna komisija sastoji se od predsjednika 

i 2 člana koje bira Skupština. Zadaci 

Statutarne komisije su: 

- tumačenje odredbi Statuta 

- ocjenjivanje i donošenje odluke o usklađenosti 

odluka, poslovnika i drugih 

akata Skupštine s ovim Statutom 

- analizira i kontrolira primjenu Statuta, 

te predlaže postupak njegovih izmjena i 

dopuna 

- razmatra i rješava žalbe statutarnog 

karaktera koje sindikatu upućuju njegovi 

članovi ili organi 

- drugi poslovi u svezi s primjenom Statuta. 

Statutarna komisija radi na temelju 

ovog Statuta, a za svoj rad odgovara 

Skupštini. 


Članak 24. 

Nadzor nad imovinom i financijskim 

poslovanjem obavlja Nadzorni odbor od 

predsjednika i 2 člana koje bira Skupština. 

Nadzorni odbor analizira materijalnofinancijsko 

poslovanje, te sa utvrđenim 

stanjem upoznaje Skupštinu. 

Članak 25. 

Sindikat djeluje na području »Hrvatskih 

šuma« - Uprava šuma Bjelovar i putem 

svojih podružnica. 

Sindikat osniva sindikalne podružnice u 

šumarijama, RJ. i Stručnim službama ako 

imaju najmanje 8 članova Sindikata. Sindikalna 

podružnica ima svoj žiroračun i 

pečat. 

Sindikalnu podružnicu zastupa i predstavlja 

Sindikalni povjerenik podružnice, a 

po funkciji je predsjednik Sindikalnog skupa 

i Izvršnog odbora, te član Skupštine 

sindikata. 

Članak 26. 

Podružnica ima svoja tijela. 

1. Sindikalni skup 

2. Izvršni odbor 


1. Sindikalni skup 

Članak 27. 

Sindikalni skup donosi Poslovnik o 

svom radu, bira Sindikalnog povjerenika 

podružnice, Izvršni odbor, blagajnika i 

nadzorni odbor, raspravlja i usvaja izvješće 

o radu, odlučuje o žalbama, opoziva članove 

koje bira, donosi plan i program rada, 

donosi plan prihoda i rashoda, donosi odluku 

o istupanju iz sindikata, daje prethodnu 

suglasnost na visinu članarine i njenu 

raspodjelu, samostalno raspolaže sa svom 

svojom imovinom, te donosi odluke o njenom 

raspoređivanju i otuđivanju, samostalno 

raspolaže sa sredstvima na svom 

žiroračunu. U slučaju rata i ratne opasnosti 

ureduje rad i djelovanje u tim okolnostima. 

2. Izvršni odbor 

Članak 28. 

Izvršni odbor radi na provođenju programa 

rada, donosi pravila o organizaciji i 

načinu rada. 

Izvršni odbor broji 3-10 članova koje 

bira u pravilu tajnim glasovanjem, između 

više kandidata Sindikalni skup. 


Članak 29. 

Nadzorni odbor kontrolira materijalnofinancijsko 

poslovanje podružnice, te 

izvršenje financijskog plana. Izvješće o 

radu podnosi Sindikalnom skupu i 

Izvršnom odboru. Nadzorni odbor se sastoji 

od predsjednika i 2 člana i bira ih 

Sindikalni skup. 

VII. ODNOS, ODLUČIVANJE I OD 

GOVORNOST UNUTAR SINDIKATA 

Članak 30. 

U svojim unutarnjim odnosima Sindikat 

djeluje na principu suradnje, a u skladu s 

odredbama ovog Statuta i odluke 

Skupštine Sindikata stavovi se grade dogovaranjem, 

sporazumijevanjem i usaglašavanjem. 

Sva tijela za svoj rad odgovaraju članstvu, 

a funkcioneri u sindikatu i tijelima koja 

su ih birala. 

Svi članovi tijela kao i izabrani funkcioneri 

su smjenjivi, a njihov rad podliježe 

postupku provjere povjerenja. 

Članak 31. 

Odluke o tijelima sindikata donose se 

javnim glasovanjem, osim u slučajevima 

gdje je ovim Statutom i Izbornim pravima 

propisano tajno glasovanje. 

