ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora

More documents

Recommendations

Info

IV Obrtničke <strong>novine</strong> svibanj 2010. SAVJETNIK Ugovor o radu na određeno vrijeme Ingrid Floigl, dipl. iur. Primjer Ugovora o radu na određeno vrijeme Radni odnos uređen je Zakonom o radu (NN 149/09), a zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu u pravilu se sklapa na neodređeno vrijeme, osim u iznimnim slučajevima kada se ugovorom može odrediti vrijeme na koje je ugovor sklopljen (ugovor o radu na određeno vrijeme). Zakon izričito propisuje koji su to objektivni razlozi za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, a koji moraju biti opravdani: rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme s istim radnikom, na temelju kojih se radni odnos zasniva na neprekinuto dulje razdoblje od tri godine, neovisno o vrsti poslova koje radnik obavlja. Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine. 1 Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu, odnosno ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena na koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Poslodavac je dužan radniku kod kojega je zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a koji obavlja iste ili slične poslove, odnosno osigurati mu uvjete uređene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom. Na ugovore o radu na određeno vrijeme sklopljene prije 1. siječnja ove godine, također se primjenjuje novi zakon na način da se vrijeme ugovora proteklo do dana stupanja na snagu novog zakona ubraja u rok od tri godine, a uzimajući argument da se u postupcima ostvarivanja i zaštite prava iz radnog odnosa primjenjuje novi zakon ako je isti za radnika povoljniji. Međutim, ukoliko je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen u vrijeme kad je takvo ugovaranje bilo dopušteno, poslodavac nije u prekršaju. Isto tako, takvi ugovori i dalje ostaju na snazi do isteka roka koji je ugovoren, te stranke nemaju obvezu sklapati novi ugovor o radu. U praksi se događa da radnik koji je bio privremeno nenazočan i radi čije nenazočnosti je s drugim radnikom sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, postane trajno nenazočan (npr. zbog otkaza, smrti i sl.). Takva trajna nenazočnost predstavlja razlog za prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme radniku koji je mijenjao nenazočnog radnika. Naime, razlog zbog kojega je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen, bio je zamjena privremeno nenazočnog radnika, a vrijeme na koje je sklopljen je dok traje potreba zamjene nenazočnog radnika. Dakle, isteklo je vrijeme na koje je ugovor sklopljen, odnosno potreba zamjene privremeno nenazočnog radnika. Nadalje, ako radnik nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme prestane raditi, ali odjave kod nadležnih službi po osnovi prestanka ugovora o radu (npr. Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) budu naknadno učinjene, time nije došlo do nastavka radnog odnosa jer je ta odjava samo deklaratorne prirode. Isto tako, omogući li poslodavac radniku korištenje godišnjeg odmora nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, te mu prizna otkazni rok (iako nije bio dužan priznati mu otkazni rok), ne može se smatrati da je došlo do zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme. 1 Iznimke od ovoga postoje u slučaju: ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika; ako je zbog nekih drugih objektivnih razloga to dopušteno zakonom, odnosno ako je to (zbog drugih objektivnih razloga) dopušteno kolektivnim ugovorom. Obrt XY, Zagreb, Trga bana J. Jelačića 1 (u nastavku teksta: poslodavac), i Ante Antić iz Zagreba, Savska cesta 1 (u nastavku teksta: radnik), dana 1. siječnja 2010., sklapaju Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 1. Ovim ugovorom o radu na određeno vrijeme poslodavac i radnik uređuju međusobna prava i obveze koje proizlaze iz ovim ugovorom o radu zasnovanog radnog odnosa. Članak 2. Radnik zasniva radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto soboslikar, a prema potrebi će obavljati i druge poslove u skladu s prirodom radnog mjesta, prema nalogu poslodavca ili osobe koju na davanje naloga ovlasti poslodavac. Članak 3. Mjesto rada je u Zagrebu, Trga bana J. Jelačića 1. Članak 4. Radniku pripada pravo na bruto-plaću od 7.000,00 kn, a plaća se isplaćuje jednom mjesečno, najkasnije 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Radniku pripada i dodatak na plaću, i to 0,5% plaće za svaku navršenu godinu radnog staža. Članak 5. Ovaj ugovor o radu sklapa se na određeno vrijeme, radi zamjene privremeno odsutnog radnika i traje do povratka odsutnog radnika. Članak 6. Radnik s radom započinje danom potpisa ovog ugovora. Članak 7. Pravo na plaćeni godišnji odmor pripada mu sukladno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora. Članak 8. Radnik će raditi u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno. Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati. Članak 9. Radnik ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od trideset minuta, i to od 11,00 sati do 11,30 sati. Članak 10. Ovaj ugovor o radu i poslodavac i radnik mogu redovito otkazati. Članak 11. Otkazni rok kod redovitog otkaza utvrđuje se prema važećim odredbama Zakona o radu. Članak 12. Radnik čini neospornim da mu je poslodavac omogućio da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima, te da ga je upoznao s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. Članak 13. Za slučaj spora, stranke ugovaraju mjesnu nadležnost stvarno nadležnog suda u Zagrebu. Članak 14. Ovaj ugovor sastavljen je u pet jednakih primjeraka, od kojih jedan zadržava radnik, a ostale poslodavac. Radnik: Poslodavac:
SAVJETNIK Obrtničke <strong>novine</strong> svibanj 2010. Ivica Kostović, savjetnik za poljoprivredu ZAKON O TROŠARINAMA Trošarine na alkohol i alkoholna pića V Ulazak Hrvatske u EU donosi značajne promjene, posebno za naše seljake. Naime, već neko vrijeme se »prijeti« našem seljaku da kada uđemo u EU neće moći raditi »ovo ili ono«, a to se uglavnom odnosilo na proizvodnju alkohola i alkoholnih pića. Neće više biti tradicionalnog pečenja rakije u dvorištima i garažama, nestat će one jesenske idile po selima kada se uz kotao i ćakulu do dugo u noć sjedilo i čekalo da procure prve kapi mlade rakije. Naravno da će tradicionalnog pečenja rakije biti i dalje i da neće nestati mirisa kuhanog tropa iz našeg sela, međutim, u buduće to će se događati pod kontrolom određenih državnih institucija (carine) i uz nužno podmirenje obveza prema državi, koje propisuje Zakon o trošarinama. Svrha ovog Zakona o trošarinama je uvesti reda u tržište rakije i evidentirati sve proizvedene količine. Ovaj Zakon će najviše pogoditi male proizvođače koji su do sada pekli rakiju bez problema i ograničenja. Veliki proizvođači jakih pića izračunali su da će novom intervencijom trošarine u prosjeku biti 10 posto niže, odnosno smanjit će se sa 60 na približno 53 kune po litri. Malim proizvođačem jakog alkoholnog pića smatra se fizička osoba koja proizvodi za vlastite potrebe i to u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po domaćinstvu. Naime, novi Zakon o trošarinama koji je stupio na snagu početkom godine propisuje da se do 31. siječnja svi proizvođači rakije moraju prijaviti u Registar trošarinskih obveznika i za sve proizvedene količine iznad 50 litara plaćati trošarinu. Ovisno o jačini rakije, po litri će plaćati 22 do 25 kuna. Vlasnici kotlova za pečenje rakije također će plaćati paušal od 100 kuna za kotao od 40 do 100 litara ili 200 kuna za veće od 100 litara i morat će prijaviti koliko su puta pekli rakiju ili posudili drugome za uslužno pečenje. Uz to, rakiju se više na dosad uobičajeni način neće smjeti ni prodavati. Prodavati rakiju smije samo osoba koja je upisana u Upisnik destilatera, a prijava se obavlja u Ministarstvu poljoprivrede. Trošarinska osnovica na etilni alkohol je jedan hektolitar čistog alkohola izraženoga u volumnim postocima mjerenim pri temperaturi od 20 °C. Trošarina na etilni alkohol plaća se u iznosu 5.300,00 kuna po hektolitru čistog alkohola. Mali proizvođač jakog alkoholnog pića mora carinarnici nadležnoj prema svome prebivalištu podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika i to najkasnije 8 dana prije početka proizvodnje, te istovremeno dostaviti podatak o volumenu kotla kojeg ima u vlasništvu, odnosno uporabi. Također je obvezan carinarnici dostaviti godišnje izvješće s podacima o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremnini kotla i obračunatoj trošarini do 20. siječnja tekuće godine za proteklu godinu. Obračunatu trošarinu dužan je platiti do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu. Ako mali proizvođač jakog alkoholnog pića najkasnije do 31. siječnja tekuće godine obavijesti nadležnu carinarnicu da kotao nije u uporabi i zatraži da se zapečati, tada ne nastaje trošarinska obveza dok je kotao zapečaćen. Pečaćenje i skidanje pečata s kotla mogu obavljati samo djelatnici carinarnice, na trošak vlasnika, odnosno korisnika kotla. Kazne su za neprijavljen kotao ili skidanje pečata od 1000 do 50.000 kuna. Proizvodnja vina za vlastite potrebe ne podliježe obvezi plaćanja dodatnih trošarina. Mali proizvođač vina je osoba koja ne proizvodi više od 1000 hl vina godišnje. Mali proizvođač vina mora carinarnici nadležnoj prema svome prebivalištu podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika i to najkasnije 8 dana prije početka proizvodnje, te do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu dostaviti izvješće o godišnjoj proizvodnji, otpremama i zalihama vina na dan 31. prosinca. Trošarinska osnovica na vino i ostala pića dobivena vrenjem je jedan hektolitar gotovog proizvoda. Trošarina na mirna i pjenušava vina plaća se u iznosu od 0,00 kuna. Kazne za kršenje zakona Nove odredbe Zakona o trošarinama predviđaju i kaznene mjere. Iako nije točno precizirano tko će ih provoditi, kazne su uobičajene za gospodarski kriminalitet. Kazne za fizičke osobe su 2.000,00 do 10.000,00 kuna. Za pravne osobe od 40.000 do čak milijun kuna. Mali proizvođači (obrtnik) koji se ne budu pridržavali Zakona o trošarinama plaćaju kazne od 20.000 do 500.000 kuna.
Page 1 and 2: • • U T E M E L J E N A ZAGREB
Page 3 and 4: tništvu ođeno krizom Dr. sc. Jel
Page 5 and 6: CEHOVI 7. susret trgovaca HOK-a Vu
Page 7 and 8: Obrtničke novine svibanj 2010. ww
Page 9 and 10: Obrtničke novine svibanj 2010. Žu
Page 11 and 12: ŽUPANIJE Obrtničke novine svibanj
Page 21 and 22: SAJMOVI 54. MEĐUNARODNI SAJAM TEHN
Page 23 and 24: Obrtničke novine svibanj 2010. 23
Page 25 and 26: Obrtničke novine svibanj 2010. 25
Page 27: Obrtničke novine svibanj 2010. 27
Page 30 and 31: II Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 34 and 35: VI Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 36: VIII Obrtničke novine svibanj 2010

ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora