ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora
ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora
ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Obrtničke <strong>novine</strong><br />
svibanj 2010.<br />
Županijska kronika<br />
<strong>broj</strong> 17<br />
Svibanj<br />
2010.<br />
zagreb<br />
Groznica maturalne večeri<br />
Zagrebački obrtnici donirali svoje proizvode<br />
maturantima-štićenicima domova za djecu<br />
Str. 10<br />
novi sad<br />
Lička rakija i med u Vojvodini<br />
Obrtnici Ličko-senjske županije predstavili se na<br />
Novosadskom sajmu poljoprivrede i gospodarstva<br />
Str. 14<br />
skradin<br />
Velika izložba agroturizma<br />
Deset tisuća posjetitelja razgledalo veliku ponudu<br />
autohtonih proizvoda<br />
Str. 17<br />
Željko Mežnarić, vlasnik obrta<br />
»Sitar« iz Žarovnice kod<br />
Lepoglave osvojio je na 52.<br />
međunarodnom obrtničkom sajmu<br />
u Zagrebu nagradu Ministarstva<br />
gospodarstva, rada i poduzetništva<br />
u kategoriji tradicijskih i umjetničkih<br />
obrta »Vrijedne ruke«, koja zasigurno<br />
znači iznimno strukovno priznanje<br />
zbog nastavljanja nekada bogate,<br />
a sada sve skromnije tradicije<br />
izrade različitih uporabnih kućanskih<br />
predmeta od rogoza, slame,<br />
šiblja i drugih prirodnih materijala.<br />
Jedan od posljednjih<br />
Jedan od rijetkih preostalih tradicijskih<br />
primijenjenih narodnih umjetnika<br />
savladao je umijeće cekeraša,<br />
košaraša, sitara, rešetara i ostala u<br />
izradi najrazličitijih predmeta, još u<br />
ŽELJKO MEŽNARIĆ – DOBITNIK NAGRADE »VRIJEDNE RUKE«<br />
Čuvari tradicije narodnog stvaralaštva<br />
Željko Mežnarić iz Žarovnice<br />
jedan je od posljednjih<br />
košaraša u Zagorju<br />
Zadar je u turističku predsezonu<br />
ušao s novim, nižim cijenama taksi<br />
prijevoza. Od 1. svibnja ove godine<br />
primjenjuje se novi način naplate, po kojemu<br />
se vožnja do pet kilometara udaljenosti<br />
naplaćuje 19 kuna, a taksisti koji su<br />
to prihvatili svoja su taksi vozila označili<br />
posebnom naljepnicom – informacija je<br />
iz Taxi sekcije Udruženja obrtnika Zadar,<br />
koju prenosi Turistička zajednica Zadra.<br />
U toj se informaciji ističe i da je uvođenje<br />
novog načina naplate taksi prijevoza<br />
u Zadru rezultat dogovora većine<br />
zadarskih taksista, od njih ukupno oko<br />
90, ali i da ima i onih koji nisu prihvatili<br />
takav dogovor, te njihova vozila neće<br />
biti posebno označena.<br />
Oni koji su prihvatili dogovor uz posebnu<br />
naljepnicu svaki će sljedeći kilometar<br />
nakon petog naplaćivati po 9 kuna, čime<br />
će se, kako napominju iz Turističke zajednice,<br />
i više nego prepoloviti dosadašnje<br />
visoke cijene tog prijevoza. Iznose i<br />
primjer po kojemu je do sada vožnja od<br />
Otac Blaž i sin Željko Mežnarić uz djela svojih ruku<br />
dječačkoj dobi, uz majku Anku i oca<br />
Blaža od kojeg je prije 13 godina<br />
naslijedio obrt, danas jedini u tom<br />
NIŽE CIJENE TAKSI PRIJEVOZA U ZADRU<br />
Za pet kilometara<br />
19 kuna<br />
centra grada do turističkog dijela Zadra<br />
Borika stajala od 80 do 100 kuna, a s<br />
novim cijenama će biti 20 do 30 kuna.<br />
U Turističkoj zajednici vjeruju i kako<br />
će nove cijene zadarske taksi službe<br />
zasigurno razveseliti turiste, ali i građane<br />
Zadra. Nadaju se i da će nove cijene<br />
zadarskih taksista biti popraćene i<br />
podizanjem kvalitete njihovih usluga uz<br />
izdavanje računa, poznavanje stranih<br />
jezika te profesionalnost i ljubaznost.<br />
Na sniženje cijena zadarske taksi<br />
usluge utjecala je najava, sada provedena,<br />
tvrtke Lulić d.o.o., i to ulaskom u<br />
novu djelatnost – pružanje usluga taksi<br />
prijevoza, i to sa znatno nižim cijenama<br />
nego što su ih dotad imali zadarski taksisti<br />
i novim vozilima, njih čak 15. Ubrzo<br />
nakon te najave nastupila je prava<br />
tržišna utakmica pa je i većina ostalih<br />
taksista snizila cijene, i prije nego što<br />
se ova najava provela. U Zadru se tek<br />
sada očekuje konačno zaživljavanje<br />
ovog načina javnog prijevoza.<br />
dijelu Hrvatskog zagorja. Njihova<br />
obiteljska kuća prepuna je logožara<br />
raznih veličina, od dječjih, damskih,<br />
– Od bake Foške iz sela Klarići<br />
(središnja Istra) i bake Jele iz<br />
Brgudca (na obroncima Učke),<br />