Odluke tijela mogu se donositi ako u 

njihovu utvrđivanju i glasovanju sudjeluje 

više od polovine od ukupnog broja članova 

tijela, a sve se odluke donose natpolovičnom 

većinom članova tijela. 

IX. IZBORI I KADROVSKA POLITI 

KA 

Članak 32. 

Sindikat je samostalan u izboru svojih 

kadrova od sindikalne podružnice do 

Skupštine. 

Sindikat osigurava zaštitu i sigurnost kadrova 

u obavljanju sindikalne aktivnosti na 

svim nivoima organiziranosti. 

Članak 33. 

Predsjednik Sindikata bbnaša svoju 

funkciju volonterski ili profesionalno. 

Sindikalni povjerenici podružnica 

obnašaju svoju funkciju volonterski. 

Članak 34. 

U izbornom postupku mora se svakom 

članu sindikata osigurati mogućnost da 

bira svoje rukovodstvo u podružnici i da 

predlaže kandidate za sva tijela i funkcije 

u sindikatu, kao i mogućnost da bude biran 

u bilo koje tijelo i na bilo koju funkciju u 

ovom Sindikatu. 

Članak 35. 

Mandat svih funkcija i tijela traje četiri 

godine. 

Članak 36. 

Član tijela ili funkcioner mogu, uz 

obrazloženje, dati ostavku. 

Član tijela ili funkcionier mogu zbog 

težih povreda ovog Statuta ili neizvršavanja 

zadataka iz sindikalnog programa biti 

opozvan, odnosno smjenjen iz tijela ili s 

funkcija. Tijelo može, umjesto člana koji iz 

bilo kojih razloga izgubi to svojstvo, kooptirati, 

odnosno organizirati izbor novog 

člana. 

X. ČLANARINA I SINDIKALNA IMO 

VINA 

Članak 37. 

Članarina je osnovni izvor prihoda i financiranja 

djelatnosti podružnica i sindikata. 

Pristupanjem u Sindikat član preuzima 

obvezu redovitog plaćanja utvrđene članarine 

na temelju čega ostvaruje materijalnu 

pomoć i sva druga prava. 

Članak 38. 

Sindikalna se sredstva mogu koristiti 

samo za sindikalno djelovanje. 

Članak 39. 

Nadzorni odbor najmanje jednom 

godišnje izvješćuje nadležno tijelo o prihodima 

i rashodima sindikalne članarine i 

drugih sredstava. 

Financijsko poslovanje obavlja se u skladu 

sa Zakonom i Pravilnikom o financiranju 

i financijsko-materijalnom poslovanju. 

Članak 40. 

Neprovođenje odluke o raspodjeli članarine 

i neracionalno gospodarenje 

sredstvima smatra se povredom Statuta i 

može biti osnov za isključenje kako za pojedinog 

člana tako i za cijelu podružnicu. 

Članak 41. 

Imovinu sindikata čine stvari, prava i 

novac. 

Odluku o imovini sindikata, njenom raspolaganju, 

raspoređivanju i otuđivanju donosi 

Skupština. 

Odluku o imovini podružnice, njenom 

raspolaganju, raspoređivanju i otuđivanju 

donosi sindikalni skup podružnice. 

XI. OBRAZOVANJE I INFORMIRAN 

JE 

Članak 42. 

Obveza je Sindikata da organizira i 

omogući sindikalno osposobljavanje i 

obrazovanje svojih članova. 

Članak 43. 

Organi sindikata svoje odluke i dokumente 

objavljuju u svojim glasilima i na 

drugi način kojim se osigurava da informacija 

bude dostupna svakom članu. 

XII. POSREDOVANJE I ARBITRAŽA 

Članak 44. 

Ako se po bitnim pitanjima sporovi u 

Sindikatu ne mogu riješiti u redovitom 

postupku mirnim putem ili posredovanjem 

o njima se odlučuje u postupku arbitraže. 

Skupština imenuje komisiju za posredovanje, 

odnosno Arbitražnu komisiju s liste 

arbitara koju temeljem koncenzusa svih 

zainteresiranih strana u sporu utvrđuje 

Skupština. 

XIII. STRUČNI, ZNANSTVENI I AD 

MINISTRATIVNI RAD SINDIKATA 

Članak 45. 

Za obavljanje stručnih poslova Sindikat 

može u svom radu koristiti znanstvene institucije, 

pojedince ili grupe stručnjaka u 

svrhu stvaranja kvalitetnih podloga za svoj 

rad. 

U svrhu izvršavanja zadataka iz ovog 

Statuta, Skupština predlaže i donosi sistematizaciju 

poslova i zadataka koji se 

obavljaju, broj izvršitelja i visine plaće za 

pojedinog izvršitelja. 

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE 

ODREDBE 

Članak 46. 

Sindikat zaposlenih u šumarstvu pravni 

je slijednik Hrvatskog sindikata šumarstva 

- Sindikalno povjereništvo Bjelovar, a Sindikat 

zaposlenih u šumarstvu - podružnice 

Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đulovac, 

Garešnica, Grubišno Polje, Ivanska, Lipik, 

Pakrac, Sirač, Suhopotje, Veliki Grđcvac, 

Velika Pisanica, Virovitica, Vrbovec, R. J. 

Autotransport i Građevinarstvo, te 

Stručne službe pravni su slijednik Hrvatskog 

sindikata šumarstva - podružnice Bjelovar, 

Čazma, Daruvar, Đulovac, 

Garešnica, Grubišno Polje, Ivanska, Lipik, 

Pakrac, Sirač, Suhopolje, Veliki Grđevac, 

Velika Pisanica, Virovitica, Vrbovec, R. J. 

Autotransport i Građevinarstvo te Stručne 

službe. Sindikat i podružnice zadržavaju 

svoje žiroračune i sredstva koja se nalaze 

na njima. 

Članak 47. 

Ovaj Statut donosi Skupština natplovičnom 

većinom, a na isti način se donose 

i izmjene i dopune Statuta. 

Ovaj Statut stupa na snagu danom 

donošenja. 

Članak 48. 

Za tumačenje odredbi ovog Statuta 

nadležna je Statutarna komisija. 

Članak 49. 

Svi akti kako organa ovog Sindikata 

tako i sindikalnih podružnica moraju se 

uskladiti s ovim Statutom najkasnije tri 

mjeseca od stupanja na snagu ovog Statuta. 

Članak 50. 

U slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti, 

odnosno drugih izvanrednih okolnosti 

Skupština i Sindikalni skupovi će posebnom 

odlukom urediti rad i djelovanje Sindikata 

u tim okolnostima. 

Članak 51. 

Sindikat zaposlenih u šumarstvu prestaje 

djelovati ako Skupština 2/3 većinom donese 

odluku o prestanku djelovanja sindikata. 

PREDSJEDNIK 

Sindikata zaposlenih u šumarstvu 

Utvrđuje se daje ovaj Statut donesen na 

Osnivačkoj Skupštini Sindikata zaposlenih 

u šumarstvu održanoj, 25. travnja, 1996. 

godine u Velikoj Pisanici - Babincu, pod 

točkom 6 dnevnog reda. 

PREDSJEDAVAJUĆI 

SKUPŠTINE UTEMELJITELJA:

30. srpnja 1996. 

KULTURA - RAZONODA - ZABAVA - ZANIMLJIVOSTI - AFORIZMI - KARIKATURE 

KRIŽALJKA 

VODORAVNO: 1. Popularni način provođenja 

godišnjeg odmora, 21. Zatrpan u zemlju, 22. Potkrovlje, 

23. Podsmijeh, poruga, 24. Naziv za stanovnika naših 

sjevernih otoka, 25. Olimpijske igre, 26. Ambalaža, 28. 

Određeno vremensko razdoblje (mn.), 29. Inicijali tenisača 

Lendla, 30. Novinarka Eterović, 32. Redatelj 

Šoštarić, 34. Upitna zamjenica, 35. Naprava za ponovno 

pečenje kruha, 37. Starorimski pozdrav, 39. Crta koja 

spaja točke iste dubine, 43. Inicijali labinske rukometašice 

Galo, 44. Zmaj, aždaja, 45. Glumica Šovagović- 

Despot, 46. Inicijali slikarice Raškaj, 48. Zimski pokrivač 

na stablu, 49. Skijašica Hes, 51. Izrečena poruka, 54. 

