ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora

• 

• 

U T E M E L J E N A 

ZAGREB 

Str. 10 

NOVI SAD 

predmete. 

Str. 14 

SKRADIN 

17 

Svibanj 

2010. 

Str. 17 

3. državno prvenstvo florista 

Fantazija ljepote 

i boja 

Str. 6 

Obrtnički savjetnik 

GODINA VI, BROJ 26 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINA 

OBNOVLJENA 

Isticanje cijena u trgovini 

Maloprodajna cijena je konačna 

cijena u kunama za pojedini proizvod 

ili uslugu, odnosno određenu količinu 

proizvoda, uključujući porez na 

dodanu vrijednost. 

mr. sc. Anđelko Vojvoda 

M 

inistarstvo rada, gospodarstva 

i poduzetništva donijelo 

je na temelju članka 9. stavka 

7. Zakona o zaštiti potrošača (NN broj 

79/07, 125/07, 79/09, 89/09) Pravilnik 

o načinu isticanja maloprodajne cijene i 

cijene za jedinicu mjere proizvoda (NN 

52/10) koji je stupio na snagu 6. svibnja 

2010. Trgovci su dužni svoje poslovanje 

uskladiti s odredbama Pravilnika u 

roku od godine dana od dana stupanja 

na snagu. Pravilnikom se određuje način 

isticanja maloprodajne cijene i cijene 

za jedinicu mjere proizvoda i usluga 

prilikom prodaje proizvoda i pružanja 

usluga potrošačima. 

Maloprodajna cijena je konačna cijena 

u kunama za pojedini proizvod ili uslu- 

gu, odnosno određenu količinu proizvoda, 

uključujući porez na dodanu 

vrijednost. 

Maloprodajna cijena i cijena za jedinicu 

mjere proizvoda odnosno usluga 

mora biti za potrošača istaknuta nedvosmisleno, 

jasno, vidljivo i čitljivo, a 

cijene moraju biti istaknute u kunama 

oznakom »kn«. Iznimno cijenu nije potrebno 

istaknuti kod proizvoda koji nisu 

namijenjeni prodaji. 

Cijena je nedvosmisleno istaknuta 

ako je isključena mogućnost njene zamjene 

s maloprodajnom cijenom drugog 

proizvoda koji se nalazi u neposrednoj 

blizini. Trgovac može maloprodajnu cijenu 

i cijenu za jedinicu mjere proizvoda 

i usluga istaknuti i u drugim valutama i 

ukoliko je cijena tako istaknuta, za potrošača 

je mjerodavna cijena istaknuta 

u kunama. 

1994. 

Isticanje maloprodajne cijene 

proizvoda 

Maloprodajna cijena proizvoda mora biti 

istaknuta na proizvodu ili na prodajnom mjestu. 

Ukoliko je maloprodajna cijena proizvoda 

istaknuta na prodajnom mjestu, mora bit isključena 

mogućnost njene zamjene s maloprodajnom 

cijenom drugog proizvoda koji se nalazi u 

neposrednoj blizini. Maloprodajna cijena mora 

biti istaknuta i za sve proizvode koji se prodaju, 

a nalaze se u izlogu. Maloprodajna cijena 

proizvoda koja je istaknuta na prodajnom mjestu, 

mora biti na oznaci s nazivom proizvoda 

i istaknuta ispred ili ispod ili pokraj proizvoda 

na prodajnom mjestu. Iznimno maloprodajna 

1 8 5 2. 

cijena proizvoda može se istaknuti i iznad proizvoda, 

uz uvjet da ne postoji mogućnost njene 

zamjene s maloprodajnom cijenom drugog 

proizvoda koji se nalazi u neposrednoj blizini. 

Isto tako maloprodajna cijena proizvoda koji se 

prodaju putem kioska i sličnih objekata može 

se istaknuti i u obliku cjenika u kojem za svaki 

proizvod mora biti, uz maloprodajnu cijenu, 

označen i naziv proizvoda. 

Z 

Ž 

Groznica maturalne večeri 

Zagrebački obrtnici donirali svoje proizvode 

maturantima-štićenicima domova za djecu 

Županijska kronika 

broj 

www.hok.hr 

Lička rakija i med u Vojvodini 

Obrtnici Ličko-senjske županije predstavili se na 

Novosadskom sajmu poljoprivrede i gospodarstva 

Obrtničke novine 


svibanj 2010. 

svibanj 2010. 

Velika izložba agroturizma 

Deset tisuća posjetitelja razgledalo veliku ponudu 

autohtonih proizvoda 

Čuvari tradicije narodnog stvaralaštva 

Željko Mežnarić iz Žarovnice 

jedan je od posljednjih 

košaraša u Zagorju 

eljko Mežnarić, vlasnik obrta 

»Sitar« iz Žarovnice kod 

Lepoglave osvojio je na 52. 

međunarodnom obrtničkom sajmu 

u Zagrebu nagradu Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva 

u kategoriji tradicijskih i umjetničkih 

obrta »Vrijedne ruke«, koja zasigurno 

znač iznimno strukovno priznanje 

zbog nastavljanja nekada bogate, 

a sada sve skromnije tradicije 

izrade različitih uporabnih kućanskih 

predmeta od rogoza, slame, 

šiblja i drugih prirodnih materijala. 

Jedan od posljednjih 

Jedan od rijetkih preostalih tradicijskih 

primijenjenih narodnih umjetnika 

savladao je umijeće cekeraša, 

košaraša, sitara, rešetara i ostala u 

izradi najrazličitijih predmeta, još u 

NIŽE CIJENE TAKSI PRIJEVOZA U ZADRU 

Za pet kilometara 

19 kuna 

adar je u turističku predsezonu 

ušao s novim, nižim cijenama taksi 

prijevoza Od 1. svibnja ove godine 

primjenjuje se novi način naplate, po kojemu 

se vožnja do pet kilometara udaljenosti 

naplaćuje 19 kuna, a taksisti koji su 

to prihvatili svoja su taksi vozila označili 

posebnom naljepnicom – informacija je 

iz Taxi sekcije Udruženja obrtnika Zadar, 

koju prenosi Turistička zajednica Zadra. 

U toj se informaciji ističe i da je uvođenje 

novog načina naplate taksi prijevoza 

u Zadru rezultat dogovora većine 

zadarskih taksista, od njih ukupno oko 

90, al i da ima i onih koji nisu prihvatili 

takav dogovor, te njihova vozila neće 

biti posebno označena. 

Oni koji su prihvatili dogovor uz posebnu 

naljepnicu svaki će sljedeći kilometar 

nakon petog naplaćivati po 9 kuna, čime 

će se, kako napominju iz Turističke zajednice, 

i više nego prepoloviti dosadašnje 

visoke cijene tog prijevoza. Iznose i 

primjer po kojemu je do sada vožnja od 

Niže cijene prijevoza za Zadrane i turiste 

ŽELJKO MEŽNARIĆ – DOBITNIK NAGRADE »VRIJEDNE RUKE« 

Otac Blaž i sin Željko Mežnarić uz djela svojih ruku 

dječačkoj dobi, uz majku Anku i oca 

Blaža od kojeg je pred 13 godina 

naslijedi obrt, danas jedini u tom 

centra grada do turističkog dijela Zadra 

Borika stajala od 80 do 1 0 kuna, a s 

novim cijenama će biti 20 do 30 kuna. 

U Turističkoj zajednici vjeruju i kako 

će nove cijene zadarske taksi službe 

zasigurno razveseliti turiste, al i građane 

Zadra. Nadaju se i da će nove cijene 

zadarskih taksista biti popraćene i 

podizanjem kvalitete njihovih usluga uz 

izdavanje računa, poznavanje stranih 

jezika te profesionalnost i ljubaznost. 

Na sniženje cijena zadarske taksi 

usluge utjecala je najava, sada provedena, 

tvrtke Lulić d.o.o., i to ulaskom u 

novu djelatnost – pružanje usluga taksi 

prijevoza, i to sa znatno nižim cijenama 

nego što su ih dotad imali zadarski taksist 

i novim vozilima, njih čak 15. Ubrzo 

nakon te najave nastupila je prava 

tržišna utakmica pa je i većina ostalih 

taksista snizila cijene, i prije nego što 

se ova najava provela. U Zadru se tek 

sada očekuje konačno zaživljavanje 

ovog načina javnog prijevoza. 

dijelu Hrvatskog zagorja. Njihova 

obiteljska kuća prepuna je logožara 

raznih veličina, od dječjih, damskih, 

– Od bake Foške iz sela Klarići 

(središnja Istra) i bake Jele iz 

Brgudca (na obroncima Učke), 

odakle mi je majka, i naravno 

od majke i svekrve Marije, naučila 

sam pripremati jela koja su 

danas klasici domaće istarske 

kuhinje, poput domaće tjestenine, 

žgvaceti, fritaja, fuži. 

No, kada sam se sa studija 

u Opatiji vratila u Vodnjan, počela 

sam skupljati starinske recepte 

starosjedilaca Vodnjana 

– rekla nam je Svjetlana Celija, 

vlasnica vodnjanskog restorana 

»Vodnjanka«. 

Svjetlana Celija nije ostala 

samo na tome da doslovce priprema 

jela prema tradicijskim 

receptima nego zajedno sa 

sestrom Vesnom i cjelokupnim 

timom u kojem su dva sommeliera, 

u njih unosi nešto novo, 

nešto njihovo. 

Također, jela u »Vodnjanki« 

se nude sukladno sezoni, točnije 

godišnjim dobima u kojem 

dozrijeva pojedino povrće i 

voće, a jedan je od rijetkih re- 

BAKINI RECEPTI 

Klasici vodnjanske 

gastronomije 


samo na tome da doslovce 

priprema jela prema 

tradicijskim receptima nego 

zajedno sa sestrom Vesnom 

i cjelokupnim timom u kojem 

su dva sommeliera, u njih 

unosi nešto novo 

muških do onih najvećih mesarskih, 

proizvoda od slame – košarica svih 

veličina u kojima se nekada držalo 

brašno, a tijesta se najbolje dizala, 

posude za čuvanje i sijanje žita, 

košnice za pčele, te različite košare 

od vrbove šibe, sita i rešeta te 

niz drugih čudesnih predmeta. Sve 

to radi uz pomoć roditelja i radnika 

Stjepana Bistrovića, kojemu uredno 

isplaćuje plaću. Temeljna je karakteristika 

ovog zanata odnosno umijeća 

ručni rad bez nekih posebnih 

pomagala ili kalupa. Najbitnije su 

ruke koje stvaraju estetski dopadljive, 

korisne i prirodne uporabne 

Ženski rogozi najbolji 

Kako kaže Željko Mežnarić, izrada 

bilo kojeg od tih proizvoda tek 

završni je čin čitavog procesa do 

njegove finalizacije. Primjerice, za 

predmete od rogoza najprije valja 

krenuti u »žetvu« rogoza po kanalima, 

močvarnim predjelima, riječnim 

Svjetlana sakuplja recepte starosjedilaca Vodnjana 

storana na čijim se jelovnicima 

ne nudi riba. 

– Razvili smo istarsku kuhinju 

onakvu kakva egzistira na 

selima u unutrašnjosti Poluotoka 

i upravo po toj, više kontinentalnoj 

kuhinji, smo jako prepoznatljivi. 

Umjesto ribe, naši 

gosti uživaj u pršutu, mesu, 

a tu su i puževi s palentom, 

bumbarske lazanje i niz drugih 

raznovrsnih slanih i slatkih 

delicija, u koje uključena i 

lavanda, primjerice, torta od 

badema, marcipana i lavande 

rukavcima i žabokrečinama. Tako je 

Željko brao rogoze sve do Kutine. 

Najbolji su tzv. ženski rogozi koji 

nemaju »batke«, i t oni koji rastu 

u što dubljoj vodi, pa je često potrebno 

zagaziti u vodu i iznad pojasa. 

Kad se rogoz nabere doveze se 

kući, reže i para na sitne dijelove, pa 

se suši na suncu u trav i rosi tjedan 

dana kako bi dobio bijelu boju. Nije 

lako doći ni do slamnatih proizvoda. 

Valja najprije zasijati raž, požnjeti je 

srpom, ručno »izmlatiti«, izgrabljat i 

pripremiti za pletenje. 

Dugotrajni je proces i za izradu 

pletenih proizvoda od vrbove 

šibe. U sve proizvode Mežnarićevih 

upleteno je mnogo truda, no 

unatoč tome kao i lijepom izgledu 

i njihovoj funkcionalnosti, od ovog 

se zanata jedva preživljava. Putuju 

po sajmovima, proštenjima, pučkim 

veselicama, tržnicama i nude svoje 

dopadljive proizvode po cijeni 

od dvadesetak do stotinja kuna, ili 

prema pogodbi. 

– kaže Svjetlana i dodaje da u 

sve što se priprema treba unijeti 

dušu, treba imati ljubav. 

Uostalom, potrebno je to i za 

sve ostalo što čovjek radi, jer 

bez duše i ljubavi nema ni zadovoljstva 

ni poticaja da se nešto 

dobro učini – kaže Svjetlana. 

Od 1 9. »Vodnjanka« je uvrštena 

u 1 0 najboljih restorana 

u Hrvatskoj, a u njezinim delicijama 

uživao je na Brijunima 

i bivši predsjednik RH Stjepan 

Mesić zajedno s akreditiranim 

diplomatima u Hrvatskoj. 

PRILOZI 

Obrtnički 

savjetnik 

Županijska 

kronika 


• 

OBNOVLJENA 1994. 

UTE MELJENA 1852. 

• 

BROJ 119 • SVIBANJ 2010. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr 

upravni odbor 

HOK i ZABA 

u projektu 

Obrtnička kartica 

Str. 3 

ceh ugostitelja 

Ponovo o zabrani 

pušenja 

konferencija o eu fondovima 

Izazovi i perspektive 

integracije 

natjecanje 

Str. 6 

Učenici pokazali 

znanje i vještine 

Str. 4 

vrijedne ruke 

Str. 22 

Čuvanje 

tradicijske baštine 

Str. 3 

KOLUMNE 

dr. Ante Babić 

Izvoziti se mora 

Str. 4 

Ružica Mikačić 

Predstavnici 

jet-seta vole 

glumiti kuhare 

Str. 20 

Hrvatski obrtnici 

u Beogradu 

7. susret trgovaca hok-a 

Str. 21 

Zagrepčani 

pobjednici 

3. Obrtničkih 

sportskih igara 

Str. 24–25 

Osnažiti 

obrtničku 

trgovinu 

Str. 5

UVODNIK 

Obrtničke novine svibanj 2010. 

Poštovani čitatelji, 

Za novi proljetni broj Obrtničkih 

novina pripremili smo Vam dosta 

aktualnih tema. Svibanj je bio 

pun aktivnosti – stručnih skupova, 

konferencija, sajmova – na kojima 

je sudjelovao veliki broj obrtnika. 

Ceh trgovine organizirao je svoj 

tradicionalni 7. susret početkom 

svibnja, na kojem su raspravljene 

brojne teme vezane uz obrtničku 

trgovinu. Obrtnici su u organizaciji 

HOK-a nastupili na sajmu tehnike i 

tehničkih dostignuća u Beogradu. 

Organizirali smo vrlo uspješnu konferenciju 

o mogućnostima prilagodbe 

obrtništva stečevinama EU 

i načinima korištenja EU fondova. 

Svakako najbrojniji skup bile su 3. 

obrtničke sportske igre, ponovo 

održane u Solarisu, gdje se okupilo 

gotovo 700 sudionika iz cijele 

Hrvatske, a titulu najboljih opet su 

ponijeli članovi Obrtničke komore 

Zagreb. Usporedo s Obrtničkim 

sportskim igrama, koje je svečano 

otvorila predsjednica Vlade RH Jadranka 

Kosor, odvijalo se i 14. nacionalno 

savjetovanje o gospodarstvu 

i poduzetništvu u organizaciji 

Ministarstva gospodarstva, rada i 

poduzetništva. Doprinos obilježavanju 

Godine žena u obrtništvu 

dala je predsjednica Odbora Ana 

Šerić Konjikovac, sudjelujući na 

panelu posvećenom strategiji ženskog 

poduzetništva. Naši obrtnici, 

modni kreatori, frizeri, kozmetičari, 

cvjećari… oplemenili su modnu reviju 

na svečanosti dodjele nagrada 

najboljim poduzetnicima. A posebno 

veseli činjenica da je nagradu za 

najboljeg mikro poduzetnika dobio 

jedan obrtnik, Mladen Balić, vlasnik 

obrta Tehnohit-hr iz Pitomače. Dan 

uoči Nacionalnog savjetovanja, u 

Solarisu je održano i 3. državno prvenstvo 

florista, na kojem su vještine 

i umijeće predstavile vrsne floristice. 

A pobijedile su čak dvije! Kraj 

mjeseca obilježila je tematska sjednica 

Saborskog odbora za razvoj 

i obnovu, posvećena obrtništvu. 

Naravno, tu je i Obrtnički savjetnik, 

a u Županijskoj kronici možete 

pronaći vijesti iz svih županija. 

O svemu tome možete pročitati u 

ovom broju Obrtničkih novina. A 

do sljedećeg broja koji izlazi nakon 

Akademije u povodu Dana komore, 

srdačan pozdrav od redakcije Obrtničkih 

novina. 

Glavna urednica 

Snježana Tomić 

14. NACIONALNO SAVJETOVANJE O 

GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU 

Obrt Tehnohit-hr najbolji 

mikro poduzetnik 


Dobitnik nagrade za najuspješnijeg 

mikro poduzetnika na 14. 

nacionalnom savjetovanju o 

gospodarstvu i poduzetništvu, održanom 

u organizaciji Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva u Solarisu 

od 20. do 22. svibnja je pitomački obrt 

Tehnohit-hr, vlasnika Mladena Balića. 

Obrt je osnovan je 2004.godine, a 2006. 

godine počinje se baviti proizvodnjom 

namještaja pod brendom Hrastico. 

Namještaj se proizvodi od 100% domaćeg 

drveta, 100% je prirodni i traje 

najmanje 100 godina. 

Standardni dio namještaja izvoze u 

Englesku i Njemačku, a na domaćem 

tržištu tvrtka oprema stambene i poslovne 

prostore. Posebna pažnja pridaje se 

razvoju programa za opremanje vinoteka 

i vinskih podruma gdje već imaju 

zavidne rezultate i reference. Prema kriterijima 

Ministarstva gospodarstva, obrt 

Tehnohit-hr spada u Gazela tvrtke, što 

znači da ima 30% veći rast u razdoblju 

od tri godine te da u izvozu konstantno 

ostvaruje više od 30% prihoda. Uz nagradu, 

svi nagrađeni dobili su i 20.000 

kuna za pokriće troškova u aktivnostima 

vezanim za unapređenje poslovanja. Na 

modnoj reviji održanoj u okviru svečanosti 

dodjele nagrada, svoje proizvode 

predstavilo je nekoliko proizvođača 

odjeće i obuće i modnih kreatora, među 

kojima i dvije obrtnice: Etno »Mara« i 

Mladen Balić 

U sklopu programa organizirane 

su i panel diskusije na kojima se raspravljalo 

o financijskim instrumentima 

za poticanje malog i srednjeg 

poduzetništva, strategiji učenja za 

poduzetništvo te niz radionica različite 

tematike, a za komorski sustav 

najvažnija je bila radionica o Smjernicama 

razvoja obrtništva s planom 

aktivnosti 2011.-2012. koje su 

predstavili ravnatelj Uprave za obrt 

Darko Horvat i dr. sc. Jelena Budak 

s Ekonomskog instituta Zagreb. Na 

panelu o strategiji poticanja ženskog 

poduzetništva sudjelovala je 

i predsjednica Odbora za obilježavanje 

Godine žena u obrtništvu 

HOK-a Ana Šerić Konjikovac. 

Modna kuća »Mak«. Frizure i šminku 

manekenki i manekena potpisali su Ceh 

frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke 

komore, a stručnu pomoć u održavanju 

modne revije Ministarstvu je pružilo 

Udruženje obrtnika grada Šibenika. 

Posebne zahvalnice na svečanosti 

dodjele nagrada uručene 

su Udruženju obrtnika Šibenik i 

Cehu frizera i kozmetičara Hrvatske 

obrtničke komore. 

Predsjednik Udruženja obrtnika Šibenik Mario Pražen, predsjednica 

Ceha frizera i kozmetičara HOK-a Marija Rukljač i ravnatelj Uprave 

za obrt MINGORP Darko Horvat 

AKTUALNO 

Tematska sjednica saborskog Odbora za razvoj i obnovu o obr 

Obrtništvo najviše pog 

Sudionici tematske sjednice 


U 

Hrvatskom saboru 25. svibnja 

održana je tematska sjednica 

Odbora za razvoj i obnovu 

»Obrtništvo – stanje, razvoj i traženje 

GODINA ŽENA U OBRTNIŠTVU – ANKETA za obrtnice 

Ženama obrtnicama teže 

Treba olakšati i 

poboljšati status žena 

u obrtništvu i raditi 

na tome da obrtnica 

bude što više – kažu 

u svojim završnim 

porukama hrvatske 

obrtnice 

Ljubica Kangrga 

Nenad Klapčić 

U 

okviru obilježavanja Godine 

žena u obrtništvu, Hrvatska 

obrtnička komora provela je 

anketu od 30. travnja do 10. svibnja 

– na slučajno odabranom uzorku od 

152 žene, vlasnice obrta iz svih krajeva 

Hrvatske. Većina njih obavlja obrt 

10 i više godina i ima 2 i više zaposlenih. 

Rezultati ankete, koje je predsjednica 

Odbora za obilježavanje Godine 

žena u obrtništvu Ana Šerić Konjikovac 

predstavila na panelu posvećenom 

Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore 

proglasio je 2010. Godinom žena u 

obrtništvu, čime je i među hrvatskim obrtništvom, 

položaj žena obrtništvu i poduzetništvu 

osviješten kao tema od posebne 

važnosti. 

Od ukupnog broja od 92.965 vlasnika / 

ortaka u aktivnim obrtima, oko 30 posto 

čine žene. Trećina hrvatskih obrta – točno 

30.618 – u vlasništvu je žena, a od ukupno 

oko 130.000 radnika zaposlenih kod obrtnika, 

65.554, odnosno oko 50 posto čine 

žene. 

Gledano po branšama, najviše je ženavlasnica 

obrta među frizerkama i kozmetičarkama 

(89 posto) i proizvodnji tekstila 

(66 posto). 

Žene su rodno izjednačene u vlasništvu 

obrta – u uslugama čišćenja, uslužnim obrtima 

i trgovini gdje žena ima oko 50 posto 

kao vlasnica, dok su žene kao vlasnice obrta 

zastupljene u postotku manjem od 10 posto 

u ribarstvu, prijevozu, auto-strukama, graditeljstvu 

i elektrostrukama. 

smjernica u cilju doprinosa gospodarskom 

oporavku«. 

Na sjednici su, uz članove Odbora za 

razvoj i obnovu, sudjelovali i saborski 

zastupnici, članovi drugih saborskih 

odbora, državna tajnica Ministarstva 

strategiji ženskog poduzetništva na 14. 

Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu 

i poduzetništvu u Solarisu, upućuju 

na sljedeće: 

1. premda većini obrtnica članovi 

obitelji pomažu u obrtu (najčešće 

suprug), više od 60 posto anketiranih 

žena smatra da je ženama-obrtnicama 

TEŽE nego muškarcima u obrtu. Da 

je položaj žena i muškaraca u obrtu 

IZJEDNAČEN, smatra oko 35 posto 

anketiranih žena, dok svega 0,1 (nula 

zarez jedan) posto anketiranih 

obrtnica smatra da je ženama 

u obrtništvu LAK- 

ŠE nego muškarcima. 

Obrazlažući svoje stavove, 

žene obrtnice 

ističu da se »trebaju 

više dokazivati« i 

istovremeno 

»voditi brigu 

i o poslu i 

o obitelji«, 

da je okolina 

više 

naklonjena 

muškom 

poduzetništvu, 

da su 

Ana Šerić 

Konjikovac 

znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. 

sc. Dijana Vican, ravnatelj Uprave za 

obrt u Ministarstvu gospodarstva, rada 

i poduzetništva Darko Horvat sa suradnicima, 

zamjenica Glavnog državnog 

inspektora Božena Vrbanić, dr. sc. 

premalo zastupljene i da do posla teže 

dolaze od muškaraca, da nemaju početnog 

kapitala itd. 

2. oko 40 posto obrtnica smatra da je 

nedostatak podrške okoline pri usklađivanju 

osobnih i poslovnih obaveza 

najznačajnija opća prepreka u pokretanju 

i obavljanju obrta, a njih 30 posto 

da su to tradicionalna shvaćanja da 

se žene ne trebaju baviti poduzetništvom. 

3. dvije trećine žena smatra da je otežan 

pristup financijskim sredstvima 

i nedostatak informacija i savjeta 

najvažnija ekonomska prepreka 

u pokretanju ili obavljanju 

obrta. 

Gotovo 80 posto obrtnica 

smatra da su posebne bespovratne 

državne potpore za 

žene-obrtnice najvažnija mjera 

za unapređenje položaja 

žena u obrtništvu, uz već 

postojeću mjeru subvencioniranja 

kamata na kredite. 

Hrvatska obrtnička komora, 

smatraju anketirane 

obrtnice, trebala bi osigurati 

više informacija o poticajnim 

mjerama za žene, 

Rezultati ankete upućuju na područja aktivnosti 

planiranih Strategijom razvoja ženskog poduzetništva 

u RH, u koje će se HOK posebno uključiti. 

➠ HOK će nastaviti tražiti poticajni regulatorni okvir za podupiranje 

ženskog obrtništva na svim razinama vlasti. 

➠ kao što je pokazala i naša anketa, HOK ženama-obrtnicama 

mora osigurati bolji pristup poduzetničkim i 

drugim znanjima i vještinama. Razvijanje savjetodavnih 

usluga i sufinanciranje sajmova naša je redovna 

aktivnost koju možemo posebno usmjeriti za žene u 

obrtništvu. 

➠ pristup financijskim sredstvima, što pokazuje i naša anketa, 

poseban je problem žena-obrtnica, koje očekuju 

pomoć kroz jamstvene sheme, fondove kapitala usmjerenog 

rizicima, razvoj tzv. poslovnih anđela, a posebno 

kroz programe mikro-kreditiranja. 

➠ osigurati široku informiranost žena i obrtnica o samozapošljavanju, 

seminari za jačanje pravne i poslovne 

pismenosti žena, razvoj konzistentnog statističkog praćenja, 

istraživanja i medijske promocije ženskih poduzetničkih 

pothvata – bit će još jedna od naših aktivnosti 

kojima ostvarujemo elemente Strategije razvoja ženskog 

poduzetništva u RH. 

www.hok.hr

tništvu 

ođeno krizom 

Dr. sc. Jelena Budak iz 

Ekonomskog instituta 

Zagreb predstavila 

je smjernice razvoja 

obrtništva s planom 

aktivnosti u sljedećem 

kratkoročnom razdoblju 

Jelena Budak iz Ekonomskog instituta 

Zagreb te predsjednik Hrvatske obrtničke 

komore Mato Topić s najbližim 

suradnicima i članovima Upravnog odbora. 

Predsjednica Odbora za razvoj i obnovu 

mr. sc. Zdenka Čuhnil uvodno 

je naglasila kako je uočena potreba za 

sazivanjem ovakve tematske sjednice, 

s obzirom na činjenicu da je obrtništvo, 

koje zapošljava 15% ukupnog 

broja zaposlenih, više nego ostali gospodarski 

sektori pogođeno globalnom 

financijskom i gospodarskom krizom i 

posebice je osjetljivo na promjene na 

tržištu. 

Predsjednik HOK-a Mato Topić, 

kao uvodničar, istaknuo je najvažnije 

probleme obrtništva i ponovio kako je 

Hrvatska obrtnička komora još krajem 

nego muškarcima 

2008. godine, uviđajući moguće posljedice 

krize, Vladi RH uputila paket od 

30 antirecesijskih mjera. 

Zbog izuzetno teške situacije, rekao 

je Topić, uz prisutne negativne trendove 

u broju obrtnika, broju zaposlenih, 

kao i broju blokiranih obrtnika, Hrvatska 

obrtnička komora je prije dva 

mjeseca organizirala okrugli stol posvećen 

poslovanju obrtnika u vrijeme 

gospodarske i financijske krize, kako 

bi ponovo javno ukazala na stanje u 

obrtništvu. 

Prikaz stanja u malom gospodarstvu 

s naglaskom na obrtništvo dao je ravnatelj 

Uprave za obrt MINGORP-a Darko 

Horvat, a dr. sc. Jelena Budak iz Ekonomskog 

instituta Zagreb predstavila je 

smjernice razvoja obrtništva s planom 

aktivnosti u sljedećem kratkoročnom 

razdoblju, koje EIZ radi u suradnji s 

MINGORP-om. 

Cilj koji se želi postići ovim smjernicama 

je uspostaviti zakonodavni okvir 

institucionalnih potpora koji potiče 

razvoj konkurentnog, inovativnog i na 

znanju utemeljenog obrtništva. 

U kasniju raspravu uključili su se saborski 

zastupnici, vanjski član Odbora 

za razvoj i obnovu, član Upravnog odbora 

Dragutin Ranogajec te drugi članovi 

Upravnog odbora HOK-a. 

GODINA ŽENA 

U OBRTNIŠTVU 

intenzivnije promovirati 

žensko poduzetništvo kroz 

pozitivne primjere i educirati 

žene zainteresirane za 

poduzetništvo. 

Na žalost, vrlo je malo 

pozitivnih primjera dobre 

prakse koje anketirane 

obrtnice žele podijeliti, a 

komentari se odnose na 

velike poteškoće u dobivanju 

kredita – osobito je 

to teško početnicama. 

Od HOK-a i od institucija 

obrtnice traže 

konstruktivnija rješenja, 

širi spektar usluga, više 

stručnih skupova vezano 

uz žensko poduzetništvo 

i suradnju s lokalnom samoupravom. 

»Treba olakšati i poboljšati status 

žena u obrtništvu i raditi na tome da 

obrtnica bude što više«, kažu u svojim 

završnim porukama hrvatske 

obrtnice. 

Kako HOK posebno želi status hrvatskih 

obrtnica i poduzetnica usporediti s 

europskim i susjednim zemljama, kao i 

promovirati žensko poduzetništvo, 14. 

rujna organizirat će Međunarodnu konferenciju 

o položaju žena u obrtništvu i 

na tržištu rada. 

Predsjednica Vlade RH Jadranka 

Kosor prihvatila je pokroviteljstvo nad 

ovom konferencijom, potvrđujući time 

još jednom – nakon što je Vlada u ožujku 

usvojila Strategiju razvoja ženskog 

poduzetništva – poseban interes koji 

prema položaju žena u poduzetništvu 

i obrtništvu ima izvršna vlast u našoj 

zemlji. 

Akademija u 

povodu Dana HOK-a 

Hrvatska obrtnička komora, u znak obnove 

svoga djelovanja 1. srpnja 1994. godine, 

svečanom Akademijom obilježava 

Dan komore. Svečana Akademija održat će se 

u četvrtak, 1. srpnja 2010. godine, s početkom 

u 12.00 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu 

u Zagrebu, pod pokroviteljstvom predsjednice 

Vlade RH Jadranke Kosor. Na svečanoj Akademiji, 

najuspješnijim obrtnicima bit će dodijeljena 

najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore 

– Statua »Zlatne ruke«. U okviru Akademije promovirat 

ćemo i nove majstore obrta, tradicijske 

i umjetničke obrte, a Ministarstvo gospodarstva, 

rada i poduzetništva dodijelit će nagradu »Šegrt 

Hlapić« najboljoj školi, najboljem majstoru i najboljem učeniku strukovne 

škole. Hrvatska obrtnička komora 2010. godinu proglasila je »Godinom žena 

u obrtništvu« te nizom aktivnosti, kao i ovom svečanom Akademijom, nastoji 

promicati značaj i ulogu žena u obrtništvu i sveukupnom hrvatskom gospodarstvu, 

kao i u društvu općenito. 

S. T. 

Ministarstvo gospodarstva, rada 

i poduzetništva, Hrvatska gospodarska 

komora i Hrvatska 

obrtnička komora 5. svibnja su u HGK 

predstavili zajednički projekt »Vrijedne 

ruke«, usmjeren na promociju proizvoda 

tradicijskih i umjetničkih obrta, domaće 

radinosti, obiteljskih poljoprivrednih 

gospodarstava i malog gospodarstva. 

Projekt »Vrijedne ruke« pokrenut je radi 

informiranja javnosti o postojanju sa- 

www.hok.hr 


svibanj 2010. 

ZAJEDNIČKI PROJEKT MINISTARSTVA GOSPODARSTVA, HGK-a I HOK-a 

»Vrijedne ruke« za 

očuvanje tradicijske baštine 

»Vrijedne ruke« 

pokrenut je radi 

informiranja javnosti 

o postojanju 

samozatajnih, 

marljivih ljudi koji 

proizvode tradicijske 

i ekološke proizvode, 

suvenire i rukotvorine 


Obrtnici koji su dobili znak tradicijskog 

odnosno umjetničkog obrta, 

koji dodjeljuje Hrvatska obrtnička 

komora, naš su doprinos u projektu 

»Vrijedne ruke«. Priče o vrijednim i 

vještim rukama naših majstorica i 

majstora, koji nas svojim rukotvorinama 

i umijećem podsjećaju na 

konstantnu potrebu očuvanja bogatog 

civilizacijskog i kulturološkog 

nasljeđa našeg naroda, objedinili 

smo na CD-u »Vrijedne ruke«. 

mozatajnih, marljivih ljudi koji svojim 

umijećem, znanjem, ali i skromnošću 

proizvode ekološke proizvode, suvenire, 

rukotvorine, tradicijske proizvode 

nastale u malim obrtima, zadrugama, 

obiteljskim gospodarstvima i malom 

poduzetništvu kako bi takvi proizvodi 

doprli do potrošača. Podupirući ovakve 

poduzetničke aktivnosti koje se naslanjaju 

na bogato kulturno blago prožeto 

tradicijom, cilj je potaknuti javnost na 

 

osvješćivanje važnosti kupovine takvih 

proizvoda kako bi se pridonijelo povećanju 

ukupne konkurentnosti hrvatskoga 

gospodarstva, ali i očuvanju našeg 

nacionalnog identiteta. 

S ciljem upozoravanja na potrebu očuvanja 

i razvoja starih, dijelom autohtonih 

hrvatskih obrta kojima prijeti izumiranje, 

promicanja strukovnog obrazovanja za 

takva zanimanja te razvoja i promocije 

umjetničkih obrta koji njeguju dugu 

tradiciju u hrvatskoj povijesti, u skladu 

s Pravilnikom o tradicijskim i umjetničkim 

proizvodima/uslugama, Hrvatska 

obrtnička komora od 2009. godine dodjeljuje 

znak tradicijskim i umjetničkim 

proizvodima/uslugama. Namjera Hrvatske 

obrtničke komore je poticanje države, 

županijskih i lokalnih samouprava te 

posebno turističkih zajednica, ali i svih 

ostalih, da pomognu očuvanju, njegovanju 

i prepoznatljivosti obilježja tradicijske 

odnosno umjetničke kulture te da u 

tom smislu nositeljima znaka omoguće 

pogodnosti u poslovanju. 

UPRAVNI ODBOR 

HOK i ZABA u projektu 

Obrtnička kartica 

Upravni odbor prihvatio 

je ponudu Zagrebačke 

banke kao najpovoljniju 

i najprihvatljiviju za 

HOK, s obzirom na 

financijski dio, kao i 

na prijedlog snažnog 

marketinga, promocije 

i PR-a 


Upravni odbor na 13. sjednici 

održanoj 1. lipnja donio je 

Odluku o prihvaćanju ponude 

Zagrebačke banke d.d. za poslovnu 

suradnju u projektu Obrtnička kartica. 

Podsjetimo, temeljem analize potreba 

našeg članstva, Upravni odbor ranije je 

usvojio Odluku o unapređenju kvalitete 

Obrtničke kartice. Zaključeno je kako bi 

modernija i kvalitetnija izvedba identifikacijske 

kartice, a u konačnici i platežne 

kartice, obrtnicima-vlasnicima kartice, 

otvorila dodatne mogućnosti kod davatelja 

usluga, a i unutar informatizacije 

i automatizacije pojedinih aktivnosti 

Hrvatske obrtničke komore. Upravni 

odbor ujedno je imenovao Radnu grupu, 

koja je pripremila cjeloviti projekt, 

a koji podrazumijeva suradnju HOK-a 

s jakim partnerima, kako bi se podigla 

kvaliteta i mogućnosti kartice, u skladu 

s potrebama članstva i modernom tehnologijom. 

Projekt predviđa, osim sa 

bankom kao ekskluzivnim partnerom, 

suradnju HOK-a s nekoliko strateških 

partnera – s financijskim institucijama, 

osiguravajućim društvima, trgovačkim 

kućama… zainteresiranima za aktivnu 

participaciju i koji će obrtnicima omogućiti 

povoljniju kupovinu najvažnijih 

proizvoda i usluga. Analizirajući pristigle 

ponude banaka, Upravni odbor 

prihvatio je ponudu Zagrebačke banke 

kao najpovoljniju i najprihvatljiviju 

za HOK, s obzirom na financijski dio, 

kao i na prijedlog snažnog marketinga, 

promocije i PR-a. Tijekom sljedećih 

mjeseci, u suradnji HOK-a i Zagrebačke 

banke, odvijat će se opsežne organizacijske 

pripreme kako bi do početka 

2011. godine, na adrese svih obrtnika 

stigle nove Obrtničke kartice. 

Na sjednici su prezentirane i usluge 

Hrvatske akreditacijske agencije, 

prihvaćena je informacija o najvažnijim 

aktivnostima HOK-a između dvije 

sjednice Upravnog odbora te je usvojen 

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika 

o radu. Usvojena je i Odluka o 

imenovanju ispitne komisije za majstorske 

ispite, ispite o stručnoj osposobljenosti, 

pomoćničke ispite, kontrolne te 

Komisije za licenciranje kao i Odluka o 

izdavanju dozvola za izvođenje praktičnog 

dijela naukovanja, a Upravni odbor 

ujedno je podržao incijativu Veleučilišta 

iz Knina »Marko Marulić« za osnivanje 

obrtničkog studija. Prihvaćena su i izvješća 

s 3. susreta prijevoznika, 3. Obrtničkih 

sportskih igara, s Münchenskog, 

Mostarskog i Beogradskog sajma te sa 

Zagrebačkog velesajma. Usvojena je i 

Odluka o dodjeli priznanja HOK-a. Nagrađenima 

će najviša priznanja HOK-a 

biti dodijeljena na Akademiji u povodu 

Dana komore 1. srpnja u HNK. Upravni 

odbor donio je također i Odluku o 

razrješenju člana Komisije za dodjelu 

priznanja HOK-a Darka Pešića zbog 

odjave obrta, te Odluku o razrješenju i 

imenovanju sudaca Suda časti HOK-a 

(razriješeni su Hrvoje Pracny i Senka 

Božić, a imenovani Jakša Lovrić i Ivanka 

Čačić). Prihvaćena je i usklađenost 

Odluka o izmjenama i dopunama Statuta 

Udruženja autotaksi prijevoznika 

Dubrovnik, Udruženja obrtnika Pula i 

Udruženja obrtnika Rovinj sa Statutom 

HOK-a. Prijedlog Obrtničke štedne 

banke za kupnju hibrida Upravni odbor 

nije prihvatio.

Obrtničke novine svibanj 2010. MEĐUNARODNA SURADNJA 

GLOBALNO OKO 

Izvoziti se mora 

KONFERENCIJA O PRILAGODBI OBRTNIŠTVA EU 

Važnost EU fondova za razvoj 

i konkurentnost obrtništva 

Naš cilj će biti 

ostvaren kada 

predstavnici HOK-a 

budu sudjelovali na 

sjednicama Europske 

udruge obrtnika 

i drugih važnih 

europskih tijela 

11. svibnja održana 

je peta godišnja 

konvencija 

hrvatskih izvoznika 

u organizaciji 

Udruge hrvatskih 

izvoznika 

U 

jeku recesije ima onih koji povećavaju 

proizvodnju i izvoz, 

čuvaju radna mjesta i otvaraju 

nova. Najbolji od njih su dobili i formalno 

priznanje u obliku nagrade Zlatni 

ključ prema zemljopisnim područjima 

– 10 zemalja u koje najviše izvozimo ili 

prema kategoriji mali, srednji, veliki ili 

najinovativniji izvoznik. Za nagradu su 

odabrani najbolji od tri nominirana, koji 

su po pokazateljima odabrani između 

svih tvrtki koje posluju i izvoze. A da se 

radi o izvrsnima govori činjenica da su 

morali imati pozitivan rezultat (dobit) u 

posljednje dvije godine, izvoz veći od 

100.000 kuna, izvoz veći od uvoza. Na 

kraju su pobjeđivale nijanse u obliku 

veličine izvoza, rasta izvoza, rasta zaposlenosti, 

rasta dobiti. 

Sama Udruga hrvatski izvoznici je 

nastala 2004. godine između ostalog i 

stoga da se ukaže na važnost izvoza u 

društvu, kao i zato što se izvoznici u 

svojem poslovanju susreću s mnogim 

istim problemima od tečaja, carina, 

necarinskih prepreka, protekcionizma, 

transportnih i logističkih problema, 

kulturoloških razlika, pa sve do nepostojanja 

jedne »globalne vlade« čije 

bi institucije regulirale poslovanje na 

svjetskom tržištu. 

Recentna globalna recesija ponovo 

potvrđuje važnost izvoza i izvozno 

orijentiranog gospodarskog modela. 

Zemlje koje su izvozno orijentirane 

u recesijama kao što je ova ili kao što 

su bile naftne krize krajem 1970-ih ili 

početkom 1980-ih imale su manji gubitak 

rasta i razvoja, manji gubitak radnih 

mjesta i prije su izašle iz takvih recesija 

i kriza koje su bile globalno uzrokovane. 

Isto tako, njihova ih je izvozna 

orijentacija prisiljavala na nošenje s 

konkurencijom koja je bistrila um, donosila 

inovacije i predstavljala pokretač 

razvoja tih tvrtki, a putem pozitivnog 

poslovanja tih tvrtki i na domicilno gospodarstvo. 

Izvoz je također jedini način 

na koji se nagomilani vanjski dug može 

dugoročno održivo otplaćivati, jer se zaliha 

imovine (poput privatizacije tvrtki, 

prodaje zemljišta i koncesija) uvijek na 

kraju mora istrošiti. 

Hrvatski je gospodarski model suprotan 

izvozno-orijentiranom modelu. Naime, 

mi smo s udjelom izvoza od 42% 

najgori u srednjoj i južnoj Europi i osobna 

potrošnja od 60% kojoj se pribraja 

javna potrošnja od 19% dominira BDPom 

– zapravo dominira domaće tržište. 

Prof. dr. sc. Ante Babić, 

osnivač i direktor Centra 

za međunarodni razvoj 

To u prvom jeku krize može imati efekt 

ublažavanja krize, ali kako se potrošnja 

temelji na konzumaciji što je privatni 

sektor zaradio, ako je privatni sektor 

više orijentiran na domaće tržište kojem 

ide loše, tada će takvo gospodarstvo kasnije 

ući u ozbiljnije poteškoće i teže će 

se izvući iz recesije. Ona gospodarstva 

koja imaju veći udjel izvoza oporavljaju 

se u rasponu od mjesec do tri mjeseca 

nakon što se počnu oporavljati globalna 

tržišta. Također, ako ste prisutni na više 

zemalja, možete kao tvrtka uspješnije 

balansirati između tržišta na kojima se 

ekonomska aktivnost usporava i prebacivati 

se npr. na tržišta zemalja koja i 

dalje rastu (Brazil, Indija, Kina...). 

Postavlja se pitanje zašto mi nismo 

izvozno orijentirana zemlja 

Nosioci našeg gospodarstva su još 

uvijek velike državne tvrtke koje nisu 

privatizirane i kojima loše upravlja politika. 

Nadalje, mi još uvijek sponzoriramo 

velike i neefikasne sustave koji su 

bili u problemima već prije dvadeset godina, 

ali te probleme nismo rješavali. 

Na primjer, relativni suficit imaju 

šumarstvo, ribarstvo, duhan, ostala prijevozna 

sredstva (brodovi). Usprkos rezultatu 

u uvjetima međunarodne konkurencije, 

većina tih sektora prima izdašne 

potpore i subvencije koje ih čine umjetno 

konkurentnima: 

Poljoprivreda, 

ribarstvo 

Izvoz 

(mlrd. kn) 

AZTN 2008. 

Subvencije po 

sektorima (mlrd. kn) 

1,4 3,5 

Brodogradnja 9,5 2,1 

Promet 9,3 1,5 

Turizam 5,6 0,2 

Tako da npr. u poljoprivredi i ribarstvu 

dajemo dvije kune da bismo izvezli 

jednu kunu. 

Da smo rješavali te probleme, imali 

bismo ranije pad proizvodnje i zaposlenosti, 

ali uz omogućeno restrukturiranje 

i revitalizaciju tih grana ili repozicioniranje 

unutar sektora na proizvodnju 

više dodane vrijednosti i većeg profita. 

Npr., unutar sektora brodogradnje postoji 

»velika« brodogradnja koja dobiva 

subvencije i koja je prema nekim računicama 

u posljednjih 20 godina nagomilala 

više od 20 milijardi subvencija i još 

toliko »saniranih« gubitaka, dok »mala« 

nije niti postojala početkom 1990-ih, ne 

dobiva gotovo ništa iz proračuna, profitabilna 

je, zauzela je oko 2% izvoza, te 

zapošljava već nekoliko tisuća radnika. 

MORGEN, MORGEN, NUR NICHT 

HEUTE SAGEN ALLE FAULE LEU- 

TE! 

 

 

 

D. Mihić 

S. Tomić 

N. Vlahović 

Hrvatska obrtnička komora 

organizirala je 18. svibnja 

EU konferenciju »Stvaranje 

konkurentnog hrvatskog obrtništva, 

malog i srednjeg poduzetništva – izazovi 

i perspektive ulaska u Europsku 

uniju«, na kojoj su, uz brojne obrtnike, 

sudjelovali predstavnici najrelevantnijih 

institucija zaduženih za 

provedbu EU projekata kao i poslove 

promidžbe izvoza i jačanje gospodarske 

diplomacije. 

Predsjednik Hrvatske obrtničke 

komore Mato Topić istaknuo je kako 

je HOK od početka pregovora bio 

uključen u 15 EU projekata. »Očekujemo 

da će se vrlo brzo povećati 

sredstva za poduzetnike koji će moći 

kupovati novu opremu, uređivati radionice, 

zapošljavati više radnika kroz 

projekte Europske unije. Ovaj posao 

neće biti lagan i brz, ali je svakako 

potreban da bismo obnovili strukturu 

obrtništva i približili ga standardima 

u EU«, kazao je Topić. Otvaranjem 

ureda u Bruxellesu 2005. godine, 

dodao je Topić, Hrvatska obrtnička 

komora započela je dugoročni proces 

povezivanja hrvatskih obrtnika s 

europskim poduzetničkim institucijama. 

»Osnovali smo i Odbor za Europske 

integracije HOK-a, koji je glavno 

tijelo za koordinaciju prijedloga za 

poboljšanje rada na EU projektima. 

Naš cilj će biti ostvaren kada predstavnici 

HOK-a budu sudjelovali na 

sjednicama Europske udruge obrtnika 

i drugih važnih europskih tijela«, 

zaključio je predsjednik HOK-a. 

Važnost malog i srednjeg 

poduzetništva u EU 

Izaslanik veleposlanika Delegacije 

EU u Hrvatskoj David Hudson rekao 

je da što se tiče obrtništva i općenito 

sektora malog i srednjeg poduzetništva, 

EU stalno naglašava pitanja 

specifična za taj sektor te zahtijeva 

da zemlje članice i države koje pregovaraju 

o pristupu spoznaju važnost 

malog i srednjeg poduzetništva u nacionalnim 

gospodarstvima i poboljšaju 

politiku i mehanizme potpore u 

tom pogledu. »Posebice je važno da 

obrti i mala i srednja poduzeća spo- 

www.hok.hr 

Konferencija je okupila sve ključne predstavnike vezane za prilagodbu 

EU 

znaju mogućnosti i izazove procesa 

integracije i na vrijeme poduzmu 

akcije, da investiraju u vlastitu konkurentnost 

kroz stalno obrazovanje 

zaposlenika, inovacije u radu, kroz 

usvajanja ekoloških rješenja i promišljanja 

zajedničkih inicijativa, kao 

što su klasteri. To zahtijeva, zaključio 

je Hudson, znatne napore pojedinaca 

kojima treba pružiti potporu i koje 

treba nadopuniti javni sektor, odnosno 

institucije za potporu gospodarstvu. 

Mogućnost korištenja EU 

fondova 

Ravnatelj Uprave za obrt pri Ministarstvu 


Darko Horvat naglasio je 

važnost uključivanja u tranzicijski 

proces i potrebu da se nauči kako 

koristiti pretpristupne fondove. Podsjetio 

je kako sredstva EU nisu u 100 

postotnom iznosu bespovratna te 

kako je u dobivanju sredstava poduzetnicima 

potrebna pomoć vladinih 

agencija. »Ključnu ulogu ipak imaju 

mali poduzetnici i obrtnici, koji na 

kraju određenu ideju moraju pretvoriti 

u stvarnost«, kazao je Horvat. 

Na prvom okruglom stolu sudjelovali 

su predstavnici najvažnijih institucija 

koje se bave problematikom 

EU fondova u Republici Hrvatskoj. 

Državni tajnik Hrvoje Dolenec (Središnji 

državni ured za strategiju i EU 

fondove) predstavio je nacionalnu 

strategiju i način koordiniranja EU 

fondova od programa Obnova pa sve 

do danas. Sa SDURF-om HOK planira 

dogovoriti edukaciju o EU fondovima 

za tajnike POK-ova i UO-a. 

Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop 

Tanta, izvijestila je obrtnike 

o aktivnostima koje HGK ima kroz 

projekt Europska poduzetnička mreža 

i pozvala na zajedničku suradnju 

u novim projektima, posebice onima 

koji se tiču malog poduzetništva. Ivana 

Podhraški iz Delegacije EU u Hrvatskoj 

predstavila je strateške dokumente 

i politike Europske unije koji 

se odnose na razvoj i rast poduzetništva. 

Borislav Bogunović iz Središnje 

agencije za financiranje i ugovaranje 

govorio je o proceduri kandidiranja 

i ocjenjivanja EU projekta. SAFU 

je jedina Agencija u Hrvatskoj koju 

akreditira EK za obavljanje poslova 

s EU fondovima. Predstavnica MIN- 

GORP-a Ivana Gorički predstavila 

je Operativni program za regionalnu 

konkurentnost. 

Tijekom drugog okruglog stola posvećenog 

izvozu, izlaganja su održali 

Dragutin Ranogajec, predsjednik 

Odbora za gospodarstvo i Odbora za 

praćenje pregovora RH za pristup EU 

koji je istaknuo probleme malih izvoznika 

iz kuta gledanja obrtnika koji 

pokušavaju biti izvoznici, naglasivši 

da im je za ostvarenje takvog pothvata 

nužna sustavna pomoć državnih institucija. 

Zadovoljstvo sudionika 

konferencijom 

Zadatke i aktivnosti Agencije za 

poticanje izvoza i ulaganja predstavio 

je njezin ravnatelj Sani Ljubunčić. 

Ivanka Maričković Putrić prezentirala 

je kreditne programe i druge oblike 

podrške HBOR-a malom gospodarstvu 

i izvoznicima. Anny Brusić iz 

Udruge malih i srednjih poduzetnika 

Hrvatske udruge poslodavaca svojim 

je izlaganjem ukazala na probleme 

izvoznika iz malih trgovačkih društava 

u izvozu i općenito u poslovanju 

koji su vrlo slični problemima obrtnika 

te je posebno ukazala na primjere 

raspoloživih mjera za poticanje izvoza 

proizašlih iz istraživanja zemalja 

uspješnih u takvim programima u 

sklopu BIZimpact projekta. 

Sudionici konferencije, obrtnici i 

poduzetnici, iskazali su veliki interes 

za obrađene teme i zadovoljstvo 

dobivenim informacijama, kao i mogućnošću 

budućih kontakata sa svim 

institucijama koje su na Konferenciji 

sudjelovale. 

Zagrebačka banka je u svom poslovanju 

oduvijek prepoznavala 

važnost obrtnika i poduzetnika te 

njihovu ulogu u gospodarstvu. 

Stoga je upravo za njih pokrenula 

izdavanje nove elektronske 

publikacije »Poduzetnički 

e-newsletter«. 

Publikacija je besplatna i izlazi 

svaka dva tjedna, a sadrži najnovije 

poslovne vijesti kao i kratki osvrt 

na proizvode namijenjene obrtnicima 

i poduzetnicima. 

Ukoliko želite primati »Poduzetnički 

e-newsletter« Zagrebačke banke, 

na e-mail adresu: 

info.poduzetnik@bankamagazine.hr 

pošaljite sljedeće podatke – ime 

i prezime, naziv i Vašu e-mail 

adresu.

CEHOVI 

7. susret trgovaca HOK-a 

Vukelić je naglasio 

kako je potrebno 

osnažiti obrtničku 

trgovinu kroz projekt 

Plusmarket, putem 

trgovačkih udruga te 

novim horizontalnim 

udruživanjima 


Broj trgovaca obrtnika u posljednjih 

16 mjeseci smanjen je za 

više od 2.800 i sada ih je 16.000, 

a izgubljeno je preko 5.500 radnih mjesta, 

istaknuo je predsjednik Ceha trgovine 

Hrvatske obrtničke komore Boris 

Vukelić na 7. susretu trgovaca Hrvatske 

obrtničke komore, održanom 11. 

svibnja u Zagrebu. 

Vukelić je naglasio kako je potrebno 

osnažiti obrtničku trgovinu kroz projekt 

Plusmarket, putem trgovačkih udruga 

te novim horizontalnim udruživanjima. 

Susret trgovaca je prilika, rekao je Vukelić, 

da se i u teškoj gospodarskoj situaciji 

ukaže na mogućnost unapređenja 

poslovanja kroz marketinške aktivno- 


Prijedlozi za oporavak 

obrtničke trgovine 

Zaključci 

Temeljem rasprave, Ceh trgovine predložio je konkretna rješenja za 

prevladavanje problema struke, koji će se u obliku zaključaka 7. susreta 

trgovaca uputiti nadležnim institucijama. 

➠ Preko HBOR-a i HAMAG-a treba omogućiti investiranje u trgovačke 

objekte i znanje za opstanak i povećanje konkurentnosti male obrtničke 

trgovine. 

➠ Smanjiti stopu PDV-a na prehrambene proizvode, na razinu zemalja u 

okruženju. 

➠ Kroz reprogramiranje financijskih obaveza, olakšati daljnje funkcioniranje 

ili zatvaranje obrta. 

➠ Razmotriti mogućnost smanjivanja fiskalnih i parafiskalnih davanja, 

do izlaska iz krize. 

➠ Mjerama gospodarske politike, poticati obrtničku 

trgovinu na otocima, u brdsko-planinskim 

i ruralnim krajevima, te slabo naseljenim 

područjima. 

➠ Zaoštriti borbu protiv sive ekonomije i nelojalne 

konkurencije. 

➠ Ovaj skup podržava inicijativu 

Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva, da se 

Susreti trgovaca održavaju 

što češće, a minimalno 

jednom godišnje. 

Predsjednik Ceha 

trgovine Boris Vukelić 

Na skupu su se, uz obrtnike okupili predstavnici relevantnih partnera 

HOK-a i institucija 

sti, povezivanje te kroz modernizaciju 

poslovanja i objekata. 

Ravnateljica Uprave za trgovinu 

i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva Ema 

Culi, navela je kako je zbog visoke 

osjetljivosti na recesijska kretanja, 

jedan od najpogođenijih sektora 

gospodarstva tijekom prošle godine 

bila upravo trgovina. Tako je u distributivnoj 

trgovini, kazala je Culi, u 

2009. godini ostvaren promet od 252 

milijardi kuna, od čega su trgovačka 

društva realizirala 95,9% prometa, 

dok su obrtnici ostvarili 4,1%. Promet 

trgovačkih društava u 2009. godini u 

odnosu na 2008. godinu bio je 15,8% 

manji, a kod obrtnika 10,9%. 

Male trgovine pogođene 

krizom 

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore 

Mato Topić naglasio je kako je 

trgovina među prvima osjetila dolazak 

gospodarske i financijske krize, radi 

koje je Hrvatska obrtnička komora još 

potkraj 2008. godine u svojim zahtjevima 

upućenima Vladi RH tražila donošenje 

niza mjera kojima bi se očuvao 

što veći broj obrta i zaposlenih u cjelokupnom 

obrtništvu, pa tako i u sektoru 

trgovine. 

Predsjednik Organizacijskog odbora 

7. susreta trgovaca, potpredsjednik 

HOK-a Vlado Crkvenac rekao je 

kako upravo male obrtničke prodavaonice 

značajno pridonose razvoju i 

poticanju turističke ponude u našem 

priobalju te znatno utječu na prihod 

od turizma, kao značajnog segmenta 

našeg gospodarstva. Istovremeno, te 

iste prodavaonice, koje su otvorene 

tijekom cijele godine, i kroz godinu 

podmiruju svoje financijske obaveze 

i troškove poslovanja, izvan turističke 

sezone, kad je pad prometa drastičan, 

većim dijelom godine posluju na granici 

rentabilnosti. 

Ovaj tradicionalni skup, na kojem 

se okupilo dvjestotinjak sudionika, 

trgovaca obrtnika iz svih županija, 

predstavnika resornog Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva, 

Državnog inspektorata, HGK, HUP-a, 

trgovačkih udruga, Konzuma i drugih 

tvrtki, partnera HOK-a, bio je prilika 

da se razmotri aktualna trgovačka 

problematika i predlože mogućnosti 

za očuvanje i unapređenje obrtničke 

trgovine. Tijekom skupa, razmotrene 

su brojne teme važne za obrtnike trgovce. 

Brojna tematska izlaganja 

O aktualnostima i perspektivama 

razvoja hrvatske trgovine izlagala je 

ravnateljica Uprave za trgovinu MIN- 

GORP-a Ema Culi. Dr. sc. Ivan Damir 

Anić, viši znanstveni suradnik s 

Ekonomskog instituta, prezentirao je 

rezultate istraživanja o stanju i perspektivama 

razvoja obrtničke trgovine. Važnost 

marketinga malog trgovca u uvjetima 

krize predstavio je dr. sc. Davor 

Perkov, predavač na Visokoj poslovnoj 

školi »Libertas« iz Zagreba. 

O problematici male trgovine u staroj 

gradskoj jezgri i trgovine na otocima, 

govorili su predsjednik Ceha trgovine 

OK Zadarske županije Mladen Malta i 

predsjednica Sekcije trgovaca UO Brač 

Danica Baričević. 

Predsjednica Ceha trgovine OK Sisačko-moslavačke 

županije Ljerka 

Jungić izlagala je o visokim i brojnim 

financijskim nametima u trgovini, a o 

mogućnostima povezivanja malih domaćih 

proizvođača s malim trgovcima 

te spajanja grada i sela, govorila je 

predsjednica Ceha trgovine OK Zagreb 

i predsjednica Udruženja trgovaca Zagreb 

Marija Subota. 

Važnost uvođenja HACCP sustava 

u trgovini predstavio je šef Odjela za 

organizaciju rada cehova HOK-a Ivica 

Štambuk, dok je šefica Odjela za 

gospodarstvo Sanja Želinski-Matunec 

izlagala o najčešće postavljanim 

pitanjima Savjetodavnoj službi vezanim 

uz obavljanje trgovačke djelatnosti. 

Pokrovitelj ovogodišnjeg 7. susreta 

trgovaca bilo je Ministarstvo gospodarstva, 

rada i poduzetništva, a domaćin 

Obrtnička komora Zagreb. 

U Organizacijskom odboru 7. susreta 

trgovaca bili su: predsjednik Organizacijskog 

odbora i potpredsjednik HOK-a 

Vlado Crkvenac, predsjednik Ceha trgovine 

HOK-a Boris Vukelić, potpredsjednik 

Ceha trgovine HOK-a Franjo 

Božak, član Ceha trgovine HOK-a 

Marija Subota i član Ceha trgovine 

HOK-a Mladen Županić. 

svibanj 2010. 

AUTOTAKSI 

PRIJEVOZ 

Mišljenje 

Ministarstva 

o dozvolama 

 

Od Ministarstva mora, prometa 

i infrastrukture, Uprave 

za cestovni promet 24. svibnja 

2010. Hrvatska obrtnička komora 

primila je mišljenje o Iznosu 

naknade za izdavanje dozvole 

za obavljanje autotaksi prijevoza 

(klasa: 011-01/10-03/48, Urbroj: 

530-07-10-02). Autotaksi prijevoz 

obavlja se na temelju Zakona 

o prijevozu u cestovnom prometu 

(NN 178/04, 48/05, 151/05, 

111/06, 63/08 i 124/09) i propisa 

koji u skladu s ovim Zakonom 

donosi nadležno tijelo jedne ili 

više jedinica lokalne samouprave, 

odnosno Grada Zagreba. 

Autotaksi prijevoz obavlja 

se na temelju dozvole, ako je to 

utvrđeno propisom koji je donijelo 

nadležno tijelo lokalne samouprave. 

Propisom jedinice lokalne 

samouprave mogu utvrditi 

organizaciju obavljanja autotaksi 

prijevoza, autotaksi stajališta 

i način njihova korištenja, broj 

sjedala u vozilu kojim se obavlja 

autotaksi prijevoz, te druge 

uvjete koji se odnose na izgled i 

opremu vozila. 

Mišljenje Ministarstva mora, 

prometa i infrastrukture o Iznosu 

naknade za izdavanje dozvole za 

obavljanje autotaksi prijevoza, 

zatraženo je kako bi se izbjegla 

razlika u visini iznosa naknade po 

pojedinim jedinicama lokalne samouprave 

i nepotrebno opterećivanje 

taksi prijevoznika dodatnim 

troškovima. 

CESTOVNI 

PRIJEVOZ 

Pravilnik o 

tehničkim uvjetima 

SEKCIJA TAKSI PRIJEVOZNIKA 

O zaštiti ugleda struke i nelojalnoj konkurenciji 


Sekcija taksi prijevoznika Hrvatske 

obrtničke komore, raspravljajući 

o aktualnim problemima struke, 

koji se zadnje vrijeme pojačavaju ulaskom 

novih taksi prijevoznika na tržište, 

na sjednici održanoj 13. svibnja usvojila 

je zaključke u cilju kvalitetnijeg poslovanja 

autotaksi prijevoznika i zaštite 

ugleda struke. Jedan od zaključaka odnosi 

se na aktivno praćenje upućenih 

prijedloga od strane HOK-a vezane uz 

Izmjene i dopune Zakona o prijevozu u 

cestovnom prometu, koji bi se uskoro 

trebao naći u saborskoj proceduri. 

Također je usuglašen stav da se u 

novom prijedlogu zakona uvede mogućnost 

da gradovi u dogovoru s predstavnicima 

taksi prijevoznika određuju 

www.hok.hr 

jedinstvene cijene autotaksi prijevoza 

na svom području. 

Sekcija ujedno smatra kako je nužno 

što prije propisati instrumente kojima 

bi se radi zaštite ugleda struke sankcionirali 

taksi prijevoznici koji se ne 

pridržavaju pravila struke, cijene prijevoza 

i zakonskih propisa. Na sljedećoj 

sjednici Sekcije, koja je predviđena u 

narednih deset dana, članovi bi trebali 

zauzeti stav o predloženim izmjenama 

zakona, kao i o nelojalnoj konkurenciji 

koja u posljednje vrijeme ulazi na tržište 

taksi prijevoza sa »damping« cijenama. 

Upravo stoga, naručit će se izrada kalkulacije 

troškova taksi prijevoza, što će 

ujedno prijevoznicima biti polazište za 

pregovore s lokalnim samoupravama 

prilikom formiranja cijene taksi prijevoza 

na njihovom području. 

U »Narodnim novinama« je 

26. travnja objavljen Pravilnik o 

tehničkim uvjetima vozila u prometu 

na cestama (NN 51/2010). 

Danom stupanja na snagu ovog 

Pravilnika prestaje važiti Pravilnik 

o tehničkim uvjetima vozila u 

prometu na cestama (»Narodne 

novine«, br. 74/09). 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 

30 dana od objave u »Narodnim 

novinama«. 

Ovim Pravilnikom propisuju 

se tehničke kategorije vozila, 

dimenzije i mase, osovinska opterećenja, 

uređaji i oprema koje 

moraju imati motorna i priključna 

vozila i uvjeti kojima moraju 

udovoljavati uređaji i oprema 

motornih i priključnih vozila u 

prometu na cestama.

Obrtničke novine svibanj 2010. CEHOVI 

RIBOLOV 

Javni natječaj za 

gospodarski ribolov 

na Savi i Dunavu 

Ministarstvo poljoprivrede, 

ribarstva i ruralnog razvoja raspisalo 

je Javni natječaj za dodjelu 5 

povlastica za gospodarski ribolov 

na rijeci Savi i 8 povlastica za gospodarski 

ribolov na rijeci Dunav. 

Javni natječaj objavljen je 

u Narodnim novinama broj 

61/2010. od 19. 05. 2010. te na 

WEB stranicama Ministarstva: 

www.mps.hr. 

Predmet natječaja je dodjela 

5 (pet) povlastica za gospodarski 

ribolov na rijeci Savi (ribolovno 

područje rijeke Save – ribolovne 

zone S1, S2, S3 i S4) i 8 (osam) povlastica 

za gospodarski ribolov na 

rijeci Dunav (ribolovno područje 

rijeke Dunav – ribolovne zone 

D1, D2 i D3). Prednost na javnom 

natječaju za davanje povlastica za 

gospodarski ribolov imaju hrvatski 

branitelji i invalidi Domovinskog 

rata ako prilože valjane dokaze 

nadležnih tijela državne uprave o 

svom statusu, te ako udovoljavaju 

i ostalim propisanim uvjetima 

natječaja. Prijave se dostavljaju u 

zatvorenoj omotnici s naznakom: 

»Za javni natječaj – dodjela povlastica 

za gospodarski ribolov – ne 

otvarati«, na adresu: Ministarstvo 

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog 

razvoja – Uprava ribarstva, Miramarska 

24, 10 000 Zagreb. 

POREČ, 22. i 23. 

LISTOPADA 2010. 

15. susret ribara 


i ove godine organizira Susret 

ribara. Domaćin ovogodišnjeg, 

tradicionalnog 15. susreta ribara 

je Istarska županija, a Susret će se 

održati 22. i 23. listopada u Poreču. 

Na ovogodišnjem Susretu ribara 

raspravljat će se o brojnim aktualnim 

temama vezanim uz ribarsku 

djelatnost, a prijedlog tematskih 

izlaganja i predavača, utvrdit će se 

na predstojećoj sjednici Organizacijskog 

odbora. Predsjednik Organizacijskog 

odbora za pripremu i 

organizaciju 15. susreta ribara je 

Marijan Perica, potpredsjednik 

Hrvatske obrtničke komore, a 

članovi organizacijskog odbora 

su Aldo Ukanović, predsjednik 

POK-a Istarske županije, Ante Fabijanić, 

predsjednik Ceha za ribarstvo 

i akvakulturu HOK-a, Miljenko 

Milohnić, potpredsjednik Ceha 

za ribarstvo i akvakulturu HOK-a, 

Tonči Trevižan, član Ceha za ribarstvo 

i akvakulturu HOK-a i Antun 

Pavlović, član Ceha za ribarstvo i 

akvakulturu HOK-a. 

PREDAVANJE 

Kalkulacija cijene 

prijevoza robe 

U organizaciji Hrvatske obrtničke 

komore održat će se stručno 

predavanje za prijevoznike na 

temu kalkulacije cijene prijevoza 

robe u javnom cestovnom prometu 

u Varaždinu 17. lipnja 2010. 

godine u Obrtničkoj komori Varaždinske 

županije, Vodnikova 4, s početkom 

u 13 sati. Cilj predavanja je 

educirati prijevoznike na koji način 

da izrade kalkulaciju cijene prijevoza 

u koju će biti uključeni svi njihovi 

troškovi. Predavanje će održati 

višegodišnji prijevoznik, potpredsjednik 

Ceha prijevoznika Obrtničke 

komore Istarske županije, dipl. 

ing. prometnih znanosti g. Mario 

Crnković, u suradnji s g. Adamom 

Alerićem. Za sudjelovanje na stručnom 

predavanju prijevoznicima se 

neće naplaćivati naknada. 

3. DRŽAVNO PRVENSTVO FLORISTA 

Najbolje Danijela Piteša i Ani Poklepović 

Za floriste je u 

poslijepodnevnim 

satima organiziran i 

besplatni edukacijskodemonstracijski 

seminar o novim 

trendovima u 

aranžiranju cvijeća 


Danijela Piteša, cvjetni atelje 

»Nena« iz Donjeg Segeta i 

Ani Poklepović, cvjećarnica 

»Anda« iz Splita, zasluženo su podijelile 

titulu najbolje floristice na 3. državnom 

prvenstvu florista, održanom 20. svibnja 

u organizaciji Sekcije cvjećara HOK-a u 

Solarisu. Treće mjesto u ukupnom poretku 

osvojila je Silvija Capar, cvjetni 

atelje »Kokopeli« iz Siska. Inače, Danijela 

Piteša osvojila je prvo mjesto i na 

prošlom državnom prvenstvu florista, 

održanom 2008. godine u Poreču. 

Po kategorijama, 

nagrade su osvojile: 

KATEGORIJA »FANTAZIJA«: 

prvo mjesto Danijela Piteša, 

drugo mjesto Silvija Capar i treće 

mjesto Ani Poklepović 

KATEGORIJA »VJENČANI 

BUKET«: prvo mjesto Ani Poklepović, 

drugo mjesto Danijela 

Piteša i treće mjesto Silvija Capar 

KATEGORIJA »ZADANA 

TEMA« – uređenje pročelja 

kuća u Dalmatinskom selu: prvo 

mjesto Ani Poklepović, drugo 

mjesto Silvija Capar i treće mjesto 

Ivana Mustapić 

Domaćin ovogodišnjeg natjecanja 

vrsnih hrvatskih florista bila je Obrtnička 

komora Šibensko-kninske županije, 

pokrovitelj Ministarstvo gospodarstva, 

rada i poduzetništva, a sponzor tvrtka 

M B M – Lučko. 

Kako je istaknula predsjednica Sekcije 

cvjećara HOK-a Marija Crmarić, 

natjecanje se odvijalo u dvije cjeline, 

prema propozicijama Europske asocijacije 

florista (Federation Europeennee 

des unions professionalles de fleuristes) 

– FEUPF, čiji je Sekcija cvjećara 

HOK-a član od 2007. godine. 

CEH UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA 

Ponovo o zabrani pušenja 

Ivica Štambuk 

Na sjednici Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika 

HOK-a, održanoj 7. svibnja 2010. 

godine u Zagrebu, razmatrani su ranije 

usvojeni zaključci uz problematiku oko izmjena Zakona 

o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda 

i do danas postignuti rezultati. Zaključak Ceha je da 

je u odnosu na početne pozicije i usvojene odluke 

Upravnog odbora postignuto dosta, iako na terenu 

postoje problemi uvođenja. Naime, Odlukom 

Pred stručnim ocjenjivačkim sudom 

natjecatelji su tijekom dana izrađivali 

tri teme u točno određenom vremenu: 

vjenčani stručak (45 min.), fantazija 

– slobodna tema (60 min.) i zadana 

tema (120 min.). Natjecanje je počelo 

u četvrtak, 20. svibnja u 10.00 sati, uz 

mogućnost nazočnosti publike, kada 

su floristi trebali izraditi zadanu temu. 

Ovaj dio natjecanja održan je u Dalmatinskom 

selu, u sklopu hotelskog 

naselja Solaris, a floristice su imale 

zadatak urediti pročelja dalmatinskih 

kuća. 

U drugom dijelu natjecanja, održanom 

poslijepodne, floristi su u hotelu 

Ivan, u prostoru noćnog bara/vanjskog 

bazena, izrađivali dvije natjecateljske 

kategorije, vjenčani stručak i fantaziju. 

Osim natjecateljskog dijela, za floriste je 

u poslijepodnevnim satima organiziran 

i besplatni edukacijsko-demonstracijski 

www.hok.hr 

seminar o novim trendovima 

u aranžiranju 

cvijeća, u organizaciji i uz sponzorstvo 

Državna tajnica Tihana Kraljić, predsjednik OK ŠKZ Ante Mihić, predsjednik 

HOK-a Mato Topić, župan ŠKZ Goran Pauk s natjecateljicama državnog 

prvenstva 

Upravnog odbora 

sa sjednice održane 

22. lipnja 2009. 

godine – podržana 

je provedba 

prikupljanja potpisa 

– peticije sa 

kojom se tražilo 

da se u objektima 

do 50 m 2 dopusti 

pušenje (što je i 

postignuto), da 

se za veće objekte 

omogući odvajanje 

do 30% prostora 

za pušenje 

(postignuto je 

20%), da se posebnim 

Pravilnikom 

riješe tehnički detalji kako se uređuju prostori 

u kojima se puši (što je, nažalost, ostalo samo u naznakama 

u navedenom Zakonu, zbog čega se i javljaju 

problemi u provedbi na terenu), da se omogući 

izuzimanje ugostitelja od kažnjavanja ukoliko se 

pismeno evidentira da je gosta – pušača upozoravao 

na zabranu pušenja (što se nije uvažilo). 

Navedene postignute izmjene Zakonu isto tako 

su na 25. sjednici Ceha ugostitelja, održanoj 22. 

veljače 2010. godine, usvojene kao dobra kompromisna 

rješenja. 

M B M – Lučko i Oasis, a koji je vodio 

Marijan Planinšek. U prvom dijelu seminara 

prezentirane su cvjetne kompozi- 

Na seminar su došle brojne floristice 

Za veće objekte sa 

hranom, gdje postoje 

fizički odvojeni prostori 

u kojima se uslužuje piće, 

a potencijalno bi se takvi, 

zidom odvojeni dijelovi, 

mogli registrirati kao zasebni 

objekt caffe, treba 

omogućiti pušenje, kao da 

je riječ o caffeu do 50 m 2 . 

Dakle, umjesto provođenja 

dodatne registracije novog 

caffea, da se omogući tretiranje 

ovakvog odvojenog 

prostora, kao da je riječ o 

objektu do 50 m 2 , gdje bi 

potrebni uvjeti bili isti kao 

za pušački prostor. 

U skupini barovi, 

prema NN 82/2007. 

Pravilnik o razvrstavanju 

i minimalnim uvjetima 

ugostiteljskih objekata, 

navedeni objekti imaju u 

opisu (članak 5) navode: 

»Uslužuju« ili »Mogu usluživati« 

neku hranu (slastice, 

sendviče, jednostavna jela). 

Prema mišljenju Ceha, 

objektima: Kavana, Noćni 

klub, Noćni bar, Disco klub, 

cije za vjenčanja, dok je u drugom dijelu 

seminara tema bila pogrebna floristika. 

Na seminaru se okupilo 100-tinjak zainteresiranih 

florista i floristica iz cijele 

Hrvatske, pa je tako bilo predstavnika/ 

ca iz Zagrebačke županije, Šibenskokninske 

županije, Primorsko-goranske 

županije, Brodsko-posavske županije, 

Bjelovarsko-bilogorske županije, Ličkosenjske 

županije, Koprivničko-križevačke 

županije, Istarske županije, Zadarske 

županije, Dubrovačko-neretvanske 

županije. 

Ocjenjivački sud 

u sastavu Simon 

Ogrizek, Marija 

Horvat i Desinela 

Grenc je nakon 

završetka natjecanja 

zbrojio bodove 

iz dva natjecateljska 

dijela. Sveukupna 

pobjednica, 

a natjecale su se samo žene, bila je 

natjecateljka koji je imala najviše osvojenih 

bodova u svim kategorijama, što su 

ovaj put imale dvije floristice. Svečano 

proglašenje pobjednika održano je u večernjim 

satima, na prostoru vanjskog bazena 

u hotelu Ivan, a u okviru svečanosti 

odvijao se i floristički show, u kojem su 

svoja znanja i vještine prezentirali mladi 

eminentni hrvatski floristi. 

Nakon završetka natjecanja, svi radovi 

mogli su se i sutradan razgledati u 

sklopu hotela Ivan i Dalmatinskog sela. 

Ovogodišnje prvenstvo florista organizacijski 

je bilo najbolje pripremljeno, 

za što zasluge zasigurno idu Organizacijskom 

odboru (predsjednici Mariji 

Crmarić i članovima Karmen Meić, Loredani 

Krbavčić, Mariji Horvat, Zdravku 

Kovačeviću, Borisu Lemaiću), kao i 

domaćinima Obrtničkoj komori Šibensko-kninske 

županije i njenom Udruženju 

obrtnika Šibenik. 

U pogledu daljnjih koraka, 

Ceh ugostitelja zaključio je sljedeće: 

Caffe bar, Buffet, trebalo bi 

omogućiti opredjeljivanje 

u pušački prostor, ukoliko 

vlasnik izjavom kod javnog 

bilježnika izjavi da neće 

usluživati bilo kakvu vrstu 

hrane. Sadašnjim naputkom 

Ministarstva zdravstva ova 

mogućnost je sada ostavljena 

samo za Caffe bar. Za 

skupine: Pivnica, Krčma, 

Konoba i Klet stav Ceha je 

da se ovdje ipak radi pretežito 

o ponudi hrane, te 

izjava o »ne posluživanju 

hrane« ne bi imala smisla, 

odnosno trebalo bi preregistrirati 

djelatnost. 

Objedinjavanje niza 

uputa danih kroz naputke 

inspekcije, kako bi 

se upoznali izvođači i vlasnici 

objekata sa svim zahtjevima 

koje je potrebno 

ispuniti uz traženje rješenja 

za prostore za pušenje/ 

pušačke prostore. 

Što prije riješiti izdavanje 

rješenja, koja 

su ugostiteljima, ne njihovom 

krivnjom, usporena.


svibanj 2010. 

 

www.hok.hr

Obrtničke novine svibanj 2010. CEHOVI 

TRADICIJSKI OBRT: LONČARIJA KOVAČIĆ 

Vještina očuvana kroz stoljeća 

Matija Duić 

Ivan Kovačić iz sela Globočec, kod 

Marije Bistrice, jedan je od najstarijih 

živućih lončara s tog područja. 

Visoka kvaliteta raznovrsnih lončarskih 

predmeta iz produkcije ove lončarije 

kontinuirano se prepoznaje u plasmanu 

i prodaji na domaćem tržištu i različitim 

općinskim, regionalnim i državnim 

manifestacijama (turistički i »eko-etno« 

sajmovi, dobrotvorne prigode, prigodne 

obljetnice i okupljanja i sl.). 

Keramička produkcija »Lončarije« 

u svemu slijedi tradicijska znanja i vještine 

lončarstva Hrvatskog zagorja. O 

tome jasno svjedoči proizvodnja raznih 

vrsta i tipova glinene robe, koja kontinuirano 

slijedi tradicionalne folklorne 

lokalne i religijske obrasce u rasponu od 

temeljnog materijala, ustaljenih formi 

oblikovanja posuda, igrački i suvenira, 

Keramička produkcija 

»Lončarije« iz 

Globočca u svemu 

slijedi tradicijska znanja 

i vještine lončarstva 

Hrvatskog zagorja 

do dekorativnih elemenata i same završne 

dorade (bojenje, pisanje, ocakljivanje). 

Predmeti su izrađeni od domaće 

gline na nožnom, a sada i električnom 

lončarskom kolu. Keramički predmet se 

modelira iz jednog komada gline što se 

vrti na ploči lončarskog kola, a oblikuje 

se rukama uz pomoć jednostavnog pomoćnog 

alata (na slici). Još svježim i nepečenim 

posudama s drškom, odnosno 

s dekorativnom plastikom se naknadno 

dodaje rukom vučena i formirana ručka, 

prethodno protisnuta kroz kalup ručne 

mašine za mljevenje mesa ili oblikovanje 

kolača od tijesta, tzv. »flajš-mašine«. 

Tehnikom kalupa se u lončariji »Kovačić« 

izrađuju mnogi proizvodi, koji se 

pretežno prodaju na tradicionalnim proljetnim 

sajmovima što se održavaju 

na području Hrvatskog 

zagorja. Tako se među 

proizvodima nalaze 

mnogi otisci dekorativno-simboličkog 

značenja; 

primjerice: krovni 

pijetao – »pevec«, 

suvenirske pločice s 

likom Majke Božje Bistričke 

i povijesnih osoba 

ili samo ukrasnih elemenata, 

poput lista vinove loze. 

Posebice je dojmljiva osobna kreativnost 

u ukrašavanju pojedinih proizvoda, 

a što se naročito iskazuje u finom koloritu 

Posuda za vino 

cakline i polikromiji dekorativnih motiva 

(u pisanom, odnosno risanom obliku i/ili 

kombinaciji s ornamentalnim elementima 

male plastike). Atraktivnost tog segmenta 

Ivan Kovačić za lončarskim kolom 

lončarske produkcije u kojem se izdvajaju 

proizvodi lončarske radnje Kovačić 

ponajviše treba pripisati umijeću supruge 

lončara, gospođi Ani Kovačić. 

DRVENI MATERIJAL 

Pakiranje u 

međunarodnom 

prometu 

Odredba Direktive Vijeća 2009/29/EC koja u europsko 

zakonodavstvo uvodi Međunarodnu normu 

za fitosanitarne mjere br. 15 (ISPM 15) stupila je 

na snagu 2005. godine i od tada sav drveni materijal 

za pakiranje koji se izvozi na jedinstveno tržište 

Europske unije mora biti tretiran i označen sukladno 

navedenoj normi. 

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 

u postupku usklađivanja zakonodavstva Republike 

Hrvatske u fitosanitarnom području s pravnom 

stečevinom EU, donijelo je Pravilnik o fitosanitarnim 

zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal 

za pakiranje (»Narodne novine« br. 14/06, 122/07) 

kojim je navedena norma uvedena u nacionalno zakonodavstvo. 

Na taj način je omogućeno registriranje 

tvrtki za tretiranje i označavanje drvenog materijala 

za pakiranje pri Ministarstvu, a time i izvoz robe na 

tržište EU i drugih zemalja u svijetu koje primjenjuju 

normu ISPM 15. 

Pod drvenim materijalom za pakiranje podrazumijevaju 

se sanduci za pakiranje, kutije, gajbe, bubnjevi 

za kablove i slična ambalaža, palete, sandučaste 

palete, okviri za palete, druge utovarne ploče i drugi 

DMP koji se rabi pri prijevozu svih vrsta predmeta 

(uključujući i drvo koje se rabi za učvršćivanje i podupiranje 

tereta). Međutim, ne ubraja se: neobrađeno 

drvo debljine do 6 mm te prerađeno drvo, proizvedeno 

lijepljenjem, zagrijavanjem, primjenom tlaka ili kombinacijom 

tih postupaka (šperploča, lesonit, iverica, 

furnir, ploče od zgusnutog drva i sl.). 

U praksi, sav drveni materijal za pakiranje koji se 

koristi za prijevoz robe, prilikom izvoza u zemlje koje 

primjenjuju normu ISPM 15 mora biti: proizveden od 

okoranog oblog drva, podvrgnut jednom od odobrenih 

postupaka koji su određeni Prilogom I. Međunarodne 

norme za fitosanitarne mjere br. 15. – ISPM 15, označen 

oznakom koja je određena Prilogom II. Međunarodne 

norme za fitosanitarne mjere br. 15. – ISPM 15. 

www.hok.hr 

PRIJEVOZNICI 

Pravilnik o biogorivu 

Pravilnik o mjerama za poticanje korištenja biogoriva 

u prijevozu (NN 42/2010.) objavljen je 8. 

travnja 2010. g u »Narodnim novinama«. Ovaj Pravilnik 

stupa na snagu 30 dana od objave u »Narodnim 

novinama«, osim odredbe članka 18. do 31. i odredbe 

članka 35. do 47. koje stupaju na snagu u roku od 60 

dana od dana objave. 

Korisnik goriva u javnom cestovnom prijevozu je 

domaći prijevoznik koji koristi gorivo za pogon motornog 

vozila u obavljanju javnog i/ili posebnog linijskog 

prijevoza, upisan u upisnik o izdanim dozvolama 

za autobusne linije koji vodi upravno tijelo županije ili 

ministarstvo nadležno za promet, u skladu s posebnim 

propisima koji uređuju prijevoz u cestovnom prometu. 

Korisnik goriva u javnom obalnom pomorskom 

prijevozu je domaći brodar koji koristi gorivo za pogon 

broda u obavljanju javnog i/ili posebnog linijskog 

prijevoza u obalnom pomorskom prometu upisan u 

registar koncesija koji vodi ministarstvo nadležno za 

financije, u skladu s posebnim propisima koji uređuju 

koncesije.


svibanj 2010. 

Županijska kronika 

broj 17 

Svibanj 

2010. 

zagreb 

Groznica maturalne večeri 

Zagrebački obrtnici donirali svoje proizvode 

maturantima-štićenicima domova za djecu 

Str. 10 

novi sad 

Lička rakija i med u Vojvodini 

Obrtnici Ličko-senjske županije predstavili se na 

Novosadskom sajmu poljoprivrede i gospodarstva 

Str. 14 

skradin 

Velika izložba agroturizma 

Deset tisuća posjetitelja razgledalo veliku ponudu 

autohtonih proizvoda 

Str. 17 

Željko Mežnarić, vlasnik obrta 

»Sitar« iz Žarovnice kod 

Lepoglave osvojio je na 52. 

međunarodnom obrtničkom sajmu 

u Zagrebu nagradu Ministarstva 


u kategoriji tradicijskih i umjetničkih 

obrta »Vrijedne ruke«, koja zasigurno 

znači iznimno strukovno priznanje 

zbog nastavljanja nekada bogate, 

a sada sve skromnije tradicije 

izrade različitih uporabnih kućanskih 

predmeta od rogoza, slame, 

šiblja i drugih prirodnih materijala. 

Jedan od posljednjih 

Jedan od rijetkih preostalih tradicijskih 

primijenjenih narodnih umjetnika 

savladao je umijeće cekeraša, 

košaraša, sitara, rešetara i ostala u 

izradi najrazličitijih predmeta, još u 

ŽELJKO MEŽNARIĆ – DOBITNIK NAGRADE »VRIJEDNE RUKE« 

Čuvari tradicije narodnog stvaralaštva 

Željko Mežnarić iz Žarovnice 

jedan je od posljednjih 

košaraša u Zagorju 

Zadar je u turističku predsezonu 

ušao s novim, nižim cijenama taksi 

prijevoza. Od 1. svibnja ove godine 

primjenjuje se novi način naplate, po kojemu 

se vožnja do pet kilometara udaljenosti 

naplaćuje 19 kuna, a taksisti koji su 

to prihvatili svoja su taksi vozila označili 

posebnom naljepnicom – informacija je 

iz Taxi sekcije Udruženja obrtnika Zadar, 

koju prenosi Turistička zajednica Zadra. 

U toj se informaciji ističe i da je uvođenje 

novog načina naplate taksi prijevoza 

u Zadru rezultat dogovora većine 

zadarskih taksista, od njih ukupno oko 

90, ali i da ima i onih koji nisu prihvatili 

takav dogovor, te njihova vozila neće 

biti posebno označena. 

Oni koji su prihvatili dogovor uz posebnu 

naljepnicu svaki će sljedeći kilometar 

nakon petog naplaćivati po 9 kuna, čime 

će se, kako napominju iz Turističke zajednice, 

i više nego prepoloviti dosadašnje 

visoke cijene tog prijevoza. Iznose i 

primjer po kojemu je do sada vožnja od 

Otac Blaž i sin Željko Mežnarić uz djela svojih ruku 

dječačkoj dobi, uz majku Anku i oca 

Blaža od kojeg je prije 13 godina 

naslijedio obrt, danas jedini u tom 

NIŽE CIJENE TAKSI PRIJEVOZA U ZADRU 

Za pet kilometara 

19 kuna 

centra grada do turističkog dijela Zadra 

Borika stajala od 80 do 100 kuna, a s 

novim cijenama će biti 20 do 30 kuna. 

U Turističkoj zajednici vjeruju i kako 

će nove cijene zadarske taksi službe 

zasigurno razveseliti turiste, ali i građane 

Zadra. Nadaju se i da će nove cijene 

zadarskih taksista biti popraćene i 

podizanjem kvalitete njihovih usluga uz 

izdavanje računa, poznavanje stranih 

jezika te profesionalnost i ljubaznost. 

Na sniženje cijena zadarske taksi 

usluge utjecala je najava, sada provedena, 

tvrtke Lulić d.o.o., i to ulaskom u 

novu djelatnost – pružanje usluga taksi 

prijevoza, i to sa znatno nižim cijenama 

nego što su ih dotad imali zadarski taksisti 

i novim vozilima, njih čak 15. Ubrzo 

nakon te najave nastupila je prava 

tržišna utakmica pa je i većina ostalih 

taksista snizila cijene, i prije nego što 

se ova najava provela. U Zadru se tek 

sada očekuje konačno zaživljavanje 

ovog načina javnog prijevoza. 

dijelu Hrvatskog zagorja. Njihova 

obiteljska kuća prepuna je logožara 

raznih veličina, od dječjih, damskih, 

– Od bake Foške iz sela Klarići 

(središnja Istra) i bake Jele iz 

Brgudca (na obroncima Učke), 

odakle mi je majka, i, naravno, 

od majke i svekrve Marije, naučila 

sam pripremati jela koja su 

danas klasici domaće istarske 

kuhinje, poput domaće tjestenine, 

žgvaceti, fritaja, fuži. 

No, kada sam se sa studija 

u Opatiji vratila u Vodnjan, počela 

sam skupljati starinske recepte 

starosjedilaca Vodnjana 

– rekla nam je Svjetlana Celija, 

vlasnica vodnjanskog restorana 

»Vodnjanka«. 


samo na tome da doslovce priprema 

jela prema tradicijskim 

receptima nego zajedno sa 

sestrom Vesnom i cjelokupnim 

timom u kojem su dva sommeliera, 

u njih unosi nešto novo, 

nešto njihovo. 

Također, jela u »Vodnjanki« 

se nude sukladno sezoni, točnije 

godišnjim dobima u kojem 

dozrijeva pojedino povrće i 

voće, a jedan je od rijetkih re- 

BAKINI RECEPTI 

Klasici vodnjanske 

gastronomije 


samo na tome da doslovce 

priprema jela prema 

tradicijskim receptima nego 

zajedno sa sestrom Vesnom 

i cjelokupnim timom u kojem 

su dva sommeliera, u njih 

unosi nešto novo 

muških do onih najvećih mesarskih, 

proizvoda od slame – košarica svih 

veličina u kojima se nekada držalo 

brašno, a tijesta se najbolje dizala, 

posude za čuvanje i sijanje žita, 

košnice za pčele, te različite košare 

od vrbove šibe, sita i rešeta te 

niz drugih čudesnih predmeta. Sve 

to radi uz pomoć roditelja i radnika 

Stjepana Bistrovića, kojemu uredno 

isplaćuje plaću. Temeljna je karakteristika 

ovog zanata odnosno umijeća 

ručni rad bez nekih posebnih 

pomagala ili kalupa. Najbitnije su 

ruke koje stvaraju estetski dopadljive, 

korisne i prirodne uporabne 

predmete. 

Ženski rogozi najbolji 

Kako kaže Željko Mežnarić, izrada 

bilo kojeg od tih proizvoda tek 

je završni čin čitavog procesa do 

njegove finalizacije. Primjerice, za 

predmete od rogoza najprije valja 

krenuti u »žetvu« rogoza po kanalima, 

močvarnim predjelima, riječnim 

Svjetlana sakuplja recepte starosjedilaca Vodnjana 

storana na čijim se jelovnicima 

ne nudi riba. 

– Razvili smo istarsku kuhinju 

onakvu kakva egzistira na 

selima u unutrašnjosti Poluotoka 

i upravo po toj, više kontinentalnoj 

kuhinji, smo jako prepoznatljivi. 

Umjesto ribe, naši 

gosti uživaju u pršutu, mesu, 

a tu su i puževi s palentom, 

bumbarske lazanje i niz drugih 

raznovrsnih slanih i slatkih 

delicija, u koje je uključena i 

lavanda, primjerice, torta od 

badema, marcipana i lavande 

rukavcima i žabokrečinama. Tako je 

Željko brao rogoze sve do Kutine. 

Najbolji su tzv. ženski rogozi koji 

nemaju »batke«, i to oni koji rastu u 

što dubljoj vodi, pa je često potrebno 

zagaziti u vodu i iznad pojasa. 

Kad se rogoz nabere, doveze se 

kući, reže i para na sitne dijelove, pa 

se suši na suncu u travi i rosi tjedan 

dana kako bi dobio bijelu boju. Nije 

lako doći ni do slamnatih proizvoda. 

Valja najprije zasijati raž, požnjeti je 

srpom, ručno »izmlatiti«, izgrabljati i 

pripremiti za pletenje. 

Dugotrajni je proces i za izradu 

pletenih proizvoda od vrbove 

šibe. U sve proizvode Mežnarićevih 

upleteno je mnogo truda, no 

unatoč tome kao i lijepom izgledu 

i njihovoj funkcionalnosti, od ovog 

se zanata jedva preživljava. Putuju 

po sajmovima, proštenjima, pučkim 

veselicama, tržnicama i nude svoje 

dopadljive proizvode po cijeni 

od dvadesetak do stotinjak kuna, ili 

prema pogodbi. 

– kaže Svjetlana i dodaje da u 

sve što se priprema treba unijeti 

dušu, treba imati ljubav. 

Uostalom, potrebno je to i za 

sve ostalo što čovjek radi, jer 

bez duše i ljubavi nema ni zadovoljstva 

ni poticaja da se nešto 

dobro učini – kaže Svjetlana. 

Od 1999. »Vodnjanka« je uvrštena 

u 100 najboljih restorana 

u Hrvatskoj, a u njezinim delicijama 

uživao je na Brijunima 

i bivši predsjednik RH Stjepan 

Mesić zajedno s akreditiranim 

diplomatima u Hrvatskoj. 

Niže cijene prijevoza za Zadrane i turiste 

www.hok.hr

10 Obrtničke novine svibanj 2010. 

ŽUPANIJE 

XXI. 

I. ZAGREB 

ZAGREBAČKA 

ŽUPANIJA 

OK ZAGREB 

10000 ZAGREB 

Ilica 49/II 

Telefon: 

01/48 46 741 

Telefaks: 

01/48 46 615 

E-mail: 

ok.zagreb@hok.hr 

Predsjednik: 

Ivan Obad 

Tajnik: 

Miran Šoić 

stranicu pripremiLA: 

Fedora Zoković 

HUMANITARNA AKCIJA ZAGREBAČKIH OBRTNIKA 

Humanost krizi usprkos 

Obrtnici uvijek pomažu potrebitima 

U 

Udruženju obrtnika grada 

Zagreba 5. svibnja, sedmu 

godinu zaredom okupili su 

se obrtnici koji su se i ove godine 

odazvali pozivu za donacijom svojih 

proizvoda maturantima – štićenicima 

domova za djecu bez roditeljske skr- 

bi s područja grada Zagreba, kako 

bi na dostojan način proslavili svoje 

maturalne večeri. Svečanosti su 

prisustvovali i Nela Jurić, zamjenica 

pročelnika Ureda za gospodarstvo 

grada Zagreba, Mato Topić, predsjednik 

Hrvatske obrtničke komore, 

Zagrebački obrtnici krojači, 

postolari, kožni galanteristi 

i zlatari donirali su haljine i 

odijela, svečane cipele, torbice, 

remenje i nakit, a frizeri i 

kozmetičari izradit će frizure i 

našminkati maturante 

Mira Čegec, glavna tajnica Hrvatske 

obrtničke komore, Ivan Obad, predsjednik 

Obrtničke komore Zagreb. 

U ovom humanitarnom projektu, 

pod nazivom »Groznica maturalne 

večeri«, zagrebački obrtnici krojači, 

postolari, kožni galanteristi i zlatari 

donirali su haljine i odijela, svečane 

cipele, torbice, remenje i nakit, a frizeri 

i kozmetičari izradit će frizure i 

našminkati maturante. 

Idejni začetnik Groznice maturalne 

večeri bio je Mišo Kamenski, 

obrtnik krojač, koji je preminuo prije 

tri godine, ali se njegova ideja 

uspješno nastavlja. 

SASTANAK ZDOPSA I OK ZAGREB 

Prekogranično povezivanje 

Igor Antauer, tajnik Udruge poslodavaca obrtnika i malih poduzetnika 

Slovenije službeno je posjetio OKZ, kako bi se razmotrile mogućnosti 

bliže suradnje ove udruge s obrtnicima Zagreba i Zagrebačke županije. 

Na sastanku su bili tajnik OKZ Miran Šoić i rukovoditelj Ureda 

za pravne poslove Goran Čanković. 

Teme sastanka su bile mogućnosti gospodarskog povezivanja obrtnika, 

otvaranje zajedničkih projekata prema EU, kao i položaj obrtnika 

i malih poduzetnika u Sloveniji nakon pristupanja EU, komparativno s 

položajem obrtnika u Hrvatskoj. 

Na sastanku je preliminarno dogovoreno potpisivanje sporazuma o 

konkretnoj suradnji obrtnika Slovenije i Hrvatske. 

Osnovni strateški ciljevi suradnje sagledani su kroz poslovno povezivanje 

obrtnika, prenošenje korisnih iskustava u realizaciji fondova 

EU, kao i razmjenu iskustava na području socijalnog dijaloga i potpisivanja 

kolektivnih ugovora. 

ZAGREB U PULI 

Suradnja i povezivanje 

U 

hotelu Histria i na Trgu Portarata u Puli, 28. travnja, održano 

je gospodarsko-turističko predstavljanje Zagrebačke županije 

uz nazočnost Stjepana Kožića, župana Zagrebačke županije 

i istarskog župana Ivana Jakovčića. Svoje autohtone proizvode: 

vino, med, rukotvorine, predstavili su obrtnici Zagrebačke 

županije te poduzetnici iz drvne i metalske industrije. Susretu su 

prisustvovali i predsjednik Obrtničke komore Zagreb Ivan Obad, 

predsjednik HGK – Komore Zagreb Zlatan Frolich, Jasna Jaklin 

Majetić, predsjednica Županijske komore Pula i Aldo Ukanović, 

predsjednik Obrtničke komore Istarske županije. 

Susret zagrebačkih i istarskih obrtnika 

Na sastanku sa slovenskim kolegama 

Dojdi osmaš – Zagreb te zove 

Promocija obrtničkih zanimanja 

I 

ove godine, 7. svibnja na Trgu 

bana Josipa Jelačića u Zagrebu, 

održana je hvalevrijedna akcija pod 

nazivom »Dojdi osmaš – Zagreb te 

zove«. Riječ je o manifestaciji na 

kojoj se pod pokroviteljstvom Grada 

Zagreba predstavljaju škole grada 

Zagreba, i time se želi mladim ljudima 

omogućiti da na jednom mjestu 

dobiju sve potrebne informacije koje 

će im pomoći da što lakše odaberu 

buduće zanimanje. 

DUBROVNIK 

XIX. 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 

ŽUPANIJA 

OK DUBROVAČKO- 

NERETVANSKE ŽUPANIJE 

20000 DUBROVNIK 

Široka 4/2 

Telefon: 

020/323 550 

Telefaks: 

020/323 560 

E-mail: 

ok.dubrovnik@hok.hr 

Predsjednik: 

Svetan Pejić 

Tajnik: 

Nikola Kalafatović 

STRANICU PRIPREMIO: 

Nikola Kalafatović 

OBRT ZA PRUŽANJE USLUGA STARIJIM I NEMOĆNIM 

»Dobri Samaritanac« – 

spoj humanosti i posla 

CVJEĆARSTVO 

Cvjetna rapsodija u Solarisu 

Na državnom natjecanju florista, održanom 20. svibnja u Solarisu 

kod Šibenika, naša mlada cvjećarica Ivana Mustapić, vlasnica 

obrta I. DECOR osvojila je 3. nagradu za projektni zadatak uređenja 

dalmatinske kuće. Uspjehu je pripomogao i Ivanin pratitelj, suprug Mario. 

Ovo je tek početak, jer je o riječ o prvom Ivaninom natjecanju. 

Anamarija Žegura i Danijela Lujo 

Dvije mlade poduzetne žene, 

Anamarija Žegura i Danijela 

Lujo, došle su na ideju da 

otvore obrt za pružanje skrbi starim 

i nemoćnim osobama u njihovim 

domovima. Svoju ideju su realizirale 

kroz obrt »Dobri Samaritanac«. 

Stvorile su mrežu profesionalnih 

njegovateljica koje na različite nači- 

ne mogu pomoći starim i nemoćnim 

osobama. 

Šansa za obrtnice 

U današnje vrijeme brzog tempa 

života tradicionalne vrijednosti 

se nerijetko gube i kvaliteta života 

osoba treće životne dobi zna biti 

upitna. 

Osim održavanja osobne 

higijene svojih korisnika, »Dobri 

Samaritanac« nudi usluge 

obavljanja kućanskih poslova, 

nabave namirnica i lijekova, 

prijevoza do liječnika 

Istraživanja su pokazala da su 

obitelji koje su osigurale brigu o 

svojim ranjivim članovima smirenije, 

sretnije i poslovno uspješnije, i 

tu naše obrtnice vide svoju poslovnu 

šansu. 

Osim održavanja osobne higijene 

svojih korisnika, »Dobri Samaritanac« 

nudi usluge obavljanja kućanskih 

poslova, nabave namirnica 

i lijekova, prijevoza do liječnika, ali 

i razgovora i druženja u cilju prevladavanja 

usamljenosti i socijalne 

izoliranosti. 

Osmijeh kao satisfakcija 

Svoju djelatnost su proširile i 

uslugama čišćenja objekata. 

Kažu da ne bi škodilo malo više 

sluha od različitih institucija za ovu 

humanu i društveno korisnu djelatnost. 

Za njih je ovo posao kao i svaki 

drugi, ali ipak osmijeh i zadovoljstvo 

njihovih korisnika im daje posebnu 

satisfakciju i dokaz da su na pravom 

putu. 

www.hok.hr 

IN VINO VERITAS 

Osniva se krovna udruga 

županijskih vinara 

Na inicijativu Dubrovačko-neretvanske 

županije sastali su se 

vinari te županije: obrtnici, trgovačka 

društva, zadruge i obiteljska poljoprivredna 

gospodarstva. 

Jedinstveni zaključak bio je kako 

je radi promicanja zajedničkih in- 

teresa potrebno osnovati krovnu 

udrugu županijskih vinara. Osnovan 

je i inicijalni odbor koji će u narednih 

mjesec dana pripremiti sve 

potrebno za ovaj, kako su ga mnogi 

nazvali, povijesni događaj za vinare 

Dubrovačko-neretvanske županije.

ŽUPANIJE Obrtničke novine svibanj 2010. 

11 

BJELOVAR 

VII. 

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 

ŽUPANIJA 

OK BJELOVARSKO- 

BILOGORSKE ŽUPANIJE 

43000 BJELOVAR 

Preradovićeva 4/I 

Telefon: 

043/242 242 

Telefaks: 

043/241 280 

E-mail: 

ok.bjelovar@hok.hr 

Predsjednik: 

Josip Renić 

Tajnik: 

Davorin Vezmarović 

stranicu pripremio: 

Goran Grgić 

Podaci iz detaljno i slikovito 

pripremljene prezentacije o 

stanju u obrtništvu Bjelovarsko-bilogorske 

županije nisu uopće optimistični! 

Već početna usporedba 

broja obrta 1997. i 2009. godine, 

koja pokazuje pad od čak 38%, 

odnosno čak 931 obrt manje u 

Županiji za posljednjih 13 godina, 

jasno je odredila karakter i okus 

i svih ostalih podataka. Poput 79 

obrta manje u protekloj godini, što 

je 6% manji broj, ili, još gore, čak 

9% manje obrta u gradu Bjelovaru! 

Paralelno je zabilježen i još veći 

pad broja zaposlenih u obrtu, za 

12%, ili 506 zaposlenih. Također 

je narastao i broj blokiranih obrta, 

i to na 610, čime je probijena magična 

granica od 40% blokiranih 

obrta. Da je stanje alarmantno, 

pokazuje i činjenica da je i iznos 

nepodmirenih dugovanja za godinu 

dana porastao čak 25%! 

Najviše su u 2009. g. stradali 

trgovci, s učešćem od gotovo trećine 

među 79 obrta manje, zatim 

uslužne djelatnosti koje u toj tužnoj 

brojci sudjeluju s 21,7%, proizvodnja 

s manjkom od 18,9%, te građevinci 

s oko 10%, ili 8 obrta manje. 

Ipak, uprkos svim poprilično crnim 

i zabrinjavajućim podacima koji 

su se mogli čuti, prisustvo iznimno 

jake delegacije HOK-a u sastavu, 

predsjednik Mato Topić, glavna tajnica 

Mira Čegec, te Sanja Želinski 

iz savjetodavne službe, nazočnim 

obrtnicima donijelo je neophodno 

zrnce optimizma. To su najviši 

dužnosnici Obrtničke komore i 

8. skupština POK-a Bjelovar 

Zrnce optimizma 

potvrdili u svojim diskusijama, pobrojavši 

tekuće i planirane akcije, 

osobito ubrzane nakon povijesnog 

prvog posjeta hrvatske premijerke 

Jadranke Kosor HOK-u. Akcije se 

tiču već kroničnih obrtničkih problema, 

od sive ekonomije, preko 

neplaćanja i opće nelikvidnosti, do 

nemogućnosti korištenja prava sa 

Zavoda za zapošljavanje i ishitrene 

i diskriminirajuće odluke Ustavnog 

suda o odgovaranju obrtnika 

za poslovanje cjelokupnom imovinom! 

Predsjednik Topić je opetovano 

naglašavao da se čini sve 

u okviru zakonskih mogućnosti da 

se bar dio tih problema brzo riješi. 

Kroz sudjelovanje u saborskim odborima, 

redovito dostavljanje materijala 

zastupnicima, te redovite 

kontakte sa službama nadležnih 

ministarstava! Obrtnicima se posebno 

svidjela prepričana primjedba 

Premijerke, kako je ona od sada 

svojevrstan zaštitnik obrtnika u 

Vladi. Vrlo ohrabrujuće su zvučale 

i riječi predstavnika lokalne uprave, 

a nazočili su nadležni predstavnici 

Županije i svih gradova osim Garešnice, 

koji imaju jedinstven stav 

da se učini sve za preživljavanje 

bar većine obrtnika i ističu svoju 

spremnost za svaku suradnju i pomoć, 

kao i do sada. Kroz povoljne 

kreditne linije u okviru mogućnosti, 

bar privremeno smanjivanje svih 

obaveza za obrtnike, a koje se 

kontroliraju s lokalne razine, pomoć 

pri aplikacijama za EU fondove 

i uopće pomoć i prilagodbu kod 

svega za što su nadležni! 

BOŽICA HORVAT – 25 GODINA OBRTNIČKOG STAŽA 

Obrt je moj život 

Cvjećarnica »Ivančica« dobro je poznata Garešničanima 

Najpoznatija garešnička cvjećarka, 

Božica Horvat, vlasnica 

obrta »Ivančica«, svakako 

je jedna od najpozvanijih osoba da 

progovori o položaju te prednostima 

i manama za ženu, koja se upusti u 

neizvjesnu obrtničku avanturu. Iako 

njezin obrt formalno slavi tek deseti 

rođendan, iza nje je još petnaest 

godina rada u istoj djelatnosti, samo 

formalno u okviru suprugova poduzeća, 

čija je sudbina, na žalost, bila 

manje sretna! 

Na pitanje da usporedi poslovni 

okoliš i uvjete poslovanja kasnih 

osamdesetih godina prošlog stoljeća, 

pa i devedesetih, s današnjim, tek joj 

je licem preletio nostalgičan smiješak 

Prva županijska gastro izložba 

Zahvaljujući prvenstveno više godina staroj vizionarskoj 

ideji predsjednice garešničkih obrtnika i sekcije 

ugostitelja Kate Kapelac, u Garešnici je 28. svibnja 

održana najveća obrtnička manifestacija u Bjelovarsko-bilogorskoj 

županiji ove godine. Prva županijska 

gastro izložba! Nastupili su obrtnici iz devet županija te 

Božica je i laureat najvišeg 

županijskog obrtničkog priznanja, 

»Zlatnih ruku«, za osobit 

doprinos razvoju obrtništva i rad 

u komorskom sustavu 

i izgovorila je jednostavan komentar 

kako to uopće nije usporedivo. 

Gospođa Horvat ne vidi neku osobitu 

razliku između žena i muškaraca 

obrtnika, bar ne ako se po strani 

ostavi činjenica o ostalim ženskim 

zaduženjima vezanim za kuću i djecu. 

A među najvećim teškoćama u 

obrtništvu ističe nelojalnu konkurenciju 

mnogih, od posve crne, do donekle 

legalizirane, kroz razne potvrde o 

poljoprivrednoj djelatnosti kojima se 

zapravo pokriva identična djelatnost 

kao i ona obrtnica-cvjećarki, ali pod 

znatno lakšim uvjetima, s drastično 

manjim popratnim troškovima. Ipak, 

na pitanje vjeruje li da će izdržati još 

desetak godina svoga radnog vijeka, 

ne zastavši ni trenutak, spremno je 

odgovorila: »Pa, naravno, a što bih 

drugo, ovo je moj život, ovo najbolje 

radim, ovo je sve što imam!« 

je predstavljena široka gastronomska ponuda domicilne 

županije, obrtnika, lovačkih udruga, ribolovaca, 

županijske Udruge barmena, vinara, i OPG-a. Petstotinjak 

uzvanika uživalo je u festivalu za oko i nepce, a 

garešnički obrtnici su uvjereni kako će manifestacija u 

budućnosti postati tradicionalna! 

XII. 

SLAVONSKI BROD 

BRODSKO-POSAVSKA 

ŽUPANIJA 

OK BRODSKO- 

POSAVSKE ŽUPANIJE 

35000 SLAVONSKI BROD 

Petra Krešimira IV. 46/1 

Telefon: 

035/447 017 

Telefaks: 

035/407 441 

E-mail: 

ok.slavonski.brod@hok.hr 

Predsjednik: 

Zvonimir Ćirić 

Tajnica: 

Željka Pergl 


Marijan Vrkljan 

EUROPSKA PRAKSA OBRAZOVANJA I USAVRŠAVANJA 

Cjeloživotno obrazovanje 

obilježavanje tjedna Europske 

unije uključila se i Obrt- 

U 

nička komora Brodsko-posavske 

županije. Prvi dio programa činio 

je okrugli stol, na kojem je dosadašnja 

iskustva s EU i prilikama 

koje će se tek otvoriti govorio 

Natko Vlahović, voditelj HOK-ova 

ureda u Bruxellesu. 

Početkom svibnja upriličen je 

i program dodjele diploma za završene 

programe usavršavanja za 

ukupno 20 obrtnika. Njih 13 od sada 

imaju i status majstora dok je sedam 

obrtnika položilo ispit iz radne 

pedagogije. Među novim majstorima 

sedam je frizera, dva kuhara, 

te po jedan bravar, vodoinstalater, 

plinoinstalater i ortopedski obućar. 

»Provođenje majstorskih ispita 

i ispita radne pedagogije među 

Dodjela diploma za završene programe usavršavanja 

ovlastima je Hrvatske obrtničke 

komore. Međutim, treba istaknuti 

i da je ovakav sustav obrazovanja 

u skladu s trendovima cjeloživotnog 

obrazovanja koje podupire i 

Europska unija«, ističe Željka Pergl, 

tajnica u županijskoj obrtničkoj 

komori. Među onima koji su primili 

diplomu je i Dario Novoselac iz 

Nove Gradiške, treća generacija 

stolarskih obrtnika. 

– Položeni ispit radne pedagogije 

omogućit će nam da u radionicu 

primimo i naučnike. Trenutačna 

situacija u poslu je takva da 

smo imali četiri radnika, a sada 

radimo nas dvojica. Pričaju da su 

zapuhali pozitivni vjetrovi, a ja se 

pitam gdje pušu. No nadam se 

da će biti bolje – kaže D. Novoselac. 

SJEDNICA SKUPŠTINE OK BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 

Koliko će nas ostati 

Udruženje obrtnika Nova 

Gradiška u studenom je imalo 

905 obrtnika, danas ih je 680. 

Zbog teške situacije sve veći 

broj obrtnika u očaju podiže 

»zelenaške« kredite 

Na svibanjskoj sjednici Skupštine 

Obrtničke komore 

Brodsko-posavske županije 

izlaganja članova skupštine bila su i 

javni apel za spas malih poduzetnika. 

»Ljudi su uplašeni, ne znaju što 

da rade. Voda im je došla do grla. 

U 37 godina mog rada kao obrtnika 

ovako nikad nije bilo. Mi obrtnici koji 

držimo ovu državu zadnja smo rupa 

na svirali. U Hrvatskoj kao da ništa 

ne znači 105.000 obrtnika. Od studenog 

nas je 22-23 tisuće manje, 

jer su propali i odjavili obrte, ostali 

bez onog što su godinama stjecali. 

Udruženje obrtnika Nova Gradiška 

u studenom je imalo 905 obrtnika, 

danas ih je 680, a na pomolu je gašenje 

još pedesetak obrta. Što tjera 

obrtnike u ponor U gradu imate tri 

tvrtke koje plaćaju u roku od 10-15 

dana. Nude nam se krediti, ali kome 

to treba. Što raditi Kako vratiti taj 

novac Dosadašnja iskustva govore 

da od 30 poduzetnika koji uzmu 

kredit u konačnici uspiju 3-4. Prema 

najsvježijim podacima, u slučaju da 

ključ potegne i porezna uprava u 

Novoj Gradiški bilo bi blokirano 500 

obrtnika«, upozorava Milan Krpan, 

predsjednik Udruženja obrtnika 

Nova Gradiška. 

Zbog teške situacije Krpan kaže 

da sve veći broj obrtnika u očaju 

www.hok.hr 

Izlaganja članova Skupštine bila su apel za spas obrtnika 

podiže »zelenaške« kredite. »Propast 

je korisnicima takvih kredita 

osigurana. I ovom prilikom apeliram 

da izbjegavaju takav način financiranja. 

Kamatari će vam za godinu 

dvije odnijeti sve, a vi ćete završiti 

na ulici. Odakle vratiti te kredite. Poslova 

u Novoj Gradiški nema na pomolu, 

ni jednog gradilišta, ni jedne 

dizalice nema u gradu. Miješalice 

možete nabrojiti na prste ruke«, ističe 

M. Krpan pitajući što obrtnici čekaju. 

»Vladin je plan da nas svojim 

odlukama podijeli u manje interesne 

skupine koje će imati manju snagu. 

Sve nas je manje, a pitanje je koliko 

će nas i ostati nametanjem sve većeg 

broja pravila. Ugostiteljima kažem 

da u slučaju ako osjete da ne 

mogu preživjeti, neka zatvore sutra. 

Bolje sada nego da ostane dužan 

radeći do jeseni. Međutim, i sam 

sam svjestan da zatvaranje obrta 

i davanje otkaza djelatnicima nije 

jednostavna stvar. Vlasnici većih 

tvrtki kažu da je propala tvrtka, a ne 

oni. Dok oni smanjuju broj radnika, 

mi točno znamo kome dajemo otkaz. 

Poznajemo svoje radnike, znamo 

kada im djeca imaju rođendane, 

kad kreću u školu. U takvim uvjetima 

teško je nekome dati otkaz«, ističe 

Drago Petrović, predsjednik sekcije 

ugostitelja. Petrović podsjeća kako 

obrtnici možda jesu najžilaviji dio 

hrvatskog gospodarstva, ali to ne 

znači da trebaju dozvoliti da se teret 

krize uvijek prenosi na njihova pleća. 

Po uzoru na stalne sanacije velikih 

sustava, Petrović podsjeća da bi 

Vlada istu mjeru trebala primijeniti i 

prema obrtnicima i na taj način pomoći 

im da oni i njihovih 5-6 radnika 

opstanu.


ŽUPANIJE 

KARLOVAC 

IV. 

KARLOVAČKA 

ŽUPANIJA 

OK KARLOVAČKE 

ŽUPANIJE 

47000 KARLOVAC 

J. Haulika 14 

Telefon: 

047/612 058 

Telefaks: 

047/611 742 

E-mail: ok.karlovac@hok.hr 

Web: www.obrtnicka--komora-karlovac.hr 

Predsjednik: 

Ivan Podvorac 

Tajnik: 

mr. Vlado Jelkovac 


Zdenko Živčić 

7. GASTRO KARLOVAČKE ŽUPANIJE 

Predstavljena županijska ugostiteljska »krema« 

U 

predivnom ambijentu dvorišta 

karlovačkog Obrtničkog 

centra u staroj gradskoj jezgri 

okupila se ugostiteljska krema 

Karlovačke županije. Niti kiša koja 

je opasno »visjela« nije pokvarila 

doživljaj 7. izložbe jela i pića poznate 

pod nazivom »Gastro«, koju je 

organizirao Ceh ugostitelja i Obrtnička 

komora Karlovačke županije. 

Da ugostitelji Karlovačke županije 

spadaju u sam vrh gastro ponude 

u Hrvatskoj, mogli su se uvjeriti 

brojni gosti i uzvanici među kojima 

su bili političari, gospodarstvenici, 

prosvjetari te obrtnici. Tako su ovaj 

vrhunski gastronomski događaj 

uveličali svojom nazočnošću brojni 

gosti iz cijele županije, a i predstavnici 

obrtničkih institucija iz cijele 

Hrvatske. Svi oni nisu krili oduševljenje 

viđenim. Iznimno velik izbor 

raznovrsnih jela bio je aranžiran s 

puno ukusa i truda, tako da su sva 

Čarolija za oči i nepce na stolu restorana »DP« iz Zvečaja 

Osim jela, mogla su se kušati i vina 

ljudska osjetila bila »paralizirana« 

viđenom gastro ljepotom. 

Za tu gastronomsku čaroliju bili 

su zaslužni karlovački restorani 

»Lovački rog«, Mandić, »Kvaka«, 

»Dolcevita«, te gostionica Vinski, 

restorani »Zeleni kut« i »DP« iz 

Zvečaja, koji je bio domaćin ovogodišnjeg 

»Gastra« i tu ulogu odradio 

na najbolji mogući način, restoran 

»Gradina« iz Josipdola, hotel 

»Duga Resa« te restoran »Karaka« 

s Krka. Njima treba pridružiti i 

karlovačku Trgovačko-ugostiteljsku 

školu, čiji su se učenici predstavili 

raznovrsnim koktelima, Udrugu vinogradara, 

vinara i voćara Ozlja, 

Udrugu vinara Duge Rese, draganićku 

Udrugu vinara, Udrugu vinara 

Trs iz Vrhovca te goste ugostitelje 

iz Šibensko-kninske županije 

iz Črnomlja iz susjedne Slovenije, 

Unsko-sanskog kantona iz susjedne 

BiH, a ženska zadruga »Božur« 

predstavila je domaće proizvode i 

Prostor Obrtničkog centra zaposjeli su brojni ljubitelji dobrog jela i pića 

Evidentno je da Karlovačka 

županija ima sve 

predispozicije da postane 

vodeća turistička destinacija 

kontinentalne Hrvatske, a u 

tome bi veliku ulogu trebali 

odigrati ugostitelji kao jedna 

od perjanica turističke ponude 

rukotvorine. Podravka je zasladila 

izložbu svojim tortama i kolačima, 

a ne smije se zaboraviti niti Lovački 

savez Karlovačke županije. 

Obraćajući se nazočnima, predsjednik 

Ceha ugostitelja Obrtničke 

komore Karlovačke županije Mladen 

Puškarić naglasio je kako je i ova 

izložba još jednom pokazala kako 

ugostitelji-obrtnici Karlovačke županije 

spadaju u vrh hrvatskog ugostiteljstva, 

a time ujedno na najbolji 

mogući način promoviraju obrtništvo, 

ali i cijelu Karlovačku županiju. 

Iz svega viđenog može se zaključiti 

kako ugostitelji iz ovog dijela 

Hrvatske imaju što ponuditi gostima 

koji dođu ili se zadrže u Karlovačkoj 

županiji. Evidentno je da Karlovačka 

županija ima sve predispozicije 

da postane vodeća turistička destinacija 

kontinentalne Hrvatske, a u 

tome bi veliku ulogu trebali odigrati 

ugostitelji kao jedna od perjanica turističke 

ponude. 

Program je vodio Davor Dretar 

– Drele, a goste su zabavljali Sokoli. 

Pokrovitelji priredbe bili su Karlovačka 

županija, Grad Karlovac, 

turističke zajednice Karlovačke županije 

i grada Karlovca. 

XVIII. 

PAZIN 

ISTARSKA 

ŽUPANIJA 

OK ISTARSKE 

ŽUPANIJE 

52100 PULA 

Mletačka 12/1 

Telefon: 

052/216 153 

Telefaks: 

052/383 744 

E-mail: 

ok-istre@hok.hr 

Web: www.ok-istre.hr 

Predsjednik: 

Aldo Ukanović 

Tajnik: 

Eros Sorić 


Asim Čabaravdić 

Udruženje obrtnika Pazin na 

prigodnoj je svečanosti 7. 

svibnja, dodijelilo priznanja 

svojim zaslužnim članovima, koji su 

obilježili 10, 20 ili 30 godina obavljanja 

obrta. Njihovo slavlje uveličali su 

i uzvanici: Mato Topić, predsjednik 

HOK-a, Aldo Ukanović, predsjednik 

Obrtničke komore Istarske županije, 

Alen Damijanić, pročelnik županijskog 

odjela za gospodarstvo, gradonačelnik 

Pazina Renato Krulčić, 

tajnik istarske Obrtničke komore 

Eros Sorić, te predstavnici udruženja 

obrtnika iz Istre i drugi gosti. 

Pazinsko udruženje je utemeljeno 

1968., a na Pazinštini djeluje 890 

obrtnika. Zastupljena su sva obrtnička 

zanimanja. Pazinske obrtnike 

srdačno je pozdravio Aldo Ukanović 

DODJELA PRIZNANJA PAZINSKIM OBRTNICIMA 

Topić: Zaustaviti trend zatvaranja obrta! 

Predsjednik HOK-a Mato Topić na 

dodjeli priznanja u Pazinu 

Pazinsko udruženje je 

utemeljeno 1968., a na 

Pazinštini djeluje 890 obrtnika 

i zastupljena su sva obrtnička 

zanimanja. Pazinske obrtnike 

srdačno je pozdravio Aldo 

Ukanović poželjevši im 

dobre poslove u ovoj godini, 

a jubilarcima je čestitao na 

dodijeljenim priznanjima 

poželjevši im dobre poslove u ovoj 

godini, a jubilarcima je čestitao na 

dodijeljenim priznanjima. Obraćajući 

se nazočnima, predsjednik HOK-a 

Mato Topić je podsjetio da se Komora 

izborila za poništenje zabrane 

rada nedjeljom, a među prvima u RH 

Nagrađeni pazinski jubilarci 

Za 10 godina obavljanja obrta dobili su priznanja: 

Klaudio Ujčić, Alfred Pamić, Mirjan Radanović, 

Fulvio Bolanac, Branko Ujčić, Dario Klanjac, Mario 

Ferenčić, Alen Macinić, Laura Černoša, Dragan Tomišić, 

Dragana Buretić-Lazarić, Miranda Paulišić, Branko 

Kurelović, David Ivić, Željko Krznarić i Zvonko Hrastić. 

Za 20 godina: Irena Vodopija, Anton Lovrinić, Dušan 

Miljavac, Ivan Zrinšćak, Ivan Srdoč, Emil Sinčić, 

Josip Šegon, Branko Zidarić, Ivan Blašković, Valter 

Filiplić, Aldo Benčić, Mladen Paškula, Darko Vidulin, 

Renco Šujević, Lino Kalac, Željko Zgrablić, Nada 

Frančula i Željko Perčić. 

Za 30 godina obavljanja obrta nagrađeni su: 

Ivan Mogorović, Romano Ritoša, Antun Dagostin, 

Branko Červar i Aris Stanić. 

predložila Vladi, 15. prosinca 2008., 

mjere, procjenjujući da će doći do zatvaranja 

obrta, što se lani i dogodilo. 

U 2009. zatvoreno je više od 8.000 

obrta, a HOK je predložio antirecesijske 

mjere, s načinom rješavanja 

problema. No, netko ih je držao u 

ladicama, a premijerka Kosor se 

ispričala uz napomenu da s njima 

nije bila upoznata. Predsjednik Topić 

je najavio da će na predstojećem 

sastanku s premijerkom Jadrankom 

Kosor zatražiti zaustavljanje trenda 

zatvaranja obrta te poticanje otvaranja 

novih, i to tako da se u prve tri 

godine obrtnici izuzmu od plaćanja 

poreza na dohodak. Osvrćući se na 

borbu protiv sive ekonomije, Topić je 

istaknuo kako ona guši prave obrtnike 

i zatražio povećanje minimalnog 

www.hok.hr 

godišnjeg poreza ukazujući na to da 

se u tome krije neregistrirana djelatnost. 

Za rad na crno Topić ističe kako 

je nužno izmijeniti Zakon o državnom 

inspektoratu, te je podržao sve mjere 

koje će rasteretiti gospodarstvo, 

posebice u dijelu smanjenja spomeničke 

rente i vodnog doprinosa. 

Zaključno je Topić istaknuo kako će 

predložiti uvođenje nekadašnjeg mirovinskog 

i zdravstvenog fonda, uz 

napomenu da oko 100 tisuća obrtnika 

uplaćuje u mirovinski fond, a 

samo je 17 tisuća obrtnika u mirovini. 

Pazinski gradonačelnik Renato Krulčić 

također je najavio da Grad priprema 

pet novih mjera, među kojima je 

i poticanje zapošljavanja na način da 

se za novozaposlene sufinancira mirovinsko 

i zdravstveno osiguranje. 

Priznanja obrtnicima za 10, 20 i 30 godina obavljanja obrta 

DNEVI SLOVENSKE 

OBRTI IN PODJETNIŠTVA 

U gostima 

kod slovenskih 

kolega 

Predstavnici Obrtničke komore 

Istarske županije bili su gosti 

svojih slovenskih kolega na manifestaciji 

»Dnevi slovenske obrti 

in podjetništva« u Portorožu 6. 

i 7. svibnja. Izvrstan je domaćin 

bio Vladimir Ražman, predsjednik 

Območne obrtno-podjetniške 

zbornice Koper. Predsjednik Aldo 

Ukanović i tajnik Eros Sorić sudjelovali 

su na Forumu, gdje su predstavnici 

slovenske Vlade (među 

kojima i tri ministra), s obrtnicima 

razgovarali o problemima obrtništva 

i poduzetništva. Zanimljivo je 

da su slovenske obrtničke teme i 

problemi identični hrvatskim, bez 

obzira na razlike u gospodarskoj 

snazi i pripadnosti EU, odnosno 

Eurozoni. Nakon toga, uslijedila 

je i svečana dodjela nagrada za 

obrtnika godine. 

U poznatom portoroškom 

restoranu »Tomi«, 7. svibnja 

upriličen je radni ručak, na kojem 

su sudjelovali predstavnici 

Upravnog i Nadzornog odbora 

Obrtničke komore Istarske županije 

i Območnih obrtno-podjetniških 

zbornica Koper, Izola, 

Piran i Sežana, uz nazočnost 

predsjednika Obrtno podjetniške 

zbornice Slovenije Š. Pavlinjeka 

i tajnika dr. V. Pšeničnyja.


13 

KOPRIVNICA 

VI. 

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 

ŽUPANIJA 

EUROPSKI TJEDAN 

Upoznavanje s EU 

obilježavanje Europskog tjedna i 

U ove su se godine uključili obrtnici. 

Nakon što je Županijski savjet za 

europske integracije Koprivničko-križevačke 

županije, predvođen zamjenikom 

župana Ivanom Palom najavio 

događanja Europskog tjedna, a na 

čijem je otvorenju bio i Pero Bilušić iz 

Ministarstva vanjskih poslova i europ- 

skih integracija, na EU štandovima 

ispred koprivničke tržnice predstavile 

su se različite institucije, a građanima 

su ponuđene ankete o poznavanju 

Europske unije. Na štandovima su se 

predstavili i obrtnici iz Obrtničke komore 

Koprivničko-križevačke županije, 

i to Pro-med, Kampi, Moby Dick, 

Kupin, Vias i Zdenkini medenjaci. 

OK KOPRIVNIČKO- 

KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 

48000 KOPRIVNICA 

Duga ulica 23 

Telefon: 

048/623 408 

Telefaks: 

048/623 408 

E-mail: 

ok.koprivnica@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-koprivnica.hr 

Predsjednik: 

Zvonko Pecikozić 

Tajnik: 

Božo Barać 

STRANICU PRIPREMILA: 

Adela Sočev 

POLJOPRIVREDNI SAJAM »DANI TRAVNJAKA« 

118 izlagača i 20 obrtnika 

OK Koprivničko-križevačke 

županije je financirala nastup 

obrtnika s područja županije i u 

čijoj se organizaciji predstavilo 

dvadesetak izlagača 

Poljoprivredni sajam Dani travnjaka 

u Koprivnici je održan 

14. godinu za redom, a svečano 

ga je otvorio potpredsjednik 

Sabora Josip Friščić. Prema broju 

izlagača i posjetitelja, bio je to dosad 

najuspješniji sajam, zaključili su 

organizatori predvođeni PORA-om 

(Razvojnom agencijom Podravine i 

Prigorja) i Koprivničko-križevačkom 

županijom. Ukupno je izlagalo 118 

izlagača, posjetitelja je bilo oko pet tisuća, 

a organizatori su izvijestili kako 

je bila dobra prodaja poljoprivredne 

mehanizacije i ostalih proizvoda. 

– Sve to govori u prilog da se ovaj 

sajam etablirao kao značajna manifestacija 

za promociju poljoprivredne 

Izlagački prostor OK Koprivničko-križevačke županije 

proizvodnje, kako proizvođača s područja 

naše županije, tako i iz cijele 

Hrvatske – priopćili su organizatori. 

Na 2500 četvornih metara unutarnjeg 

i vanjskog izložbenog prostora 

predstavili su se izlagači iz 

Međimurske, Zagrebačke, Virovitičko-podravske, 

Bjelovarsko-bilogorske, 

Požeško-slavonske, Sisačkomoslavačke, 

Osječko-baranjske, 

Karlovačke, Vukovarsko-srijemske i 

Koprivničko-križevačke županije. 

Predstavljanje obrtnika u sklopu EU tjedna 

Aktivno na sajmovima 

Obrtnici s područja Koprivničko-križevačke županije stalno su aktivni 

i izlažu na brojnim sajmovima. Na Obrtničkom sajmu u Osijeku 

na devet četvornih metara izložbenog prostora tako sudjeluju: Limex, 

Kupin, Metalis, Limeks, Camellia, Kuki-pal i OPG Platužić. Na Markovom 

sajmu u Zagrebu, pak, sudjeluju dva obrta onaj Josipe Posedi i 

Tepka obitelji Đorđević. 

Povijesni kostimi križevačkog kraja 

udruženje obrtnika križevci 

Frizure i povijesni kostimi 

Udruženje obrtnika Križevci sudjelovalo je na dvije 

manifestacije s 20-ak tradicijskih frizura i povijesnim 

kostimima iz križevačkog kraja, doznali smo od 

tajnice križevačkog Udruženja Marije Škrlec. Djevojke 

odjevene u povijesne kostime, odnosno jedinstvena 

djevojačka straža, bile su zapažene na Danu grada 

Križevaca 23. i 24. travnja. Usto, izlagala su i tri obrtnika, 

a djevojačka straža je bila na gostovanju u Turopolju, 

na tamošnjoj manifestaciji Turopoljsko Jurjevo. 

KRAPINA 

II. 

KRAPINSKO-ZAGORSKA 

ŽUPANIJA 

OK KRAPINSKO- 

ZAGORSKE ŽUPANIJE 

49000 KRAPINA 

Magistratska 2 

Telefon: 

049/300 545 

Telefaks: 

049/370 616 

E-mail: 

ok.krapina@hok.hr 

Web: www.okkzz.hr 

Predsjednik: 

Dragutin Ranogajec 

Tajnica: 

Renata Vranić 


Renata Vranić 

javni natječaj 

Poduzetnički krediti 

Krapinsko-zagorska županija je 30. 4. 2010. godine raspisala Javne 

natječaje za poduzetničke kredite iz Projekta: 

»Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva« za 2009. godinu, 

»Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje« za 2009. godinu. 

Obrasci zahtjeva, popis potrebne dokumentacije, tekst navedenih 

natječaja te sve potrebne informacije mogu se dobiti u: Krapinsko-zagorskoj 

županiji, 49000 Krapina, Magistratska 1, Upravni odjel za gospodarstvo 

i turizam, tel: 049/ 329-064, 049/329-111 ili na internetskoj 

adresi: www.kzz.hr/natjecaji.asp. 

 

52. MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM 

Uspješan nastup 

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije u suradnji s udruženjima 

obrtnika organizirala je na ovogodišnjem 52. MOS-u vrlo atraktivan 

nastup svojih članova na 100 m² zatvorenog izložbenog prostora i 10 m² 

otvorenog izložbenog prostora. Kao i svake godine, Obrtnička komora Krapinsko-zagorske 

županije upriličila je svima interesantnu prezentaciju tradicijskih 

i umjetničkih obrta. Da je prezentacija bila interesantna, potvrdio 

je i sam potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko 

Milinović koji se osobno uvjerio u složenost vještine kovačkog zanata, te i 

sam podržao ovakav način prezentacije tradicijskih obrta. 

POSJET OBRTNIKA IZ SLOVENIJE 

Razmjena iskustava 

Upoznavanje hrvatske tradicije 

Članovi Strokovne sekcije za 

domačo in umetnostno obrt 

pomurske Obrtno-podjetniške 

zbornice Ljutomer posjetili su 28. 

travnja, u sklopu 

strukovnog 

posjeta, Obrtničku 

komoru 

Krapinsko-zagorske 

županije 

i radionice 

tradicijskih 

obrta. Na prigodnom 

sastanku 

između 

vodstva Sekcije 

za domačo 

in umetnostno 

obrt i vodstva Ceha tradicijskog obrta 

OKKZŽ razmijenjena su iskustva 

u dosadašnjem radu i projektima. 

Predsjednik Ceha tradicijskog obrta 

Izražena je želja za proširenjem suradnje, te 

je istaknuta važnost očuvanja tradicije kako 

bi se sačuvala kulturna baština i obrti koji su 

oblikovali povijest ovoga kraja 

g. Darko Varga i predsjednik Sekcije 

za domačo in umetnostno obrt g. 

Milan Belec pokrenuli su inicijativu za 

međunarodnom suradnjom u obliku 

izlaganja na regionalnim sajmovima 

u Sloveniji i Hrvatskoj. Članovi Sekcije 

za domačo in umetnostno obrt 

pomurske obrtno-podjetniške zbornice 

Ljutomer obišli su znamenitosti 

Krapinsko-zagorske županije: Muzej 

krapinskih neandertalaca, crkvu Majke 

Božje Bistričke u Mariji Bistrici, 

baroknu crkvu Majke Božje Snježne 

u Belcu te obrtničke radionice: Medičarsko-svječarsku 

radnju »ZOZO- 

LLY«, lončarsku i kovačku radionicu 

majstora Tome Kovačića, radionicu 

koritara Vilka Kukeca i Atelijer Varga. 

Ministar Milinović i kovači 

Međuopćinsko udruženje obrtnika Klanjec kao nositelj, 

Grad Klanjec, Turistička zajednica grada 

Klanjca i Udruga vinara grada Klanjca osmislili su projekt 

»Klanječka pelnica«. Prostor »Klanječke pelnice« 

se nalazi u podrumu Međuopćinskog udruženja obrtnika 

Klanjec. Sanacija i uređenje podruma Udruženja 

trajala je od 2007. do travnja 2010. godine. »Klanječka 

pelnica« je višenamjenski prostor: vinoteka, kušaonica 

vina i meda, suvenirnica, dvorana za prezentacije i 

www.hok.hr 

dan grada klanjca 

Otvorena »Klanječka pelnica« 

muzejsko-galerijski prostor s mogućnošću organiziranja 

izložbi. Službeno i svečano otvorenje »Klanječke 

pelnice« održano je povodom Dana grada Klanjca 6. 

svibnja 2010. godine. Vrpcu su prerezali predsjednik 

Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec Mladen 

Županić i gradonačelnik grada Klanjca Željko Kolar. 

Prilikom svečanog otvaranja dodijeljene su zahvalnice 

svim donatorima koji su na bilo koji način sudjelovali 

u ostvarenju projekta »Klanječka pelnica«.


ŽUPANIJE 

IX. 

GOSPIĆ 

LIČKO-SENJSKA 

ŽUPANIJA 

OK LIČKO-SENJSKE 

ŽUPANIJE 

53000 GOSPIĆ 

Ulica Ante Starčevića 17 

Telefon: 

053/573 012 

Telefaks: 

053/573 012 

E-mail: 

ok.gospic@hok.hr 

Predsjednica: 

Ana Šerić-Konjikovac 

Tajnica: 

Ankica Šubarić 


Željko Mataija 

Sjednica Upravnog odbora OK LSŽ 

Štednja radi krize i dugova 

Sjednica POK-a, tajnica Ankica Šubarić 

 

Udruženju obrtnika Gospić pod predsjedavanjem 

U Marka Sokolića održana je 21. sjednica Upravnog 

odbora u ovom mandatnom razdoblju. Nakon rasprave 

prihvaćeno je izvješće o radu i financiranju za prošlu 

godinu te je upućeno Skupštini na usvajanje. Također 

nja izbora komorskog sustava. Iako 

HOK i POK sufinanciraju troškove 

smještaja i putovanja na Obrtničke 

igre, ličko-senjski predstavnici najvjerojatnije 

ove godine neće nastupiti jer 

se u udruženjima obrtnika sve podredilo 

štednji nakon kupnje i uređenja 

poslovnog prostora. 

Širu je raspravu izazvala analiza 

dugovanja obrtnika za komorski 

Izvješća na usvajanje Skupštini 

Prihvaćeno izvješće o radu 

Prihvaćena su izvješća o 

nastupima na sajmovima u 

Opatiji i Zagrebu te obrtničkom 

balu, te informacija o 

terminskom planu održavanja 

izbora komorskog sustava 

doprinos koji u ovom trenutku na 

nivou OK LSŽ iznosi blizu dva milijuna 

kuna. Time je dovedeno u pitanje 

poslovanje nekoliko Udruženja 

i same POK te će se od HOK-a 

tražiti da utječe na Poreznu upravu 

kako bi se ovaj dug u što kraćem 

roku smanjio. Inače, prema dostupnim 

podacima, obrtnici s dugom 

većim od 1.000 kuna u području 

UO Otočac duguju 354.000 kuna, 

Novalja 462.000, Gospić 467.819 

kuna i Senj 670.433 kuna. Zanimljivo 

je da pojedinci duguju i više od 

23.000 kuna pa se s pravom postavlja 

pitanje kako uopće posluju 

nakon višegodišnjeg podnošenja 

prijava poreza na dohodak i što dovodi 

do nenaplaćivanja spornog zaduženja 

zasnovanog na zakonskim 

propisima. 

će se sukladno tumačenju HOK-a na Skupštinu proslijediti 

prijedlog Odluke o raspisivanju izbora koji se za 

ovo Udruženje trebaju provesti najkasnije do 27. listopada 

ove godine. Na sjednici je zaključeno da se o trošku 

obrtnika organizira jednodnevni izlet na Kornate. 

Na 17. sjednici Upravnog odbora 

OK LSŽ pod predsjedavanjem 

Ane Šerić Konjikovac raspravljalo 

se o desetak točaka dnevnog 

reda. Za tajnicu OK LSŽ imenovana 

je po četvrti put Ankica Šubarić iz 

Gospića. Prihvaćena su izvješća o 

nastupima na sajmovima u Opatiji i 

Zagrebu te obrtničkom balu, te informacija 

o terminskom planu održavaseminar 

Upoznavanje HACCP-a 

Udruženje obrtnika Novalja i Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske 

županije organizirali su seminar na temu uvođenja HACCP kojemu 

je nazočilo pedesetak ugostitelja, vlasnika pansiona, mesara i pekara 

s područja Novalje. Seminar je vodila šefica epidemiološke službe ZZJ 

LSŽ, dr. Biserka Margaretić, koja je istaknula da je cilj seminara upoznavanje 

vlasnika obrta sa zakonskom regulativom i lakše uvođenje u 

praksu sustava koji mnogi u županiji još nisu uveli. Kako je rečeno, vlasnici 

objekata sami ili uz pomoć struke trebaju napraviti pregled objekta 

i odrediti kritične točke, uz napomenu da su ovisno o stupnju rizika kojima 

su kategorizirani objekti, različite i cijene usluga, izrada elaborata 

kao i sama primjena onoga što analiza objekta nalaže. 

Ličani se predstavili u Vojvodini 

organizaciji Ličke razvojne 

U agencije pet proizvođača iz Ličko-senjske 

županije, među kojima 

i obrtnici, na poziv bivše konzulice 

Republike Srbije u Hrvatskoj gđe 

Mire Jegdić, prvi je put sudjelovalo 

na 77. novosadskom sajmu po- 

ljoprivrede i gospodarstva. Nakon 

prisustvovanja otvorenju Sajma, 

druženja i predstavljanja tijekom 

vikenda 16. svibnja je bilo i službeno 

predstavljanje proizvođača, pod 

jedinstvenim nazivom »Dan Ličkosenjske 

županije«. 

FEŠTA OD MAJA 

Vino i klape u Novalji 

Više od tisuću posjetitelja okupilo se na Trgu bazilike u večernjim 

satima, na tradicionalnoj i sve popularnijoj Fešti od maja, koju 

organiziraju Udruženje obrtnika Novalje, Turistička zajednica i Grad 

Novalja. Fešta od maja zapravo je najava početka turističke sezone i 

degustacijska izložba tradicionalnih jela hrane, pića te raznih domaćih 

delicija koje se u Novalji nude brojnim turistima, pri čemu svakako treba 

spomenuti posebnu draž klapskog pjevanja. Ove godine posjetiteljima 

su pripremane frigane girice, hobotnica sa krumpirima i paški sir, 

a besplatno se točilo vino i rakija iskusnih domaćih proizvođača. Na 

degustaciju je ponuđeno i vrhunsko maslinovo ulje, te razne domaće 

slastice, a kupiti se moglo i slatkih suvenira. 

ČAKOVEC 

XX. 

MEĐIMURSKA 

ŽUPANIJA 

OK MEĐIMURSKE 

ŽUPANIJE 

40000 ČAKOVEC 

Park R. Kropeka 1 

Telefon: 

040/312 643 

Telefaks: 

040/312 643 

E-mail: 

ok.cakovec@hok.hr 

Predsjednik: 

Slavko Faltak 

Tajnik: 

Anđelko Crnčec 


Robert Varga 

UPRAVNI ODBOR OBRTNIČKE KOMORE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 

Općine kao konkurencija 

Upravni odbor Obrtničke komore 

Međimurske županije 

na svojoj posljednjoj sjednici 

održanoj 10. svibnja, očitovao se o 

Programu gospodarskog oporavka 

(prijedlogu Vlade RH). Analiza gospodarske 

situacije navedena u Programu 

ocijenjena je točnom, strateški 

pristup ispravnim, a temeljni cilj i načela 

njegova ostvarenja opravdanim 

i nužnim. Vezano uz »Područja nužnih 

promjena i potrebnih aktivnosti«, 

u alineji pod nazivom »Potpora oporavku 

i održivom rastu«, što se tiče 

hrvatskog obrtništva, Upravni odbor 

Obrtničke komore Međimurske županije 

smatra da doprinos države 

u oživljavanju gospodarstva treba u 

najskorije vrijeme upotpuniti dodatnim 

mjerama, odnosno smanjenjem 

financijskih nameta na državnoj razini 

(smanjenje PDV-a, smanjenje 

kumulativnog opterećenja na isplatu 

radnicima, te smanjenje kamata na 

dospjela, nepodmirena potraživanja 

obveznika u financijskim poteškoćama 

jer se to događa krivnjom države 

– zbog platnoprometne nediscipline 

Naglašena je i potreba 

obuzdavanja jedinica 

lokalne uprave i 

samouprave u negiranju 

zakonskih i etičkih načela 

u razvidnom korupcijskom 

ponašanju kod osnivanja i 

u djelovanju putem vlastitih 

trgovačkih društava 

i u okolnostima dugogodišnje stabilnosti 

nacionalne i europske valute). 

Naglašena je i potreba obuzdavanja 

jedinica lokalne uprave i samouprave 

u negiranju zakonskih i etičkih 

načela u razvidnom korupcijskom 

ponašanju kod osnivanja i u djelovanju 

putem vlastitih trgovačkih društava, 

čime one izravno i javno ulaze 

u sukobe interesa, što opterećuje 

obrtništvo, jer tako stvaraju nelojalnu 

konkurenciju postojećim obrtnicima i 

ruše moralne i zakonske standarde 

u gospodarenju. Nameće se potreba 

obuzdavanja jedinica lokalne uprave 

i samouprave i u nekontroliranom, 

latentnom povisivanju poreznih, komunalnih 

i drugih nameta lokalnom 

gospodarstvu, i to u postocima od 

više stotina posto promatrajući višegodišnje 

razdoblje, u kojem obrtništvo 

nije ni bilo u mogućnosti povisiti 

cijene svojih usluga i proizvoda ni 

za jedan postotak, odnosno, gdje 

su cijene obrtničkog rada, u promatranom 

razdoblju, čak i umanjene. 

Članovi Upravnog odbora zaključili 

su i da je nužno potrebno limitiranje 

poslovnih banaka u određivanju 

kreditnih kamatnih stopa koje u dvoznamenkastom 

iznosu predstavljaju 

zelenaštvo, protivno odredbama 

ZOO-a, te limitiranje poslovnih banaka 

u određivanju cijene rada, na 

čiju je ovisnost HNB obvezala sve 

poslovne subjekte, pa sada visina 

manipulativnih troškova banaka kod 

mnogih obrtnika nadilazi visinu poreza 

na dohodak. 

Očitovanje na Vladin prijedlog 

Programa gospodarskog oporavka 

dostavljeno je Hrvatskoj obrtničkoj 

komori. 

KUPUJMO HRVATSKO 

Sudjeluju i međimurski obrtnici 

cilju kontinuirane promocije kvalitete hrvatskih 

U proizvoda, te buđenja svijesti građana za kupovanje 

i trošenje domaćih proizvoda, čime pridonose 

jačanju gospodarstva i očuvanju radnih mjesta u Hrvatskoj, 

Hrvatska gospodarska komora i ove godine 

provodi akciju »Kupujmo hrvatsko«. U akciji koja 

će se do 25. rujna održavati u 20 hrvatskih gradova 

mogu sudjelovati i obrtnici. Plan akcije s točnim 

datumima i lokacijama održavanja u svim gradovima 

i prijavnica može se dobiti u Obrtničkoj komori Međimurske 

županije. 

Na Trgu Republike u Čakovcu, akcija »Kupujmo 

hrvatsko«, održat će se u subotu, 5. lipnja 2010. u 

vremenu od 9 do 13 sati. 

želji da zaštiti opadajuće priljeve 

u proračun, Grad Čakovec je 

U 

na iznimno tešku gospodarsku situaciju 

i povećanje broja zatvorenih 

obrta u 2009. godini, odlučio reagirati 

potpomažući obrtnike s ukupno 

300.000 kuna. Ova skromna svota 

razdijelila bi se obrtnicima od kojih 

bi svatko dobio 50% iznosa bespovratno 

i 50% kao pozajmicu koja 

Na novouređenom sajamskom 

prostoru u Nedelišću pokraj 

Čakovca, od 18. do 20. lipnja, 

održat će se 12. međimurski 

sajam poduzetništva »MESAP 

2010«. Uz tradicionalnu veliku 

izložbu roba i usluga poduzetničkog 

sektora, na ovogodišnjoj 

manifestaciji rezerviran je prostor 

za opremu za lov i ribolov, te hobi 

program, predstavljanje turističke 

ponude regije, a kao i prošlih go- 

POMOĆI OBRTNICIMA 

80 obrta manje 

će biti vraćena u proračun počevši 

od iduće godine. Pravo na maksimalnih 

20.000 kuna ostvarili bi oni 

obrtnici koji bilježe loše rezultate prvenstveno 

uzrokovane objektivnim 

okolnostima na tržištu, npr. smanjenje 

potražnje u uvjetima gospodarske 

krize, a koji za posljedicu mogu 

imati zatvaranje obrta i otpuštanje 

radnika. 

MEĐIMURSKI SAJAM PODUZETNIŠTVA – MESAP 2010. 

Povoljnije izlaganje 

dina organiziraju se i izložba stoke, 

te sajam vina s ocjenjivanjem. 

Na 4.500 m² zatvorenog prostora 

u novim sajamskim dvoranama, 

te 15.000 m² otvorenog izložbenog 

prostora, organizatori očekuju 

oko 500 izlagača iz Međimurja 

i ostalih hrvatskih županija, te iz 

Austrije, Njemačke, Mađarske, 

Bosne i Hercegovine, Slovačke, 

Srbije i Slovenije. S obzirom na 

to da je MESAP 2010. uvršten u 

»Kalendar regionalnih sajmova« 

Hrvatske obrtničke 

komore, obrtnicima iz svih 

krajeva Hrvatske omogućen 

je nastup uz sufinanciranje 

izložbenog prostora 

od 50%. Priliku povoljnijeg 

izlaganja na Međimurskom 

sajmu poduzetništva, 

prošle je godine iskoristilo 

67 obrtnika iz 9 područnih 

obrtničkih komora. 

www.hok.hr


15 

OSIJEK 

XIV. 

OSJEČKO-BARANJSKA 

ŽUPANIJA 

OK OSJEČKO- 

BARANJSKE ŽUPANIJE 

31000 OSIJEK 

Svilajska 35/2 

Telefon: 

031/310 160 

Telefaks: 

031/310 161 

E-mail: 

ok.osijek@hok.hr 

Web: www.okobz.hr 

Predsjednik: 

Karlo Mišković 

Tajnica: 

Blaženka Bogdan 


Ivana Rab-Guljaš 

 

Ispit stručne osposobljenosti, održan 

od 26. do 30. travnja, položilo 

je jedanaestero od četrnaestero 

prijavljenih kandidata. Riječ je o 

SKUPŠTINA UO NAŠICE 

Usvojena godišnja izvješća 

Na godišnjoj izvještajnoj skupštini Udruženja obrtnika Našice, održanoj 

u svibnju, sudjelovali su članovi Skupštine i Nadzornog 

odbora te predsjednici sekcija koji nisu članovi Skupštine. Izvješće o 

radu Udruženja u 2009. godini podnio je predsjednik Udruženja Zdenko 

Ocelić, a Izvješće o godišnjem obračunu Udruženja za 2009. godinu 

tajnik Udruženja Zoran Vitez. 

Nakon rasprave Skupština je usvojila Izvješće u kojem je, između 

ostalog, konstatirano kako su obrtnici u 2009. poslovali u uvjetima 

pojačanog djelovanja ekonomsko-financijske krize, što je rezultiralo 

padom njihovih poslovnih aktivnosti, a time i povećanjem zaduženosti 

obrta, povećanog broja odjava obrta, povećanog broja otpuštanja zaposlenika, 

zbog čega su izgubljena 233 radna mjesta. 

Ispit stručne osposobljenosti 

Položilo 11 kandidata 

ispitima za poslužitelja jela i pića, 

priprematelja jednostavnih jela i 

slastica, masera i iz trgovačkog 

poslovanja. 

GODIŠNJA SKUPŠTINA UO DONJI MIHOLJAC 

Donesena odluka o izborima 

Udruženje obrtnika Donji Miholjac održalo je u svibnju sjednicu 

Skupštine. Na Skupštini je usvojeno Izvješće o radu Udruženja 

za 2009., Godišnji obračun Proračuna Udruženja obrtnika za 2009. 

te Izvješće Nadzornog odbora. Na sjednici su imenovani novi članovi 

Skupštine: Goran Geto, Jurica Petreković i Leon Babić, a u Skupštinu i 

Upravni odbor imenovan je Robert Kopić. Razriješeni su pak Goranka 

Slačanac (izišla iz obrta), Damir Skeledžija (zatvorio obrt), Kristijan 

Skeledžija (zatvorio obrt) i Stjepan Petreković. Na Skupštini je donesena 

Odluka o raspisivanju izbora u Udruženju obrtnika Donji Miholjac 

za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine. 

Na svečanosti u Obrtničkoj komori 

Osječko-baranjske županije 

održanoj 22. travnja uručeno 

je trideset šest majstorskih diploma 

kandidatima koji su položili majstorski 

ispit u jesenskom roku 2009. godine. 

Diplome su uručili predsjednik Obrt- 

SVEČANOST U OBRTNIČKOJ KOMORI 

Diplome za majstore 

Novi majstori s diplomama 

Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora 

Osječko-baranjske županije, u suradnji s Hrvatskom 

bankom za obnovu i razvoj, organizirala je 23. 

travnja u Osijeku prezentaciju programa i aktivnosti 

HBOR-a te podrške u provođenju novih mjera Vlade 

RH za gospodarski oporavak i razvitak (programi kreditiranja 

i mikrokreditiranja). Prezentaciju je održao 

Hrvoje Galičić, voditelj Područnog ureda HBOR-a za 

Slavoniju i Baranju. 

ničke komore Osječko-baranjske 

županije Karlo Mišković i predsjednik 

Odbora za strukovnu izobrazbu Antun 

Hostić. Majstorsku diplomu primili 

su autoserviseri Domagoj Vešligaj i 

Krunoslav Erak, tokar Mario Žemba, 

strojobravar Predrag Ljepić, pedikeri 

Predsjednik OK Osječkobaranjske 

županije Karlo 

Mišković majstorima je podijelio 

diplome 

Marijana Matić, Tajana Alimović i Josipa 

Tihi, plinoinstalater Jurica Petreković, 

soboslikari-ličioci Bojan Antić 

i Anto Samardžija, automehaničari 

Krešimir Ilić i Ivan Bošnjak, frizeri Biljana 

Serdar, Oljenka Andrašić, Ivana 

Tokić, Zvjezdana Smoljan, Marija Katić, 

Svjetlana Brkić, Jadranka Kozma, 

Vedrana Petrović i Ana Ivanković, 

elektroinstalateri Josip Križanec i Kristijan 

Kursar, stolari Mario Dominić i 

Darko Zandt, zidari Borislav Aleksić, 

Dinko Moguš i Nenad Bartolov, očni 

optičari Željko Marošević i Nives Jauering, 

kuhari Nenad Belak, Iva Gracek, 

Ivan Gašpić, Darko Papić i Mladen 

Malezi, te fasader Marijan Vulić. 

PREZENTACIJA PROGRAMA I AKTIVNOSTI HBOR-a 

Zanimljiva tema, slab odaziv 

Iako je prezentacija organizirana za obrtničke komore, 

udruženja i obrtnike iz Vukovarsko-srijemske, 

Borodsko-posavske, Požeško-slavonske, Virovitičkopodravske 

i Osječko-baranjske županije, odaziv je bio 

iznimno slab. Prema riječima Blaženke Bogdan, tajnice 

Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, iako je 

tema bila iznimno zanimljiva i aktualna, prezentaciji je 

nazočilo samo dvadesetak zainteresiranih iz svih pet 

županija. 

RIJEKA 

VIII. 

PRIMORSKO-GORANSKA 

ŽUPANIJA 

OK PRIMORSKO- 

GORANSKE ŽUPANIJE 

51000 RIJEKA 

Zanonova 1/III 

Telefon: 

051/325 599 

Telefaks: 

051/325 590 

E-mail: 

ok.rijeka@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-rijeka.hr 

Predsjednik: 

Boris Vukelić 

Tajnik: 

Željko Dimitrić 


Željko Dimitrić 

Poduzetnički centar Vinodol 

prostorijama Udruženja obrtnika Crikvenica započeo je s povremenim 

radom ured Poduzetničkog centra Vinodol. Ured će U zasad 

raditi svaki četvrtak u vremenu od 9 do 14 sati. 

Priključenjem Grada Crikvenice Poduzetničkom centru Vinodol, 

sada se i crikveničkim obrtnicima pruža mogućnost korištenja kredita 

u visini od 40.000 do 300.000 kuna, uz subvencioniranu kamatu. 

PROMOCIJA OBRTNIČKIH ZANIMANJA U LIBURNIJI 

Obrt kao put do uspjeha 

Treću godinu zaredom UO Opatija 

uspješno je organiziralo promotivnu 

manifestaciju »Obrt – put do 

uspjeha«, koja se u vremenu od 7. do 

8. svibnja održala u Domu Permani 

u općini Matulji. Osim samih obrtnika 

koji su prezentirali svoja zanimanja, 

obrazovne programe za obrtnička zanimanja 

predstavilo je i sedam srednjih 

škola iz Opatije i Rijeke. 

4. SAJAM OBRTNIČKIH ZANIMANJA 

»Odaberi – dobar je posao« 

U dvorani Boćarskog 

centra 

»Podvežica« 

u Rijeci, u organizaciji 

Udruženja 

obrtnika Rijeka i 

Obrtničke komore 

Primorsko-goranske 

županije, 

uz pokroviteljstvo 

Odjela Gradske 

uprave za poduzetništvo 

Grada 

Rijeke i potporu 

Primorsko-goranske 

županije, 28. 

Sajam su posjetili brojni učenici 

travnja održan je četvrti po redu posjetili brojni učenici završnih 

Sajam deficitarnih obrtničkih zanimanja 

»Odaberi – dobar je la s područja Primorsko-goran- 

razreda iz desetak osnovnih ško- 

posao«. Sajam su tijekom dana ske županije. 

Prigodnom proslavom održanom 

28. travnja u Radničkom domu 

u Delnicama Udruženje obrtnika 

Delnice obilježilo je 40. obljetnicu 

svoga postojanja. Na svečanost su 

pozvani svi aktivni obrtnici, načelnici 

svih jedinica lokalne samouprave iz 

područja na kojem djeluje Udruženje, 

predstavnici Obrtničke komore Rijeka 

i svih udruženja na području Komore, 

te umirovljeni obrtnici kojima su uručene 

zahvalnice za njihov rad na održavanju 

i unapređenju obrtništva. 

Predsjednik Miroslav Mihelčić je 

u svom uvodnom govoru posebnu 

pozornost uputio osnivačima Udruženja, 

a ujedno je i sadašnjim obrtnicima 

poručio da i u ovim teškim 

vremenima pokušaju naći još malo 

snage i ustrajati, nadati se boljem. 

Boris Vukelić, predsjednik OK Rijeka 

podsjetio je skup kako je to proslava 

obljetnice Udruženja u obliku 

u kojem je i danas, ali pravi počeci 

organiziranog obrta su na ovom području 

već od polovice 19. stoljeća. 

Novi krediti i potpore Primorsko-goranske županije 

Primorsko-goranska županija objavila je dva javna 

poziva za kreditiranje odnosno dodjelu bespovratnih 

potpora poduzetnicima i obrtnicima: 

1. Kreditiranje prema projektu »Poduzetnik u turizmu 

za 2010. godinu«: Namjena: kupnja, izgradnja, 

uređenje, modernizacija (podizanje kvalitete objekta) 

ili proširenje smještajnih (ugostiteljskih) kapaciteta. 

Rok za podnošenje zahtjeva je do iskorištenosti kreditnog 

potencijala koji iznosi 5.000.000,00 kuna. 

UDRUŽENJE OBRTNIKA DELNICE 

40. obljetnica postojanja 

Mališani su odrasle podsjetili na stare zanate 

Gradonačelnik Grada 

Delnica Marijan 

Pleše obećao je svaku 

moguću buduću 

pomoć obrtnicima, 

a jedan od osnivača 

Udruženja Rudolf 

Sobol osvrnuo se na 

vrijeme kada nisu bila 

prihvatljiva organiziranja 

u udruge. 

U pratećem programu 

najzapaženiji su 

bili učenici Osnovne 

škole iz Lokava koji 

su nazočne podsjetili 

na stare zanate (pletenje, 

piljenje drva, 

izrada suvenira, košnju trave, metalske 

obrte, obućarstvo i prerada 

mliječnih proizvoda). »Vunarice« 

iz Mrkoplja dale su posebnu notu 

ovom doživljaju svojom modnom 

revijom. U izložbenom dijelu programa 

svoje je proizvode izložilo 

dvanaest goranskih obrtnika. Radilo 

se o namještaju, metalnim ogradama, 

lijevanim i kovanim, suvenirima 

i proizvodnji pića od trava te 

medarskim specijalitetima. Cijela je 

svečanost bila popraćena i prigodnom 

zakuskom u organizaciji restorana 

»Bitoraj« iz Fužina i »Jezero« 

iz Lokava. 

2. Bespovratne potpore za uvođenje normi Sustava 

upravljanja kvalitetom (među kojima i HA- 

CCP-a). Rok za prijavu je do 1. studenoga 2010. 

godine. 

Više informacija u Upravnom odjelu za turizam, 

poduzetništvo i poljoprivredu PGŽ, u Rijeci, Žrtava 

fašizma 17, tel. 301-202, 301-200 ili na web stranici 

www.pgz.hr u rubrici »Natječaji – Upravni odjel za 

turizam, poduzetništvo i poljoprivredu«. 

www.hok.hr


ŽUPANIJE 

XI. 

POŽEGA 

POŽEŠKO-SLAVONSKA 

ŽUPANIJA 

OK POŽEŠKO- 

SLAVONSKE ŽUPANIJE 

34000 POŽEGA 

Dr. Franje Tuđmana 9 

Telefon: 

034/272 457 

Telefaks: 

034/272 457 

E-mail: 

ok.pozega@hok.hr 

Predsjednik: 

Ivan Bulić 

Tajnik: 

Zvonko Martinović 


Slaven Paponja 

MAJSTORSKI ISPITI 

Proizvodni obrti zanimljiviji 

Obrtnička komora Požeškoslavonske 

županije, u sklopu 

svojih redovitih aktivnosti, 

nastavila je s organiziranjem 

polaganja majstorskih ispita. Stručni 

suradnik za obrazovanje Obrtničke 

komore, Francisko Didović, 

Francisko Didović (u pozadini), stručni 

suradnik požeške Obrtničke komore, 

pažljivo je pratio praktični dio 

polaganja majstorskoga ispita 

Tajnik OK Požeško-slavonske županije, Zvonko 

Martinović, izvijestio je kako će Obrtnička 

komora podržati akciju Hrvatske gospodarske komore 

»Kupujmo hrvatsko«, koja će se u Požegi, na Trgu Sv. 

zadužen među ostalim i za provedbu 

majstorskih ispita, izvijestio je o 

dvanaest kandidata koji su pristupili 

polaganju prvoga ovogodišnjega 

majstorskoga ispita. 

– Prijavilo se pet frizera, po dva 

stolara i strojobravara te po jedan 

Kruno Šetka kandidat je za majstorsko 

zvanje u klesarstvu 

klesar, tokar i automehaničar. Ono 

što nas posebno veseli kod prvoga 

ovogodišnjega roka jest činjenica 

da je znatno poraslo zanimanje za 

proizvodne obrte, što je u svakom 

slučaju dobra vijest – kazao je Francisko 

Didović. 

Praktični dio ispita polaznici su 

polagali i na novoj zgradi Obrtničke 

komore Požeško-slavonske županije, 

pokazavši se pravim majstorima. 

O rezultatima će stručna komisija, 

kada se zbroje rezultati praktičnoga 

i stručnoga dijela, odlučivati u 

lipnju. 

– Čim završimo s ovim proljetnim 

rokom, krećemo s pripremama za 

jesenski rok, u kojem se također 

nadamo dobrom odazivu obrtnika. 

Kandidati se već sada mogu početi 

prijavljivati. Prijave se, inače, primaju 

do rujna – izvijestio je Francisko 

Didović. 

U razgovoru s nekim od polaznika 

stekli smo dojam kako su zadovoljni 

organizacijom polaganja 

majstorskoga ispita i susretljivošću 

Obrtničke komore, odnosno njezinih 

djelatnika. Svi su, naravno, 

izrazili nadu u polaganje ispita, a 

hoće li se to i dogoditi, doznat će 

do ljeta. 

Komora poziva obrtnike na »Kupujmo hrvatsko« 

Trojstva, održati 17. lipnja. Iz požeške Obrtničke komore 

stoga pozivaju sve obrtnike koji se bave proizvodnom djelatnosti 

da se uključe u tu akciju. Obrtnici se za sudjelovanje 

u spomenutoj akciji mogu prijaviti i u svojoj komori. 

UDRUŽENJE OBRTNIKA POŽEGA 

Predavanje o higijeni kod 

ugostitelja 

Udruženje obrtnika Požega, 

točnije Sekcija ugostitelja i turizma 

organizirala je u požeškom 

Obrtničkom domu zanimljivo predavanje 

o načelima HACCP-a, 

kao svojevrsni vodič dobre higijenske 

prakse za ugostitelje, s praktičnom 

primjenom. Predsjednik 

požeške Sekcije ugostitelja i turizma, 

Željko Pojer, podsjetio je kako 

Zakon o hrani i Pravilnik o higijeni 

hrane propisuju svim ugostiteljima 

obvezu poslovanja po načelima 

HACCP-a te se obveza odnosi na 

ugostitelje koji posluju s hranom, 

ali i na ugostitelje koji posluju samo 

s pićem. Obrtnici koji ne ispune navedenim 

propisima tražene uvjete, 

kazao je Pojer, mogu biti kažnjeni 

novčanom kaznom u iznosu od 

5.000,00 – 10.000,00 kuna. 

Odaziv predavanju stoga je bio 

vrlo dobar. Bilo je riječi o provedbi i 

kontroli higijenskih uvjeta pri rukovanju 

s hranom/pićem te vođenju 

propisanih evidencija. Predavanje 

su održale Danica Mikšik i Ariana 

Penava, stručne djelatnice Zavoda 

za javno zdravstvo Požeškoslavonske 

županije. Sastanku su 

nazočili i predstavnici sanitarne 

inspekcije. Na predavanju je nazočnim 

obrtnicima objašnjena i 

obveza upisa svih ugostiteljskih 

objekata u registar pri Ministarstvu 

zdravstva i socijalne skrbi. 

Predavanju u Obrtničkom domu nazočio je velik broj požeških obrtnika 

SPLIT 

XVII. 

SPLITSKO-DALMATINSKA 

ŽUPANIJA 

OK SPLITSKO- 

DALMATINSKE ŽUPANIJE 

21000 SPLIT 

Ruđera Boškovića 28-30 

Telefon: 

021/470 114 

Telefaks: 

021/470 115 

E-mail: 

ok.split@hok.hr 

Predsjednik: 

Dražan Krolo 

Tajnica: 

Katja Šabić 


Nada Brezec 

Naš najsunčaniji otok Hvar, 

osim što je pod opsadom turista 

iz cijeloga svijeta, bio 

je nedavno i pod opsadom vrhunskih 

majstora kulinarstva. 

Tako su gosti osim sunca i 

bisernog mora, mogli uživati 

u gastro natjecanju 

»Dobar kus«, koje se održalo 

u zgradi povijesnog 

Arsenala, već četiri godine 

zaredom, povodom blagdana 

sv. Prošpera. Natjecanje 

je organizirala Sekcija ugostitelja 

Udruženja obrtnika grada Hvara, u 

suradnji sa Savezom kuhara mediteranskih 

i europskih regija (SKMER), 

a članovi ocjenjivačkog suda bili su 

naši eminentni kuhari Braco Sanjin, 

Pero Savanović i Goran Staničić. 

Na natjecanju je sudjelovalo 16 

hvarskih restorana, a najbolje predjelo, 

glavno jelo i desert pripremio 

je restoran »Giaxa« Tomislava Rudana, 

te je zbog toga i ponio titulu 

»Hrvatski gastronomski dragulj grada 

Hvara 2010« koju mu je uručio 

predsjednik Obrtničke komore Split- 

GASTRO NATJECANJE »DOBAR KUS« 

Hvarska fešta vrhunske 

kuhinje 

Hvarski restorani natjecali su 

se u tri kategorije sa zadanim 

temama – predjelo (hobotnica), 

glavno jelo (janjetina i bob), 

te desert s prepoznatljivim 

dalmatinskim namirnicama 

Desert 

sko-dalmatinske 

županije gospodin 

Dražan Krolo. Nagrade 

su još dijelili Katica Vučetić, 

dopredsjednica UO Hvar, i Vice Zaninović, 

menadžer u »Sunčanom Hvaru«. 

Drugo mjesto osvojio je restoran 

»Zlatna školjka« Antonija Buzolića, a 

treće mjesto »Sunčani Hvar« (hotel 

»Adriana«). Hvarski restorani natjecali 

su se u tri kategorije sa zadanim 

temama – predjelo (hobotnica), 

glavno jelo (janjetina i bob), te desert 

s prepoznatljivim dalmatinskim namirnicama. 

Ovogodišnje natjecanje 

pokazalo je da su se obistinile riječi 

predsjednika UO Hvar Joška Rossa 

Pobjednici i žiri 

kad je na prvoj gastro fešti obećao da 

će to natjecanje postati tradicionalno. 

Na samom natjecanju struka je ocijenila 

kako je vidljiv golem napredak, te 

da je kulinarstvo najbolja prezentacija 

u turizmu. A naše kulinarstvo na svim 

natjecanjima, bilo u zemlji ili inozemstvu, 

donosi pregršt nagrada. Imamo 

vrlo kvalitetnu hranu, vrhunske kuhare, 

bez kojih svega ne bi ni bilo. 

Zato je iznimno važno ulagati u 

prezentacije poput ove hvarske i 

sudjelovati u gastro natjecanjima 

kako bi pokazali cijelom svijetu da 

su osim prirodnih ljepota, naš najveći 

potencijal ljudi – majstori u 

svom poslu. 

www.hok.hr 

OBRTNIČKA KOMORA I ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE 

Partneri u provedbi 

strategije zapošljavanja 

Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske 

županije sudjelovala 

je na prvom susretu Projekta 

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje 

– Faza 3, koje financira EU. 

Cilj susreta je uspostavljanje radnih 

skupina koje bi se sastojale 

od potencijalnih članova lokalnih 

partnerstava za zapošljavanje. 

Partnerski pristup na županijskoj 

razini prihvaćen je unutar nekoliko 

okvira kroz programe kao što 

su CARDS, županijska razvojna 

partnerstva, te kroz pripremu Regionalnih 

operativnih programa 

(ROP), lokalna partnerstva za 

zapošljavanje, županijska gospodarska 

i socijalna vijeća. 

Prije svega, u procesu pristupanja 

Hrvatske Europskoj uniji, ključna 

postaje važnost partnerskog 

okvira za pristup fondovima Europske 

unije. Buduće upravljanje 

strukturnim fondovima EU, osobito 

Europskim socijalnim fondom, 

zahtijeva regionalni pristup pri 

razvoju ljudskih potencijala, strateško 

planiranje, partnerski orijentiran 

savjetodavni proces koji 

uključuje sve relevantne dionike 

na regionalnom tržištu rada, odgovarajući 

apsorpcijski kapacitet 

i učinkovitu provedbu prioriteta u 

skladu s Operativnim programom 

razvoja ljudskih potencijala. 

Opći cilj projekta LPE 3 jest pridonijeti 

provedbi prioritetne osi 1 

Operativnog programa za razvoj 

ljudskih potencijala koja nastoji 

smanjiti nezaposlenost i »prijetnju« 

od nove nezaposlenosti. 

Specifična svrha projekta je 

unaprijediti i razviti institucionalni 

okvir (koji se temelji na partnerstvu) 

za razvoj ljudskih potencijala 

na županijskoj razini i ojačati 

kapacitete lokalnih dionika za 

razvoj i provođenje mjera aktivne 

politike tržišta rada. 

Imajući u vidu navedene činjenice 

i cilj projekta stručnjaci će: 

poticati partnerski pristup pri zapošljavanju 

na županijskoj razini, 

poboljšati koncept lokalnog partnerstva 

za zapošljavanje (LPE) 

u Hrvatskoj, pomoći lokalnim dionicima 

prilikom izrade strategije 

razvoja ljudskih potencijala i akcijskih 

planova koji vode računa 

o lokalnim potrebama u skladu sa 

zahtjevima EU-a, te nacionalnim 

i regionalnim okvirima, pomoći 

lokalnim dionicima da izrade projektne 

portfelje na osnovi županijskih 

strategija razvoja ljudskih 

potencijala i u skladu s načelima 

IPA-a/ESF-a i pravilima za buduće 

financiranje, pomoći lokalnim 

dionicima da prate i ocjenjuju provedbu 

strategije razvoja ljudskih 

potencijala te prepoznati i obučiti 

potencijalne primatelje bespovratnih 

sredstava za pripremu kvalificiranih 

projektnih prijedloga za razvoj 

ljudskih potencijala u skladu s 

načelima i pravilima IPA-e/ESF-a.


17 

SISAK 

III. 

SISAČKO-MOSLAVAČKA 

ŽUPANIJA 

OK SISAČKO- 

MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 

44000 SISAK 

Ulica Ante Starčevića 13 

Telefon: 

044/521 134 

Telefaks: 

044/522 487 

E-mail: 

ok.sisak@hok.hr 

Web: www.ok-smz.hr 

Predsjednik: 

Željko Vrbanus 

Tajnik: 

Violeta Jelić 


Violeta Jelić 

Od sada, sladoled iz vozila 

SLASTIČARSTVO 

Sladoled kao ideja 

SKUPŠTINA OKSMŽ 

gradu u kojem nema slastičarnice, Marija Bunjevac, vlasnica proizvodno, 

ugostiteljsko, trgovačkog obrta »M-PROM« iz Hrvatske Ko- 

U 

stajnice pokrenula je nešto izvrsno. Prije četiri godine počela je prodavati 

sladoled iz vozila. U toplim danima čuje se već poznati zvuk sirene iz njezinog 

vozila, dok djeca i roditelji uživaju u raznim okusima sladoleda naše 

obrtnice. Prije dvije 

godine proširila je 

svoj posao vlastitom 

proizvodnjom sladoleda, 

a kasnije slastičarskih 

proizvoda 

i kolača. U obavljanju 

obrta pomaže joj 

suprug. 

Marijin obrt tako je 

postao primjer da se 

dobrom idejom može 

pokrenuti razvoj malih 

obrta naše županije 

i grada. 

Prihvaćeno financijsko izvješće 

Na sjednici Skupštine OKSMŽ, održanoj 28. travnja u Sisku prihvaćen 

je Izvještaj o radu u 2009. godini, koji je obrazložio predsjednik 

Željko Vrbanus. Posebno je istaknuo da je Plan rada potpuno 

ostvaren, bez obzira na sve veći broj zatvorenih obrta, a samim time i 

na smanjen dotok sredstava od komorskog doprinosa. 

Pojedine akcije Obrtničke komore provedene su zahvaljujući financijskoj 

pomoći Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (stipendiranje 

učenika u deficitarnim zanimanjima), sredstva nam je dodijelio 

HOK za potporu obrazovne djelatnosti te Sisačko-moslavačka županija 

za stipendiranje i za provedbu prezentacije tradicijskih i umjetničkih 

obrta uz Dan komore. U 2009. godini u stipendiranje učenika uključeni 

su gradovi Petrinja, Kutina, Glina, Hrvatska Kostajnica, Sisak, općine 

Topusko i Sunja, Udruženje obrtnika Sisak, Kutina i Petrinja. Izvješće o 

ostvarenju Plana prihoda i rashoda u 2009. jednoglasno je prihvaćeno. 

PRAZNIK CVIJEĆA U SPLITU 

1. nagrada cvjećarima i 

hortikulturistima iz Siska 

Na 35. međunarodnom prazniku 

cvijeća u Splitu, koji se 

održavao u Dioklecijanovim 

podrumima od 4. do 8. 5. 2010., 

Udruga cvjećara i hortikulturista Iris 

Siscia osvojila je 1. mjesto u kategoriji 

»Izričaj u prostoru« na temu 

»Dalmacijo, povišću pritrujena«. 

Nagrada je zaslužena u konkurenciji 

stotinjak izlagača iz Hrvatske 

i inozemstva. 

Udruga djeluje već pet godina, a 

četvrti put nastupa na Međunarodnom 

prazniku cvijeća u Splitu. 

Pobjednički »izričaj« osmislile 

su i uredile članice Udruge Silvija 

Capar, Tanja Gorta i Marija Vukušić. 

1. mjesto u kategoriji »Izričaj u prostoru« 

Ivanka Čačić i predsjednik UO Sisak Damir Horžić 

Prekvalifikacija 

Proširena djelatnost 

Poznata sisačka frizerka, predsjednica sekcije 

frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Sisak 

te sutkinja prvostupanjskog Suda časti gospođa 

Ivanka Čačić, završila je prekvalifikaciju za kozmetičara 

te otvaranjem novog poslovnog prostora u sisačkoj 

prigradskoj općini Lekenik, proširila ponudu 

svog obrta na kozmetičarsku djelatnost. U sklopu 

frizerskog salona u Lekeniku od sada nudi i kompletan 

kozmetički tretman, uključujući masažu tijela 

te ugradnju umjetnih noktiju. Gospođa Čačić inicijatorica 

je osnivanja sekcije frizera i kozmetičara UO 

Sisak i aktivna je u radu svih segmenata komorskog 

sustava. 

XV. 

ŠIBENIK 

ŠIBENSKO-KNINSKA 

ŽUPANIJA 

OK ŠIBENSKO-KNINSKE 

ŽUPANIJE 

22000 ŠIBENIK 

Ulica Stjepana Radića 77 a 

Telefon: 

022/311 715 

Telefaks: 

022/336 641 

E-mail: 

ok.sibenik@hok.hr 

Predsjednik: 

Ante Mihić 

Tajnik: 

Slaven Jakelić 


Nikola Urukalo 

2. SAJAM AGROTURIZMA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 

U Skradinu više od stotinu 

izlagača domaćih proizvoda 

Drugi sajam agroturizma Šibensko-kninske 

županije 

održan u Skradinu, u čijoj je organizaciji 

sudjelovala Obrtnička komora 

Šibensko-kninske županije, 

potvrdio je da su ovakve ili slične 

manifestacije vrlo privlačne, 

kako za same izlagače, tako i za 

poslovne partnere i posjetitelje. 

Skradinski sajam okupio je više 

od stotinu izlagača – proizvođača 

maslinova ulja, pršuta, sira, vina, 

rukotvorina, autohtonih suvenira 

i drugih proizvoda. Čak deset tisuća 

posjetitelja zabilježeno je u 

dva dana sajma, što je ovu manifestaciju 

pretvorilo u prvorazredni 

događaj ne samo u promociji i 

proširenju ponude izvornih proizvoda, 

nego i u smislu razvoja 

obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. 

Uz izlagače iz Šibensko-kninske 

županije, na 2. skradinskom 

sajmu agroturizma, kao partner, 

predstavila se i Vukovarsko-srijemska 

županija, što je bila još 

jedna potvrda uspješnog spoja 

zelene i plave brazde hrvatske 

poljoprivrede. Visok renome 

ovom sajmu priskrbio je svojom 

nazočnošću i ministar poljoprivrede 

Petar Čobanković, koji 

je istaknuo posebne vrijednosti 

malih obiteljskih domaćinstava 

u proizvodnji autohtone hrane i 

ukupnoj ponudi hrvatskog turizma. 

Drugi sajam agroturizma u 

Skradinu obilovao je različitim 

izložbenim i prodajnim sadržajima. 

Održane su i dvije radionice: 

kušanje maslinova ulja i kultura 

ponude i pijenja vina. Za iznimno 

visok broj posjetitelja organizirani 

su razni zabavni sadržaji, od revije 

narodnih nošnji, do nastupa 

niza kulturno-umjetničkih društava. 

Od zanimljivih događanja 

svakako valja spomenuti i natjecanje 

u kuhanju čobanca, odnosno 

izbor najboljeg fiš kuhara. I 

ovaj dio sajma organiziran je kao 

promocija kulinarskih specijaliteta 

i narodnih običaja. 

– Sama činjenica da se ove 

godine u Skradinu okupilo više 

od stotinu izlagača, što je za dvadeset 

izlagača više nego lani, dovoljno 

nam svjedoči da se mala 

obiteljska gospodarstva dobro 

razvijaju i da imaju što ponuditi 

na tržištu – kaže tajnik Obrtničke 

komore Šibensko-kninske županije 

Slaven Jakelić. 

Dobra organizacija 2. sajma 

agroturizma u Skradinu dodatno 

će povećati zanimanje malih 

proizvođača hrane, rukotvorina i 

autohtonih suvenira za njihovim 

nastupima na sličnim manifestacijama. 

CROFISH 

Tribunjci predstavili 

ribarsku zadrugu 

Tribunjci su u Umagu predstavili gastro ponudu 


Prijavljeno 19 kandidata 

proljetnom roku za polaganje majstorskih ispita 

u Obrtničkoj komori U Šibensko-kninske 

županije prijavilo se 19 kandidata. Kandidati su iz 

Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Dubrovačkoneretvanske, 

Šibensko-kninske i Zadarske županije. 

Za ispite o stručnoj osposobljenosti u travnju 

se prijavilo 17 kandidata. Ispite je položilo njih 11. 

Najveći broj kandidata polagao je stručni ispit za 

priprematelja jednostavnih jela i slastica. 

Šibensko-kninska županija, 

uz suorganizaciju Obrtničke 

komore, predstavila se kao 

partner Grada Umaga i Istarske županije, 

na 5. međunarodnom sajmu 

ribarstva i ribarske opreme »Crofish« 

u Umagu. Na sajmu su bili i šibensko-kninski 

dožupan Željko Šimunac, 

pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo 

Marlena Floigl, predstavnici 

Općine Tribunj, Obrtničke komore 

Šibensko-kninske županije i Županijske 

gospodarske komore Šibenik, te 

Županijske turističke zajednice. Na 

štandu Šibensko-kninske županije 

predstavljena je njezina turistička, a 

u posebnom programu i tradicionalna 

gastro ponuda. Ribarska zadruga 

Adria iz Tribunja predstavila je projekt 

izgradnje veletržnice u Tribunju. 

54. MEĐUNARODNI SAJAM TEHNIKE I 

TEHNIČKIH DOSTIGNUĆA 

Prvi put u Beogradu 

Predsjednik i tajnik OK Šibensko-kninske županije 

Ante Mihić i Slaven Jakelić, te predsjednik 

Udruženja obrtnika Knin Šime Anić posjetili su 54. 

međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća 

u Beogradu. Ovo je prvi put da predstavnici šibensko-kninskih 

obrtnika posjećuju ovaj sajam, koji ima 

tradiciju od 1937. godine i predstavlja značajan gospodarski 

i tehnološki događaj u regiji. Hrvatski obrtnici 

u Beogradu izlažu sedmu godinu za redom. 

www.hok.hr


ŽUPANIJE 

VARAŽDIN 

V. 

VARAŽDINSKA 

ŽUPANIJA 

OK VARAŽDINSKE 

ŽUPANIJE 

42000 VARAŽDIN 

Vodnikova 4 

Telefon: 

042/320 986 

Telefaks: 

042/320 949 

DAN UDRUŽENJA HRVATSKIH OBRTNIKA VARAŽDIN 

Oživjeti gradsku jezgru i obrte 

Predsjednica Biserka Keliš na obilježavanju Dana Udruženja obrtnika Varaždin 

Prigodnom svečanošću u 

restoranu »Zlatne ruke« u 

sklopu varaždinskog Obrtničkog 

doma, kojoj su prisustvovali 

obrtnici s 40, 30 i 20 godina 

obrtničkog staža, te brojni gosti 

među kojima zamjenik gradonačelnika 

Varaždina Zlatko Horvat, 

predsjednik varaždinske Županijske 

gospodarske komore 

Čedomil Cesarec, predstavnici 

obrtnika Međimurja, Korčule, 

Velike Gorice, Koprivnice i Obrtničke 

komore iz Koblenza, obilježen 

je 26. travnja, Dan Udruženja 

hrvatskih obrtnika Varaždin, 

koje ove godine obilježava i 106. 

jubilej svoga postojanja. 

Na dugogodišnju tradiciju varaždinskog 

obrtništva i njegov 

doprinos ugledu i razvoju Va- 

raždina tijekom stoljeća podsjetila 

je predsjednica Udruženja 

Biserka Keliš, koja se osvrnula 

na aktualnu situaciju čija je temeljna 

značajka, nelikvidnost i 

nedostatak posla. 

Kako je naglasila, varaždinsko 

je obrtništvo u minusu za 

151 obrt, a posebno je zabrinjavajuća 

tendencija daljnjeg kontinuiranog 

zatvaranja obrtničkih 

radnji. Tako su već u prva tri mjeseca 

ove godine zatvorena još 

54 obrta. Obrti posebice izumiru 

u gradskoj jezgri u kojoj gotovo 

više nema kupaca. 

Stoga je iznijela inicijativu za 

oživljavanje gradske jezgre u 

suradnji s Gradom, s kojim je 

Udruženje u protekle četiri godine 

ostvarilo brojne aktivnosti 

Na dugogodišnju tradiciju 

varaždinskog obrtništva i 

njegov doprinos ugledu i 

razvoju Varaždina tijekom 

stoljeća podsjetila je 

predsjednica Udruženja 

Biserka Keliš, koja se osvrnula 

na aktualnu situaciju čija je 

temeljna značajka nelikvidnost 

i nedostatak posla 

za dobrobit obrtništva, od smanjenja 

spomeničke rente i poreza 

na tvrtku, do kreditiranja 

obrtnika pod povoljnim uvjetima, 

informatičkog osposobljavanja 

i stipendiranja učenika u deficitarnim 

obrtničkim zanimanjima. 

Kao značajan uspjeh spomenula 

je i temeljitu obnovu Obrtničkog 

doma od podruma do krova uz 

racionalno gospodarenje sredstvima 

obrtnika. 

Središnji događaj svečanosti 

koju su uveličali članovi mješovitog 

pjevačkog zbora varaždinskog 

Obrtničkog glazbenog 

društva kulturno-umjetničkim 

programom pod ravnanjem prof. 

Dade Ruža, bilo je uručivanje 

priznanja za 40, 30 i 20 godina 

obrtničkog staža, koje su jubilarcima 

uručili predsjednica Keliš i 

potpredsjednik Boris Kos. U ime 

obrtnika jubilaraca zahvalio je 

Rade Kušen, izrazivši nadu da 

teška situacija u obrtništvu neće 

uništiti interes mladih za obrtnička 

zanimanja. 

Proslava Dana Udruženja 

obrtnika Varaždin nastavljena je 

domjenkom uz glazbu obrtničkog 

tamburaškog orkestra. 

Jubilarci s 40 godina obrtničkog staža Stjepan Brglez i Vlado Košćak (drugi i 

treći slijeva) 

E-mail: 

ok.varazdin@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-vz.hr 

Predsjednik: 

Vladimir Habek 

Tajnik: 

Ivan Vusić 


Ivica Njegovec 

VARAŽDINSKI OBRTNICI 

– JUBILARCI 

Najduži staž imaju 

Stjepan Brgles i 

Vlado Koščak 

Uz ovogodišnji Dan udruženja obrtnika 

Varaždin dodijeljena su priznanja 

obrtnicima za jubilarnih četrdeset, trideset 

i 20 godina rada u obrtništvu. Ovogodišnji 

jubilarci s 40 godina obrtničkog 

staža su Stjepan Brgles i Vlado Koščak, a 

jubilarnih 30 godina ispunili su Srebrenka 

Golubić, Boris Siročić, Stanko Skrbnik i 

Smiljana Lukavečki. 

Za 20 godina rada u obrtništvu priznanja 

su primili Darko Draginić, Josipa 

Peharda, Josipa Grabar, Vlado Darabuš, 

Katarina Kostervajn, Lucija Jurnjak, Marijan 

Levatić, Kazimir Keglević, Božena 

Šobak, Jasminka Đuras, Stanislav Petric, 

Stjepan Kišić, Verica Kovačić, Katica 

Dugi, Stjepan Kalčik, Božena Šipek, Mario 

Žmegač, Stjepan Dukarić, Marijan Đuras, 

Damir Ostroški, Tomica Peharda, Josip 

Trglačnik, Stjepan Hrebak, Franjo Risek, 

Ante Sušić, Marijan Ister, Josip Gazdek, 

Rajko Ćus, Slavko Habunek, Nedeljko 

Moharić, Mladen Novak, Iva Malez Vertuš, 

Anica Đurasek, Sokol Čočaj, Damir 

Lacko, Mladen Težak, Draženka Hranić 

Barbot, Rajko Herceg, Ljiljana Pretković, 

Zdravko Žnidar, Velimir Plantak, Predrag 

Težački, Štefanija Purgar, Karolina Domnik, 

Rade Kušen, Vid Benček, Stjepan 

Horvat i Janja Kociper. 

Priznanje za 15 godina rada u Udruženju 

obrtnika Varaždin primio je tajnik Marijan 

Sajko. 

VIROVITICA 

X. 

VIROVITIČKO-PODRAVSKA 

ŽUPANIJA 

OK VIROVITIČKO- 

PODRAVSKE ŽUPANIJE 

33000 VIROVITICA 

Pavla Radića 3 

Telefon: 

033/721 258 

Telefaks: 

033/726 028 

E-mail: 

ok.virovitica@hok.hr 

Web: www.okvpz.hr 

Predsjednik: 

Josip Novogradec 

Tajnik: 

Božidar Jeremić 


Katica Kovačević 

Ovogodišnju Agro Arcu, 3. međunarodni 

sajam inovacija, 

održanu od 7. do 9. svibnja u 

Slatini, otvorio je, u nazočnosti brojnih 

gostiju, ministar poljoprivrede, ribarstva 

i ruralnog razvoja Petar Čobanković 

izražavajući tom prilikom 

zadovoljstvo što se manifestacija 

nastavlja i raste iz godine u godinu. 

Na sajmu su 253 izlagača izložila 

više od 350 novih poljoprivrednih 

proizvoda i inovacija u tehnologijama 

obrade zemlje i proizvodnji hrane, s 

posebnim naglaskom na ekološku 

proizvodnju i pripremu hrane. 

Gosti iz Europe 

Predstavili su se izlagači iz Australije, 

BiH, Bugarske, Češke, Irana, 

Mađarske, Rumunjske, Rusije, 

Srbije, Slovenije i Hrvatske. Pokrovitelji 

sajma bili su Ministarstvo 

gospodarstva i Ministarstvo poljoprivrede, 

organizatori su bili Udruga 

inovatora Hrvatske i Grad Slatina, 

a suorganizatori Virovitičko-podravska 

županija, HGK – Županijska 

komora Virovitica, HOK – Obrtnička 

komora Virovitičko-podravske županije, 

Hrvatska zajednica tehničke 

kulture i Međunarodna federacija 

nacionalnih saveza inovatora IFIA. 

Slatinskom sajmu prethodilo je nekoliko 

događaja. U prostorijama PZ 

AGRO ARCA 2010. 

Zapažen nastup obrtnika 

Na 12 četvornih metara 

zajedničkog izložbenog 

prostora predstavilo se u 

organizaciji POK-a Virovitica 

šest uspješnih obrtnika 

S otvorenja sajma 

Ergela Višnjica održana je Međunarodna 

konferencija TAIEX-a, asocijacije 

za tehničku potporu i razmjenu 

informacija Europske komisije, 

o zaštiti geografskog podrijetla proizvoda 

i zaštite putem žiga, koju su 

organizirali HGK i Udruga inovatora 

Hrvatske. Predstavljen je i IPARD, 

nekoliko tvrtki i učenički radovi. 

Dodjela nagrada 

Učenici Industrijsko-obrtničke škole 

Slatina krojačke struke održali su 

modnu reviju, frizeri su pripremili reviju 

frizura, a učenici ugostiteljske struke 

različite slastice. 

Sajam je završen podjelom nagrada 

i priznanja najuspješnijim sudionicima 

i izumima. Dodijeljeno je 59 

plaketa Agro Arca, 12 nagrada Agro 

Arca, 13 nagrada stranih dodjeljivača, 

te Velika nagrada Arca. Nagrade 

Agro Arca 2010. dobili su Mesoprerada 

d.o.o. iz Slatine (mesne prerađevine), 

PZ Ergela Višnjica (višnjički 

kruh) i Anđelka Tadić iz Čađavice 

(desertno vino od bazge). IFIA zlatne 

medalje dobili su PZ Ergela Višnjica 

(višnjički kruh) i Energy 9 d.o.o. 

Slatina (proizvodnja bioenergije). 

Genius medalju dobila je Anđelka 

Tadić iz Čađavice (desertno vino od 

bazge), a nagradu Saveza pronalazača 

Srbije dobio je Draško Navarra 

iz Virovitice (higijenska pojilica za 

pčele). IFIA Cup dobio je OPG Ivana 

Juroša iz Zagreba (ručna preša za 

višestruko izbijanje koštica iz sitnokoštunjavog 

voća), a Veliku nagradu 

Arca dobio je Ivan Gregorič iz Vogrskog 

u Sloveniji (multifunkcionalni 

samohodni poljoprivredni stroj). 

www.hok.hr 

37 kandidata u 20 zanimanja 

Za polaganje majstorskog 

ispita u ovogodišnjem 

proljetnom roku 

Komori se prijavilo 37 

kandidata u 20 različitih 

zanimanja. Krajem travnja 

polagao se praktični 

dio ispita, a početkom 

svibnja pismeni dijelovi, 

no za nekolicinu s nedovoljnim 

brojem bodova 

organiziran je usmeni ispit 

pa se kraj majstorskih 

ispita očekuje oko 20. 

svibnja. 


Pred komisijom budući majstori frizeri 

8. SKUPŠTINA POK-a VIROVITICA 

Manji komorski proračun 

Na sjednici Skupštine Područne obrtničke komore Virovitica, održanoj 

27. travnja, donesena je odluka o rebalansu komorskog proračuna 

za ovu godinu po kojemu se on umanjuje za 205.000 kuna i sada 

iznosi 1,191.500 kuna. To je uglavnom posljedica smanjenog broja aktivnih 

obrta, odnosno prihoda od članarina i doprinosa od dohotka. Povjerenstvo 

Virovitičko-podravske županije i POK-a Virovitica odlučilo je 

o dobitnicima potpora za tradicijske obrte koje su i uručene na sjednici. 

Dobitnici potpora u društvu s čelnicima grada Virovitice i županije


19 

VUKOVAR 

XVI. 

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 

ŽUPANIJA 

OK VUKOVARSKO- 

SRIJEMSKE ŽUPANIJE 

32100 VINKOVCI 

Ljudevita Gaja 17 

Telefon: 

032/333 304 

Telefaks: 

032/338 239 

E-mail: 

ok.vinkovci@hok.hr 

Predsjednik: 

Ivan Klarić 

Tajnik: 

Đuro Kadoić 


Anica Fridl 

 

RAD NA CRNO TEŽAK 50 MILIJARDI KUNA 

Inspekcija kontrolira samo 

legalne građevinske tvrtke 

Na nedavno održanom sastanku 

Sekcije građevinaca 

vinkovačkog UO, na kojem je 

bilo 14 članova sekcije, najviše 

se razgovaralo o suzbijanju rada 

na crno. Sastanak je otvorio 

predsjednik Sekcije Zoran Štefanac, 

koji je u daljnjem izlaganju 

iznio najvažnije probleme s 

kojima se susreću građevinci. 

Predstavio je i najvažnije 

zaključke sa sastanka Ceha 

graditeljstva od 19. veljače ove 

godine. 

Jedan od gorućih problema je 

problem naplate, odnosno nelikvidnosti, 

plaćanja putem raznih 

kompenzacija, te veoma raširen 

rad na crno u građevinskoj struci. 

Osvrnuo se i na reakcije građevinskih 

inspektora koji su nazočili 

sastanku Ceha u Zagrebu, 

a koji su izjavili da su nadležni 

samo za kontrolu legalnih građevinskih 

tvrtki, a ne za rad na 

crno. 

Ipak su kolegama građevincima 

savjetovali da prijavljuju 

nelegalnu konkurenciju, a građevinari 

s područja POK-a Vukovarsko-srijemske 

županije to 

mogu učiniti Građevinskoj inspekciji 

u Vukovaru, F. Tuđmana 

10, ili preko Stručne službe svog 

udruženja. 

Ivan Klarić je iznio dva prijedloga 

Zakona kojima bi se pomoglo 

građevincima i uvelo reda na 

tržištu graditeljstva. 

Predložio je i zatražio podršku 

članova Sekcije da se u Zakon 

o suzbijanju nelegalne konkurencije 

uvedu rigorozne mjere 

kontrole rada na crno. Koristeći 

se jednostavnom matematikom, 

došao je do izračuna da se u Hrvatskoj 

godišnje na crno u svim 

poslovima, a najviše u graditeljstvu, 

okrene oko 50 milijardi 

kuna. 

Smatra da je posljednji trenutak 

da Vlada napravi iskorak i za 

dobrobit svih krene u borbu s tim 

zlom. 

Članovi Sekcije su se dogovorili 

da za idući sastanak pripreme 

svoje prijedloge za izradu 

troškovnika izvođenja građevinskih 

radova. 

Na sastanku je bio i Tomislav 

Grospić, stručni suradnik POK-a 

za školstvo, koji je tom prigodom 

iznio podatke o upisima učenika 

građevinske struke u Strukovne 

škole na području županije. 

Naime, interes za ova zanimanja 

je vrlo slab, a obrtnici su 

primijetili kako i učenici na stručnoj 

praksi pokazuju nezainteresiranost 

za posao za koji su se 

počeli školovati. 

DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA FRIZERSKE STRUKE 

Vinkovčanke najbolje! 

Učenici su pokazali zavidno umijeće 

U 

Županji je 29. travnja održano 

Državno natjecanje 

učenika frizerske struke u 

izradi ženskih i muških frizura. Natjecanje 

se odvijalo u prostorijama 

Obrtničko-industrijske škole, koja je 

uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja 

i športa i Agenciju za strukovno 

obrazovanje i organizator natje- 

canja. Sve je budnim okom pratilo 

Državno povjerenstvo za provedbu 

natjecanja, sastavljeno od osam 

članova. Nakon provjere i ocjenjivanja 

stručno-teorijskog znanja, učenici 

su pristupili praktičnoj provjeri 

stručnih vještina u izradi ženske 

dnevne i večernje frizure te u šišanju 

i oblikovanju muške frizure. 

SJEDNICA UO ŽUPANJA 

Na Državnom natjecanju 

učenika frizerske struke u 

kategoriji ženske frizure 

natjecalo se 15 učenica 

U kategoriji ženske frizure natjecalo 

se 15 učenica, a najbolje 

ocjene, time i 1. mjesto, dobila je 

Jelena Markovinović iz Industrijsko-obrtničke 

škole S. S. Kranjčevića 

iz Vinkovaca, čija je mentorica 

Marijana Matošević. U kategoriji 

muške frizure natjecalo se 13 učenika. 

Najbolja je bila Anita Mikulčić 

iz varaždinske Srednje strukovne 

škole, dok je visoko 2. mjesto 

osvojila Ivana Škvorc, učenica već 

spomenute vinkovačke škole, čija 

je mentorica Josipa Bobovec. Na 

natjecanju su sudjelovale strukovne 

škole iz Buja, Vinkovaca, Karlovca, 

Zagreba, Supetra, Siska, 

Makarske, Varaždina, Virovitice, 

Osijeka, Splita, Zaprešića, Krapine, 

Velike Gorice, Pule i domaćina 

Županje. Natjecanje je završeno 

svečanim ručkom svih sudionika 

i podjelom priznanja, pohvalnica i 

zahvalnica. 

Marijan Župarić – novi predsjednik 

Na redovnoj godišnjoj sjednici Skupštini UO Županja 

predsjednik Slavko Arlović dao je neopozivu ostavku. 

Članovi Skupštine na istoj su sjednici izabrali novog 

predsjednika. To je Marijan Župarić, predsjednik Sekcije 

poljoprivrednika i dosadašnji dopredsjednik udruženja. 

Župarić je obrtnik od 1997. godine, a bavi se uzgojem 

crvenih nesilica i proizvodnjom konzumnih jaja. Novi 

predsjednik je rekao kako će provoditi plan rada i zalagati 

se za osnivanje Udruge peradara, što bi pojeftinilo 

proizvodnju i povećalo konkurentnost na tržištu. 

ZADAR 

XIII. 

ZADARSKA 

ŽUPANIJA 


Kuhari polažu 

u Zadru 

Nakon niza godina Zadarska 

županija konačno ima majstorske 

ispite za kuhare. Prvi put 

osnovana je i djeluje Komisija za 

polaganje majstorskog zvanja kuhar. 

Obrtnička škola i Obrtnička 

komora Zadarske županije sastavile 

su komisiju na čelu s Renatom 

Kraljevom, a članovi su Petar 

Pera, Branko Tičić i Josip Vrsaljko. 

Pred komisijom u Ugostiteljskoj 

školi u Zadru prvih šest zainteresiranih 

polagalo je ispit krajem 

prošlog mjeseca. Sljedeći rok za 

prijave je u rujnu ove godine. 

OBRTNICI ZADARSKE ŽUPANIJE NA MOS-u 

Nastupilo sedmero obrtnika 

Na 52. međunarodnom obrtničkom sajmu na Zagrebačkom velesajmu 

nastupilo je sedmero obrtnika iz Zadarske županije. Uz međunarodno 

poznat i priznat proizvodno-trgovački obrt »Nekić« i njihovom svjetskom 

klasom ljekovitih masti i 

ulja, nastupio je i proizvođač 

suvenira, obrt »Školjka« 

u vlasništvu Nedjeljka 

Malte te Mladena Malte, 

koji je izložio set suvenira 

»Donat«, obiteljski obrt 

»Gabrieli« može se pohvaliti 

proizvodnjom keksa vrhunske 

kvalitete, a nositelj 

obrta je Damir Gabre. Uz 

njih svoje buteljirano vino 

»Nadinska krv«, uz certificiranu 

eko proizvodnju, 

izložio je Željko Vrsaljko. Štand OK Zadarske županije 

OK ZADARSKE 

ŽUPANIJE 

23000 ZADAR 

Široka ulica 1/III 

SKUPŠTINA UDRUŽENJA OBRTNIKA ZADAR 

Usvojeno izvješće 

o radu i financijski obračun 

Udruženje obrtnika Zadar 

održalo je Skupštinu pod 

predsjedanjem novog 

predsjednika Mladena Malte, 

na kojoj je usvojeno Izvješće o 

radu u prethodnoj godini, kao i 

godišnji financijski obračun 

U 

opsežnom izvješću o radu 

na početak je stavljen prikaz 

broja obrtnika u Zadru, što 

odgovora dramatici vremena u kojem 

se obrtnici u općoj krizi u zemlji 

nalaze u vrlo teškim prilikama. 

Uglavnom, zadarski su obrtnici 

gotovo puno desetljeće od rata bilježili 

izniman rast spašavajući time 

i socijalne i gospodarske prilike u 

Zadru, u vremenu masovnog nestajanja 

tradicionalnih tvrtki, čak i cijelih 

grana. No, taj je trend prekinut 

već 2005. godine u trenutku kada 

je Udruženje Zadar brojalo najviše 

članova dotad, odnosno 4.229 

obrta. Od tada je pad konstantan, a 

prethodne, krizne 2009. godine registrirano 

je djelovalo 3.669 obrta. 

Rad Udruženja temeljito se provodi 

kroz sekcije i odbore, odnosno radna 

tijela, a njih je u prethodnoj godini 

bilo 83, s dominacijom rada sekcija. 

Posebna pažnja posvećena je organizaciji 

niza skupova i predstavljanja 

na kojima su obrtnici dobili 

najdirektnije informacije o poduzet- 

www.hok.hr 

Telefon: 

023/319 224 

Telefaks: 

023/311 383 

Skupština UO Zadar 

E-mail: 

ok.zadar@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-zadar.hr 

Predsjednik: 

Stjepan Knežević 

ničkim kreditima, poticajnim mjerama, 

načinima aplikacija na fondove 

i slično, a također se razvija i edukativna 

djelatnost koja cilja prema 

stvaranju Edukacijskog centra. Niz 

tečajeva se kontinuirano provodi. 

Stipe Knežević, dosadašnji predsjednik 

Udruženja, a sada predsjednik 

Obrtničke komore Zadarske 

županije, ocjenjujući rad, kazao je 

kako je posebno dužan zahvaliti 

stručnim službama, posebice tajnici 

Udruženja Ranati Marušić, koja prima 

pohvale nadležnih i niza ustanova 

za zastupanje interesa obrtnika. 

Tajnik: 

Ive Marin 


Damir Maričić 

Potom su podnesena izvješća 

o radu po Sekcijama, a osam ih 

je koje zastupaju zasebne struke i 

čine okosnicu aktivnosti obrtnika. 

Održale su više od 50 sjednica. 

Osim izvješća, Dragan Brzoja 

otvorio je i pitanje svog statusa, odnosno 

članstva u Upravnom odboru 

i zastupanje prijevoznika koje treba 

potvrditi Skupština. 

U financijskom dijelu Udruženje je 

u 2009. imalo prihod od 1,590.000 

kuna i rashod od približno 1,4 milijuna 

kuna. Prihodi se blago smanjuju, 

dok su rashodi smanjeni.

20 Obrtničke novine svibanj 2010. GASTRO & ENO 

TURISTIČKA RUŽA VJETROVA 

Predstavnici jet-seta vole glumiti kuhare 

Piše: Ružica Mikačić, 

novinarka Slobodne Dalmacije 

www.hok.hr 

Satima nas u udarnim 

televizijskim terminima 

uvjeravaju kako su cijeli 

život sanjali da budu 

kuhari, ali, eto, ipak su 

postali voditelji, novinari, 

glumci, pjevači, manekenke 

ili tko zna što. Ništa bolje 

nije ni u izdavaštvu, gdje 

javna osoba koja do 

sada još nije tiskala svoju 

kuharicu s receptima, nije 

vrijedna ni spomena. 

Posljednjih godina u Hrvatskoj se stječe dojam 

kako je ugostiteljstvo djelatnost koja se najmanje 

isplati onima koji od nje žive profesionalno, 

dok svi »usputni« koji otkriju nešto zanimljivo u tom 

području, na njemu sasvim solidno zarađuju. Nevjerojatno 

je kako ozbiljni i stručni ugostitelji koji rade 

godinama, imaju obrte ili tvrtke, desetljećima muku 

muče s propisima, odlukama, davanjima, zakonima, 

nemoćno gledajući istovremeno kako netko pokraj 

njih ubire vrhnje – prodajom magle! 

Najbolji primjeri za to su poplave televizijskih 

emisija u kojima nas bombardiraju takozvani kulinarski 

stručnjaci. Satima nas u udarnim televizijskim 

terminima, miješajući neku nesuvislu kombinaciju 

namirnica, uvjeravaju kako su oni cijeli život 

sanjali da budu kuhari, ali, eto, ipak su postali marketinški 

stručnjaci, TV voditelji, novinari, glumci, 

pjevači, manekenke ili tko zna što iz javne djelatnosti. 

I onda to svoje javno stečeno ime u nekoj sasvim 

drugoj struci, solidno prodaju lokalnim, pa i nacionalnim 

televizijskim postajama kako bi pučanstvo 

uveseljavali svojim, tobože vrhunskim kuharskim 

umijećem koje, eto, do sada nisu stigli nikome pokazati. 

Poručuju nam tako najrazličitije vratolomije 

u kuhinji, od onih s najskupljim namirnicama do 

onih za ukupno 20 kuna, jer sve su to, navodno, oni 

sami isprobali i žao im je gledateljstva koje živi u 

mraku neznanja njihovih fantastičnih kulinarskih 

»otkrića«. Nerijetko se u takvim TV podvalama 

koje vrijeđaju kuharsku struku i ugostiteljstvo uopće, 

može vidjeti »domaćica« odjevena za izlazak u 

noćni bar koja ne zna ni luk isjeckati niti zna odakle 

valja krenuti u rezanje povrća, ali je zato besprijekorno 

našminkama. 

Tolika količina neukusa u televizijskim loncima u 

malo kojoj struci bi se tolerirala tako benevolentno 

kao kod nas. Činjenica da svatko od nas mora ili želi 

kuhati u vlastitoj kući, volio to ili ne, nije dovoljna 

da se u tom (ne)znanju pokazuje i pred milijunskim 

gledateljstvom. Što onda desetljećima u svijetu i kod 

nas uče i usavršavaju naši »šefovi«, naši međunarodno 

priznati kuhari i znalci, kada baš svaka zvjezdica 

jet-seta to savlada i skupo prodaje na TV ekranima 

za tren 

Zašto se na svakom TV kanalu posljednjih godina 

može naći emisija za kuhanje u kojoj nema profesionalnog 

kuhara, nego su tu tek priučeni likovi s 

estrade, pitanje je na koje bi najbolje znali odgovor 

u promidžbenim i marketinškim odjelima tih televizija. 

Jer, teško je vjerovati kako su poznati Hrvati 

posljednjih godina svoje živote potpuno iznenada 

posvetili kuhanju, pa ih je na tom putu »otkrila« i 

televizija. Prije će biti da su to vrlo isplative aktivnosti, 

praćene nizom oglasa, od onih koji reklamiraju 

kuhinju, do proizvođača kućanskih aparata, a 

o namirnicama i pakovanjima ne treba ni govoriti. 

Kao »usput«, u takvim emisijama o kuhanju, serviraju 

nam se na ekranima točno određena ulja, vina, 

dodaci jelima, tjestenine, pažljivo birani hladnjaci, 

štednjaci, pa čak i posuđe… Takve emisije se valjda 

tretiraju kao zabavne ili čak edukativne, a nipošto 

promidžbene, što one u suštini jesu, donoseći jako 

dobru zaradu svima koji u njima na bilo koji način 

sudjeluju. 

Kada bi poplava kulinarskih zaljubljenika na televizijskim 

ekranima doista značila i podizanje kvalitete 

prehrane i odnosa prema jelu u Lijepoj Našoj, 

bilo bi to pohvalno i dobro. No, čini se kako je to tek 

jedan kratkotrajni trend u kojemu su poznati našli 

unosan »džeparac«, a televizije način da popune i 

naplate termine u kojima ne smiju prikazivati baš 

samo reklame. Druga je, pak, priča, što u takvim 

emisijama, umjesto da se dade dužan dignitet kuharskoj 

struci kao onoj koja traži i zahtijeva trud i talent, 

te nužno predznanje koje bi gledateljstvu trebao 

prezentirati profesionalac koji svaki dan provodi u 

kuhinji, u njima stječemo dojam kako svatko zna i 

može biti vrhunski kuhar! Pa zašto onda ići u školu 

za to zvanje kada možeš otpjevati dva lakoglazbena 

hita i poslije toga zamiješati u loncu nešto pred kamerama 

i zadivljenim gledateljstvom Je li to poruka 

koju nam šalju kuharski »gurui« koji su za kuhinjski 

radni stol stigli izravno s modnih i festivalskih pista 

diljem Hrvatske! 

Ništa bolje nije ni u izdavaštvu, gdje javna osoba 

koja do sada još nije tiskala svoju kuharicu s receptima, 

nije vrijedna ni spomena. Jer, imati vlastitu 

kuharicu, po mogućnosti s bakinim ili maminim receptima, 

stvar je prestiža. No, ne samo toga, nego 

bogme i sasvim pristojne zarade. Kada se za kuharicu 

neke pjevačice, voditeljice ili jet-seterice pronađe 

dobar sponzor i izdavač, eto lagane i dobre zarade. 

Pa se tome još dodaju javne prezentacije, promocije, 

razgovori za medije, javljanja »uživo« iz kuhinja, 

priče o slavnoj povijesti mahom prepisanih recepata, 

izlaganje knjige na sajmovima (!), sve se skuha u 

jedan dobar biznis koji nema ama baš nikakve veze 

ni s kuhanjem ni s gastronomijom, pa ni s ljubavlju 

prema hrani ili pripremanju jela. Ali je dobar način 

promocije do kojega gotovo nikada ili vrlo teško 

mogu stići naši ugledni, poznati i priznati ugostitelji, 

gastro-stručnjaci, kuhari, barmeni, konobari, slastičari... 

Oni nisu jet-set niti je medijima zanimljivo 

koliko truda, ljubavi i znanja stvarno unose u svako 

dobro pripremljeno jelo, u svaki dobar kolač, dobar 

koktel, lijepo i stručno posluživanje i serviranje, prezentaciju 

ponude. 

To je struka, a ovo je zabavni show. Pa kome nije 

do jeftine zabave, točno tako ih treba i tretirati, a uz 

časne iznimke, najbolje je okrenuti na neki drugi program.

SAJMOVI 

54. MEĐUNARODNI SAJAM TEHNIKE I TEHNIČKIH DOSTIGNUĆA – BEOGRAD 2010. 

Sedmi put u Beogradu 

Prezentacijom na sajmu 

Tehnike hrvatski obrtnici 

se nadaju uspostavi 

poslovnih kontakata s 

novim partnerima, ali isto 

tako i obnovi nekih starih 

poslovnih veza koje vežu 

poduzetnike dviju susjednih 

država dugi niz godina 

Dražen Horvat 

Hrvatski obrtnici su u organizaciji i uz sufinanciranje 

Hrvatske obrtničke komore, 

izlagali svoje proizvode i prezentirali 

ponudu svojih usluga na 54. međunarodnom sajmu 

Tehnike i tehničkih dostignuća 2010., koji se 

održavao u Beogradu od 11. do 15. svibnja. 

Hrvatska obrtnička komora sufinancirala 

je nastup deset izlagača iz Hrvatske, od kojih 

je njih šest prvi put na ovom sajmu, na zajedničkom 

izložbenom prostoru u paviljonu 4, 

Beogradskog sajma, površine 40 m 2 . Ovo je 

bio sedmi nastup obrtnika na Sajmu tehnike u 

Beogradu, koji ima tradiciju od 1937. godine 

i predstavlja značajan gospodarski i tehnološki 

događaj u Srbiji i jugoistočnoj Europi. 

Beogradski sajam smatra se najvećom sajamskom 

institucijom u Srbiji i jugoistočnoj 

Izlagači koji su nastupali u organizaciji 

HOK-a bili su: NEMEC ART, vl. Goran Nemec, 

Luka; izrada alata i metalne galanterije; PRO- 

MEGA, vl. Mario Kiseljak, Radoboj – metaloprerađivačka 

i trgovačka radnja, proizvodnja 

i plastifikacija metalnih proizvoda; ALFA- 

PLAST, vl. Stipe Vlahović, Komin, radionica 

za izradu i održavanje elektrouređaja i VF varilica; 

LEO INOX, vl. Leo Merčep, Split, izrada 

serijskih proizvoda od inoxa; LIMA d.o.o. , vl. 

Europi. Posljednjih je godina modernizirao većinu 

hala, a čitav otvoreni prostor potpuno je 

i suvremeno preuređen. Posjet Beogradskom 

sajmu ove je godine premašio očekivanja, te je 

sajam, prema prvim informacijama organizatora 

izložbe, posjetilo oko 40.000 posjetitelja. 

Na površini većoj od 20 tisuća četvornih metara, 

predstavljalo se više od 850 izlagača iz 24 

zemlje – najviše iz Njemačke, Slovenije, Češke, 

Mađarske, Austrije i Hrvatske, a za ovogodišnji 

www.hok.hr 


sajam pripremljeno je za ocjenjivanje oko 300 

izuma – noviteta na tržištu. 

Izaslanstvo HOK-a na sajmu u Beogradu 

predvodio je predsjednik HOK-a Mato Topić, a u 

delegaciji su sudjelovali i potpredsjednik HOK-a 

Zvonko Pecikozić i predsjednik Odbora za sajmove 

i druge promidžbene aktivnosti HOK-a 

Josip Novogradec, koji su obišli sajam Tehnike i 

susreli se s izlagačima na HOK-ovom štandu. 

Posjete inozemnih izaslanstava 

Izložbeni prostor hrvatskih obrtnika obišle su 

delegacije Privredne komore Srbije, Slovačke trgovinske 

i industrijske komore, Udruge poduzetnika 

Barleben – Njemačka, Beogradskog sajma, a 

na poziv HOK-a izložbeni prostor hrvatskih obrtnika 

obišla je izaslanica veleposlanika Republike 

Hrvatske u Beogradu, Ines Vidović-Pacek, ataše 

za kulturu Veleposlanstva Republike Hrvatske u 

Srbiji. Spomenute delegacije upoznate su s radom 

HOK-a na međunarodnom povezivanju hrvatskih 

obrtnika sa stranim partnerima te su im uručeni 

novi poslovni kontakti i promidžbeni materijali 

koje je HOK pripremio za nastupe na međunarodnim 

sajmovima te poslovnim razgovorima sa 

stranim partnerima. Prezentacijom na sajmu Tehnike 

hrvatski obrtnici se nadaju uspostavi poslovnih 

kontakata s novim partnerima, ali isto tako i 

obnovi nekih starih poslovnih veza koje vežu poduzetnike 

dviju susjednih država dugi niz godina, 

a sajam Tehnike bio je prigoda za uvid u ponudu 

poslovne konkurencije ne samo iz Srbije, već iz 

24 države svijeta. Konkretni rezultati nastupa vidjet 

će se u tjednima nakon sajma, kada će se sumirati 

uspostavljeni poslovni kontakti, odgovoriti 

konkretnim ponudama na postavljene poslovne 

upite te realizirati dogovoreni poslovi. 

MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM, CELJE, 8. – 15. RUJNA 2010. 

Prijavite se za nastup u Celju! 

Dražen Horvat 

Od 8. do 15. rujna 2010. održat 

će se 43. međunarodni 

obrtnički sajam u Celju 

jedna od najvećih i najznačajnijih 

sajamskih manifestacija u regiji s 

više od 180.000 posjetitelja zabilježenih 

u 2009. 

Nastup obrtnika na ovom sajmu 

tradicionalno će organizirati, 

odnosno sufinancirati Hrvatska 

obrtnička komora, sukladno Pravilniku 

o organizaciji nastupa članova 

Predsjednik HOK-a Mato Topić, potpredsjednik Zvonko Pecikozić i predsjednik Odbora za 

sajmove Josip Novogradec u obilasku izložbenog štanda 

Vladimir Furjanić, Kamanje proizvodnja 

strojeva za beskonačne 

žljebove, falcanje cijevi i trgovina; 

DURO-METAL, vl. Lidija Došen-Plećaš, 

Zagreb, proizvodnja 

predmeta od metala i prešanje 

metala. U suradnji s Obrtničkom 

komorom Primorsko-goranske 

županije i Udruženjem obrtnika 

Opatija ove godine su se prvi 

put na sajmu u Beogradu organizirano 

predstavljali i metalci s 

područja ove županije: EMD Elektromehanika-brodska 

oprema, vl. 

Danko Mauša, Matulji, strojna obrada metala, 

proizvodnja brodske opreme; BROSS, vl. 

Željko Blažić, Viškovo, izrada rezervnih strojnih 

dijelova, zupčanika, pužnih vijaka, lančanika 

i reduktora, strojna obrada metala; BRA- 

VARSKI OBRT JURKOVIĆ, vl. Zvonko Jurković, 

Čavle, proizvodnja metalnih konstrukcija, 

građevne stolarije od metala, strojna obrada 

metala; METALOBRADA, vl. Milorad Mičetić, 

Dražice, strojna obrada metala. 

HOK-a na sajmovima u zemlji i 

inozemstvu. Ukupna površina izlaganja 

iznosi 65.000 četvornih metara 

bruto, a 2009. godine nastupalo 

je 1.017 izlagača iz 14 zemalja. 

Izložbeni program sajma obuhvaća: 

poslovne susrete, međunarodna 

predstavljanja, strojeve i 

opremu za drvo i metal, elektrotehniku, 

prehranu i ugostiteljstvo, 

namještaj i unutarnje uređenje, 

završne radove u graditeljstvu, kućanske 

aparate, alate za uređenje 

doma i okolice, turizam, slobodno 

Uz izlaganje, 

odnosno 

prezentaciju 

proizvoda i usluga, 

posebno ističemo 

održavanje 

poslovnih 

razgovora 

poduzetnika iz šire 

regije 

vrijeme, tekstil, darove, mehanizaciju 

sela, građevinsku mehanizaciju, 

montažne kuće, proizvode 

široke potrošnje, telekomunikacije 

i IT opremu. 

Uz izlaganje, odnosno prezentaciju 

proizvoda i usluga, posebno 

ističemo održavanje poslovnih razgovora 

poduzetnika iz šire regije. 

U organizaciji Obrtno-podjetniške 

Zbornice Slovenije, Hrvatske 

obrtničke komore, te ostalih 

pratećih poduzetničkih institucija 

iz okruženja, match-making poslovni 

razgovori već niz godina 

pružaju mogućnost izravnog kontakta 

zainteresiranih poslovnih 

subjekata. 

Pozivaju se zainteresirani obrtnici 

i poduzetnici da putem obrasca 

u prilogu što prije prijave svoj 

interes stručnoj službi Hrvatske 

obrtničke komore i područnih 

obrtničkih komora kako bi se na 

vrijeme i kvalitetno pripremila 

najava i njihov nastup na sajmu u 

Celju. Štand HOK-a površine je 

40 m 2 , a smješten je u paviljonu 

L1 Celjskog sajma. 

Zainteresirani se sa 

svojim pitanjima vezanim 

uz sajam i prijavu 

interesa za nastup na 

sajmu mogu javiti u 

Hrvatsku obrtničku komoru na 

telefone: 01/48-06-650 i 01/48-06- 

639 (kontakt osobe Darko Prister i 

Dražen Horvat), a mogu se obratiti 

i pisanim putem na faks: 01/48- 

46-610 i e-mail adresu: darko.prister@hok.hr 

ili drazen.horvat@ 

hok.hr. Više o sajmu može se pogledati 

na www.ce-sejem.si. 

svibanj 2010. 

VODIČ ZA SAJMOVE 

21 

O posjetiteljima 

sajmova 

Darko Prister 

Vrste kontakata i interesa 

Iskazani interes za izloženom robom 

i uspostavljeni kontakt može biti: 

• stručni interes – posjetitelj iz iste djelatnosti 

• općeniti interes 

• prateći interes – posjetitelj je došao zbog jednog 

proizvoda, ali mu je pozornost privukao drugi 

proizvod 

• rutinski kontakt – ustaljeni, uobičajeni kontakt 

• kurtoazni – ljubazni kontakt. 

Ostvareni kontakti na sajmu mogu biti: 

• ugovoreni/dogovoreni – unaprijed određen termin 

sastanka 

• planirani – unaprijed se planira sastanak, još dok 

izlagač nije došao na sajam 

• slučajni (ad hoc) – izlagač nije unaprijed bio 

upoznat s dolaskom posjetitelja. 

Vremensko trajanje kontakta između izlagača 

i posjetitelja može biti: 

• kratki – obično traju 5 do 10 minuta 

• srednji – traju 15 do 30 minuta 

• dugi – 1 do 2 sata. 

Prema učestalosti, kontakte dijelimo na: 

• prvi kontakt – pretpostavka da će ih biti još 

• jedini kontakt – interes iskazan jednokratno, bez 

indicija da bi moglo doći do sljedećeg kontakta 

• ponovljeni kontakt – nakon prvog kontakta uslijedio 

je još jedan posjet izlagaču 

• mnogobrojni kontakti. 

Među posjetiteljima sajma treba razlikovati: 

• one koji su zainteresirani – poslovni posjet, s jasnim 

ciljevima posjeta (oni odmah daju posjetnicu) 

• oni koji nisu zainteresirani – osobe koje su posjetile 

sajam bez jasnih ciljeva (obično prilaze 

izlagačkom mjestu letimično »snimajući« što se 

na prostoru nalazi, nerijetko držeći ruke u džepovima 

ili iza leđa) 

• potencijalni kupci – orijentirani na kupnju ponuđenih 

proizvoda 

• stari znanci – oni koji poznaju izlagače te su ih 

došli posjetiti na štand 

• ostali. 

Vrste posjetitelja 

Ima više motiva i ciljeva s kojima posjetitelji dolaze 

na sajam. Ovisno o vrsti posjetitelja definirani 

su ciljevi posjeta. Kako je navedeno, ciljevi mogu 

biti: sklapanje poslova i traženje poslovnih partnera 

– razni vidovi poslovne suradnje (kooperacija, zajedničko 

ulaganje, lohn poslovi i dr.); »snimanje« 

konkurencije ili sajma; kupovina ponuđenih proizvoda; 

traženje ideja za pokretanje vlastitog posla; 

opredjeljenje za buduće zanimanje. 

Poslovni posjet 

Poslovni ili stručni posjet čine osobe: 

• zainteresirane za poslovnu suradnju 

• zainteresirane za traženje poslovnog partnera 

• zainteresirane za traženje partnera za kooperaciju 

• koje žele kupiti proizvode. 

Izviđači su iz konkurentskih tvrtki došli »snimiti« 

što se i pod kojim uvjetima nudi, budući izlagači 

došli su na sajam kako bi mogli donijeti odluku o 

tome da li nastupati na sajmu ili ne, zatim ocijeniti 

stanje konkurencije te postoje li uvjeti za probitak 

na određeno tržište. 

Šetači su posjetitelji koji dolaze na sajmove po 

»ideje«, kako bi sagledali mogućnosti da počnu sa 

samostalnom 

djelatnošću. 

Informativno 

su došli posjetiti 

sajam, 

da vide što se 

nudi. 

Školski posjet 

najčešće 

je povezan 

sa zadacima 

koje učenici 

dobivaju u 

školi. 

Posjet učenika 

završnih 

razreda može 

biti i radi 

opredjeljenja 

za buduća 

zanimanja.

22 Obrtničke novine svibanj 2010. OBRAZOVANJE 

državno nATJECANJE OBUĆARA 

I GALANTERISTA 

Ocjena vještine 

i kreativnosti 

Elizabeta Bego, prof. 

Obrtnička škola Split ugostila 

je od 28. do 30. travnja 2010. 

godine sudionike Državnog 

natjecanja i smotre radova učenika 

obuće i kožne galanterije školske 

godine 2009./2010. 

Organizatori Državnog natjecanja 

su Ministarstvo znanosti, obrazovanja 

i sporta te Agencija za strukovno 

obrazovanje, a suorganizatori: Državno 

povjerenstvo i škola domaćin 

– Obrtnička škola Split. Uz druge 

sponzore natjecanje je potpomogla 

i Hrvatska obrtnička komora i Obrtnička 

komora Splitsko-dalmatinske 

županije. 

Svečanost otvorenja odvijala se 

u dvorani Obrtničke komore Split, 

a natjecanje je otvorio predsjednik 

Državnog povjerenstva Ante Šitum, 

ravnatelj Obrtničke škole Split. 

Prvenstvena zadaća ovogodišnjeg 

Državnog natjecanja, kao i dosadašnjih, 

bila je prezentacija učeničkih 

znanja i vještina, promicanje zanimanja 

obućar i kožni galanterist te 

razvijanje natjecateljskog duha kod 

učenika. Kakva je i kolika važnost 

promicanja i razvijanja obrtničkih 

zanimanja, na svečanom otvorenju, 

istaknula je i tajnica Državnog povjerenstva 

Danijela Pustahija Musulin, 

dipl. ing.,viša stručna savjetnica 

iz Agencije za strukovno obrazovanje, 

i Ante Radovčić, izaslanik župana 

Splitsko-dalmatinske županije. 

državno natjecanje stolara 

Ljubav prema 

drvu i stolariji 

Lada Vrban Borčić, 

dipl. ing. 

U 

okviru Državnog natjecanja 

i smotre radova 

učenika srednjih škola 

u obrazovnom sektoru šumarstvo, 

prerada i obrada drva, 

održano je i natjecanje učenika 

stolara. Natjecanje je održano 

u Karlovcu u Šumarskoj i drvodjeljskoj 

školi 29. i 30. travnja. 

Natjecanju je pristupilo 18 

učenika iz 17 gradova. 

Prvog dana učenici su pristupili 

izradi prostoručnog 

crteža konstrukcijskog spoja 

u odgovarajućem mjerilu. Izrađivao se 

kosi otvoreni zubac tzv. njemački ugao 

koji je nekada bio glavni konstrukcijski 

oblik sastavljanja drvenih kuća. Zatim je 

uslijedila izrada tog spoja u radionici pomoću 

strojeva te ručnih alata. Prvi radni 

dan završio je izletom svih sudionika u 

Rastoke. Drugog dana provedena je pisana 

provjera znanja iz strukovnih sadržaja. 

U konačnom poretku prvo mjesto 

osvojio je učenik iz Rijeke Sanjin Žigulić, 

drugi je bio Tomislav Tomašić iz 

Zagreba, a treći Mario Basar, učenik iz 

Karlovca. Osim natjecanja mladih stola- 

Na natjecanju u disciplini: kožni galanterist 

sudjelovali su učenici Škole 

za tekstil, kožu i dizajn, Zagreb; 

Srednje strukovne škole,Varaždin i 

Obrtničke škole Split. 

Državno povjerenstvo nije imalo 

lagan zadatak – objaviti poredak 

natjecatelja na temelju postignutih 

rezultata jer su svi sudionici pokazali 

izvrsno znanje, vještinu i sposobnost. 

Ipak su donijeli konačnu odluku: 

prvo mjesto pripalo je učenici Klari 

Kovač pod mentorstvom Marice 

Ševo iz Obrtničke škole Split. 

Drugo mjesto također je osvojila 

učenica Obrtničke škole – Kristina 

Vukman pod mentorstvom Marice 

Ševo, a treće je mjesto osvojila učenica 

Danijela Cimprešak 

pod mentorstvom Ljiljane 

Šumečki iz Srednje strukovne 

škole Varaždin. 

Tema Smotre obuće i 

kožne galanterije bila je 

»More«. 

Za razliku od natjecanja, 

na smotri se nisu 

ocjenjivali najbolji radovi 

– cilj joj je poticanje 

učeničke kreativnosti i 

predstavljanje učeničkih 

postignuća. 

Domaćin ovogodišnjeg Državnog 

natjecanja, Obrtnička škola Split 

upisuje učenike u osam zanimanja: 

fotograf, frizer, galanterist, kozmetičar, 

krojač, odjevni tehničar, tehničar 

za naočalnu optiku i pediker. 

Na natjecanju smo uživali u umijeću 

galanterista i odjevnih tehničarki 

koje su pripremile reviju s nekoliko 

svojih kolekcija, ali i učenici 

ostalih zanimanja s(p)retnim rukama 

grade bolji svijet. 

Na Državnom natjecanju i smotri 

radova učenika obuće i kožne galanterije 

školske godine 2009./2010. 

učenici su pokazali da znaju, mogu, 

hoće i umiju. 

Hoćemo li im pružiti priliku da to 

pokažu i nakon završetka srednjoškolskog 

obrazovanja 

Proglašenje pobjednika (slijeva nadesno): Mario 

Basar, Tomislav Tomašić i Sanjin Žigulić 

ra, natjecali su se učenici šumarski tehničari 

i drvodjeljski tehničari dizajneri. Također 

je održana smotra radova učenika 

na temu »Tradicijska drvena – kamena 

kuća«. Cilj smotre je bio spojiti ljubav 

prema struci, domovini, tradiciji i zavičaju 

iz kojeg učenici dolaze. Potrebno je 

istaknuti da je prvi put istodobno održano 

natjecanje učenika iz sektora šumarstva, 

obrade i prerade drva. Ovo natjecanje je 

pokazalo da iz naših škola, koje obrazuju 

buduće stolare, izlaze mladi ljudi puni 

ljubavi prema drvu i stolariji koji će svakako 

naći svoje mjesto na tržištu rada. 

Osiguranje kvalitete naukovanja 

Sustav vrednovanja u 

obrtničkim radionicama 

Hrvatska se u 

razvoju vlastite 

strategije strukovnog 

obrazovanja želi 

pridružiti EU procesima 

Olga Lui, mr. sc. 

Kvaliteta strukovnog obrazovanja 

u širem smislu riječi znači 

prilagodbu obrazovnih sadržaja 

i obrazovnih struktura zahtjevima gospodarstva 

i zahtjevima društva uz aktivnu 

ulogu onih koji su za obrazovanje 

odgovorni ili u njemu sudjeluju. 

U okviru EU-a danas se često govori 

o osiguranju kvalitete u svim područjima 

ljudske djelatnosti pa tako i u obrazovanju. 

2002. g. rezolucijama Vijeća 

Europe i Kopenhaškom deklaracijom 

pokrenute su aktivnosti koje su do sada 

rezultirale razvojem jedinstvenog 

okvira za transparentnost kvalifikacija 

i kompetencija na Europskoj razini 

(EQF) kao i sustavom prijenosa 

bodova s jedne obrazovne razine 

strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 

na drugu (ECVET) te konačno 

razvojem okvira za razvoj kvalitete. 

Uspostavljena je Europska mreža 

za kvalitetu strukovnog obrazovanja 

(EN-QA-VET) kao i Europski referentni 

okvir, što po mišljenju europskih 

stručnjaka treba pridonijeti stvaranju 

zajedničkog europskog prostora za 

učenje. Hrvatska se u razvoju vlastite 

strategije strukovnog obrazovanja 

želi pridružiti EU procesima. 

U pogledu kvalitete obrazovanja mora 

se usmjeriti prvenstveno na razvijanje 

modela koji bi služio kao okvir za 

osiguranje kvalitete, na definiranje indikatora 

koji bi pokazali je li kvaliteta 

dostignuta kao i staviti na raspolaganje 

svim dionicima u obrazovnom procesu 

praktične instrumente za osiguranje i 

upravljanje kvalitetom, kako u školama, 

tako i na svim ostalim mjestima 

gdje se obrazovanje razvija. 

Obrtničko obrazovanje u tom je 

poslu prema našem mišljenju najdalje 

otišlo. U procesu naukovanja prati se 

nekoliko pokazatelja kroz razne postupke. 

S obzirom na to da se obrazovanje 

za obrtništvo odvija na dva mjesta, a to 

U 

hotelu Livadić 26. travnja 

održan je praktični dio završnog 

ispita za zanimanja kuhar 

i slastičar. Ovo je završni dio edukacije 

17 nezaposlenih koje je Zavod za 

zapošljavanje poslao na prekvalifikaciju. 

Prekvalifikacija je provedena u 

Pučkom otvorenom učilištu Samobor 

u suradnji s Udruženjem obrtnika 

Samobora i Obrtničkom komorom 

Zagreb. Polaznice i polaznici kuhari 

i slastičari praktičnu su nastavu pohađali 

kod uglednih samoborskih ugostitelja. 

Svi su pokazali izniman trud i 

umijeće svojim radovima, a iznimno 

zadovoljstvo postignutim iskazali 

su i njihovi stručni voditelji Jurica 

Grozdanić i Nada Ivanjko. 

– Motiviranost i predanost ovih 

ljudi je iznimna i teško ju je usporediti 

s redovitim školarcima. Mi u svom 

restoranu često imamo naučnike tijekom 

njihova školovanja, ali oni često 

ni sami nisu sigurni je li to njihov 

pravi poziv. 

www.hok.hr 

Standardi za osiguranje 

kvalitete u naukovanju 

Akreditacija 

(prostor, oprema, kadar) 

Licenciranje 

Ishodi 

(kontrolni, pomoćnički 

i završni ispiti) 

Vanjska 

valorizacija 

KVALITETA 

Osposobljenost 

za poučavanje 

(radna pedagogija) 

Nadzor 

i kontrola 

(unutarnje i vanjsko 

vrednovanje) 

su škola i školske radionice te obrtničke 

radionice, ovi postupci osiguravaju 

kvalitetu izobrazbe na radnom mjestu, a 

sadržavaju kontinuirano vrednovanje i 

praćenje rezultata učenja kao i rezultata 

izlaznih kompetencija, osiguranje kvalitete 

poučavatelja (majstora – stručnih 

učitelja), osiguranje kvalitete akreditiranja 

mjesta na kojem se poučavanje 

izvodi (obrtničke radionice) i financiranje 

procesa učenja prema rezultatima 

(nagrade učenicima). 

U provođenju obrazovanja za obrtništvo 

vrlo je važna kvaliteta suradnje 

svih dionika koji u procesu sudjeluju. 

praktični dio završnog ispita za kuhare 

Partnerski odnosi dionika znače dogovor 

o svim etapama poučavanja, osobito 

onima koje daju odgovore na pitanja 

što se radi, kako i zašto se nešto radi 

u praktičnoj nastavi. Konačna mjera 

ove suradnje kao i, općenito, kvalitete 

poduke je broj mladih ljudi koji su 

kvalificirani i kompetentni u toj mjeri 

da mogu reagirati na promjenjive izazove 

u svijetu gospodarskih promjena. 

Isto tako važan je aspekt razvoja za 

odgovorno građanstvo, što škola kao 

partnerska institucija mora osobito njegovati. 


utvrdila je osnovni standard za 

osiguranje kvalitete u naukovanju 

koji polazi od: 

osposobljenosti majstora – 

stručnog učitelja za poučavanje 

izdavanje licenci obrtničkim 

radionicama koje udovoljavaju 

prostorom, opremom i kadrom za 

provođenje obrazovnog procesa 

kontrolom ishoda učenja, odnosno 

utvrđivanje izlaznih kompetencija 

kroz kontrolne, pomoćničke 

i završne ispite (vanjska 

valorizacija) 

nadzora i vanjske kontrole ukupne 

kvalitete poučavanja (škola, 

obrtnička radionica, ishodi učenja) 

od strane nadležnih institucija. 

Obrazovanjem do posla 

Ovi polaznici su odmah pokazali 

predanost i odgovornost kakva nam 

je i potrebna. Vjerujem da će većina 

njih uskoro pronaći posao – rekao je 

Marijan Karlović, predsjednik Udruženja 

obrtnika Samobora pozdravljajući 

prisutne. U ime Grada Samobora 

ovaj uspješan program pozdravio je 

dogradonačelnik Hrvoje Frankić, a u 

ime Obrtničke komore Zagreb predsjednik 

Komore Ivan Obad i potpredsjednik 

Miroslav Čihak.


svibanj 2010. 

23 

www.hok.hr


3. OBRTNIČKE SPORTSKE IGRE – SOLARIS 2010. 

Sportaši Obrtničke komore 

Obrtničke sportske igre otvorila je predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor 

Pobjednička ekipa OK Zagreb 

UKUPNI REZULTATI: 

TREĆE MJESTO 

Međimurska županija 

DRUGO MJESTO 

Varaždinska županija 

PRVO MJESTO 

Zagrebačka županija 

VIPNET – Generalni sponzor Obrtničkih 

sportskih igara također je pripremio vrijednu 

nagradu za natjecatelje turnira u 

virtualnom tenisu – Acer netbook s USB 

stickom za mobilni internet otišao je u ruke 

najboljem virtualnom tenisaču, Ivici Ceronji 

iz Zagreba. Nagradu je umjesto njega 

preuzeo kolega Franc Letica. 

TRAJNI PEHARI ZA RANIJE 

POBJEDNIKE 

Pobjednicima 1. i 2. OSI (OK Čakovec i 

OK Zagreb) na završnoj svečanosti dodijeljeni 

su trajni pehari, budući da su 

2008. i 2009. godine dobili prijelazne 

pehare. 

Franc Letica i predsjednik Organizacijskog odbora 

Vladimir Habek 

U Solarisu se 

okupilo oko 680 

natjecatelja iz 

cijele Hrvatske, 

koji su se 

tijekom dva dana 

nadmetali u šest 

sportova: tenisu, 

stolnom tenisu, 

malom nogometu, 

pikadu, kuglanju i 

potezanju užeta 


Obrtnici sportaši Obrtničke 

komore Zagreb ukupni su pobjednici 

3. obrtničkih sportskih 

igara (OSI), održanih pod 

pokroviteljstvom Ministarstva 


od 20. do 23. svibnja u 

Solarisu. Drugo mjesto osvojila 

je Obrtnička komora Varaždinske 

županije, a treće mjesto 

Obrtnička komora Međimurske 

županije. Čestitamo! 

3. OSI svečano je 21. svibnja 

otvorila predsjednica Vlade RH 

Jadranka Kosor. Pozdravljajući 

brojne obrtnice i obrtnike, 

predsjednica Vlade RH istaknula 

je kako vjeruje da će kroz rad 

Vlade biti realizirane mjere koje 

će olakšati poslovanje obrtnika. 

Posebnu potporu predsjednica 

Vlade dala je ženama obrtnicama, 

naglašavajući da će se 

tijekom cijele godine isticati 

TROFEJ 

ZA FAIR 

PLAY 

Nagradu (šibensku 

kapu) dobila je ekipa 

Obrtničke komore Požeškoslavonske 

županije. 

Za virtualni tenis vladao je veliki interes 

uloga žena poduzetnica, čemu 

je Hrvatska obrtnička komora 

dala značaj proglasivši 2010. 

Godinom žena u obrtništvu. 

U Solarisu se okupilo oko 

680 natjecatelja iz cijele Hrvatske, 

koji su se tijekom dva dana 

nadmetali u šest sportova: tenisu, 

stolnom tenisu, malom 

nogometu, pikadu, kuglanju i 

potezanju užeta. 

Pobjednicima 1. i 2. OSI na 

završnoj svečanosti dodijeljeni 

su trajni pehari, budući da su 

im 2008. i 2009. godine uručeni 

prijelazni pehari. 

Na 1. OSI održanim 2008. u 

Medenoj kraj Trogira, kada se 

natjecalo više od 450 obrtnika 

sportaša, ukupni pobjednik 

bila je OK Međimurske županije, 

a prošle godine pobjednik 

je također bila OK Zagreb, kada 

se u Solarisu okupilo oko 640 

natjecatelja. 

Organizacijski odbor u sastavu: 

predsjednik Vladimir 

Habek, zamjenik predsjednika 

Ivan Bulić, članovi Miljenko 

Vuk, Slavko Faltak, Zvonimir 

Ćirić, Joso Smolić i Marijan Perica, 

ocijenio je ovogodišnje igre 

najboljim do sada – organizacija 

je bila na višoj razini nego 

ranije, a sportskog duha i druženja 

bilo je napretek. 

Stoga je i ove godine 

opravdan moto igara: 

»Važno je sudjelovati 

– ionako će pobijediti 

najbolji!« 

Suorganizator ovih sportskih 

igara bila je, kao i prijašnjih godina, 

turistička agencija Dubrovnik 

Sun d.o.o. iz Dubrovnika. 

Rezultati 

po sportovima: 

TENIS 

muškarci (pojedinačno) 

bronca: Mario Ćurić 

(Bjelovarskobilogorska 

županija) 

srebro: Rudolf Šprljan 

(Šibensko-kninska 

županija) 

ZLATO: Hrvoje Margan 

(Primorskogoranska 

županija) 

TENIS 

žene (pojedinačno) 

bronca: Marija Majić 

(Brodsko-posavska 

županija) 

srebro: Ana Jakopović 

(Zagrebačka 

županija) 

ZLATO: Ljubica Mamić 

(Zagrebačka 

županija) 

STOLNI TENIS 

muškarci (pojedinačno) 

bronca: Davor Labazan 

(Međimurska 

županija) 

srebro: Dražen Korent 

(Međimurska 

županija) 

ZLATO: Danijel Jelinek 

(Vukovarskosrijemska 

županija) 

STOLNI TENIS 

žene (pojedinačno) 

bronca: Aleksandra Žuljević 

(Zagrebačka 

županija) 

srebro: Branka Maležić 

(Karlovačka 

županija) 

ZLATO: Vesna Wrana 

(Međimurska 

županija) 

PIKADO 

ekipno (dvije 

natjecateljice i jedan 

natjecatelj) 

bronca: Krapinsko-zagorska 

županija 

srebro: Zagrebačka 

županija 

ZLATO: Varaždinska 

županija 

KUGLANJE 

ekipno (muškarci/5 

natjecatelja) 

bronca: Osječko-baranjska 

županija 

srebro: Zagrebačka 

županija 


županija 

KUGLANJE 

ekipno (žene/5 

natjecateljica) 

bronca: Osječko-baranjska 

županija 

srebro: Istarska županija 

ZLATO: Brodsko-posavska 

županija 

POTEZANJE KONOPA 

ekipno (6 muškaraca i 3 

žene) 

bronca: Krapinsko-zagorska 

županija 

srebro: Primorskogoranska 

županija 


županija 

MALI NOGOMET 

momčadski (10 igrača) 

bronca: Zagrebačka 

županija 

srebro: Zadarska županija 

ZLATO: Splitsko-dalmatinska 

županija 

www.hok.hr


svibanj 2010. 

25 

Zagreb ponovo pobjednici! 

Hotelsko naselje Solaris pokraj Šibenika 

i ove godine bilo je dobar domaćin 

obrtnicama i obrtnicima, a posebice 

hotel Jure u kojem je bio smješten najveći 

broj sportaša. Direktor hotela Jure 

Ante Mlinarević u ime Solarisa uručio 

je na završnoj svečanosti dvije vrijedne 

nagrade obrtnicama, odabranima 

u uzbudljivoj tomboli. Riječ je o dva vikenda, 

jedan u Solarisu, a drugi u hotelu 

Millenium u Opatiji, što su dobile Jasna 

Fabšić iz Zdenaca (OK VPŽ) i Biserka Vidović 

iz Krapine (OK KZŽ). 

www.hok.hr

26 Obrtničke novine svibanj 2010. SUD ČASTI I CENTAR ZA MIRENJE 

Odgovori na pitanja o medijaciji (mirenju) u gospodarstvu 

Kada obrtnik treba potražiti savjet 

Centra za mirenje pri HOK-u (2) 

Nastavljamo odgovore na pitanja 

najavljena u prošlom broju 

Koje su prednosti medijacije u odnosu 

na pregovaranje ili sudski postupak 

Odgovor: 

Prvo treba reći da je sličnost pregovaranja 

i medijacije u tome što su oba 

načina rješavanja sporova dobrovoljni i 

usmjereni na budućnost, s ciljem da se 

sporni odnosi među strankama riješe na 

način koji je prihvatljiv za obje strane. 

No, glavna razlika između pregovaranja 

i medijacije je u tome što se pregovaranje 

Uspješna medijacija u centru za mirenje pri HOK-u zaključena nagodbom 

odvija između samih stranaka i/ili 

njihovih zastupnika ili punomoćnika, 

bez treće neutralne i nepristrane strane 

(medijatora/izmiritelja) koja nema interesa 

za uspjeh ni jedne strane i stoga 

je sudjelovanje te treće osobe ili osoba 

(ako medijaciju rade npr. dva medijatora) 

ključno u cijelom postupku. Za cijeli 

postupak važno je i povjerenje koje 

obje strane imaju (ili trebaju steći) u 

medijatora, a koje se stvara iz njegove 

neutralne i nezavisne pozicije u odnosu 

na sve strane u sporu. S obzirom na to 

da je postupak potpuno dobrovoljan, u 

je u postupku rečeno ne može se bez 

suglasnosti svih stranaka koristiti kao 

dokaz u eventualnom sudskom postupku. 

Znači, postupak medijacije u 

odnosu na pregovaranje ipak ima neka 

pravila te iako je postupak neformalan, 

tim pravilima se daje sigurnost 

strankama da su one te koje kontroliraju 

cijeli postupak kao i njegov ishod, 

a to je nagodba ili prestanak same medijacije. 

U odnosu na sudski postupak, nije 

potrebno posebno naglašavati razlike 

potpomognuti i od odvjetnika, tako da 

stranke umjesto stručnog objektivnog 

mišljenja čuju pravnu interpretaciju 

svog vlastitog shvaćanja cijelog spora. 

Tako se često događa da stranke 

postanu svjesne neizvjesnosti ishoda 

sudskog postupka, ali i troškova koji 

su tijekom postupka rasli, tek nakon 

nekoliko godina suđenja. Osim toga, 

u sudskom postupku sud primjenjuje 

pravo na činjenice iz prošlosti (u čemu 

glavnu riječ vode odvjetnici) i ne bavi 

slučaju bilo kakve pristranosti ili čak kada znamo koliko su hrvatski sudovi se budućim odnosima stranaka, što je 

samo osjećaja pristranosti, bilo koja od pretrpani predmetima pa je tako trajanje 

svakog sudskog postupka kao i toliko da se često ni ne odlučuju za cije kada smo već nekoliko puta po- 

vrlo često strankama najvažnije, čak Zašto pokretati postupak medija- 

stranaka se može povući iz postupka 

medijacije bez ikakvih posljedica po njegov ishod uglavnom neizvjesno bez sudsku tužbu jer znaju da će nakon kušali riješiti problem mirnim putem 

nju u odnosu na njenu pravnu poziciju obzira na to koliko se svakom tužitelju toga poslovna suradnja u većini slučajeva 

i nije uspjelo 

2 pitanje 

s kojom je ušla u postupak. 

S obzirom na to da je cijeli postupak 

medijacije povjerljiv, ništa što 

njegove početne pozicije možda čine 

čvrste. Ovakvi su stavovi »o čvrstom 

slučaju« pri pokretanju postupka često 

prestati. 

Osim navedenog, naglašava se da 

postoje mnoge prednosti medijacije u 

Odgovor: 

Važno je reći, ako ne postoje neke 

okolnosti koje onemogućavaju prego- 

odnosu na druge postupke, ali neke od vore ili ih jednoj strani u sporu čine u 

najznačajnijih su: 

potpunosti neinteresantnim (npr. dužnik 

je otišao u stečaj i nema nikakve 

• Medijacija je jeftinija od sudskog 

postupka. 

svoje imovine ili nije dostupan jer se 

• Spor se brže rješava medijacijom negoli 

u parnici. 

je ili je u tijeku ovršni postupak za 

uopće ne zna gdje se nalazi; pokrenut 

• Stranke mogu postići rješenje koje naplatu potraživanja; protivna strana 

je obostrano prihvatljivo. Stoga obje nema zakonskih ovlasti ili potrebnu odluku 

nadležnih tijela za pregovaranje i 

stranke imaju ulogu u osmišljavanju 

rješenja svojih problema, umjesto da sklapanje nagodbe i sl.). Centar za mirenje 

će preporučiti stranci da podnese 

im takvo rješenje nametne sud, što 

obično završava pobjedom jedne i prijedlog za mirenje, što ju na ništa ne 

gubitkom druge stranke. 

obvezuje, niti u tom trenutku izaziva 

• Postupak medijacije nije javan, te ikakve troškove. 

bilo kakva usmena rasprava i bilo Često je ta stranka već pokušala 

koji dokument koji stranke predoče sama ili uz pomoć odvjetnika ili drugih 

poslovnih suradnika, čak i nekih 

tijekom postupka smatra se povjerljivim 

i ne može bez pristanka svih institucija riješiti cijelu situaciju i nije 

stranaka biti dokaz na sudu. Bilo koji uspjela pa je vrlo sumnjičava ima li 

sporazum postignut medijacijom se pokretanje postupka medijacije ikakvog 

smisla. 

također može držati u tajnosti ukoliko 

to stranke žele. 

Ovdje treba naglasiti da medijacija 

• Medijacija omogućava strankama da nije isto što i pregovaranje koje vode 

nastave ili održe poslovni odnos koji same stranke ili uz pomoć odvjetnika 

im je prije spora bio važan zato jer ili trećih osoba jer svatko od njih zastupa 

interese svoje stranke. 

se bavi budućim odnosima stranaka, 

a ne prošlošću. 

U medijaciji se koriste posebna 

• Postupak je neformalan, prilagođen stručna znanja i vještine u komunikaciji 

sa strankama pri rješavanju sporova 

je strankama i one ga kontroliraju od 

početka do kraja. 

koja su se dokazala kao uspješna. 

Tako i djelatnici Centra nakon podnošenja 

prijedloga za mirenje jedne 

3 pitanje 

strane, kontaktiraju suprotnu stranu, 

koristeći pri tome spomenuta stručna 

znanja i vještine kako bi joj približili 

prednosti ovakvog načina rješavanja 

sporova i potaknuli ju da prihvati prijedlog 

za mirenje (daleko bolji izraz bi 

bio prijedlog za medijaciju ili posredovanje) 

i još jednom »sjedne za stol« 

ovaj put uz sudjelovanje izmiritelja 

(medijatora) Centra. 

SUD ČASTI 

Hrvatske obrtničke komore 

Zagreb, Ilica 49/II 

Broj: Op-I-90/09 

Zagreb, 23. veljače 2010. godine 

PRESUDA 

Sud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenom od sudaca N. R., 

kao predsjednika vijeća, te R. B. i I. V., kao članova vijeća uz sudjelovanje 

zapisničara J. Đ., odlučujući po prijavi prijavitelja M. Š. iz Zagreba, protiv 

prijavljenog Darka Belića, vlasnika obrta za proizvodnju i ugradnju PVC stolarije 

»Eko-profil« iz Zagreba, Gornjostupnička 17b zastupan po punomoćnici 

Jadranki Belić, radi povrede trgovačkih i poslovnih običaja u obavljanju 

obrta, nakon rasprave održane i zaključene u prisutnosti prijavitelja i punomoćnice 

prijavljenog, dana 23. veljače 2010. godine 

PRESUDIO JE 

Prijavljeni Darko Belić, 

vlasnik obrta za proizvodnju i ugradnju PVC stolarije »Eko-profil« 

iz Zagreba, Gornjostupnička 17b 

ODGOVORAN JE 

što nije ispunio svoju obavezu iz ugovora o djelu u skladu s pravilima struke 

jer nije u ugovorenom roku izvršio montažu prozora na stanu prijavitelja, 

iako mu je bio uplaćen avans od 4.500,00 kuna, a bilo je dogovorno da će 

prijavitelj preostali iznos dogovorene cijene platiti po završetku posla, 

čime je učinio povredu trgovačkih i poslovnih običaja u obavljanju obrta prema 

čl. 9 st. 1 točka 1 Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke komore, 

pa mu se temeljem čl. 14 st. 1 točka 3 istog Pravilnika izriče mjera 

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVU U GLASILU KOMORE 

I NA WEB STRANICI KOMORE U TRAJANJU OD 60 DANA 

Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno. 

Predstavljanje izvješća Svjetske banke 

Dijagnostički pregled zaštite 

potrošača i financijske pismenosti 

Ministarstvo financija RH i 

Ured Svjetske banke u RH 

organizirali su 5. svibnja 

2010. g. predstavljanje izvješća Svjetske 

banke »Dijagnostički pregled zaštite 

potrošača i financijske pismenosti«. 

Izvješće koje je Svjetska banka izradila 

u suradnji s Vladom RH daje pregled 

zaštite potrošača u financijskim uslugama 

u Hrvatskoj. 

Na predstavljanju je istaknuto kako 

je zaštita potrošača u Hrvatskoj u posljednjih 

nekoliko godina poboljšana 

donošenjem Zakona o zaštiti potrošača 

i Zakona o potrošačkom kreditiranju, 

no istaknuta je slabija zaštita 

potrošača pri korištenju financijskih 

usluga, za razliku od one pri kupnji 

različitih roba. 

Regionalna koordinatorica Svjetske 

banke za područje zaštite potrošača i 

financijske pismenosti Sue Rutledge 

istaknula je da institucije trebaju unaprijediti 

rješavanje pritužbi i sporova 

koje imaju s potrošačima. Naglasila 

je kako hrvatskim potrošačima finan- 

cijskih usluga nedostaju razumljiva 

objašnjenja uvjeta o proizvodu i usluzi, 

te da nepotpuna informacija dovodi 

da nerazumijevanja pri preuzimanju 

obveza i dovodi do mogućeg rizika, a 

kao jednu od mjera predlaže da kontakt 

s građanima treba imati stručno 

osoblje koje bi im davalo jednostavne 

i jasne informacije, kao i uvođenje 

programa financijskog obrazovanja u 

cijeloj zemlji. 

Peter Harrold, direktor svjetske banke 

za Srednju Europu i Baltičke zemlje, 

istaknuo je da potreba za zaštitom potrošača 

proizlazi iz neravnoteže snaga, 

resursa i informacija između pružatelja 

usluga i potrošača, te smatra da bi dobar 

program za jačanje zaštite potrošača 

i poboljšanje njihove financijske 

pismenosti mogao pomoći u smanjenju 

te neravnoteže. 

Jedan od panelista na predstavljanju 

izvješća bila je i Suzana Kolesar, 

tajnica Suda časti HOK-a i Centra za 

mirenje pri HOK-u koja je održala predavanje 

o alternativnim načinima rješavanja 

potrošačkih sporova u Hrvatskoj 

i upoznala prisutne s radom komorskog 

Suda časti i Centra za mirenje. 

OBRTNICI, PODUZETNICI – UMJESTO VOĐENJA SUDSKIH PARNICA KORISTITE MIRENJE – NOVU USLUGU HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE 

Opterećuje li Vaše poslovanje sudski 

spor koji vodite s bivšim poslovnim 

partnerom, bankom, osiguravajućim 

društvom, jedinicom lokalne 

samouprave, državom 

Dvoumite li se oko podnošenja tužbe 

sudu zbog sporosti pravosuđa, 

velikih troškova i neizglednog okončanja 

sudskog postupka 

Želite li Vaše sporove 

riješiti brže i jeftinije 

Centar za mirenje 

pri HOK-u nudi Vam 

usluge rješavanja 

sporova mirenjem, 

odnosno medijacijom. 

Za sve dodatne informacije i informativne materijale o ovom načinu 

rješavanja sporova obratite nam se s punim povjerenjem na navedene 

brojeve telefona, telefaksa ili e-mailom. 

Kontakt osoba: 

tajnica Centra za mirenje, Suzana Kolesar dipl. iur. 

Tel.: 01/4806-618, 48 06 666 

Fax: 01/4846-610 

E-mail: mirenje@hok.hr 

www.hok.hr 

Adresa: Ilica 49/ II, p.p. 166, 10 002 Zagreb 

www.hok.hr


svibanj 2010. 

27 

SMJERNICE ZA POMOĆ PODUZETNICIMA U POTEŠKOĆAMA 

Upute za MODEL »C« 

U 

prošlom broju Obrtničkih novina objavljen 

je tekst o Smjernicama za pomoć 

poduzetnicima u poteškoćama (MODEL 

»C«) čiji je cilj osposobljavanje za samostalni 

nastavak uspješnog poslovanja uz minimalno 

narušavanje tržišnog natjecanja. Poduzetnici 

u poteškoćama mogu biti: trgovačka 

društva, OBRTNICI i druge pravne osobe u 

RH neovisno o veličini. Zahtjev za dodjelu 

državne potpore poduzetnik dostavlja resornom 

ministarstvu, a koje provodi obradu 

zahtjeva u skladu sa smjernicama. U svrhu 

brže, efikasnije i transparentnije provedbe 

postupaka, resorna će ministarstva osnovati 

posebne stručne skupine za zaprimanje zahtjeva 

i ocjenu Plana restrukturiranja. Ministarstvo 


na svojoj WEB stranici (www.mingorp.hr) 

objavilo je shematski prikaz aktivnosti u 

okviru smjernica, koji prikazujemo radi lakšeg 

razumijevanja samog postupka. Ujedno 

vas izvješćujemo da je na istoj stranici Ministarstva 


www.mingorp.hr objavljena Odluka 

o osnivanju stručne skupine za zaprimanje 

zahtjeva i ocjenu Plana restrukturiranja. 

Radi informiranja zainteresiranih obrtnika i 

lakšeg snalaženja u korištenju programa iz 

Smjernica, u ovom broju Obrtničkih novina 

prenosimo shematski prikaz postupka koji je 

potrebno striktno poštivati. 

Shema prikazuje faze postupka pod pretpostavkom 

pozitivnog mišljenja svake od uključenih institucija, a 

temeljem sljedećih kriterija: 

• RESORNO MINISTARSTVO: 

o Potpunost dostavljenog zahtjeva za dodjelu državne potpore i 

druge dokumentacije analiza i ocjena 

• Dugoročno održiv Plan restrukturiranja 

‣ Odgovarajući vlastiti doprinos poduzetnika 

‣ Troškovi restrukturiranja svedeni na najmanji mogući iznos 

‣ Odgovarajuće kompenzacijske mjere (gašenje dijelova 

poslovne cjeline, smanjenje kapaciteta itd.) 

‣ Načelo jednokratnosti dodjele državne potpore 

‣ Zbrinjavanje radnika 

• Perspektivni poduzetnik 

‣ Realno ocijenjena dugoročna održivost 

‣ Gospodarski značaj 

‣ Procjena uspješnog poslovanja kroz 5 godina 

• MINISTARSTVO FINANCIJA: 

o Suglasnost na predloženu državnu potporu 

• Fiskalna dopustivost, održivost i učinkovitost 

• Zakonitost 

• AZTN: 

o Ocjena državne potpore i plana restrukturiranja dostavljenog od 

strane resornog ministarstva 

• Rješenje AZTN-a kojim se odobrava državna potpora 

• VLADA RH: 

o Razmatranje prijedloga Plana restrukturiranja 

• Potpora odobrena od strane AZTN-a 

• Suglasnost Ministarstva financija 

• Pozitivna ocjena Plana restrukturiranja od strane resornog 

ministarstva 

‣ Odluka Vlade RH 

www.tiskara.vjesnik.hre-mail: tiskaravjesnik.hrtel: (01) 61 61 700, fax: (01) 61 61 606 

SHEMATSKI PRIKAZ AKTIVNOSTI U OKVIRU SMJERNICA ZA POMOĆ PODUZETNICIMA U 

TEŠKOĆAMA – prilog Prijedlogu Zaključka Vlade RH za članove užeg kabineta Vlade RH 

Ovim se grafičkim 

prikazom nastoji dati 

jasan pregled tijeka 

aktivnosti u okviru 

procedura utvrđenih 

Smjernicama za 

pomoć poduzetnicima 

u teškoćama (Model 

»C«), a čije se usvajanje 

predlaže vezanim 

Zaključkom Vlade RH 

OBRTNIČKA BURZA 

Poštovani obrtnici: oglasite svoje usluge 

i proizvode u Obrtničkim novinama! 

Javite nam se na kontakte: 

Tel: 01/48 06 643, 48 12 262 

Fax: 01/48 12 268 

E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr, 

oglasi-on@hok.hr 

Pogledajte naš novi web 

www.hok.hr 

http://www.hok.hr/cro/publikacije/marketing 

PAMUČNA PLETIVA 

SINGL (SUPREMA) FELPINA ELAST. 

RIB (FAINRIP) 

ELASTIČNI SINGL 

FELPA 

INTERLOK. 

PANDA SAMOBOR 01 3324 590 

www.mediacom.hr 

Poslovnoknjigovodstveni 

Windows programi za 

obrtnike, poduzeća i 

ugostitelje. Besplatan 

demo CD. 

Tel. 051/283-031, 

098/328-029 

INFOKOM 

SOFTWARE & CONSULTING 

www.korp.hr, infokom@korp.hr, 021/395-999 

POSLOVNI PROGRAMI KORP: 

OBRT (rm ili posl. knjige) od 1600,00 kn 

PLAĆE 

od 900,00 kn 

PUTNI NALOZI 

400,00 kn 

RECEPCIJA 

od 1500,00 kn 

TURISTIČKA AGENCIJA od 3900,00 kn 

i ostali programi – tražimo zastupnike u prodaji 

Izrada profesionalnih web stranica 

koje zadovoljavaju potrebe posjetitelja 

i dovode potencijalne klijente do Vas. 

Naručite još danas i postanite dio 

»WWW« svijeta. 

www.smart-dizajn.com 

Kontakt mobitel: 095 9031 034 

Kontakt osoba: Jasnica Turk 

daljinsko 

upravljanje 

i senzorska 

vrata 

www.torautomatic.hr 


NAKLADNIK: 

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, 

PP 166, 10000 Zagreb 

Tel: 01/4806 666; fax: 01/4846 610; 

e-mail: hok@hok.hr 

ZA NAKLADNIKA: 

MATO TOPIĆ, 

PREDSJEDNIK HOK-a 

REDAKCIJA: 

tel: 01/4812 262, 4806 695, 

670, 643; 

fax: 01/4812 268; 

e-mail: 

obrtnicke-novine@hok.hr 

GLAVNA UREDNICA: 

SNJEŽANA TOMIĆ 

IZVRŠNA UREDNICA: 

RENATA PULJIZ 

ADMINISTRATOR: 

SUZANA MAMIĆ 

MALI OGLASI (OBRTNIČKA BURZA): 

SUZANA MAMIĆ, 

tel: 01/4812 262, 4806 643, 

e-mail: oglasi-on@hok.hr 

UREĐIVAČKI KOLEGIJ: 

Odbor za informiranje Hrvatske 

obrtničke komore 

GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK: 

VJESNIK d.d., Zagreb 

MARKETING I DISTRIBUCIJA: 

PARK AVENIA d.o.o., Zagreb 

tel: 01/3775 230; 

info@parkavenia.hr 

NAKLADA: 100.000 

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju 

www.hok.hr

Obrtnički savjetnik 

• 

OBNOVLJENA 1994. 

U T E M E L J E N A 1 8 5 2. 

• 

GODINA VI, BROJ 26 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINA 

Isticanje cijena u trgovini 

Maloprodajna cijena je konačna 

cijena u kunama za pojedini proizvod 


proizvoda, uključujući porez na 

dodanu vrijednost. 

mr. sc. Anđelko Vojvoda 

Ministarstvo rada, gospodarstva 

i poduzetništva donijelo 

je na temelju članka 9. stavka 

7. Zakona o zaštiti potrošača (NN broj 

79/07, 125/07, 79/09, 89/09) Pravilnik 

o načinu isticanja maloprodajne cijene i 

cijene za jedinicu mjere proizvoda (NN 

52/10) koji je stupio na snagu 6. svibnja 

2010. Trgovci su dužni svoje poslovanje 

uskladiti s odredbama Pravilnika u 

roku od godine dana od dana stupanja 

na snagu. Pravilnikom se određuje način 

isticanja maloprodajne cijene i cijene 

za jedinicu mjere proizvoda i usluga 

prilikom prodaje proizvoda i pružanja 

usluga potrošačima. 

Maloprodajna cijena je konačna cijena 

u kunama za pojedini proizvod 


proizvoda, uključujući porez na dodanu 

vrijednost. 

Maloprodajna cijena i cijena za jedinicu 

mjere proizvoda odnosno usluga 

mora biti za potrošača istaknuta nedvosmisleno, 

jasno, vidljivo i čitljivo, a 

cijene moraju biti istaknute u kunama 

oznakom »kn«. Iznimno cijenu nije potrebno 

istaknuti kod proizvoda koji nisu 

namijenjeni prodaji. 

Cijena je nedvosmisleno istaknuta 

ako je isključena mogućnost njene zamjene 

s maloprodajnom cijenom drugog 

proizvoda koji se nalazi u neposrednoj 

blizini. Trgovac može maloprodajnu cijenu 

i cijenu za jedinicu mjere proizvoda 

i usluga istaknuti i u drugim valutama i 

ukoliko je cijena tako istaknuta, za potrošača 

je mjerodavna cijena istaknuta 

u kunama. 

Isticanje maloprodajne cijene 

proizvoda 

Maloprodajna cijena proizvoda mora biti 

istaknuta na proizvodu ili na prodajnom mjestu. 

Ukoliko je maloprodajna cijena proizvoda 

istaknuta na prodajnom mjestu, mora biti isključena 

mogućnost njene zamjene s maloprodajnom 

cijenom drugog proizvoda koji se nalazi u 

neposrednoj blizini. Maloprodajna cijena mora 

biti istaknuta i za sve proizvode koji se prodaju, 

a nalaze se u izlogu. Maloprodajna cijena 

proizvoda koja je istaknuta na prodajnom mjestu, 

mora biti na oznaci s nazivom proizvoda 

i istaknuta ispred ili ispod ili pokraj proizvoda 

na prodajnom mjestu. Iznimno maloprodajna 

cijena proizvoda može se istaknuti i iznad proizvoda, 

uz uvjet da ne postoji mogućnost njene 

zamjene s maloprodajnom cijenom drugog 

proizvoda koji se nalazi u neposrednoj blizini. 

Isto tako maloprodajna cijena proizvoda koji se 

prodaju putem kioska i sličnih objekata može 

se istaknuti i u obliku cjenika u kojem za svaki 

proizvod mora biti, uz maloprodajnu cijenu, 

označen i naziv proizvoda.

II Obrtničke novine svibanj 2010. 

SAVJETNIK 

Isticanje cijena na sniženju i 

rasprodaji 

Rasprodajom se smatra prodaja robe po 

sniženoj cijeni u slučaju prestanka poslovanja 

trgovca, prestanka poslovanja u prodajnom 

objektu i prestanka prodaje određenog 

proizvoda iz predmeta poslovanja trgovca. 

Sniženjem se smatra prodaja robe po sniženoj 

cijeni nakon proteka sezone, prodaja 

proizvoda s greškom, prigodna sajamska 

prodaja u okviru sajamske priredbe i stalna 

prodaja po sniženim cijenama u specijaliziranim 

prodavaonicama, bez obzira na razloge 

sniženja cijene. Proizvod koji se prodaje 

na sniženju, odnosno rasprodaji mora 

biti jasno, vidljivo i čitljivo označen cijenom 

prije i cijenom nakon sniženja, odnosno 

tijekom rasprodaje. Ukoliko je cijena proizvoda 

koji se prodaje na sniženju, odnosno 

rasprodaji snižena više puta, trgovac može 

vidljivo i čitljivo za potrošača označiti sve 

promjene cijena tijekom sniženja odnosno 

rasprodaje. 

Cijena za jedinicu mjere 

Cijena za jedinicu mjere je konačna cijena 

u kunama, za jedan kilogram, jednu 

litru, jedan metar, jedan četvorni metar 

ili jedan kubični metar proizvoda ili neka 

druga jedinica količine koja se općenito ili 

uobičajeno koristi kod prodaje proizvoda 

na pojedinom području Republike Hrvatske, 

a koja uključuje porez na dodanu 

vrijednost. Cijena za jedinicu mjere mora 

biti istaknuta na prodajnom mjestu, a za 

istovrsne proizvode mora biti istaknuta 

u jednakim jedinicama mjere. Cijena za 

jedinicu mjere, ističe se za sljedeće proizvode: 

➠ hranu i hranu za životinje, osim ako nije 

drugačije propisano 

➠ deterdžente u smislu propisa kojima 

se uređuje zdravstvena ispravnost deterdženata 

➠ dječje pelene 

➠ boje i lakove, izuzev slikarskih boja 

➠ ulja i tekućine za motore i motorna vozila 

➠ destiliranu vodu 

➠ proizvode za njegu lica i tijela 

➠ proizvode za pranje i čišćenje lica i tijela 

➠ proizvode za pranje i njegu kose 

➠ proizvode za pranje, čišćenje i njegu 

zubi i usne šupljine. 

Iznimno isticanje cijene za jedinicu mjere 

nije potrebno za: 

➠ proizvode mase manje od 50 grama ili 

obujma manjeg od 50 mililitara 

➠ proizvode koji se prodaju kao poklonpaketi 

ili kompleti 

➠ proizvode koji se prodaju na sniženju i 

rasprodaji 

➠ poslastice za kućne ljubimce 

➠ kolače 

➠ alkoholna pića u pakiranjima do 100 

ml 

➠ smrznute deserte obujma do 500 ml 

➠ voće i povrće koje se prodaje komadno 

ili u svežnju. 

Za proizvode kod kojih se navodi težina 

ocijeđene mase, cijena za jedinicu mjere 

odnosi se na navedenu težinu ocijeđene 

mase. 

Trgovac čiji je prodajni prostor površine 

veće od 50 četvornih metara obvezan je 

isticati cijenu za jedinicu mjere. 

Dok trgovac čiji je prodajni prostor površine 

manje od 50 četvornih metara nije 

obvezan, ali može isticati cijenu za jedinicu 

mjere. 

Označavanje cijena 

usluga 

Trgovci (sukladno Zakonu o 

zaštiti potrošača, trgovac je bilo 

koja osoba koja sklapa pravni 

posao ili djeluje na tržištu u okviru 

svoje poslovne djelatnosti ili u 

okviru obavljanja djelatnosti slobodnog 

zanimanja) koji pružaju 

usluge moraju imati cjenik usluga 

istaknut u prodajnom odnosno poslovnom 

prostoru lako dostupan 

potrošaču. 

Istaknute cijene moraju biti 

nedvosmislene, jasne, vidljive i 

čitljive. 

Ukoliko trgovac, s obzirom na 

broj i raznovrsnost usluga, nije u 

mogućnosti sve usluge koje pruža 

istaknuti na cjeniku, tada cijenu 

usluge mora istaknuti u obliku: 

➠ kataloga usluga s cijenama 

➠ posebne brošure ili prospekta s 

nedvosmislenim opisom usluga 

s cijenama 

➠ ili na drugi odgovarajući način. 

Uz cijenu usluge, trgovac je dužan 

navesti vrstu i opseg usluga. 

Ukoliko se usluga pruža izvan 

prodajnog odnosno poslovnog 

prostora trgovca, u cijeni usluge 

moraju biti istaknuti i svi pripadajući 

troškovi. 

Ukoliko su proizvodi (ugradbeni 

ili zamjenski) sastavni dio usluge, 

njihova cijena mora biti istaknuta 

uz cijenu pripadajuće usluge. 

Zaštita potrošača 

Sanja Želinski 

obveze obrtnika 

Zaštita potrošača uređena 

je Zakonom o zaštiti 

potrošača (NN 79/07 

125/07, 75/09, 79/09, 89/09) 

koji je u izmijenjenom obliku 

na snazi od 16. srpnja 2009. 

godine. Ovim zakonom utvrđene 

su brojne obveze obrtnika, 

koje su dijelom ovisne o 

vrsti djelatnosti koju obavlja. 

Prema ovom Zakonu svi 

obrtnici su »trgovci« definirani 

kao osobe koje djeluju na 

tržištu u okviru svoje poslovne 

djelatnosti. Nasuprot njima su 

potrošači, a to su sve fizičke 

osobe koje sklapaju poslove 

na tržištu u svrhe koje nisu 

namijenjene poslovnoj djelatnosti.

SAVJETNIK Obrtničke novine svibanj 2010. 

Osnovne obveze svih obrtnika 

(trgovaca) su: 

prodati proizvod koji je izložen i ponuđen 

na prodaju, odnosno pružiti 

uslugu koja je predmet njegova poslovanja 

– odbiti prodati izloženi proizvod 

može samo ako se izlaganje ne 

smatra ponudom prema propisima 

obveznog prava 

– odbiti izvršiti uslugu može samo 

ako to proizlazi iz okolnosti slučaja 

ili običaja 

ispuniti sklopljeni ugovor 

– u slučaju materijalnih nedostataka 

proizvoda, trgovac je dužan ili 

ukloniti nedostatak, ili predati drugi 

proizvod bez nedostataka, ili sniziti 

cijenu, ili vratiti naplaćeni iznos, što 

ovisi o izboru potrošača 

– u slučaju nedostatka izvršene 

usluge, trgovac je dužan ili ukloniti 

nedostatak, ili sniziti cijenu, ili vratiti 

naplaćeni iznos, također ovisno o 

izboru potrošača 

– ugovor nastaje prihvatom ponude i 

ne mora uvijek biti pisani dokument 

– nedostatak se dokazuje vještačenjem, 

ako je to nužno, a tko snosi 

troškove ovisi o rezultatu 

u prodajnom prostoru (radionici) jasno, 

vidljivo i čitljivo istaknuti prodajne 

uvjete 

– posebne uvjete za pojedine proizvode 

mora istaknuti na mjestu tih 

proizvoda 

– posebne uvjete za pojedine skupine 

potrošača (npr. za umirovljenike, studente, 

mladence i dr.) također treba 

jasno i vidljivo objaviti u radionici 

jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti 

iznos maloprodajne cijene proizvoda 

ili cjenik usluga 

– ovisno o vrsti proizvoda, moraju se 

istaknuti i cijene za jedinicu mjere 

proizvoda ili usluge 

za usluge popravka i održavanja 

proizvoda čija je vrijednost veća od 

500,00 kuna mora ispostaviti ponudu 

i radni nalog koji sadrže: 

– opis radova 

– potreban materijal i dijelove 

– obavezni potpis trgovca i potrošača 

– jedan primjerak radnog naloga 

mora se predati potrošaču 

– u slučaju da se tijekom popravka 

pojavi potreba za dodatnim radovima, 

materijalom ili dijelovima koji 

cijenu povisuju za više od 10%, potrebno 

je prethodno pribaviti suglasnost 

potrošača u pisanom obliku 

(može i putem telefaksa ili elektroničke 

pošte) 

ambalaža mora biti neškodljiva za 

zdravlje i prilagođena proizvodu, te 

ne smije dovoditi u zabludu u pogledu 

mase i veličine proizvoda 

– po zahtjevu potrošača, trgovac je 

obvezan zadržati ambalažu 

– cijena usluge zamatanja, posebnog 

papira i ukrasa mora biti vidljivo, jasno 

i čitljivo istaknuta 

– vrećice i torbe s logotipom, znakom, 

sloganom ili nazivom ne smiju 

se naplatiti 

izdati račun koji mora biti točan, neizbrisiv, 

jasan, vidljiv i čitljiv 

– cijene u računu moraju odgovarati 

istaknutim cijenama u radionici 

– račun mora sadržavati sve podatke 

prema poreznim propisima 

– prema Zakonu o porezu na dodanu 

vrijednost 

– gotovinski račun: broj i nadnevak izdavanja, 

naziv, adresa i porezni broj 

prodavatelja, oznaka mjesta isporuke, 

količina i uobičajeni naziv dobara 

ili usluga, ukupni iznos naknade i 

PDV-a po poreznim stopama 

– bezgotovinski račun: mjesto izdavanja, 

broj i nadnevak, naziv, adresa 

i porezni broj prodavatelja, naziv, 

III 

adresa i porezni broj kupca, količina 

i uobičajeni naziv dobara ili usluga, 

nadnevak isporuke, iznos naknade 

razvrstan po poreznoj stopi, iznos 

PDV-a razvrstan po poreznoj stopi 

i zbrojni iznos naknade i poreza. 

obračunati i potrošaču isplatiti kamate 

na uplaćeni predujam, ako je prodaja 

proizvoda ili pružanje usluge uvjetovano 

plaćanjem predujma, a rok isporuke 

je dulji od jednog mjeseca 

– kamata se računa od dana primljenog 

predujma do dana isporuke 

– primjenjuje se kamatna stopa poslovne 

banke trgovca za oročene 

štedne uloge na tri mjeseca 

omogućiti potrošačima podnošenje pisanih 

prigovora i odgovoriti na njih 

najdulje u roku od 15 dana od zaprimanja 

– prigovori se mogu podnositi osobno 

u radionici, putem pošte, telefaksa 

ili elektroničke pošte, kako 

to odredi trgovac 

– obavijest o načinu podnošenja 

pisanih prigovora mora se vidljivo 

istaknuti u radionici 

– trgovac je dužan voditi pisanu 

evidenciju prigovora i odgovora i 

čuvati je najmanje godinu dana 

od dana primitka prigovora 

Zabranjeno je ostavljanje oglasnih 

poruka i materijala u poštanskim 

sandučićima ili na njima kao i na ili 

ispred kućnih vrata, na kojima je jasno 

napisana zabrana ostavljanja. 

Nadzor poštivanja obveza iz Zakona 

o zaštiti potrošača u poslovanju 

obrtnika provode nadležni inspektori 

Državnog inspektorata i pojedinih 

ministarstava, a za sve navedene obveze 

propisane su novčane kazne za 

obrtnike u rasponu od 5.000,00 do 

15.000,00 kuna. 

Knjiga žalbe – prigovori potrošača 

Obveza vođenja knjige žalbe propisana je za djelatnost ugostiteljstva 

i turizma. Točka 10. stavak 1. članak 9. Zakona o ugostiteljskoj 

djelatnosti (NN 138/06, 43/09), kojim je propisana i obveza dostavljanja 

prigovora Državnom inspektoratu u roku od 5 dana te obveza 

odgovora na zaprimljeni prigovor u roku od 15 dana, sve računajući 

od zaprimanja prigovora. Knjiga žalbe te postupanje s njom detaljnije 

je uređeno Pravilnikom o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige 

žalbi (NN 5/08). Na Pravilnikom propisani način dužne su postupati 

sve fizičke i pravne osobe koje pružaju ugostiteljske usluge sukladno 

Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti kao i osobe koje pružaju usluge 

u turizmu sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu. 

Ostale djelatnosti nisu obvezne voditi knjigu žalbe. Međutim, Zakonom 

o zaštiti potrošača propisana je obveza za sve trgovce da 

potrošačima omoguće podnošenje pisanih prigovora i obvezni su 

na prigovor odgovoriti u roku od 15 dana od njegova zaprimanja. 

Svatko posve samostalno odlučuje o načinu na koji će potrošačima 

omogućiti podnošenje pisanih prigovora i može odabrati da to bude 

osobno u obrtničkoj radionici, putem pošte, telefaksa ili elektroničke 

pošte, a može odabrati i nekoliko načina tako da potrošač odabere 

kako će podnijeti prigovor. Obavijest o načinu podnošenja prigovora 

obrtnik (trgovac) je dužan vidljivo istaknuti u svom prostoru. 

Primjer obavijesti o prigovorima: 

Cijenjeni potrošači, 

Ukoliko niste zadovoljni našim proizvodima / uslugama, 

pisani prigovor možete poslati poštom na adresu: 

Možda je najpraktičnije odabrati podnošenje prigovora putem 

pošte, jer se takav oblik komunikacije najlakše dokazuje i čuva. 

Pisanu evidenciju zaprimljenih prigovora i dostavljenih odgovora 

obrtnik je dužan čuvati najmanje godinu dana od primitka svakog 

prigovora, što je dužan inspektoru u nadzoru i pokazati. Oblik evidencije 

nije propisan. Ako to obrtniku odgovara, može se odlučiti 

i za ove namjene koristiti odštampane knjige žalbe za ugostitelje 

jer one po svom sadržaju odgovaraju, ali nisu obvezne.

IV Obrtničke novine svibanj 2010. 

SAVJETNIK 

Ugovor o radu na određeno vrijeme 

Ingrid Floigl, dipl. iur. 

Primjer Ugovora o radu na određeno vrijeme 

Radni odnos uređen je Zakonom o radu (NN 

149/09), a zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o 

radu u pravilu se sklapa na neodređeno vrijeme, 

osim u iznimnim slučajevima kada se ugovorom može 

odrediti vrijeme na koje je ugovor sklopljen (ugovor o 

radu na određeno vrijeme). Zakon izričito propisuje koji 

su to objektivni razlozi za sklapanje ugovora o radu na 

određeno vrijeme, a koji moraju biti opravdani: rokom, 

izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog 

događaja. 

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih 

ugovora o radu na određeno vrijeme s istim radnikom, 

na temelju kojih se radni odnos zasniva na neprekinuto 

dulje razdoblje od tri godine, neovisno o vrsti poslova 

koje radnik obavlja. Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra 

se prekidom razdoblja od tri godine. 1 Ako je ugovor o 

radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama 

Zakona o radu, odnosno ako radnik nastavi raditi kod poslodavca 

i nakon isteka vremena na koje je ugovor sklopljen, 

smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. 

Poslodavac je dužan radniku kod kojega je zaposlen 

na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati 

iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu 

na neodređeno vrijeme, a koji obavlja iste ili slične poslove, 

odnosno osigurati mu uvjete uređene kolektivnim 

ugovorom ili drugim propisom. 

Na ugovore o radu na određeno vrijeme sklopljene 

prije 1. siječnja ove godine, također se primjenjuje novi 

zakon na način da se vrijeme ugovora proteklo do dana 

stupanja na snagu novog zakona ubraja u rok od tri godine, 

a uzimajući argument da se u postupcima ostvarivanja 

i zaštite prava iz radnog odnosa primjenjuje novi 

zakon ako je isti za radnika povoljniji. 

Međutim, ukoliko je ugovor o radu na određeno vrijeme 

sklopljen u vrijeme kad je takvo ugovaranje bilo 

dopušteno, poslodavac nije u prekršaju. Isto tako, takvi 

ugovori i dalje ostaju na snazi do isteka roka koji je ugovoren, 

te stranke nemaju obvezu sklapati novi ugovor o 

radu. U praksi se događa da radnik koji je bio privremeno 

nenazočan i radi čije nenazočnosti je s drugim radnikom 

sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, postane 

trajno nenazočan (npr. zbog otkaza, smrti i sl.). Takva 

trajna nenazočnost predstavlja razlog za prestanak ugovora 

o radu na određeno vrijeme radniku koji je mijenjao 

nenazočnog radnika. Naime, razlog zbog kojega je ugovor 

o radu na određeno vrijeme sklopljen, bio je zamjena 

privremeno nenazočnog radnika, a vrijeme na koje 

je sklopljen je dok traje potreba zamjene nenazočnog 

radnika. Dakle, isteklo je vrijeme na koje je ugovor sklopljen, 

odnosno potreba zamjene privremeno nenazočnog 

radnika. Nadalje, ako radnik nakon isteka ugovora 

o radu na određeno vrijeme prestane raditi, ali odjave 

kod nadležnih službi po osnovi prestanka ugovora o radu 

(npr. Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) budu 

naknadno učinjene, time nije došlo do nastavka radnog 

odnosa jer je ta odjava samo deklaratorne prirode. Isto 

tako, omogući li poslodavac radniku korištenje godišnjeg 

odmora nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, 

te mu prizna otkazni rok (iako nije bio dužan priznati 

mu otkazni rok), ne može se smatrati da je došlo do zasnivanja 

radnog odnosa na neodređeno vrijeme. 

1 

Iznimke od ovoga postoje u slučaju: ako je to potrebno zbog 

zamjene privremeno nenazočnog radnika; ako je zbog nekih 

drugih objektivnih razloga to dopušteno zakonom, odnosno ako 

je to (zbog drugih objektivnih razloga) dopušteno kolektivnim 

ugovorom. 

Obrt XY, Zagreb, Trga bana J. Jelačića 1 (u nastavku teksta: poslodavac), 

i 

Ante Antić iz Zagreba, Savska cesta 1 (u nastavku teksta: radnik), 

dana 1. siječnja 2010., sklapaju 

Ugovor o radu na određeno vrijeme 

Članak 1. 

Ovim ugovorom o radu na određeno vrijeme poslodavac i radnik 

uređuju međusobna prava i obveze koje proizlaze iz ovim ugovorom 

o radu zasnovanog radnog odnosa. 

Članak 2. 

Radnik zasniva radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 

soboslikar, a prema potrebi će obavljati i druge poslove u skladu s 

prirodom radnog mjesta, prema nalogu poslodavca ili osobe koju na 

davanje naloga ovlasti poslodavac. 

Članak 3. 

Mjesto rada je u Zagrebu, Trga bana J. Jelačića 1. 

Članak 4. 

Radniku pripada pravo na bruto-plaću od 7.000,00 kn, a plaća se 

isplaćuje jednom mjesečno, najkasnije 10. dana u mjesecu za prethodni 

mjesec. 

Radniku pripada i dodatak na plaću, i to 0,5% plaće za svaku navršenu 

godinu radnog staža. 

Članak 5. 

Ovaj ugovor o radu sklapa se na određeno vrijeme, radi zamjene 

privremeno odsutnog radnika i traje do povratka odsutnog radnika. 

Članak 6. 

Radnik s radom započinje danom potpisa ovog ugovora. 

Članak 7. 

Pravo na plaćeni godišnji odmor pripada mu sukladno odredbama 

Zakona o radu i Kolektivnog ugovora. 

Članak 8. 

Radnik će raditi u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno. 

Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati. 

Članak 9. 

Radnik ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od trideset 

minuta, i to od 11,00 sati do 11,30 sati. 

Članak 10. 

Ovaj ugovor o radu i poslodavac i radnik mogu redovito otkazati. 

Članak 11. 

Otkazni rok kod redovitog otkaza utvrđuje se prema važećim odredbama 

Zakona o radu. 

Članak 12. 

Radnik čini neospornim da mu je poslodavac omogućio da se upozna 

s propisima u svezi s radnim odnosima, te da ga je upoznao s 

organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. 

Članak 13. 

Za slučaj spora, stranke ugovaraju mjesnu nadležnost stvarno nadležnog 

suda u Zagrebu. 

Članak 14. 

Ovaj ugovor sastavljen je u pet jednakih primjeraka, od kojih jedan 

zadržava radnik, a ostale poslodavac. 

Radnik: 

Poslodavac:


Ivica Kostović, 

savjetnik za poljoprivredu 

ZAKON O TROŠARINAMA 

Trošarine na alkohol 

i alkoholna pića 

V 

Ulazak Hrvatske u EU donosi značajne 

promjene, posebno za naše 

seljake. Naime, već neko vrijeme se 

»prijeti« našem seljaku da kada uđemo u 

EU neće moći raditi »ovo ili ono«, a to se 

uglavnom odnosilo na proizvodnju alkohola 

i alkoholnih pića. 

Neće više biti tradicionalnog pečenja 

rakije u dvorištima i garažama, nestat će 

one jesenske idile po selima kada se uz 

kotao i ćakulu do dugo u noć sjedilo i čekalo 

da procure prve kapi mlade rakije. 

Naravno da će tradicionalnog pečenja 

rakije biti i dalje i da neće nestati mirisa 

kuhanog tropa iz našeg sela, međutim, u 

buduće to će se događati pod kontrolom 

određenih državnih institucija (carine) i uz 

nužno podmirenje obveza prema državi, 

koje propisuje Zakon o trošarinama. 

Svrha ovog Zakona o trošarinama je 

uvesti reda u tržište rakije i evidentirati sve 

proizvedene količine. 

Ovaj Zakon će najviše pogoditi male 

proizvođače koji su do sada pekli rakiju 

bez problema i ograničenja. Veliki proizvođači 

jakih pića izračunali su da će novom 

intervencijom trošarine u prosjeku biti 10 

posto niže, odnosno smanjit će se sa 60 

na približno 53 kune po litri. 

Malim proizvođačem jakog alkoholnog 

pića smatra se fizička osoba koja 

proizvodi za vlastite potrebe i to u količini 

koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola 

godišnje po domaćinstvu. 

Naime, novi Zakon o trošarinama koji 

je stupio na snagu početkom godine propisuje 

da se do 31. siječnja svi proizvođači 

rakije moraju prijaviti u Registar trošarinskih 

obveznika i za sve proizvedene 

količine iznad 50 litara plaćati trošarinu. 

Ovisno o jačini rakije, po litri će plaćati 22 

do 25 kuna. Vlasnici kotlova za pečenje 

rakije također će plaćati paušal od 100 

kuna za kotao od 40 do 100 litara ili 200 

kuna za veće od 100 litara i morat će prijaviti 

koliko su puta pekli rakiju ili posudili 

drugome za uslužno pečenje. Uz to, rakiju 

se više na dosad uobičajeni način neće 

smjeti ni prodavati. Prodavati rakiju smije 

samo osoba koja je upisana u Upisnik destilatera, 

a prijava se obavlja u Ministarstvu 

poljoprivrede. 

Trošarinska osnovica na etilni alkohol 

je jedan hektolitar čistog alkohola izraženoga 

u volumnim postocima mjerenim 

pri temperaturi od 20 °C. 

Trošarina na etilni alkohol plaća se u 

iznosu 5.300,00 kuna po hektolitru čistog 

alkohola. 

Mali proizvođač jakog alkoholnog 

pića mora carinarnici nadležnoj prema 

svome prebivalištu podnijeti prijavu za 

upis u registar trošarinskih obveznika 

i to najkasnije 8 dana prije početka 

proizvodnje, te istovremeno dostaviti 

podatak o volumenu kotla kojeg ima u 

vlasništvu, odnosno uporabi. 

Također je obvezan carinarnici dostaviti 

godišnje izvješće s podacima o 

ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog 

pića za vlastite potrebe, zapremnini 

kotla i obračunatoj trošarini do 

20. siječnja tekuće godine za proteklu 

godinu. Obračunatu trošarinu dužan je 

platiti do 31. siječnja tekuće godine za 

proteklu godinu. 

Ako mali proizvođač jakog alkoholnog 

pića najkasnije do 31. siječnja tekuće 

godine obavijesti nadležnu carinarnicu 

da kotao nije u uporabi i zatraži da se 

zapečati, tada ne nastaje trošarinska 

obveza dok je kotao zapečaćen. 

Pečaćenje i skidanje pečata s kotla 

mogu obavljati samo djelatnici carinarnice, 

na trošak vlasnika, odnosno korisnika 

kotla. Kazne su za neprijavljen 

kotao ili skidanje pečata od 1000 do 

50.000 kuna. 

Proizvodnja vina za vlastite potrebe 

ne podliježe obvezi plaćanja dodatnih 

trošarina. 

Mali proizvođač vina je osoba koja ne 

proizvodi više od 1000 hl vina godišnje. 

Mali proizvođač vina mora carinarnici 

nadležnoj prema svome prebivalištu podnijeti 

prijavu za upis u registar trošarinskih 

obveznika i to najkasnije 8 dana prije početka 

proizvodnje, te do 31. siječnja tekuće 

godine za proteklu godinu dostaviti izvješće 

o godišnjoj proizvodnji, otpremama 

i zalihama vina na dan 31. prosinca. 

Trošarinska osnovica na vino i ostala 

pića dobivena vrenjem je jedan hektolitar 

gotovog proizvoda. 

Trošarina na mirna i pjenušava vina 

plaća se u iznosu od 0,00 kuna. 

Kazne za 

kršenje zakona 

Nove odredbe Zakona o trošarinama 

predviđaju i kaznene mjere. 

Iako nije točno precizirano tko će 

ih provoditi, kazne su uobičajene 

za gospodarski kriminalitet. Kazne 

za fizičke osobe su 2.000,00 do 

10.000,00 kuna. 

Za pravne osobe od 40.000 do 

čak milijun kuna. Mali proizvođači 

(obrtnik) koji se ne budu pridržavali 

Zakona o trošarinama plaćaju 

kazne od 20.000 do 500.000 kuna.

VI Obrtničke novine svibanj 2010. 

SAVJETNIK 

HBOR 

Cilj Programa: 

– prevladavanje teškoća u gospodarstvu, 

odnosno postizanje, održavanje i 

poboljšanje likvidnosti, te održavanje i 

proširenje poslovanja. 

Korisnici kredita: 

– trgovačka društva, obrtnici i druge 

pravne osobe registrirane u RH 

– prioritet oni koji obavljaju proizvodnu 

djelatnost 

– uslužna djelatnost povezana s proizvodnim 

sektorom. 

Kriteriji: 

za pravne osobe (poslovne knjige u 

skladu sa Zakonom o računovodstvu) 

– koeficijent zaduženosti (ukupne obveze/ 

ukupna imovina) =0,8 

– neto dobit na dan 31. 12. 2007. ili 31. 

12. 2008. >=0 

obrtnici i druge pravne osobe koje ne 

vode poslovne knjige sukladno Zakonu o 

računovodstvu moraju 31. 12. 2007. godine 

imati dohodak >=0. 

NE kreditira se: 

‣ točenje pića, kockanje, kladionice i slično 

‣ korisnici ne mogu biti poduzetnici koji 

su imali teškoće prije 1. srpnja 2008. 

godine 

• »biti u teškoćama« znači da je više 

od polovice temeljnog kapitala nestalo, 

a više od četvrtine izgubljeno 

godinu dana prije utvrđenog roka te 

ako je tvrtka bila zrela za stečaj 

• korisnici ne mogu biti poduzetnici koji 

nemaju reguliran dug prema državi, 

što znači da imaju neizmirene obveze 

ili da dug nisu reprogramirali 

program kreditiranja 

obrtnih sredstava 

‣ dug se smatra reguliranim ako: 

• nema neizmirenih obveza 

• ima već reprogramirani dug 

• obveze planira platiti iz kredita po 

novim modelima, a ispunjava druge 

uvjete. 

Kreditna sredstva ne mogu se koristiti: 

– za isplatu dividendi ili dobiti 

– za izmirenje obveza prema povezanim 

društvima/obrtima 

– za povrat pozajmica vlasnika. 

Namjena i visina kredita: 

Obrtna sredstva, uključujući podmirenje 

obveza prema: 

– dobavljačima 

– državi 

– financijskim institucijama 

– drugim vjerovnicima. 

Max do 20% od ukupnog iznosa kredita 

može se koristiti za izmirivanje obveza 

prema financijskim institucijama, i to: 

• samo dospjelih i neizmirenih 

• koje dospijevaju u tekućoj godini. 

Najviši iznos kredita ukupno može 

biti do 80 milijuna kuna 

(ovisi o raspoloživim sredstvima, 

procjeni rizika, mogućnosti korištenja 

državne potpore). 

Podnošenje zahtjeva za kredit. Zahtjev za kredit podnosi se poslovnoj banci. 

Sredstva osigurava: 

– poslovna banka 60% 

– HBOR 40%. 

Kamatna stopa: 

– kamatna stopa za dio kredita iz sredstava 

HBOR-a – 3,8% godišnje 

– kamatna stopa za dio kredita iz sredstava 

poslovne banke – (prinos trezorskih 

zapisa MF dospijeća 91 dan ostvaren 

na zadnjoj aukciji prije datuma sklapanja 

ugovora o kreditu, uvećan za maržu poslovne 

banke). Konačna kamatna stopa 

za korisnika kredita bit će rezultat ponderiranja 

kamatne stope koju nudi banka 

na aukciji i kamatne stope HBOR-a. 

Primjer: bude li kamatna stopa koju 

nudi banka bila 6%, kamata na kredit 

bila bi 5,12 %, a bude li 7%, onda će cijena 

kredita biti 5,72%. 

Naknade: 

Naplaćuje se prije korištenja kredita, 

jednokratno na iznos odobrenog kredita: 

rok otplate od godinu (1) dana 

na sredstva banke do 0,5% 

na sredstva HBOR-a do 0,3% 

rok otplate od dvije (2) godine 

na sredstva banke do 0,6% 

na sredstva HBOR-a do 0,4% 

rok otplate od tri (3) godine 

na sredstva poslovne banke do 0,7% 

na sredstva HBOR-a do 0,5%. 

Korištenje kredita: 

Kredit se koristi po primitku zaključenja 

ugovora o kreditu. 

Poslovna banka je po primitku sredstava 

od HBOR-a na svoj račun dužna isti, a 

najkasnije sljedeći radni dan isplatiti sredstva: 

– na račun dobavljača, financijskih institucija 

ili drugih vjerovnika ili 

– na račun korisnika uz obveznu kontrolu 

namjenskog korištenja sredstava. 

Rok korištenja je do 6 mjeseci po zaključenju 

ugovora o kreditu. 

Odobravanje kredita: 

Kredit se odobrava u kunama. 

Poček i rok otplate kredita: 

Poček kredita je do 12 mjeseci. 

Rok otplate do 3 godine uključujući poček 

uz otplatu u jednakim tromjesečnim 

ratama. 

Instrumenti osiguranja 

kredita: 

Korisnik s poslovnom bankom dogovara 

instrumente osiguranja (uobičajeni instrumenti 

osiguranja).


Postupak: 

• Pravo sudjelovanja na aukcijama (nadmetanju) 

imaju samo banke koje sudjeluju 

u osiguranju sredstava HBOR-u i koje 

ponude nižu kamatnu stopu na svoja 

sredstva. 

• Uvjeti, način provedbe aukcije i kriteriji 

za odabir ponude određeni su posebnim 

Uputama za provođenje aukcije. 

• Aukcije se provode jednom mjesečno po 

unaprijed utvrđenim kriterijima (uz suglasnost 

MF može i više puta). 

• Za sufinanciranje plasmana banaka 

osnovni je kriterij visina kamata koju nudi 

pojedina banka. 

• HBOR procjenjuje pristigle ponude na 

temelju utvrđenih pravila i u roku od tri 

dana izvještava banke o rezultatima aukcije. 

• HBOR u roku od deset dana od održavanja 

aukcije zaključuje Ugovor o poslovnoj 

suradnji s bankom najboljim ponuditeljem. 

• Banka analizira korisnike kredita i određuje 

prihvatljive poduzetnike i u roku od 

45 dana od održavanja aukcije dostavlja 

HBOR-u sve prijedloge za kredit. 

• HBOR procjenjuje pristigle ponude na 

temelju utvrđenih pravila i u roku od tri 

dana izvještava banke o rezultatima aukcije. 

• HBOR u roku od deset dana od održavanja 

aukcije zaključuje Ugovor o poslovnoj 

suradnji s bankom najboljim ponuditeljem. 

• Banka analizira korisnike kredita i određuje 

prihvatljive poduzetnike i u roku od 

45 dana od održavanja aukcije dostavlja 

HBOR-u sve prijedloge za kredit. 

• HBOR u roku od deset dana od primitka 

prijedloga izvijestit će banku o rezultatima. 

• Ukoliko HBOR utvrdi da je neki kredit neprihvatljiv, 

banka može u roku od deset 

dana ponuditi zamjenski, pri čemu se ne 

smije premašiti rok od četrdeset pet 

dana od aukcije. 

• Banka u roku od pet dana od obavijesti 

HBOR-a o odobrenju kredita, treba s 

korisnikom zaključiti ugovor o kreditu i u 

roku od pet dana dostaviti HBOR-u dva 

originalna primjerka ugovora. 

VII 

Neiskorištene kvote kredita: 

Ako banka u roku od 60 dana od aukcije 

na kojoj joj je dodijeljena kvota ne zaključi: 

– ugovore o kreditu kojima je iskoristila 

90% kvote, gubi pravo sudjelovanja na 

prvoj sljedećoj aukciji 

– ugovore o kreditu kojima je iskoristila 

najmanje 30% kvote, gubi pravo sudjelovanja 

na sljedeće tri aukcije. 

Izvješćivanje: 

HBOR kvartalno izvještava Ministarstvo 

financija o iznosu i broju odobrenih kredita 

po Programu te osnovnim uvjetima kredita 

(kamata, rokovi otplate, instrumenti osiguranja 

i drugo). 

Rok važenja Programa: 

do iskorištenja sredstava, a najduže 

do 31. 12. 2010. godine. 

Prema Programu HBOR-a pripremila: 

Ljubica Kangrga 

Savjetnica 

Telefon: 062 0000 26, 01/48 06 649 

e-mail:ljubica.kangrga@hok.hr 

PROGRAM KREDITIRANJA SEOSKOG TURIZMA 

»Razvoj turizma na selu« 

 

Lenko Ugrinić, dipl. oec. 

Ministarstvo turizma i u ovoj 2010. 

godini nastavlja svoj program kreditiranja 

seoskog turizma kao dio 

razvojne strategije turizma Republike Hrvatske. 

Prošle godine Vlada Republike 

Hrvatske prihvatila je prijedlog Ministarstva 

turizma o subvencioniranju kamatne 

stope za kredite iz programa RAZVOJ 

TURIZMA NA SELU u razdoblju od idućih 

15 godina. Krediti se odnose na razvoj seoskog 

turizma, a iznosi su od 10.000 do 

300.000 eura po korisniku. Kamatu od 8 

posto godišnje sufinanciralo bi Ministarstvo 

turizma sa 6 posto tako da bi ona za krajnje 

korisnike iznosila 2 posto. Program se 

temelji na kreditnim sredstvima poslovnih 

banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak. 

Ministarstvo turizma subvencionira 

kamatnu stopu korisniku kredita sukladno 

proračunskim sredstvima predviđenim za 

tekuću godinu. U provedbi programa može 

sudjelovati i Hrvatska agencija za malo 

gospodarstvo (HAMAG) izdavanjem jamstava 

kao osiguranje povrata kredita. 

Cilj programa kreditiranja je poticanje 

razvoja seoskoga turizma na ruralnim 

područjima Republike Hrvatske kroz: 

➠ razvoj turističke ponude kao dopunske 

aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima 

kojom se ostvaruje dodatni prihod 

➠ povećanju kvalitete života na ruralnim 

područjima i stvaranju uvjeta za ostanak 

na selu, poglavito mladih 

➠ očuvanje okoliša i primjenu ekoloških 

standarda 

➠ očuvanje i obnovu tradicijskih objekata 

(stambenih, gospodarskih i drugih objekata 

koji su sastavni dio OPG-a), kao i 

izgradnju novih koji neće narušiti ambijentalnost 

prostora 

➠ omogućavanje izravne prodaje poljoprivrednih 

proizvoda putem ugostiteljske 

ponude seoskog turizma 

➠ oživljavanje starih zanata i lokalnih običaja 

➠ razvoj seoskog turizma i eko turizma 

kao novog turističkog proizvoda 

➠ profiliranje Hrvatske kao odredišta ruralnog 

turizma. 

Korisnici kredita 

Korisnici kredita po ovom programu 

mogu biti fizičke osobe (obiteljska poljoprivredna 

gospodarstva i obrti) i 

pravne osobe (trgovačka društva i zadruge) 

koje ispunjavaju sljedeće uvjete: 

– da su upisane u Upisnik poljoprivrednih 

gospodarstava 

– da imaju Rješenje o odobrenju za pružanje 

ugostiteljskih i/ili turističkih usluga 

u seljačkom domaćinstvu, odnosno da 

su registrirane za obavljanje ugostiteljske 

i turističke djelatnosti (ako nemaju 

spomenuta Rješenja, moraju ih ishoditi 

u roku od 60 dana od dana iskorištenja 

kreditnih sredstava) 

– da imaju podmirene financijske obveze 

prema Državnom proračunu 

– da nisu »poduzetnici u teškoćama« (pojam 

»poduzetnik u teškoćama« definiran 

je točkama 9. do 11. Odluke Vlade RH o 

objavljivanju pravila o državnim potporama 

za sanaciju i restrukturiranje (NN 

20/07) 

– da namjeravaju koristiti kredit za ulaganja 

u smještajne i ugostiteljske kapacitete 

seoskog turizma, te dodatne sadržaje 

turističke ponude na ruralnim područjima 

(korisnici kredita ne mogu ulagati u 

smještajne i ugostiteljske kapacitete, te 

dodatne sadržaje turističke ponude u 

primorskim mjestima odnosno mjestima 

u kojima postoji razvijena turistička ponu-

VIII Obrtničke novine 

svibanj 2010. 

SAVJETNIK 

da utemeljena na osnovnom turističkom 

motivu – »boravka na moru i suncu«) 

– da su smještajni i ugostiteljski kapaciteti 

dio funkcionalne gospodarske cjeline 

osnovne poljoprivredne djelatnosti (da 

bi se gost/turist mogao upoznati s načinom 

obavljanja poljoprivredne djelatnosti, 

što je poseban turistički doživljaj). 

Iznimno od navedenog kapaciteti mogu 

biti u neposrednoj blizini poljoprivredne 

djelatnosti ukoliko je to dio ruralne 

tradicijske arhitekture i urbanističkog 

koncepta postojećih naselja, te ukoliko 

Ministarstvo ocijeni da će projekt pridonijeti 

razvoju ruralnog prostora. 

Namjena kredita 

➠ Stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta 

za seoski turizam kroz: 

– obnovu tradicijskih kuća s pripadajućim 

gospodarskim objektima, kušaonica, 

podruma 

– izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, 

i adaptaciju postojećih objekata, 

koji neće narušiti vrijednosti i 

nasljeđe hrvatske tradicijske arhitekture 

i života na selu 

– kupnju postojećih tradicijskih objekata 

i drugih nekretnina potrebnih za 

funkcioniranje seoskog turizma 

– opremanje objekata. 

➠ Stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i 

atrakcije u seoskom turizmu kroz: 

– izgradnju, obnovu i uređenje športsko-rekreativnih 

i gospodarskih sadržaja 

(štale, gatori, ribnjaci, pješačke, 

biciklističke staze i dr.) 

– obnovu, izgradnju i opremanje objekata 

i radionica tradicijskih obrta 

– uređenje pripadajućeg okoliša 

– druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu 

ponudu seoskog turizma. 

➠ Ministarstvo može uz suglasnost poslovne 

banke pojedinim korisnicima komercijalnog 

kredita odobriti jednokratnu 

otplatu tog istog kredita kreditom iz ovog 

Programa uz uvjete da: 

– dokaže da je postojeći komercijalni 

kredit iskorišten za ulaganja u smještajne 

i ugostiteljske kapacitete, i/ili 

dodatne sadržaje turističke ponude 

na selu predmetnog Projekta koji je u 

svemu sukladan ovom Programu 

– korisnik ima Rješenje o odobrenju za 

pružanje ugostiteljskih i/ili turističkih 

usluga u seljačkom domaćinstvu, odnosno 

registraciju za obavljanje ugostiteljskih 

i turističkih djelatnosti (ako 

nemaju spomenuta Rješenja, moraju 

ih ishoditi po završetku investicije, a 

najkasnije u roku od 60 dana od dana 

iskorištenja kreditnih sredstava). 

Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše 

do 20% od iznosa kredita, osim u slučaju 

jednokratne otplate komercijalnog kredita. 

Ministarstvo neće odobriti zahtjeve koji 

nisu u skladu s navedenim namjenama, 

uvjetima i ciljevima Programa. 

Krediti se daju na rok do 15 godina u iznosima 

od 10.000,00 do 300.000,00 eura u 

kunskoj protuvrijednosti s počekom od jedne 

godine. Kamatna stopa je fiksna 8% godišnje, 

a Ministarstvo subvencionira kamatnu 

stopu korisnika s fiksnih 6%, što znači da za 

krajnjeg korisnika ona iznosi 2% godišnje. 

Zahtjev za kredit s potrebnom dokumentacijom 

podnosi se Ministarstvu turizma, 

koje donosi prethodnu suglasnost za 

odobrenje subvencije kamate. Prethodna 

suglasnost sa dokumentacijom dostavlja 

se podnositelju zahtjeva. 

Nakon pozitivne ocjene poslovne banke 

Prijedlog Odluke o odobrenju kredita donosi 

Povjerenstvo od tri člana, i to: 2 člana 

iz Ministarstva turizma i 1 član iz poslovne 

banke. Konačnu odluku o odobrenju kredita, 

odnosno subvenciji kamate donosi 

Ministar turizma. 

Propisani su posebni kriteriji za 

odluku o dodjeli kredita i postupak 

subvencije kamata 

– Sukladnost projekta s Programom, a 

posebno s prioritetnim ciljevima (razvoj 

seoskog turizma i zaustavljanje depopulacije 

sela). 

– Kvaliteta projekta (ekonomska opravdanost 

i procjena doprinosu razvoja ruralnog 

turizma i proširenja turističke ponude). 

– Doprinos očuvanju ambijentalne arhitekture. 

– Kreditna sposobnost korisnika. 

– Osigurana jamstva za povrat kredita. 

Uz zahtjev za odobrenje kredita 

obvezno je priložiti sljedeću 

dokumentaciju: 

➠ Presliku Rješenja iz Upisnika poljoprivrednih 

gospodarstava izdanu od Ureda 

državne uprave u županiji. 

➠ Investicijski program za ulaganja veća 

od 200.000,00 kn ili poslovni plan za 

ulaganja manja od 200.000,00 kn. 

➠ Izjava korisnika kredita o prihvaćanju 

uvjeta Programa kreditiranja seoskog 

turizma (RTS-2), ovjerena kod javnog 

bilježnika (napomena: u izjavi je i očitovanje 

poduzetnika o ne/dodijeljenim 

državnim potporama male vrijednosti 

unatrag tri fiskalne godine). 

➠ Potvrda Porezne uprave da podnositelj 

nema poreznih dugovanja, ne starija od 

30 dana na dan podnošenja prijave. 

➠ Podatke o instrumentima osiguranja. 

➠ Izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu 

ne stariji od 30 dana i kopija katastarskog 

plana. 

Obrti: 

➠ Obrtnica ili Rješenje o obrtu s prilozima. 

➠ Izvadak iz obrtnog registra izdan od Ureda 

državne uprave u županiji ne stariji 

od 30 dana od dana izdavanja do dana 

podnošenja prijave. 

➠ Podaci o solventnosti (obrazac BON2/ 

SOL2) ne stariji od 30 dana na dan podnošenja 

prijave. 

➠ Prijava poreza na dohodak (rješenje) za 

protekle dvije financijske godine. 

➠ Kopija Knjige primitaka i izdataka – obrazac 

KPI. 

Obiteljska poljoprivredna 

gospodarstva: 

➠ Preslika Rješenja iz Upisnika o obavljanju 

ugostiteljskih i/ili turističkih usluga izdana 

od Ureda državne uprave u županiji 

(ukoliko nema navedeno Rješenje, dostaviti 

isto, sukladno Izjavi RTS-2, u roku 

od 60 dana nakon iskorištenja kredita). 

Posebna dokumentacija, sukladno 

namjeni kredita 

➠ Za kupnju: predugovor ili ugovor o kupnji 

temeljem kojeg se kredit može odobriti, 

s tim da je tražitelj kredita prije korištenja 

kredita obvezan Banci dostaviti ugovor 

o kupnji ovjeren kod javnog bilježnika. 

➠ Za izgradnju, dogradnju, dovršenje, 

nadogradnju, rekonstrukciju: građevna 

dozvola ili rješenje o gradnji ili potvrda 

glavnog projekta ili druga potrebna potvrda 

od nadležnog Ureda za prostorno 

uređenje i graditeljstvo, troškovnik radova, 

projekt odnosno sva tehnička dokumentacija 

s pripadajućim dozvolama, te 

fotodokumentacija postojećih objekata. 

➠ Za adaptaciju i opremanje: idejni projekt, 

troškovnik radova, predračuni. 

Ministarstvo i banka zadržavaju pravo 

zatražiti dodatnu dokumentaciju. 

Korisnik je obavezan sredstva koristiti 

za ulaganja u objekt isključivo u svrhu pružanja 

usluga u seoskom turizmu sukladno 

pozitivnim zakonskim propisima, uzancama 

i običajima u ugostiteljstvu. Nadzor nad namjenskim 

trošenjem kredita provodi banka 

prilikom isplate sredstava. Tijekom provedbe 

Programa Ministarstvo turizma zadržava 

pravo njegove izmjene i dopune. 

SAVJETODAVNA SLUŽBA 

HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE 

ODGOVARA NA VAŠA PITANJA 

iz područja: 

– otvaranje obrta 

– radno pravo, mirovinsko 

i zdravstveno osiguranje 

– porezi, doprinosi i carine 

– krediti i potpore 

– tehnika i tehnologija 

– turizam i ugostiteljstvo 

– poljoprivreda i potpore u poljoprivredi 

– ostala pitanja i savjeti o 

poslovanju obrta 

062 000 026 

(po cijeni iz fiksne mreže od 0,28 kn/min, 

bez dodatnih naknada) 

Svakog radnog dana 

od 8 do 12 sati 

Pitanja možete postaviti i pisanim putem 

na fax: 01/48 06 675 

E-mail: savjetodavna-sluzba@hok.hr 

http://infos.hok.hr/

ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine broj 119 - Hrvatska obrtniÄka komora