odakle mi je majka, i, naravno,<br />
od majke i svekrve Marije, naučila<br />
sam pripremati jela koja su<br />
danas klasici domaće istarske<br />
kuhinje, poput domaće tjestenine,<br />
žgvaceti, fritaja, fuži.<br />
No, kada sam se sa studija<br />
u Opatiji vratila u Vodnjan, počela<br />
sam skupljati starinske recepte<br />
starosjedilaca Vodnjana<br />
– rekla nam je Svjetlana Celija,<br />
vlasnica vodnjanskog restorana<br />
»Vodnjanka«.<br />
Svjetlana Celija nije ostala<br />
samo na tome da doslovce priprema<br />
jela prema tradicijskim<br />
receptima nego zajedno sa<br />
sestrom Vesnom i cjelokupnim<br />
timom u kojem su dva sommeliera,<br />
u njih unosi nešto novo,<br />
nešto njihovo.<br />
Također, jela u »Vodnjanki«<br />
se nude sukladno sezoni, točnije<br />
godišnjim dobima u kojem<br />
dozrijeva pojedino povrće i<br />
voće, a jedan je od rijetkih re-<br />
BAKINI RECEPTI<br />
Klasici vodnjanske<br />
gastronomije<br />
Svjetlana Celija nije ostala<br />
samo na tome da doslovce<br />
priprema jela prema<br />
tradicijskim receptima nego<br />
zajedno sa sestrom Vesnom<br />
i cjelokupnim timom u kojem<br />
su dva sommeliera, u njih<br />
unosi nešto novo<br />
muških do onih najvećih mesarskih,<br />
proizvoda od slame – košarica svih<br />
veličina u kojima se nekada držalo<br />
brašno, a tijesta se najbolje dizala,<br />
posude za čuvanje i sijanje žita,<br />
košnice za pčele, te različite košare<br />
od vrbove šibe, sita i rešeta te<br />
niz drugih čudesnih predmeta. Sve<br />
to radi uz pomoć roditelja i radnika<br />
Stjepana Bistrovića, kojemu uredno<br />
isplaćuje plaću. Temeljna je karakteristika<br />
ovog zanata odnosno umijeća<br />
ručni rad bez nekih posebnih<br />
pomagala ili kalupa. Najbitnije su<br />
ruke koje stvaraju estetski dopadljive,<br />
korisne i prirodne uporabne<br />
predmete.<br />
Ženski rogozi najbolji<br />
Kako kaže Željko Mežnarić, izrada<br />
bilo kojeg od tih proizvoda tek<br />
je završni čin čitavog procesa do<br />
njegove finalizacije. Primjerice, za<br />
predmete od rogoza najprije valja<br />
krenuti u »žetvu« rogoza po kanalima,<br />
močvarnim predjelima, riječnim<br />
Svjetlana sakuplja recepte starosjedilaca Vodnjana<br />
storana na čijim se jelovnicima<br />
ne nudi riba.<br />
– Razvili smo istarsku kuhinju<br />
onakvu kakva egzistira na<br />
selima u unutrašnjosti Poluotoka<br />
i upravo po toj, više kontinentalnoj<br />
kuhinji, smo jako prepoznatljivi.<br />
Umjesto ribe, naši<br />
gosti uživaju u pršutu, mesu,<br />
a tu su i puževi s palentom,<br />
bumbarske lazanje i niz drugih<br />
raznovrsnih slanih i slatkih<br />
delicija, u koje je uključena i<br />
lavanda, primjerice, torta od<br />
badema, marcipana i lavande<br />
rukavcima i žabokrečinama. Tako je<br />
Željko brao rogoze sve do Kutine.<br />
Najbolji su tzv. ženski rogozi koji<br />
nemaju »batke«, i to oni koji rastu u<br />
što dubljoj vodi, pa je često potrebno<br />
zagaziti u vodu i iznad pojasa.<br />
Kad se rogoz nabere, doveze se<br />
kući, reže i para na sitne dijelove, pa<br />
se suši na suncu u travi i rosi tjedan<br />
dana kako bi dobio bijelu boju. Nije<br />
lako doći ni do slamnatih proizvoda.<br />
Valja najprije zasijati raž, požnjeti je<br />
srpom, ručno »izmlatiti«, izgrabljati i<br />
pripremiti za pletenje.<br />
Dugotrajni je proces i za izradu<br />
pletenih proizvoda od vrbove<br />
šibe. U sve proizvode Mežnarićevih<br />
upleteno je mnogo truda, no<br />
unatoč tome kao i lijepom izgledu<br />
i njihovoj funkcionalnosti, od ovog<br />
se zanata jedva preživljava. Putuju<br />
po sajmovima, proštenjima, pučkim<br />
veselicama, tržnicama i nude svoje<br />
dopadljive proizvode po cijeni<br />
od dvadesetak do stotinjak kuna, ili<br />
prema pogodbi.<br />
– kaže Svjetlana i dodaje da u<br />
sve što se priprema treba unijeti<br />
dušu, treba imati ljubav.<br />
Uostalom, potrebno je to i za<br />
sve ostalo što čovjek radi, jer<br />
bez duše i ljubavi nema ni zadovoljstva<br />
ni poticaja da se nešto<br />
dobro učini – kaže Svjetlana.<br />
Od 1999. »Vodnjanka« je uvrštena<br />
u 100 najboljih restorana<br />
u Hrvatskoj, a u njezinim delicijama<br />
uživao je na Brijunima<br />
i bivši predsjednik RH Stjepan<br />
Mesić zajedno s akreditiranim<br />
diplomatima u Hrvatskoj.<br />
Niže cijene prijevoza za Zadrane i turiste<br />
www.hok.hr