Žensko ime, 55. Naknada za zemljište, 56. Brza paljba 

(mn.), 58. Španjolsko otočje u Atlantiku, 66. Postrojeni 

vojnici, 67. Blagajna, 68. Inicijali ljepotice Martinović, 

69. Inicijali glazbenika Dujmića, 70. Roštilj, 71. Inoslav, 

72. Glavna riječ u čakavštini, 73. Posebna TV reportaža, 

77. Arija, 79. Stara vladarska titula, 80. Mali ormar, 81. 

Slovo s kvačicom, 82. Prostor, gradilište, 84. Vitomira 

Lončar, 86. Rimskim brojkama: 99, 87. Prozirna tkanina, 

88. Inicijali rukometaša Ćavara, 89. Trljati sapunom, 

90. Luckasta, blesava, 92. Glumica Karič. 

OKOMITO: 1. Obožavatelji, 2. Pobornik čistoće prirode, 

3. Američko muško ime, 4. DIO UGOĐAJA SA 

SLIKE U KRIŽALJCI, 5. Dio uzburkanog mora, 6. 

Inicijali glumca Nalisa, 8. Moral, 9. Uzvik negodovanja, 

10. Pokazna zamjenica, 11. Kraljice u šahu, 12. Brojni, 

znatni, 14. Autooznaka za Rijeku, 15. Šarene papige, 16. 

ČESTA ZABAVA ZA VRIJEME ODMORA NA 

MORU, 17. Ostalo, drugo, 18. Smjena, tura, 19. Tok, 

20. Dva samoglasnika, 25. Osobna zamjenica, 27. Zagrebačka 

tvornica olovaka, 30. Postavlja bombe po Londonu, 

31. Glasanje psa, 33. Kratica za Narodni odbor, 

36. Proizvode struju, 4(1. Inicijali glumca Alića, 41. Visina 

naplate, 42. Rijeka u Turopolju, 46. Stepenice, stube, 

48. Glumica Kolesar, 50. Država naših prekomorskih 

susjeda, 52. Trak svjetlosti, 53. Kratica za Anglo-Amcrički 

savez, 54. Turska mjera za dužinu (lakat), 57. 

Nekadašnji golman »Dinama« Goran, 58. Simbol za 

kalij, 59. Blato, 60. Posjednici, 61. Simbol za kisik, 62. 

Strašljivac, bojažljivac, 63. Selo kraj Zagreba, 64. Simbol 

za ugljik, 65. Mala igla, 72. Tanki prženi krumpir, 74. 

Soba, 75. Trčanje, 76. Crnogorićno drvo, 78. Simbol za 

fosfor, 79. Mali dio tekućine, 83. Talijanski gramatički 

član, 85. Samoglasnik i suglasnik, 87. Pokazna zamjenica, 

88. Sastavni veznik, 91. Nota iz solmizacije. 

Sastavio: Josip Babić - Senj 

PRIČA IZ NEOBJAVLJENE KNJIGE »TRAG BOŽANSKE STOPE< 

UŽAS 

Taj je proplanak izbjegavao svatko tko 

je bio makar površno upućen što se na 

njemu zbiva, osim ako je taj upućenik 

bio siguran da je prekrupan i presnažan 

za smrtonosnu mrežu. 

Nijedan pauk nije bio veći od njega, 

nijedan nije gradio čvršće i veće mreže i 

nijedan nije bio proždrljiviji. Nitko mu 

nije znao ime jer s nikim nikada nije niti 

slovca progovorio. Svi su ga u šumi zvali 

Užas. 

Uvijek i svuda ima neupućena svijeta, 

pa i u šumi. Užasova je mreža zato uvijek 

bila puna. Bilo je i onih koji su se rodili 

na tom proplanku, te ih nikakav užas 

nije mogao natjerati da napuste-svoje 

domište. 

Komarči su vijećali i vijećali. Mušice 

su vijećale i vijećale. Osice su vijećale, 

sve što je manje od vrapca a leti, vijećalo 

je. Čak su i kukci, čak su i gusjenice, čak 

su i šišmiši... ma, sav je šumarak vijećao, 

osim staroga gluhoga medvjeda kojega 

ništa, osim tek procvalih jagoda, nije 

zanimalo. I svi su zaključili: Treba zamoliti 

vilu da porazgovara s »onim čudovištem«. 

Vilu su pronašli u duplji stare bukve. 

Upravo je tješila ucviljenu krijesnicu 

koja više nije mogla svjetlucati. Ljubazno 

je primila izaslanstva, saslušala ih 

i rekla zabrinuto: 

- Pokušat ću ga nagovoriti da promijeni 

ćud i ponašanje, no poznavajući ga, 

sumnjam da ću uspjeti. 

Pauk se pravio da spava, dok je vila 

govorila. U sebi je mislio: 

- Upleti se u moju mrežu, pa ćeš vidjeti 

stoje užas! 

- Da bi bio pauk, ne moraš biti zao i 

okrutan, nezasitnik i ubojica. Ne gradi 

tako velike i neprobojne mreže. Pogledaj, 

ova ti je puna mušica, leptira i gusjenica, 

koje nisi u stanju pojesti. Čemu 

to Zar te ne smeta što te čitava šuma 

prezire - dugo je uvjeravala Užasa, ljutila 

se, ali uzalud. 

Užas je razvukao svoje strašne čeljusti 

u prezirnu kiselu grimasu, okrenuvši 

prema njoj zadak. 

- Nepopravljiv si, no zapamti: Nijedna 

sila nije dovijeka! - rekla je ožalošćena, 

i uzletjela. 

Skoro se sudarila s mušicom koja je 

pred tren-dva prvi puta u svom prekratkom 

životu poletjela. 

. - Ne leti tamo, vrati se! - kriknula je 

zaprepaštena vila, ali je mušica bila isuviše 

uzbuđena da bi je čula. Oči joj oblilo 

zelenilo gorskih trava i modrina nebeskoga 

beskraja. Čula joj ispunio zuj vlastitih 

krila. Zato nije na vrijeme spazila 

srebrnu mrežu smrti u koju se toga trena 

i zaplela. 

Vila se vratila i počela moliti pauka da 

pusti jadnu mušicu. Preklinjala ga je, ali 

uzalud. 

Izvadi je sama! - odgovorio joj je 

mrzovoljno i rastvorio svoje snažne crne' 

čeljusti. 

Dugokosa je odletjela u svoj skroviti 

dvorac, ovila se crnim plaštem i dugo, 

dugo plakala. 

Strašna se vijest brzo proširila 

šumom. Mati muha je otišla do mreže i 

molila Užasa da pusti njezinu djevojčicu. 

- Ne čujem dobro, ali ti kažem: Sjedi 

draga na ovu srebrnu žicu pa mi potanko 

ispričaj što te muči! Ja sam poznati mirotvorac 

i nikome ne bih učinio zlo. 

Duša pauka je tako čista i nevina! Pauci 

su nebeski narod! - rekao je, zlokobno 

svjetlucajući sivim očicama. 

Mati muha je bila već iskusna pa se 

nije dala nagovoriti. Dugo, dugo je oblijetala 

oko mreže, molila i zaklinjala, ali 

uzalud. Naposljetku je ugledala roj plavičastih 

leptira, koji je bog zna otkud 

doletio, i zamolila ih za pomoć. 

Leptiri su odlučili pomoći. Doduše, 

nisu mogli spasiti nesretnu mušicu, ali su 

nadgledali hoće li se pauk držati dogovora 

o miru kojega su oni s njime lako 

postigli. Naposljetku, njih je roj, a kada 

roj rukne i najčvršća mreža puca. 

Užas se zabrinuo da bi se to moglo 

dogoditi, jer su leptiri bili vrlo odlučni u 

svojoj nakani. Pristao je da pregovara. 

No, mušice i komarči su se i dalje lovili 

u njegovu mrežu, a leptiri su sve to marljivo 

bilježili i protestirali. 

Dogodilo se da je i jedan neoprezni 

plavičasti leptir upao u mrežu. Užas se 

pobojao da će roj izvršiti svoj strašni 

naum. No, roj je samo uputio oštar protest. 

Pauk se osokolio. Nastavio je hvatati 

plavičaste leptire kao muhe. Roj je 

žučno raspravljao što poduzeti, ali se 

nikako nije mogao dogovoriti. 

- Razorimo tu užasnu mrežu i 

uništimo njezina tvorca! - žestili su se 

jedni 

- To bi bilo dobro, ali - mi smo plavičasti 

leptiri, a ono tek komarči i muhe! 

Zar da zbog njih ginemo! - bijahu 

oprezni drugi. 

- Baš nas briga za neke gnjusne muhe! 

Treba biti dobar s paukom! - mislili su 

svoje treći. 

Naposljetku su odletjeli u svoje krajeve, 

rekavši: 

- Ovdje su svi nepopravljivi i nepopustljivi! 

Strašno divlji je to svijet! 

Mati muha je shvatila da od leptira 

nema pomoći, pa je odlučila stvar uzeti 

u svoje ruke. 

Doletjela je do mreže i rekla: 

- Gle kako je ovaj pauk sićušan! 

Užas se stresao od bijesa kojim ga je 

ispunila ta rečenica. 

- Ne govori gluposti! Ja sam najveći 

pauk u šumi! 

- Bio, bio, mali pauče! 

- Što to znači Govori, jer sam strašno 

radoznao! - naredi joj on, škripnuvši čeljustima. 

- Na drugom rubu šume postoji pauk 

veći o vuka. Ma, što od vuka, od medvjeda! 

- Gluposti! - zaključi on i prema njoj 

okrenu zadak. 

Mati muha pronađe u hladu lijeske, 

na drugom kraju livade, komaricu i zamoli 

je da nastavi istu priču. 

Komarica je kao slučajno doletjela do 

mreže i rekla: 

- Oh, bože moj! Ili se neki smanjuju, 

ili neki brzo rastu! 

- O čemu govoriš! - povika on, već siv 

od slutnje. 

- Zar je moguće da smo se mi komarči 

plašili ovoga truna! - reče komarica kao 

za sebe. 

- Ja trun! Brzo pođi u hladovinu, jer 

te opila žega! 

- Nisi više fora, patuljčiću! - zazuja 

komarica, tako da su se na Užasu 

naježile rijetke crvenkastosmede 

dlačice. 

- O čemu zboriš! - vrisnu užasnut. 

- Otiđi na drugi kraj šume, pa ćeš 

vidjeti! - zujnu komarica i odletje. 

Užas bi odmah pošao na drugi kraj 

šume da vidi toga čudo-pauka, ali bi taj 

put trajao koliko cijela vječnost. Snuždio 

se i zabrinuo. A tako je uživao u svom 

lošem glasu! 

Nije čestito ni odahnuo, kad doletje 

osa. 

- Joj Užase, koliko si se smanjio! - 

kliknu ona, tobože zaprepaštena. 

- Nisam se smanjio, ja još uvijek rastcm! 

- odgovori on jedva čujno. 

- Nastaviš li tako »brzo rasti«, čitava 

života nećeš prerasti niti pandžicu Pravoga 

Užasa! 

Noge su mu se podsjekle od iznenadne 

nemoći. Zapita: 

-1 ti si ga vidjela 

- S brda na brdo ga možeš vidjeti, 

toliko je velik! 

Užas je v od muke zašutio, ali osa nije 

odlazila. Čekala je. 

Konačno, Užas progovori: 

- Molim te, saznaj čime se hrani. Njr 

osama, mušicama i komarcima nemoguće 

je toliko narasti. 

Osa odletje ništa ne obećavši. 

Već sutradan se vratila i rekla: 

- Znam čime se hrani, ali ti neću reći, 

jer kad budeš velik kao medvjed, potamanit 

ćeš sve živo. 

- Kunem ti se da ose neću ni dirnuti! 

Ostanem li ovako malen, ose će mi i 

dalje biti važna hrana. Sad, biraj! 

Osa je, tobože, malo razmišljala, pa 

rekla: 

- Dobro. Samo, obećaj da me nećeš 

nikome izdati, jer će me druge ose kao 

izdajnicu prognati iz šume. 

- Časne mi paukove riječi! 

»Taje prava!« posprdno pomisli osa, ali 

reče: - Ono čudo od pauka hrani se ovcama! 

- Ovcama! Pa kako ih lovi, luda oso! 

- Jednostavno. Ovce dolaze na 

pašnjake strogo određenim putovima. 

On tu isplete mrežu i čeka. Ponekad u 

jednu mrežu ulovi čitavo stado. Toliko 

su mu mreže velike. 

»Zasad ne mogu isplesti toliku 

mrežetinu, ali ako bih mogao uhvatiti makar 

jednu jedinu glupu ovcu!...« 

razmišljao je i naposljetku rekao: - Ovdje 

ovce rijetko dolaze. 

- Snjegovi su tek okopnjeli, sad će one. 

Već sutradan je sišao do puteljka koji 

je migoljio između dvije kamene ograde. 

Odmah se dao na posao. Radio je 

ustrajno, radio je danima, radio je tjednima. 

Nitko u šumi još nije vidio toliku 

mrežu. 

- Što je veća mreža, više ćeš ovaca 

uhvatiti! - hrabrile su ga osa, muha i 

komarica, koje su na njegovu zapovijed 

stražarile, očekujući prve ovce. 

Kad mu se učinilo da je posao gotov, 

rekao im je ponosno: 

- No, recite, postoji li ovca koja može 

poderati moju mrežu! 

- Iz te mreže ništa ne pobježe! - rekla 

mu je komarica, laskajući. 

- Ti si užas nad užasima! - polaskala 

mu je i muha. 

- Nikada nećeš izgraditi veću! - proročki 

je ustvrdila osa. 

- Moje su mreže najčvršće, moje su 

čeljusti najsnažnije! - izjavio je oholo. 

Već drugoga jutra doletje uzbuđena 

muha i donese željenu vijest: 

- Ovce idu! 

Stao je nasred mreže, nakočio se i 

ponosno izjavio. 

- Čitavo ću stado uloviti! Ja sam gospodar 

stada koja pasu odavde pa do 

najudaljenijega pauka na kugli zemaljskoj. 

Sve je moje, sve! 

Stado je užurbano nagrnulo na tijesni 

prolaz, jer je proljetna trava na proplanku 

tako izazovno mirisala. Mrežu nije ni primijetilo. 

Uskoro se pašnjakom razlijegalo 

blejanje ovaca i meketanje janjadi. 

Na putu nije bilo ni traga smrtonosnoj 

mreži i njezinom graditelju, koji nestadoše 

pod naletom ovčjih papaka. 

Šuma i proplanak odahnuše. 

No, iznenada doletje roj plavičastih 

leptira, koji je nešto marljivo bilježio i 

bilježio. 

Piše: Milan Krmpotić

FOTOREPORTAŽNI ZAPIS IZ ISTRE 

Još nema turista 

pa je rampa spuštena: 

revirnik Miljenko Pajić 

pred ulazom u Park 

šumu 

Malo koji istarski grad 

se može pohvaliti sa 

ovakvim hortikulturnim 

spomenikom 

PARK ŠUM 

S 

jeverozapadno, 

na rubnom dijelu 

Rovinja, diže se 

park šuma »Zlatni rt«. 

Ova pluća grada obuhvaćaju 

50 ha prekrasne 

šume i ukras su ovog 

lijepog istarskog grada. 

Ovdje mirno žive 

svoj stoljetni život 280 

egzota koje je još davne 

1890. godine ovamo 

donio austrijski admiral 

grof Hvterot. U njegovo 

doba, kaže priča, 

u Park šumu građani su 

išli samo svetkom i 

nedje-ljom. 

Iznimno i središnje 

mjesto, u šumi ispresjecanoj 

stazama, zau 

 

zima aleja piramidnog 

čempresa te šestokraka 

zvijezda cedra. Na 

klupama ispod eukaliptusa 

često se naiaze 

kartaši. Ovdje je ugodno 

sjediti jer eterična 

ulja ovih stabala odbijaju 

komarce. 

Tu je i kupalište Rovinja 

zvano »Grofičine 

stijene«, a u neposrednoj 

je blizini i lijep restoran. 

Nedostaju 

samo turisti u onom 

broju u kome su nekad 

dolazili. U Rovinju se 

nadaju da će i oni doći 

već ovog ljeta... 


M. Mrkobrad 

Posjetitelji se ovdje mo 

Stoljetna park šuma »Zlatni rt« u kojoj se nalazi 

danas više od 280 egzota, zasnovao je još davne 

1890. god. grof Hyterot

HRVATSKE ŠUME 60 (30.7.1996.)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?