ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora

More documents

Recommendations

Info

Obrtničke novine svibanj 2010. CEHOVI TRADICIJSKI OBRT: LONČARIJA KOVAČIĆ Vještina očuvana kroz stoljeća Matija Duić Ivan Kovačić iz sela Globočec, kod Marije Bistrice, jedan je od najstarijih živućih lončara s tog područja. Visoka kvaliteta raznovrsnih lončarskih predmeta iz produkcije ove lončarije kontinuirano se prepoznaje u plasmanu i prodaji na domaćem tržištu i različitim općinskim, regionalnim i državnim manifestacijama (turistički i »eko-etno« sajmovi, dobrotvorne prigode, prigodne obljetnice i okupljanja i sl.). Keramička produkcija »Lončarije« u svemu slijedi tradicijska znanja i vještine lončarstva Hrvatskog zagorja. O tome jasno svjedoči proizvodnja raznih vrsta i tipova glinene robe, koja kontinuirano slijedi tradicionalne folklorne lokalne i religijske obrasce u rasponu od temeljnog materijala, ustaljenih formi oblikovanja posuda, igrački i suvenira, Keramička produkcija »Lončarije« iz Globočca u svemu slijedi tradicijska znanja i vještine lončarstva Hrvatskog zagorja do dekorativnih elemenata i same završne dorade (bojenje, pisanje, ocakljivanje). Predmeti su izrađeni od domaće gline na nožnom, a sada i električnom lončarskom kolu. Keramički predmet se modelira iz jednog komada gline što se vrti na ploči lončarskog kola, a oblikuje se rukama uz pomoć jednostavnog pomoćnog alata (na slici). Još svježim i nepečenim posudama s drškom, odnosno s dekorativnom plastikom se naknadno dodaje rukom vučena i formirana ručka, prethodno protisnuta kroz kalup ručne mašine za mljevenje mesa ili oblikovanje kolača od tijesta, tzv. »flajš-mašine«. Tehnikom kalupa se u lončariji »Kovačić« izrađuju mnogi proizvodi, koji se pretežno prodaju na tradicionalnim proljetnim sajmovima što se održavaju na području Hrvatskog zagorja. Tako se među proizvodima nalaze mnogi otisci dekorativno-simboličkog značenja; primjerice: krovni pijetao – »pevec«, suvenirske pločice s likom Majke Božje Bistričke i povijesnih osoba ili samo ukrasnih elemenata, poput lista vinove loze. Posebice je dojmljiva osobna kreativnost u ukrašavanju pojedinih proizvoda, a što se naročito iskazuje u finom koloritu Posuda za vino cakline i polikromiji dekorativnih motiva (u pisanom, odnosno risanom obliku i/ili kombinaciji s ornamentalnim elementima male plastike). Atraktivnost tog segmenta Ivan Kovačić za lončarskim kolom lončarske produkcije u kojem se izdvajaju proizvodi lončarske radnje Kovačić ponajviše treba pripisati umijeću supruge lončara, gospođi Ani Kovačić. DRVENI MATERIJAL Pakiranje u međunarodnom prometu Odredba Direktive Vijeća 2009/29/EC koja u europsko zakonodavstvo uvodi Međunarodnu normu za fitosanitarne mjere br. 15 (ISPM 15) stupila je na snagu 2005. godine i od tada sav drveni materijal za pakiranje koji se izvozi na jedinstveno tržište Europske unije mora biti tretiran i označen sukladno navedenoj normi. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u postupku usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske u fitosanitarnom području s pravnom stečevinom EU, donijelo je Pravilnik o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje (»Narodne novine« br. 14/06, 122/07) kojim je navedena norma uvedena u nacionalno zakonodavstvo. Na taj način je omogućeno registriranje tvrtki za tretiranje i označavanje drvenog materijala za pakiranje pri Ministarstvu, a time i izvoz robe na tržište EU i drugih zemalja u svijetu koje primjenjuju normu ISPM 15. Pod drvenim materijalom za pakiranje podrazumijevaju se sanduci za pakiranje, kutije, gajbe, bubnjevi za kablove i slična ambalaža, palete, sandučaste palete, okviri za palete, druge utovarne ploče i drugi DMP koji se rabi pri prijevozu svih vrsta predmeta (uključujući i drvo koje se rabi za učvršćivanje i podupiranje tereta). Međutim, ne ubraja se: neobrađeno drvo debljine do 6 mm te prerađeno drvo, proizvedeno lijepljenjem, zagrijavanjem, primjenom tlaka ili kombinacijom tih postupaka (šperploča, lesonit, iverica, furnir, ploče od zgusnutog drva i sl.). U praksi, sav drveni materijal za pakiranje koji se koristi za prijevoz robe, prilikom izvoza u zemlje koje primjenjuju normu ISPM 15 mora biti: proizveden od okoranog oblog drva, podvrgnut jednom od odobrenih postupaka koji su određeni Prilogom I. Međunarodne norme za fitosanitarne mjere br. 15. – ISPM 15, označen oznakom koja je određena Prilogom II. Međunarodne norme za fitosanitarne mjere br. 15. – ISPM 15. www.hok.hr PRIJEVOZNICI Pravilnik o biogorivu Pravilnik o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu (NN 42/2010.) objavljen je 8. travnja 2010. g u »Narodnim novinama«. Ovaj Pravilnik stupa na snagu 30 dana od objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 18. do 31. i odredbe članka 35. do 47. koje stupaju na snagu u roku od 60 dana od dana objave. Korisnik goriva u javnom cestovnom prijevozu je domaći prijevoznik koji koristi gorivo za pogon motornog vozila u obavljanju javnog i/ili posebnog linijskog prijevoza, upisan u upisnik o izdanim dozvolama za autobusne linije koji vodi upravno tijelo županije ili ministarstvo nadležno za promet, u skladu s posebnim propisima koji uređuju prijevoz u cestovnom prometu. Korisnik goriva u javnom obalnom pomorskom prijevozu je domaći brodar koji koristi gorivo za pogon broda u obavljanju javnog i/ili posebnog linijskog prijevoza u obalnom pomorskom prometu upisan u registar koncesija koji vodi ministarstvo nadležno za financije, u skladu s posebnim propisima koji uređuju koncesije.
Obrtničke novine svibanj 2010. Županijska kronika broj 17 Svibanj 2010. zagreb Groznica maturalne večeri Zagrebački obrtnici donirali svoje proizvode maturantima-štićenicima domova za djecu Str. 10 novi sad Lička rakija i med u Vojvodini Obrtnici Ličko-senjske županije predstavili se na Novosadskom sajmu poljoprivrede i gospodarstva Str. 14 skradin Velika izložba agroturizma Deset tisuća posjetitelja razgledalo veliku ponudu autohtonih proizvoda Str. 17 Željko Mežnarić, vlasnik obrta »Sitar« iz Žarovnice kod Lepoglave osvojio je na 52. međunarodnom obrtničkom sajmu u Zagrebu nagradu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u kategoriji tradicijskih i umjetničkih obrta »Vrijedne ruke«, koja zasigurno znači iznimno strukovno priznanje zbog nastavljanja nekada bogate, a sada sve skromnije tradicije izrade različitih uporabnih kućanskih predmeta od rogoza, slame, šiblja i drugih prirodnih materijala. Jedan od posljednjih Jedan od rijetkih preostalih tradicijskih primijenjenih narodnih umjetnika savladao je umijeće cekeraša, košaraša, sitara, rešetara i ostala u izradi najrazličitijih predmeta, još u ŽELJKO MEŽNARIĆ – DOBITNIK NAGRADE »VRIJEDNE RUKE« Čuvari tradicije narodnog stvaralaštva Željko Mežnarić iz Žarovnice jedan je od posljednjih košaraša u Zagorju Zadar je u turističku predsezonu ušao s novim, nižim cijenama taksi prijevoza. Od 1. svibnja ove godine primjenjuje se novi način naplate, po kojemu se vožnja do pet kilometara udaljenosti naplaćuje 19 kuna, a taksisti koji su to prihvatili svoja su taksi vozila označili posebnom naljepnicom – informacija je iz Taxi sekcije Udruženja obrtnika Zadar, koju prenosi Turistička zajednica Zadra. U toj se informaciji ističe i da je uvođenje novog načina naplate taksi prijevoza u Zadru rezultat dogovora većine zadarskih taksista, od njih ukupno oko 90, ali i da ima i onih koji nisu prihvatili takav dogovor, te njihova vozila neće biti posebno označena. Oni koji su prihvatili dogovor uz posebnu naljepnicu svaki će sljedeći kilometar nakon petog naplaćivati po 9 kuna, čime će se, kako napominju iz Turističke zajednice, i više nego prepoloviti dosadašnje visoke cijene tog prijevoza. Iznose i primjer po kojemu je do sada vožnja od Otac Blaž i sin Željko Mežnarić uz djela svojih ruku dječačkoj dobi, uz majku Anku i oca Blaža od kojeg je prije 13 godina naslijedio obrt, danas jedini u tom NIŽE CIJENE TAKSI PRIJEVOZA U ZADRU Za pet kilometara 19 kuna centra grada do turističkog dijela Zadra Borika stajala od 80 do 100 kuna, a s novim cijenama će biti 20 do 30 kuna. U Turističkoj zajednici vjeruju i kako će nove cijene zadarske taksi službe zasigurno razveseliti turiste, ali i građane Zadra. Nadaju se i da će nove cijene zadarskih taksista biti popraćene i podizanjem kvalitete njihovih usluga uz izdavanje računa, poznavanje stranih jezika te profesionalnost i ljubaznost. Na sniženje cijena zadarske taksi usluge utjecala je najava, sada provedena, tvrtke Lulić d.o.o., i to ulaskom u novu djelatnost – pružanje usluga taksi prijevoza, i to sa znatno nižim cijenama nego što su ih dotad imali zadarski taksisti i novim vozilima, njih čak 15. Ubrzo nakon te najave nastupila je prava tržišna utakmica pa je i većina ostalih taksista snizila cijene, i prije nego što se ova najava provela. U Zadru se tek sada očekuje konačno zaživljavanje ovog načina javnog prijevoza. dijelu Hrvatskog zagorja. Njihova obiteljska kuća prepuna je logožara raznih veličina, od dječjih, damskih, – Od bake Foške iz sela Klarići (središnja Istra) i bake Jele iz Brgudca (na obroncima Učke), odakle mi je majka, i, naravno, od majke i svekrve Marije, naučila sam pripremati jela koja su danas klasici domaće istarske kuhinje, poput domaće tjestenine, žgvaceti, fritaja, fuži. No, kada sam se sa studija u Opatiji vratila u Vodnjan, počela sam skupljati starinske recepte starosjedilaca Vodnjana – rekla nam je Svjetlana Celija, vlasnica vodnjanskog restorana »Vodnjanka«. Svjetlana Celija nije ostala samo na tome da doslovce priprema jela prema tradicijskim receptima nego zajedno sa sestrom Vesnom i cjelokupnim timom u kojem su dva sommeliera, u njih unosi nešto novo, nešto njihovo. Također, jela u »Vodnjanki« se nude sukladno sezoni, točnije godišnjim dobima u kojem dozrijeva pojedino povrće i voće, a jedan je od rijetkih re- BAKINI RECEPTI Klasici vodnjanske gastronomije Svjetlana Celija nije ostala samo na tome da doslovce priprema jela prema tradicijskim receptima nego zajedno sa sestrom Vesnom i cjelokupnim timom u kojem su dva sommeliera, u njih unosi nešto novo muških do onih najvećih mesarskih, proizvoda od slame – košarica svih veličina u kojima se nekada držalo brašno, a tijesta se najbolje dizala, posude za čuvanje i sijanje žita, košnice za pčele, te različite košare od vrbove šibe, sita i rešeta te niz drugih čudesnih predmeta. Sve to radi uz pomoć roditelja i radnika Stjepana Bistrovića, kojemu uredno isplaćuje plaću. Temeljna je karakteristika ovog zanata odnosno umijeća ručni rad bez nekih posebnih pomagala ili kalupa. Najbitnije su ruke koje stvaraju estetski dopadljive, korisne i prirodne uporabne predmete. Ženski rogozi najbolji Kako kaže Željko Mežnarić, izrada bilo kojeg od tih proizvoda tek je završni čin čitavog procesa do njegove finalizacije. Primjerice, za predmete od rogoza najprije valja krenuti u »žetvu« rogoza po kanalima, močvarnim predjelima, riječnim Svjetlana sakuplja recepte starosjedilaca Vodnjana storana na čijim se jelovnicima ne nudi riba. – Razvili smo istarsku kuhinju onakvu kakva egzistira na selima u unutrašnjosti Poluotoka i upravo po toj, više kontinentalnoj kuhinji, smo jako prepoznatljivi. Umjesto ribe, naši gosti uživaju u pršutu, mesu, a tu su i puževi s palentom, bumbarske lazanje i niz drugih raznovrsnih slanih i slatkih delicija, u koje je uključena i lavanda, primjerice, torta od badema, marcipana i lavande rukavcima i žabokrečinama. Tako je Željko brao rogoze sve do Kutine. Najbolji su tzv. ženski rogozi koji nemaju »batke«, i to oni koji rastu u što dubljoj vodi, pa je često potrebno zagaziti u vodu i iznad pojasa. Kad se rogoz nabere, doveze se kući, reže i para na sitne dijelove, pa se suši na suncu u travi i rosi tjedan dana kako bi dobio bijelu boju. Nije lako doći ni do slamnatih proizvoda. Valja najprije zasijati raž, požnjeti je srpom, ručno »izmlatiti«, izgrabljati i pripremiti za pletenje. Dugotrajni je proces i za izradu pletenih proizvoda od vrbove šibe. U sve proizvode Mežnarićevih upleteno je mnogo truda, no unatoč tome kao i lijepom izgledu i njihovoj funkcionalnosti, od ovog se zanata jedva preživljava. Putuju po sajmovima, proštenjima, pučkim veselicama, tržnicama i nude svoje dopadljive proizvode po cijeni od dvadesetak do stotinjak kuna, ili prema pogodbi. – kaže Svjetlana i dodaje da u sve što se priprema treba unijeti dušu, treba imati ljubav. Uostalom, potrebno je to i za sve ostalo što čovjek radi, jer bez duše i ljubavi nema ni zadovoljstva ni poticaja da se nešto dobro učini – kaže Svjetlana. Od 1999. »Vodnjanka« je uvrštena u 100 najboljih restorana u Hrvatskoj, a u njezinim delicijama uživao je na Brijunima i bivši predsjednik RH Stjepan Mesić zajedno s akreditiranim diplomatima u Hrvatskoj. Niže cijene prijevoza za Zadrane i turiste www.hok.hr
Page 1 and 2: • • U T E M E L J E N A ZAGREB
Page 3 and 4: tništvu ođeno krizom Dr. sc. Jel
Page 5 and 6: CEHOVI 7. susret trgovaca HOK-a Vu
Page 7: Obrtničke novine svibanj 2010. ww
Page 11 and 12: ŽUPANIJE Obrtničke novine svibanj
Page 21 and 22: SAJMOVI 54. MEĐUNARODNI SAJAM TEHN
Page 23 and 24: Obrtničke novine svibanj 2010. 23
Page 25 and 26: Obrtničke novine svibanj 2010. 25
Page 27: Obrtničke novine svibanj 2010. 27
Page 30 and 31: II Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 32 and 33: IV Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 34 and 35: VI Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 36: VIII Obrtničke novine svibanj 2010

ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora