ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora

More documents

Recommendations

Info

20 Obrtničke novine svibanj 2010. GASTRO & ENO TURISTIČKA RUŽA VJETROVA Predstavnici jet-seta vole glumiti kuhare Piše: Ružica Mikačić, novinarka Slobodne Dalmacije www.hok.hr Satima nas u udarnim televizijskim terminima uvjeravaju kako su cijeli život sanjali da budu kuhari, ali, eto, ipak su postali voditelji, novinari, glumci, pjevači, manekenke ili tko zna što. Ništa bolje nije ni u izdavaštvu, gdje javna osoba koja do sada još nije tiskala svoju kuharicu s receptima, nije vrijedna ni spomena. Posljednjih godina u Hrvatskoj se stječe dojam kako je ugostiteljstvo djelatnost koja se najmanje isplati onima koji od nje žive profesionalno, dok svi »usputni« koji otkriju nešto zanimljivo u tom području, na njemu sasvim solidno zarađuju. Nevjerojatno je kako ozbiljni i stručni ugostitelji koji rade godinama, imaju obrte ili tvrtke, desetljećima muku muče s propisima, odlukama, davanjima, zakonima, nemoćno gledajući istovremeno kako netko pokraj njih ubire vrhnje – prodajom magle! Najbolji primjeri za to su poplave televizijskih emisija u kojima nas bombardiraju takozvani kulinarski stručnjaci. Satima nas u udarnim televizijskim terminima, miješajući neku nesuvislu kombinaciju namirnica, uvjeravaju kako su oni cijeli život sanjali da budu kuhari, ali, eto, ipak su postali marketinški stručnjaci, TV voditelji, novinari, glumci, pjevači, manekenke ili tko zna što iz javne djelatnosti. I onda to svoje javno stečeno ime u nekoj sasvim drugoj struci, solidno prodaju lokalnim, pa i nacionalnim televizijskim postajama kako bi pučanstvo uveseljavali svojim, tobože vrhunskim kuharskim umijećem koje, eto, do sada nisu stigli nikome pokazati. Poručuju nam tako najrazličitije vratolomije u kuhinji, od onih s najskupljim namirnicama do onih za ukupno 20 kuna, jer sve su to, navodno, oni sami isprobali i žao im je gledateljstva koje živi u mraku neznanja njihovih fantastičnih kulinarskih »otkrića«. Nerijetko se u takvim TV podvalama koje vrijeđaju kuharsku struku i ugostiteljstvo uopće, može vidjeti »domaćica« odjevena za izlazak u noćni bar koja ne zna ni luk isjeckati niti zna odakle valja krenuti u rezanje povrća, ali je zato besprijekorno našminkama. Tolika količina neukusa u televizijskim loncima u malo kojoj struci bi se tolerirala tako benevolentno kao kod nas. Činjenica da svatko od nas mora ili želi kuhati u vlastitoj kući, volio to ili ne, nije dovoljna da se u tom (ne)znanju pokazuje i pred milijunskim gledateljstvom. Što onda desetljećima u svijetu i kod nas uče i usavršavaju naši »šefovi«, naši međunarodno priznati kuhari i znalci, kada baš svaka zvjezdica jet-seta to savlada i skupo prodaje na TV ekranima za tren Zašto se na svakom TV kanalu posljednjih godina može naći emisija za kuhanje u kojoj nema profesionalnog kuhara, nego su tu tek priučeni likovi s estrade, pitanje je na koje bi najbolje znali odgovor u promidžbenim i marketinškim odjelima tih televizija. Jer, teško je vjerovati kako su poznati Hrvati posljednjih godina svoje živote potpuno iznenada posvetili kuhanju, pa ih je na tom putu »otkrila« i televizija. Prije će biti da su to vrlo isplative aktivnosti, praćene nizom oglasa, od onih koji reklamiraju kuhinju, do proizvođača kućanskih aparata, a o namirnicama i pakovanjima ne treba ni govoriti. Kao »usput«, u takvim emisijama o kuhanju, serviraju nam se na ekranima točno određena ulja, vina, dodaci jelima, tjestenine, pažljivo birani hladnjaci, štednjaci, pa čak i posuđe… Takve emisije se valjda tretiraju kao zabavne ili čak edukativne, a nipošto promidžbene, što one u suštini jesu, donoseći jako dobru zaradu svima koji u njima na bilo koji način sudjeluju. Kada bi poplava kulinarskih zaljubljenika na televizijskim ekranima doista značila i podizanje kvalitete prehrane i odnosa prema jelu u Lijepoj Našoj, bilo bi to pohvalno i dobro. No, čini se kako je to tek jedan kratkotrajni trend u kojemu su poznati našli unosan »džeparac«, a televizije način da popune i naplate termine u kojima ne smiju prikazivati baš samo reklame. Druga je, pak, priča, što u takvim emisijama, umjesto da se dade dužan dignitet kuharskoj struci kao onoj koja traži i zahtijeva trud i talent, te nužno predznanje koje bi gledateljstvu trebao prezentirati profesionalac koji svaki dan provodi u kuhinji, u njima stječemo dojam kako svatko zna i može biti vrhunski kuhar! Pa zašto onda ići u školu za to zvanje kada možeš otpjevati dva lakoglazbena hita i poslije toga zamiješati u loncu nešto pred kamerama i zadivljenim gledateljstvom Je li to poruka koju nam šalju kuharski »gurui« koji su za kuhinjski radni stol stigli izravno s modnih i festivalskih pista diljem Hrvatske! Ništa bolje nije ni u izdavaštvu, gdje javna osoba koja do sada još nije tiskala svoju kuharicu s receptima, nije vrijedna ni spomena. Jer, imati vlastitu kuharicu, po mogućnosti s bakinim ili maminim receptima, stvar je prestiža. No, ne samo toga, nego bogme i sasvim pristojne zarade. Kada se za kuharicu neke pjevačice, voditeljice ili jet-seterice pronađe dobar sponzor i izdavač, eto lagane i dobre zarade. Pa se tome još dodaju javne prezentacije, promocije, razgovori za medije, javljanja »uživo« iz kuhinja, priče o slavnoj povijesti mahom prepisanih recepata, izlaganje knjige na sajmovima (!), sve se skuha u jedan dobar biznis koji nema ama baš nikakve veze ni s kuhanjem ni s gastronomijom, pa ni s ljubavlju prema hrani ili pripremanju jela. Ali je dobar način promocije do kojega gotovo nikada ili vrlo teško mogu stići naši ugledni, poznati i priznati ugostitelji, gastro-stručnjaci, kuhari, barmeni, konobari, slastičari... Oni nisu jet-set niti je medijima zanimljivo koliko truda, ljubavi i znanja stvarno unose u svako dobro pripremljeno jelo, u svaki dobar kolač, dobar koktel, lijepo i stručno posluživanje i serviranje, prezentaciju ponude. To je struka, a ovo je zabavni show. Pa kome nije do jeftine zabave, točno tako ih treba i tretirati, a uz časne iznimke, najbolje je okrenuti na neki drugi program.
SAJMOVI 54. MEĐUNARODNI SAJAM TEHNIKE I TEHNIČKIH DOSTIGNUĆA – BEOGRAD 2010. Sedmi put u Beogradu Prezentacijom na sajmu Tehnike hrvatski obrtnici se nadaju uspostavi poslovnih kontakata s novim partnerima, ali isto tako i obnovi nekih starih poslovnih veza koje vežu poduzetnike dviju susjednih država dugi niz godina Dražen Horvat Hrvatski obrtnici su u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore, izlagali svoje proizvode i prezentirali ponudu svojih usluga na 54. međunarodnom sajmu Tehnike i tehničkih dostignuća 2010., koji se održavao u Beogradu od 11. do 15. svibnja. Hrvatska obrtnička komora sufinancirala je nastup deset izlagača iz Hrvatske, od kojih je njih šest prvi put na ovom sajmu, na zajedničkom izložbenom prostoru u paviljonu 4, Beogradskog sajma, površine 40 m 2 . Ovo je bio sedmi nastup obrtnika na Sajmu tehnike u Beogradu, koji ima tradiciju od 1937. godine i predstavlja značajan gospodarski i tehnološki događaj u Srbiji i jugoistočnoj Europi. Beogradski sajam smatra se najvećom sajamskom institucijom u Srbiji i jugoistočnoj Izlagači koji su nastupali u organizaciji HOK-a bili su: NEMEC ART, vl. Goran Nemec, Luka; izrada alata i metalne galanterije; PRO- MEGA, vl. Mario Kiseljak, Radoboj – metaloprerađivačka i trgovačka radnja, proizvodnja i plastifikacija metalnih proizvoda; ALFA- PLAST, vl. Stipe Vlahović, Komin, radionica za izradu i održavanje elektrouređaja i VF varilica; LEO INOX, vl. Leo Merčep, Split, izrada serijskih proizvoda od inoxa; LIMA d.o.o. , vl. Europi. Posljednjih je godina modernizirao većinu hala, a čitav otvoreni prostor potpuno je i suvremeno preuređen. Posjet Beogradskom sajmu ove je godine premašio očekivanja, te je sajam, prema prvim informacijama organizatora izložbe, posjetilo oko 40.000 posjetitelja. Na površini većoj od 20 tisuća četvornih metara, predstavljalo se više od 850 izlagača iz 24 zemlje – najviše iz Njemačke, Slovenije, Češke, Mađarske, Austrije i Hrvatske, a za ovogodišnji www.hok.hr Obrtničke novine sajam pripremljeno je za ocjenjivanje oko 300 izuma – noviteta na tržištu. Izaslanstvo HOK-a na sajmu u Beogradu predvodio je predsjednik HOK-a Mato Topić, a u delegaciji su sudjelovali i potpredsjednik HOK-a Zvonko Pecikozić i predsjednik Odbora za sajmove i druge promidžbene aktivnosti HOK-a Josip Novogradec, koji su obišli sajam Tehnike i susreli se s izlagačima na HOK-ovom štandu. Posjete inozemnih izaslanstava Izložbeni prostor hrvatskih obrtnika obišle su delegacije Privredne komore Srbije, Slovačke trgovinske i industrijske komore, Udruge poduzetnika Barleben – Njemačka, Beogradskog sajma, a na poziv HOK-a izložbeni prostor hrvatskih obrtnika obišla je izaslanica veleposlanika Republike Hrvatske u Beogradu, Ines Vidović-Pacek, ataše za kulturu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Srbiji. Spomenute delegacije upoznate su s radom HOK-a na međunarodnom povezivanju hrvatskih obrtnika sa stranim partnerima te su im uručeni novi poslovni kontakti i promidžbeni materijali koje je HOK pripremio za nastupe na međunarodnim sajmovima te poslovnim razgovorima sa stranim partnerima. Prezentacijom na sajmu Tehnike hrvatski obrtnici se nadaju uspostavi poslovnih kontakata s novim partnerima, ali isto tako i obnovi nekih starih poslovnih veza koje vežu poduzetnike dviju susjednih država dugi niz godina, a sajam Tehnike bio je prigoda za uvid u ponudu poslovne konkurencije ne samo iz Srbije, već iz 24 države svijeta. Konkretni rezultati nastupa vidjet će se u tjednima nakon sajma, kada će se sumirati uspostavljeni poslovni kontakti, odgovoriti konkretnim ponudama na postavljene poslovne upite te realizirati dogovoreni poslovi. MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM, CELJE, 8. – 15. RUJNA 2010. Prijavite se za nastup u Celju! Dražen Horvat Od 8. do 15. rujna 2010. održat će se 43. međunarodni obrtnički sajam u Celju jedna od najvećih i najznačajnijih sajamskih manifestacija u regiji s više od 180.000 posjetitelja zabilježenih u 2009. Nastup obrtnika na ovom sajmu tradicionalno će organizirati, odnosno sufinancirati Hrvatska obrtnička komora, sukladno Pravilniku o organizaciji nastupa članova Predsjednik HOK-a Mato Topić, potpredsjednik Zvonko Pecikozić i predsjednik Odbora za sajmove Josip Novogradec u obilasku izložbenog štanda Vladimir Furjanić, Kamanje proizvodnja strojeva za beskonačne žljebove, falcanje cijevi i trgovina; DURO-METAL, vl. Lidija Došen-Plećaš, Zagreb, proizvodnja predmeta od metala i prešanje metala. U suradnji s Obrtničkom komorom Primorsko-goranske županije i Udruženjem obrtnika Opatija ove godine su se prvi put na sajmu u Beogradu organizirano predstavljali i metalci s područja ove županije: EMD Elektromehanika-brodska oprema, vl. Danko Mauša, Matulji, strojna obrada metala, proizvodnja brodske opreme; BROSS, vl. Željko Blažić, Viškovo, izrada rezervnih strojnih dijelova, zupčanika, pužnih vijaka, lančanika i reduktora, strojna obrada metala; BRA- VARSKI OBRT JURKOVIĆ, vl. Zvonko Jurković, Čavle, proizvodnja metalnih konstrukcija, građevne stolarije od metala, strojna obrada metala; METALOBRADA, vl. Milorad Mičetić, Dražice, strojna obrada metala. HOK-a na sajmovima u zemlji i inozemstvu. Ukupna površina izlaganja iznosi 65.000 četvornih metara bruto, a 2009. godine nastupalo je 1.017 izlagača iz 14 zemalja. Izložbeni program sajma obuhvaća: poslovne susrete, međunarodna predstavljanja, strojeve i opremu za drvo i metal, elektrotehniku, prehranu i ugostiteljstvo, namještaj i unutarnje uređenje, završne radove u graditeljstvu, kućanske aparate, alate za uređenje doma i okolice, turizam, slobodno Uz izlaganje, odnosno prezentaciju proizvoda i usluga, posebno ističemo održavanje poslovnih razgovora poduzetnika iz šire regije vrijeme, tekstil, darove, mehanizaciju sela, građevinsku mehanizaciju, montažne kuće, proizvode široke potrošnje, telekomunikacije i IT opremu. Uz izlaganje, odnosno prezentaciju proizvoda i usluga, posebno ističemo održavanje poslovnih razgovora poduzetnika iz šire regije. U organizaciji Obrtno-podjetniške Zbornice Slovenije, Hrvatske obrtničke komore, te ostalih pratećih poduzetničkih institucija iz okruženja, match-making poslovni razgovori već niz godina pružaju mogućnost izravnog kontakta zainteresiranih poslovnih subjekata. Pozivaju se zainteresirani obrtnici i poduzetnici da putem obrasca u prilogu što prije prijave svoj interes stručnoj službi Hrvatske obrtničke komore i područnih obrtničkih komora kako bi se na vrijeme i kvalitetno pripremila najava i njihov nastup na sajmu u Celju. Štand HOK-a površine je 40 m 2 , a smješten je u paviljonu L1 Celjskog sajma. Zainteresirani se sa svojim pitanjima vezanim uz sajam i prijavu interesa za nastup na sajmu mogu javiti u Hrvatsku obrtničku komoru na telefone: 01/48-06-650 i 01/48-06- 639 (kontakt osobe Darko Prister i Dražen Horvat), a mogu se obratiti i pisanim putem na faks: 01/48- 46-610 i e-mail adresu: darko.prister@hok.hr ili drazen.horvat@ hok.hr. Više o sajmu može se pogledati na www.ce-sejem.si. svibanj 2010. VODIČ ZA SAJMOVE 21 O posjetiteljima sajmova Darko Prister Vrste kontakata i interesa Iskazani interes za izloženom robom i uspostavljeni kontakt može biti: • stručni interes – posjetitelj iz iste djelatnosti • općeniti interes • prateći interes – posjetitelj je došao zbog jednog proizvoda, ali mu je pozornost privukao drugi proizvod • rutinski kontakt – ustaljeni, uobičajeni kontakt • kurtoazni – ljubazni kontakt. Ostvareni kontakti na sajmu mogu biti: • ugovoreni/dogovoreni – unaprijed određen termin sastanka • planirani – unaprijed se planira sastanak, još dok izlagač nije došao na sajam • slučajni (ad hoc) – izlagač nije unaprijed bio upoznat s dolaskom posjetitelja. Vremensko trajanje kontakta između izlagača i posjetitelja može biti: • kratki – obično traju 5 do 10 minuta • srednji – traju 15 do 30 minuta • dugi – 1 do 2 sata. Prema učestalosti, kontakte dijelimo na: • prvi kontakt – pretpostavka da će ih biti još • jedini kontakt – interes iskazan jednokratno, bez indicija da bi moglo doći do sljedećeg kontakta • ponovljeni kontakt – nakon prvog kontakta uslijedio je još jedan posjet izlagaču • mnogobrojni kontakti. Među posjetiteljima sajma treba razlikovati: • one koji su zainteresirani – poslovni posjet, s jasnim ciljevima posjeta (oni odmah daju posjetnicu) • oni koji nisu zainteresirani – osobe koje su posjetile sajam bez jasnih ciljeva (obično prilaze izlagačkom mjestu letimično »snimajući« što se na prostoru nalazi, nerijetko držeći ruke u džepovima ili iza leđa) • potencijalni kupci – orijentirani na kupnju ponuđenih proizvoda • stari znanci – oni koji poznaju izlagače te su ih došli posjetiti na štand • ostali. Vrste posjetitelja Ima više motiva i ciljeva s kojima posjetitelji dolaze na sajam. Ovisno o vrsti posjetitelja definirani su ciljevi posjeta. Kako je navedeno, ciljevi mogu biti: sklapanje poslova i traženje poslovnih partnera – razni vidovi poslovne suradnje (kooperacija, zajedničko ulaganje, lohn poslovi i dr.); »snimanje« konkurencije ili sajma; kupovina ponuđenih proizvoda; traženje ideja za pokretanje vlastitog posla; opredjeljenje za buduće zanimanje. Poslovni posjet Poslovni ili stručni posjet čine osobe: • zainteresirane za poslovnu suradnju • zainteresirane za traženje poslovnog partnera • zainteresirane za traženje partnera za kooperaciju • koje žele kupiti proizvode. Izviđači su iz konkurentskih tvrtki došli »snimiti« što se i pod kojim uvjetima nudi, budući izlagači došli su na sajam kako bi mogli donijeti odluku o tome da li nastupati na sajmu ili ne, zatim ocijeniti stanje konkurencije te postoje li uvjeti za probitak na određeno tržište. Šetači su posjetitelji koji dolaze na sajmove po »ideje«, kako bi sagledali mogućnosti da počnu sa samostalnom djelatnošću. Informativno su došli posjetiti sajam, da vide što se nudi. Školski posjet najčešće je povezan sa zadacima koje učenici dobivaju u školi. Posjet učenika završnih razreda može biti i radi opredjeljenja za buduća zanimanja.
Page 1 and 2: • • U T E M E L J E N A ZAGREB
Page 3 and 4: tništvu ođeno krizom Dr. sc. Jel
Page 5 and 6: CEHOVI 7. susret trgovaca HOK-a Vu
Page 7 and 8: Obrtničke novine svibanj 2010. ww
Page 9 and 10: Obrtničke novine svibanj 2010. Žu
Page 11 and 12: ŽUPANIJE Obrtničke novine svibanj
Page 19: ŽUPANIJE Obrtničke novine svibanj
Page 23 and 24: Obrtničke novine svibanj 2010. 23
Page 25 and 26: Obrtničke novine svibanj 2010. 25
Page 27: Obrtničke novine svibanj 2010. 27
Page 30 and 31: II Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 32 and 33: IV Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 34 and 35: VI Obrtničke novine svibanj 2010.
Page 36: VIII Obrtničke novine svibanj 2010

ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora