ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora

More documents

Recommendations

Info

Obrtničke novine svibanj 2010. MEĐUNARODNA SURADNJA GLOBALNO OKO Izvoziti se mora KONFERENCIJA O PRILAGODBI OBRTNIŠTVA EU Važnost EU fondova za razvoj i konkurentnost obrtništva Naš cilj će biti ostvaren kada predstavnici HOK-a budu sudjelovali na sjednicama Europske udruge obrtnika i drugih važnih europskih tijela 11. svibnja održana je peta godišnja konvencija hrvatskih izvoznika u organizaciji Udruge hrvatskih izvoznika U jeku recesije ima onih koji povećavaju proizvodnju i izvoz, čuvaju radna mjesta i otvaraju nova. Najbolji od njih su dobili i formalno priznanje u obliku nagrade Zlatni ključ prema zemljopisnim područjima – 10 zemalja u koje najviše izvozimo ili prema kategoriji mali, srednji, veliki ili najinovativniji izvoznik. Za nagradu su odabrani najbolji od tri nominirana, koji su po pokazateljima odabrani između svih tvrtki koje posluju i izvoze. A da se radi o izvrsnima govori činjenica da su morali imati pozitivan rezultat (dobit) u posljednje dvije godine, izvoz veći od 100.000 kuna, izvoz veći od uvoza. Na kraju su pobjeđivale nijanse u obliku veličine izvoza, rasta izvoza, rasta zaposlenosti, rasta dobiti. Sama Udruga hrvatski izvoznici je nastala 2004. godine između ostalog i stoga da se ukaže na važnost izvoza u društvu, kao i zato što se izvoznici u svojem poslovanju susreću s mnogim istim problemima od tečaja, carina, necarinskih prepreka, protekcionizma, transportnih i logističkih problema, kulturoloških razlika, pa sve do nepostojanja jedne »globalne vlade« čije bi institucije regulirale poslovanje na svjetskom tržištu. Recentna globalna recesija ponovo potvrđuje važnost izvoza i izvozno orijentiranog gospodarskog modela. Zemlje koje su izvozno orijentirane u recesijama kao što je ova ili kao što su bile naftne krize krajem 1970-ih ili početkom 1980-ih imale su manji gubitak rasta i razvoja, manji gubitak radnih mjesta i prije su izašle iz takvih recesija i kriza koje su bile globalno uzrokovane. Isto tako, njihova ih je izvozna orijentacija prisiljavala na nošenje s konkurencijom koja je bistrila um, donosila inovacije i predstavljala pokretač razvoja tih tvrtki, a putem pozitivnog poslovanja tih tvrtki i na domicilno gospodarstvo. Izvoz je također jedini način na koji se nagomilani vanjski dug može dugoročno održivo otplaćivati, jer se zaliha imovine (poput privatizacije tvrtki, prodaje zemljišta i koncesija) uvijek na kraju mora istrošiti. Hrvatski je gospodarski model suprotan izvozno-orijentiranom modelu. Naime, mi smo s udjelom izvoza od 42% najgori u srednjoj i južnoj Europi i osobna potrošnja od 60% kojoj se pribraja javna potrošnja od 19% dominira BDPom – zapravo dominira domaće tržište. Prof. dr. sc. Ante Babić, osnivač i direktor Centra za međunarodni razvoj To u prvom jeku krize može imati efekt ublažavanja krize, ali kako se potrošnja temelji na konzumaciji što je privatni sektor zaradio, ako je privatni sektor više orijentiran na domaće tržište kojem ide loše, tada će takvo gospodarstvo kasnije ući u ozbiljnije poteškoće i teže će se izvući iz recesije. Ona gospodarstva koja imaju veći udjel izvoza oporavljaju se u rasponu od mjesec do tri mjeseca nakon što se počnu oporavljati globalna tržišta. Također, ako ste prisutni na više zemalja, možete kao tvrtka uspješnije balansirati između tržišta na kojima se ekonomska aktivnost usporava i prebacivati se npr. na tržišta zemalja koja i dalje rastu (Brazil, Indija, Kina...). Postavlja se pitanje zašto mi nismo izvozno orijentirana zemlja Nosioci našeg gospodarstva su još uvijek velike državne tvrtke koje nisu privatizirane i kojima loše upravlja politika. Nadalje, mi još uvijek sponzoriramo velike i neefikasne sustave koji su bili u problemima već prije dvadeset godina, ali te probleme nismo rješavali. Na primjer, relativni suficit imaju šumarstvo, ribarstvo, duhan, ostala prijevozna sredstva (brodovi). Usprkos rezultatu u uvjetima međunarodne konkurencije, većina tih sektora prima izdašne potpore i subvencije koje ih čine umjetno konkurentnima: Poljoprivreda, ribarstvo Izvoz (mlrd. kn) AZTN 2008. Subvencije po sektorima (mlrd. kn) 1,4 3,5 Brodogradnja 9,5 2,1 Promet 9,3 1,5 Turizam 5,6 0,2 Tako da npr. u poljoprivredi i ribarstvu dajemo dvije kune da bismo izvezli jednu kunu. Da smo rješavali te probleme, imali bismo ranije pad proizvodnje i zaposlenosti, ali uz omogućeno restrukturiranje i revitalizaciju tih grana ili repozicioniranje unutar sektora na proizvodnju više dodane vrijednosti i većeg profita. Npr., unutar sektora brodogradnje postoji »velika« brodogradnja koja dobiva subvencije i koja je prema nekim računicama u posljednjih 20 godina nagomilala više od 20 milijardi subvencija i još toliko »saniranih« gubitaka, dok »mala« nije niti postojala početkom 1990-ih, ne dobiva gotovo ništa iz proračuna, profitabilna je, zauzela je oko 2% izvoza, te zapošljava već nekoliko tisuća radnika. MORGEN, MORGEN, NUR NICHT HEUTE SAGEN ALLE FAULE LEU- TE! D. Mihić S. Tomić N. Vlahović Hrvatska obrtnička komora organizirala je 18. svibnja EU konferenciju »Stvaranje konkurentnog hrvatskog obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva – izazovi i perspektive ulaska u Europsku uniju«, na kojoj su, uz brojne obrtnike, sudjelovali predstavnici najrelevantnijih institucija zaduženih za provedbu EU projekata kao i poslove promidžbe izvoza i jačanje gospodarske diplomacije. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić istaknuo je kako je HOK od početka pregovora bio uključen u 15 EU projekata. »Očekujemo da će se vrlo brzo povećati sredstva za poduzetnike koji će moći kupovati novu opremu, uređivati radionice, zapošljavati više radnika kroz projekte Europske unije. Ovaj posao neće biti lagan i brz, ali je svakako potreban da bismo obnovili strukturu obrtništva i približili ga standardima u EU«, kazao je Topić. Otvaranjem ureda u Bruxellesu 2005. godine, dodao je Topić, Hrvatska obrtnička komora započela je dugoročni proces povezivanja hrvatskih obrtnika s europskim poduzetničkim institucijama. »Osnovali smo i Odbor za Europske integracije HOK-a, koji je glavno tijelo za koordinaciju prijedloga za poboljšanje rada na EU projektima. Naš cilj će biti ostvaren kada predstavnici HOK-a budu sudjelovali na sjednicama Europske udruge obrtnika i drugih važnih europskih tijela«, zaključio je predsjednik HOK-a. Važnost malog i srednjeg poduzetništva u EU Izaslanik veleposlanika Delegacije EU u Hrvatskoj David Hudson rekao je da što se tiče obrtništva i općenito sektora malog i srednjeg poduzetništva, EU stalno naglašava pitanja specifična za taj sektor te zahtijeva da zemlje članice i države koje pregovaraju o pristupu spoznaju važnost malog i srednjeg poduzetništva u nacionalnim gospodarstvima i poboljšaju politiku i mehanizme potpore u tom pogledu. »Posebice je važno da obrti i mala i srednja poduzeća spo- www.hok.hr Konferencija je okupila sve ključne predstavnike vezane za prilagodbu EU znaju mogućnosti i izazove procesa integracije i na vrijeme poduzmu akcije, da investiraju u vlastitu konkurentnost kroz stalno obrazovanje zaposlenika, inovacije u radu, kroz usvajanja ekoloških rješenja i promišljanja zajedničkih inicijativa, kao što su klasteri. To zahtijeva, zaključio je Hudson, znatne napore pojedinaca kojima treba pružiti potporu i koje treba nadopuniti javni sektor, odnosno institucije za potporu gospodarstvu. Mogućnost korištenja EU fondova Ravnatelj Uprave za obrt pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat naglasio je važnost uključivanja u tranzicijski proces i potrebu da se nauči kako koristiti pretpristupne fondove. Podsjetio je kako sredstva EU nisu u 100 postotnom iznosu bespovratna te kako je u dobivanju sredstava poduzetnicima potrebna pomoć vladinih agencija. »Ključnu ulogu ipak imaju mali poduzetnici i obrtnici, koji na kraju određenu ideju moraju pretvoriti u stvarnost«, kazao je Horvat. Na prvom okruglom stolu sudjelovali su predstavnici najvažnijih institucija koje se bave problematikom EU fondova u Republici Hrvatskoj. Državni tajnik Hrvoje Dolenec (Središnji državni ured za strategiju i EU fondove) predstavio je nacionalnu strategiju i način koordiniranja EU fondova od programa Obnova pa sve do danas. Sa SDURF-om HOK planira dogovoriti edukaciju o EU fondovima za tajnike POK-ova i UO-a. Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta, izvijestila je obrtnike o aktivnostima koje HGK ima kroz projekt Europska poduzetnička mreža i pozvala na zajedničku suradnju u novim projektima, posebice onima koji se tiču malog poduzetništva. Ivana Podhraški iz Delegacije EU u Hrvatskoj predstavila je strateške dokumente i politike Europske unije koji se odnose na razvoj i rast poduzetništva. Borislav Bogunović iz Središnje agencije za financiranje i ugovaranje govorio je o proceduri kandidiranja i ocjenjivanja EU projekta. SAFU je jedina Agencija u Hrvatskoj koju akreditira EK za obavljanje poslova s EU fondovima. Predstavnica MIN- GORP-a Ivana Gorički predstavila je Operativni program za regionalnu konkurentnost. Tijekom drugog okruglog stola posvećenog izvozu, izlaganja su održali Dragutin Ranogajec, predsjednik Odbora za gospodarstvo i Odbora za praćenje pregovora RH za pristup EU koji je istaknuo probleme malih izvoznika iz kuta gledanja obrtnika koji pokušavaju biti izvoznici, naglasivši da im je za ostvarenje takvog pothvata nužna sustavna pomoć državnih institucija. Zadovoljstvo sudionika konferencijom Zadatke i aktivnosti Agencije za poticanje izvoza i ulaganja predstavio je njezin ravnatelj Sani Ljubunčić. Ivanka Maričković Putrić prezentirala je kreditne programe i druge oblike podrške HBOR-a malom gospodarstvu i izvoznicima. Anny Brusić iz Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca svojim je izlaganjem ukazala na probleme izvoznika iz malih trgovačkih društava u izvozu i općenito u poslovanju koji su vrlo slični problemima obrtnika te je posebno ukazala na primjere raspoloživih mjera za poticanje izvoza proizašlih iz istraživanja zemalja uspješnih u takvim programima u sklopu BIZimpact projekta. Sudionici konferencije, obrtnici i poduzetnici, iskazali su veliki interes za obrađene teme i zadovoljstvo dobivenim informacijama, kao i mogućnošću budućih kontakata sa svim institucijama koje su na Konferenciji sudjelovale. Zagrebačka banka je u svom poslovanju oduvijek prepoznavala važnost obrtnika i poduzetnika te njihovu ulogu u gospodarstvu. Stoga je upravo za njih pokrenula izdavanje nove elektronske publikacije »Poduzetnički e-newsletter«. Publikacija je besplatna i izlazi svaka dva tjedna, a sadrži najnovije poslovne vijesti kao i kratki osvrt na proizvode namijenjene obrtnicima i poduzetnicima. Ukoliko želite primati »Poduzetnički e-newsletter« Zagrebačke banke, na e-mail adresu: info.poduzetnik@bankamagazine.hr pošaljite sljedeće podatke – ime i prezime, naziv i Vašu e-mail adresu.
CEHOVI 7. susret trgovaca HOK-a Vukelić je naglasio kako je potrebno osnažiti obrtničku trgovinu kroz projekt Plusmarket, putem trgovačkih udruga te novim horizontalnim udruživanjima Snježana Tomić Broj trgovaca obrtnika u posljednjih 16 mjeseci smanjen je za više od 2.800 i sada ih je 16.000, a izgubljeno je preko 5.500 radnih mjesta, istaknuo je predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore Boris Vukelić na 7. susretu trgovaca Hrvatske obrtničke komore, održanom 11. svibnja u Zagrebu. Vukelić je naglasio kako je potrebno osnažiti obrtničku trgovinu kroz projekt Plusmarket, putem trgovačkih udruga te novim horizontalnim udruživanjima. Susret trgovaca je prilika, rekao je Vukelić, da se i u teškoj gospodarskoj situaciji ukaže na mogućnost unapređenja poslovanja kroz marketinške aktivno- Obrtničke novine Prijedlozi za oporavak obrtničke trgovine Zaključci Temeljem rasprave, Ceh trgovine predložio je konkretna rješenja za prevladavanje problema struke, koji će se u obliku zaključaka 7. susreta trgovaca uputiti nadležnim institucijama. ➠ Preko HBOR-a i HAMAG-a treba omogućiti investiranje u trgovačke objekte i znanje za opstanak i povećanje konkurentnosti male obrtničke trgovine. ➠ Smanjiti stopu PDV-a na prehrambene proizvode, na razinu zemalja u okruženju. ➠ Kroz reprogramiranje financijskih obaveza, olakšati daljnje funkcioniranje ili zatvaranje obrta. ➠ Razmotriti mogućnost smanjivanja fiskalnih i parafiskalnih davanja, do izlaska iz krize. ➠ Mjerama gospodarske politike, poticati obrtničku trgovinu na otocima, u brdsko-planinskim i ruralnim krajevima, te slabo naseljenim područjima. ➠ Zaoštriti borbu protiv sive ekonomije i nelojalne konkurencije. ➠ Ovaj skup podržava inicijativu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, da se Susreti trgovaca održavaju što češće, a minimalno jednom godišnje. Predsjednik Ceha trgovine Boris Vukelić Na skupu su se, uz obrtnike okupili predstavnici relevantnih partnera HOK-a i institucija sti, povezivanje te kroz modernizaciju poslovanja i objekata. Ravnateljica Uprave za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Ema Culi, navela je kako je zbog visoke osjetljivosti na recesijska kretanja, jedan od najpogođenijih sektora gospodarstva tijekom prošle godine bila upravo trgovina. Tako je u distributivnoj trgovini, kazala je Culi, u 2009. godini ostvaren promet od 252 milijardi kuna, od čega su trgovačka društva realizirala 95,9% prometa, dok su obrtnici ostvarili 4,1%. Promet trgovačkih društava u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu bio je 15,8% manji, a kod obrtnika 10,9%. Male trgovine pogođene krizom Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić naglasio je kako je trgovina među prvima osjetila dolazak gospodarske i financijske krize, radi koje je Hrvatska obrtnička komora još potkraj 2008. godine u svojim zahtjevima upućenima Vladi RH tražila donošenje niza mjera kojima bi se očuvao što veći broj obrta i zaposlenih u cjelokupnom obrtništvu, pa tako i u sektoru trgovine. Predsjednik Organizacijskog odbora 7. susreta trgovaca, potpredsjednik HOK-a Vlado Crkvenac rekao je kako upravo male obrtničke prodavaonice značajno pridonose razvoju i poticanju turističke ponude u našem priobalju te znatno utječu na prihod od turizma, kao značajnog segmenta našeg gospodarstva. Istovremeno, te iste prodavaonice, koje su otvorene tijekom cijele godine, i kroz godinu podmiruju svoje financijske obaveze i troškove poslovanja, izvan turističke sezone, kad je pad prometa drastičan, većim dijelom godine posluju na granici rentabilnosti. Ovaj tradicionalni skup, na kojem se okupilo dvjestotinjak sudionika, trgovaca obrtnika iz svih županija, predstavnika resornog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Državnog inspektorata, HGK, HUP-a, trgovačkih udruga, Konzuma i drugih tvrtki, partnera HOK-a, bio je prilika da se razmotri aktualna trgovačka problematika i predlože mogućnosti za očuvanje i unapređenje obrtničke trgovine. Tijekom skupa, razmotrene su brojne teme važne za obrtnike trgovce. Brojna tematska izlaganja O aktualnostima i perspektivama razvoja hrvatske trgovine izlagala je ravnateljica Uprave za trgovinu MIN- GORP-a Ema Culi. Dr. sc. Ivan Damir Anić, viši znanstveni suradnik s Ekonomskog instituta, prezentirao je rezultate istraživanja o stanju i perspektivama razvoja obrtničke trgovine. Važnost marketinga malog trgovca u uvjetima krize predstavio je dr. sc. Davor Perkov, predavač na Visokoj poslovnoj školi »Libertas« iz Zagreba. O problematici male trgovine u staroj gradskoj jezgri i trgovine na otocima, govorili su predsjednik Ceha trgovine OK Zadarske županije Mladen Malta i predsjednica Sekcije trgovaca UO Brač Danica Baričević. Predsjednica Ceha trgovine OK Sisačko-moslavačke županije Ljerka Jungić izlagala je o visokim i brojnim financijskim nametima u trgovini, a o mogućnostima povezivanja malih domaćih proizvođača s malim trgovcima te spajanja grada i sela, govorila je predsjednica Ceha trgovine OK Zagreb i predsjednica Udruženja trgovaca Zagreb Marija Subota. Važnost uvođenja HACCP sustava u trgovini predstavio je šef Odjela za organizaciju rada cehova HOK-a Ivica Štambuk, dok je šefica Odjela za gospodarstvo Sanja Želinski-Matunec izlagala o najčešće postavljanim pitanjima Savjetodavnoj službi vezanim uz obavljanje trgovačke djelatnosti. Pokrovitelj ovogodišnjeg 7. susreta trgovaca bilo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a domaćin Obrtnička komora Zagreb. U Organizacijskom odboru 7. susreta trgovaca bili su: predsjednik Organizacijskog odbora i potpredsjednik HOK-a Vlado Crkvenac, predsjednik Ceha trgovine HOK-a Boris Vukelić, potpredsjednik Ceha trgovine HOK-a Franjo Božak, član Ceha trgovine HOK-a Marija Subota i član Ceha trgovine HOK-a Mladen Županić. svibanj 2010. AUTOTAKSI PRIJEVOZ Mišljenje Ministarstva o dozvolama Od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave za cestovni promet 24. svibnja 2010. Hrvatska obrtnička komora primila je mišljenje o Iznosu naknade za izdavanje dozvole za obavljanje autotaksi prijevoza (klasa: 011-01/10-03/48, Urbroj: 530-07-10-02). Autotaksi prijevoz obavlja se na temelju Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08 i 124/09) i propisa koji u skladu s ovim Zakonom donosi nadležno tijelo jedne ili više jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba. Autotaksi prijevoz obavlja se na temelju dozvole, ako je to utvrđeno propisom koji je donijelo nadležno tijelo lokalne samouprave. Propisom jedinice lokalne samouprave mogu utvrditi organizaciju obavljanja autotaksi prijevoza, autotaksi stajališta i način njihova korištenja, broj sjedala u vozilu kojim se obavlja autotaksi prijevoz, te druge uvjete koji se odnose na izgled i opremu vozila. Mišljenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o Iznosu naknade za izdavanje dozvole za obavljanje autotaksi prijevoza, zatraženo je kako bi se izbjegla razlika u visini iznosa naknade po pojedinim jedinicama lokalne samouprave i nepotrebno opterećivanje taksi prijevoznika dodatnim troškovima. CESTOVNI PRIJEVOZ Pravilnik o tehničkim uvjetima SEKCIJA TAKSI PRIJEVOZNIKA O zaštiti ugleda struke i nelojalnoj konkurenciji Snježana Tomić Sekcija taksi prijevoznika Hrvatske obrtničke komore, raspravljajući o aktualnim problemima struke, koji se zadnje vrijeme pojačavaju ulaskom novih taksi prijevoznika na tržište, na sjednici održanoj 13. svibnja usvojila je zaključke u cilju kvalitetnijeg poslovanja autotaksi prijevoznika i zaštite ugleda struke. Jedan od zaključaka odnosi se na aktivno praćenje upućenih prijedloga od strane HOK-a vezane uz Izmjene i dopune Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, koji bi se uskoro trebao naći u saborskoj proceduri. Također je usuglašen stav da se u novom prijedlogu zakona uvede mogućnost da gradovi u dogovoru s predstavnicima taksi prijevoznika određuju www.hok.hr jedinstvene cijene autotaksi prijevoza na svom području. Sekcija ujedno smatra kako je nužno što prije propisati instrumente kojima bi se radi zaštite ugleda struke sankcionirali taksi prijevoznici koji se ne pridržavaju pravila struke, cijene prijevoza i zakonskih propisa. Na sljedećoj sjednici Sekcije, koja je predviđena u narednih deset dana, članovi bi trebali zauzeti stav o predloženim izmjenama zakona, kao i o nelojalnoj konkurenciji koja u posljednje vrijeme ulazi na tržište taksi prijevoza sa »damping« cijenama. Upravo stoga, naručit će se izrada kalkulacije troškova taksi prijevoza, što će ujedno prijevoznicima biti polazište za pregovore s lokalnim samoupravama prilikom formiranja cijene taksi prijevoza na njihovom području. U »Narodnim novinama« je 26. travnja objavljen Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 51/2010). Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (»Narodne novine«, br. 74/09). Ovaj Pravilnik stupa na snagu 30 dana od objave u »Narodnim novinama«. Ovim Pravilnikom propisuju se tehničke kategorije vozila, dimenzije i mase, osovinska opterećenja, uređaji i oprema koje moraju imati motorna i priključna vozila i uvjeti kojima moraju udovoljavati uređaji i oprema motornih i priključnih vozila u prometu na cestama.
Page 1 and 2: • • U T E M E L J E N A ZAGREB
Page 3: tništvu ođeno krizom Dr. sc. Jel
Page 7 and 8: Obrtničke novine svibanj 2010. ww
Page 9 and 10: Obrtničke novine svibanj 2010. Žu
Page 11 and 12: ŽUPANIJE Obrtničke novine svibanj
Page 21 and 22: SAJMOVI 54. MEĐUNARODNI SAJAM TEHN
Page 23 and 24: Obrtničke novine svibanj 2010. 23
Page 25 and 26: Obrtničke novine svibanj 2010. 25
Page 27: Obrtničke novine svibanj 2010. 27
Page 30 and 31: II Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 32 and 33: IV Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 34 and 35: VI Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 36: VIII Obrtničke novine svibanj 2010

ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora