BUILD No.14 - BUILD magazin
BUILD No.14 - BUILD magazin
BUILD No.14 - BUILD magazin
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
www.gradjevinarstvo.rs<br />
www.build.rs<br />
broj 14 • godina IV<br />
Tema broja<br />
Podovi i<br />
podne obloge<br />
poslovanje<br />
Jezik tržišta<br />
green build<br />
Upravljanje<br />
otpadom<br />
Teški metali<br />
u zemljištu<br />
fokus<br />
Gde nam je<br />
arhitektura
Tema broja<br />
Podovi i<br />
podne obloge<br />
24<br />
Potražite<br />
u ovom<br />
broju<br />
...<br />
Sadržaj<br />
75<br />
info www.gradjevinarstvo.rs 8<br />
promo Sendvič paneli (KINGSPAN) 18<br />
poslovanje Marketing u građevinarstvu<br />
Jezik tržišta 22<br />
tema broja Podovi i podne obloge 24<br />
Lakovi na bazi vode (MUREXIN) 30<br />
PVC sportski podovi (LEVELO) 32<br />
Otirači nove generacije – 3M (EAST)<br />
AG PREDSTAVNIŠTVO BEOGRAD 33<br />
Obnova, restauracija i dubinska zaštita<br />
kamenih podova (3M STONE GROUP) 34<br />
TARKETT vizija podnih rešenja 35<br />
zanimljivosti Otirači za poslovne objekte<br />
C2C sertifikacija u Kaliforniji 36<br />
tema broja Protivklizni limovi i gazišta<br />
(PERFOM) 37<br />
Visokonosivi trapezni profil<br />
TR 80/900 (INM) 38<br />
Prilagodljiva podnožja BUZON<br />
(MARAMO) 39<br />
Kompletna sistemska rešenja<br />
za vaš pod (RINOL) 40<br />
fokus Gde nam je<br />
arhitektura arhitektura 42<br />
promo Vaš partner za krov, fasadu i<br />
hidroizolaciju (FILLI STAHL) 46<br />
energetska Termoizolacija montažnih kuća<br />
efikasnost Saradnjom sa proizvođačem<br />
do bolje izolacije 48<br />
promo Fasade sa ROCKWOOL<br />
kamenom vunom 50<br />
promo TRESPA TopLab<br />
ECO-FIBRE<br />
(POLYKEM SR) 51<br />
Proizvodnja građevinskog materijala<br />
(MARKO TODOROVIĆ MATOX) 52<br />
Firestone UltraPly TM TPO: ekološka<br />
membrana (ALTO MATERIJALI) 54<br />
Specijalisti za rad na visini<br />
(AURORA ALPEX) 56<br />
GPD BANKOVIĆ 57<br />
Fluidtherm PP-R program (PEŠTAN) 58<br />
Kalzip ® rešenja u arhitekturi<br />
(ALUMINIJUMSKI KROVNI SISTEMI) 59<br />
EKOPLAST sistemi vodovoda<br />
i kanalizacije 60<br />
Masaža za novo doba (ARCUS) 62<br />
Izvođenje montažnih objekata<br />
(ROLOMATIK) 64<br />
Nova dimenzija održavanja sistema<br />
vertikalnog transporta (TECON SISTEM) 66<br />
Zaokružen proizvođač reklama<br />
(SIGN FACTORY SIGNUM) 67<br />
Tehnička zaštita objekata (SECURITON) 68<br />
TensarTech rekonstrukcija brane<br />
(LIPEX) 69<br />
Termoizolacioni mašinski malter<br />
(IZOTEH) 70<br />
green build Upravljanje otpadom<br />
Ponovna upotreba, reciklaža i deponije 71<br />
Teški metali u zemljištu<br />
i njihov uticaj na biljke 75<br />
promo Privremene ograde (SIGMA PROMET) 78<br />
narudžbenica 82<br />
marketing u<br />
građevinarstvu<br />
Jezik<br />
tržišta<br />
22<br />
Teški<br />
metali<br />
u zemljištu<br />
i njihov<br />
uticaj na biljke<br />
Kompletan sadržaj<br />
i sve prethodne<br />
brojeve<br />
pronaći ćete na adresi<br />
www.<strong>BUILD</strong>.rs
Upravljanje<br />
otpadom<br />
71<br />
Mega-sistemi<br />
upravljanja<br />
otpadom<br />
Los<br />
Anđeles<br />
73<br />
74<br />
Principi<br />
izgradnje i<br />
logistika<br />
deponija<br />
Ponovna<br />
upotreba<br />
i reciklaža<br />
otpada<br />
72<br />
...opširnije na www.Gradjevinarstvo.rs<br />
INDEX OGLASA<br />
Aduro Quadrum www.hausbau.rs 63<br />
Alto građevinski materijali www.altoscm.eu 55<br />
Aluplast BGD www.aluplast.eu 23<br />
Azma www.azma.rs 22<br />
Botomex www.botomex.rs 8<br />
Build <strong>magazin</strong> www.build.rs 2<br />
Dema www.dema.rs 49<br />
Doka SERB www.doka.com/rs 3<br />
Esal www.esal.si 7<br />
Gas net inženjering gasnet@sbb.rs 12<br />
Gates www.gates.co.rs 14<br />
Industrijski podovi Jagodina www.rpm-belgium.eu 25<br />
Interstones 034/705-025 36<br />
Izokop www.izokop.com 41<br />
Jadranski sajam www.adriafair.co.me 61<br />
Kingspan www.kingspan.rs 1<br />
Layher www.layher.rs 9<br />
Legi SGS www.legi.rs 15<br />
Magic Floor www.amptonwoodenfloor.com 27<br />
Metal-Cinkara www.metalcinkara.co.rs 19<br />
Mobi Mouse www.conectivia.rs 13<br />
Murexin www.murexin.com 31<br />
Nikolić viljuškari nikolic-viljuskari@microsky.net 17<br />
Obo Bettermann www.obo.rs 26<br />
Olko www.olko.co.rs 29<br />
Pavstone www.pavstone.rs 24<br />
Perin www.perin1.com 11<br />
Piramida www.piramidasm.rs 53<br />
Portal Gradjevinarstvo.rs www.gradjevinarstvo.rs 20/83<br />
R Point www.rpoint.rs 28<br />
Rollplast www.rollplast.com 47<br />
Rolomatik www.rolomatik.com 65<br />
Šumadija granit sumadijagranit@ptt.rs 84<br />
Termodom www.termodom.rs 10<br />
Trimo Inženjering www.trimo.rs 16<br />
YUbel inžinjering www.yubelinzinjering.co.rs 48<br />
RUBRIKA OGLASI<br />
Aleksić limarija www.limarijaaleksic.com 80<br />
Cementni proizvodi www.cementni.co.rs 80<br />
Granora www.granora.net 80<br />
Klima DOP www.klimadop.com 80<br />
Kolos RR www.kolosrr.co.rs 79<br />
Kolubara gas tomic.miloje@nadlanu.com 79<br />
Krstonošić krston@sbb.rs 79<br />
Nivas CO www.nivas.co.rs 79<br />
S.R.R. Mitrović ranko86@hotmail.com 79<br />
Šens www.parketshop.net 79<br />
Trag u prostoru traguprostoru@hotmail.com 80
A R H I<br />
neprofitno stanovanje, blok 61, Beograd, autor Grozdana Šišović<br />
Naslovna strana:<br />
KINGSPAN PANELI<br />
REDAKCIJA<br />
GLAVNI UREDNIK<br />
Tomislav Stamenić<br />
Da li je rano da pričamo o arhitekturi Da li ona treba da dođe na kraju, kada<br />
uredimo sve ostalo: katastarske knjige, urbanističke planove, zakone, opštu<br />
ekonomsku situaciju, itd Da li će političari tek tada pozvati, ili bar pomenuti,<br />
projektante dok seku vrpce pred novim kućama Ako je tako, zašto uporno i<br />
dalje školujemo stotine arhitekata svake godine Da bi mogli da nacrtaju palirske<br />
planove, da iskotiraju sve potrebne detalje, da ima ko da pripremi projekat za<br />
dobijanje dozvola, da ima ko majstorima da stoji nad glavom Nadam se da ne.<br />
Arhitektura je verovatno jedna od najčudnovatijih<br />
profesija kod nas i nemoguće je o njoj napisati<br />
smislen tekst. Uvek će zvučati kao pokušaj da<br />
maturantu objasnite šta to znači biti arhitekta, u<br />
Srbiji. Da li ste to nekad pokušali Praktično nemoguć<br />
zadatak...<br />
Učene glave lamentiraju nad profesijom optužujući<br />
bolonjski sistem školovanja da će upropastiti struku,<br />
da ne pruža dovoljno tehničkog znanja, da ne<br />
osposobljava studente za posao. Recimo da to jeste<br />
tako. To bi tada značilo da je stari sistem u tome<br />
uspevao. To bi dalje značilo da je naša arhitektura<br />
pre bolonjskog sistema bila u rukama odlično<br />
obučenih i obrazovanih stučnjaka. A... gde se to<br />
vidi u našem okruženju<br />
Sa druge strane, brojni su primeri dobrog prijema<br />
za naše arhitekte na katedrama i u biroima<br />
širom sveta. Naravno, i kod nas rade arhitekte koje<br />
o svom pozivu znaju sve što može da se zna, ali,<br />
mora biti da oni nisu jedini koji potpisuju projekte.<br />
Opet, kada ste poslednji put čuli u medijima da<br />
je sagrađena zgrada tu i tu, po projektu arhitekte<br />
ili biroa tog i tog Uglavnom su izvođači prosto<br />
podigli zgradu i to je sve što se o njoj ima reći.<br />
Studenti i mlade arhitekte rade u nezvaničnim biroima<br />
razrade projekata za domaće tržište i beli<br />
svet. Neće biti potpisani, nemaju radni staž, čuli<br />
su da postoji pojam prekovremeno ali im nije sasvim<br />
jasno koja je razlika između prekovremenog,<br />
vikend-konkursa i regularnog radnog vremena.<br />
Starije kolege se sećaju da cena projektovanja iznosi<br />
određeni procenat ukupne cene investicije.<br />
Međutim, izgleda da to ne znaju oni koji investiraju.<br />
Overa projekta košta toliko, lepljenje pločica<br />
toliko, dopremanje betona toliko, malterisanje toliko,<br />
stolarija toliko...<br />
Koliko košta crtež, ideja, rešenje To ne košta jer<br />
je opšti stav da može i bez njega. Stav Zapravo<br />
praksa.<br />
Najveći investitor, Država, gradi sportske sale,<br />
obdaništa, socijalne stanove... bez arhitektonskih<br />
konkursa. Kada se umilostivi i raspiše konkurs, on<br />
ne podrazumeva da pobednik dobija posao razrade<br />
projekta jer sledi arhitektonski tender koji<br />
pobedniku daje slobodu da projekat izmeni.<br />
Zatim imamo i situaciju da, pune tri godine nakon<br />
predaje glavnog projekta za Narodni muzej<br />
u Beogradu, rešenje bude odbijeno. Muzej je pod<br />
skelama, kao i Muzej savremene umetnosti, i dve<br />
najznačajnije institucije te vrste u glavnom gradu<br />
godinama su van funkcije – u isto vreme. Apsurda<br />
je bezbroj...<br />
Arhitektonski promašaji i neetični potezi ne nailaze<br />
na osudu struke, niko se nikom ne zamera,<br />
svako radi najbolje što može i gleda svoja posla.<br />
Svoja posla<br />
Arhitektura se od drugih inženjerskih struka<br />
razlikuje po većem broju pristupa, interpretacija,<br />
raznolikijim rešenjima, i samim tim, i kada je<br />
mnogo manje nepoznatih nego što je to slučaj kod<br />
nas, ona ostavlja širok prostor za analizu, različita<br />
mišljenja, valorizaciju... Zato se ne treba plašiti da<br />
ćemo bez problema ostati. Biće ih, dostojnijih i<br />
ozbiljnijih, ali tek onda kad arhitektonska struka<br />
zaista počne da gleda svoja posla i pokuša da se<br />
izbori za svoje mesto u srpskom građevinarstvu, i<br />
naravno – za titulu koju nosi u svom imenu...<br />
Urednik,<br />
Mladen Bogićević<br />
UREDNIK<br />
Mladen Bogićević<br />
IZVRŠNI UREDNIK<br />
Aleksandra Jovanović<br />
DIZAJN I PRIPREMA<br />
Ivan Anđelovski<br />
Vladimir Končarević<br />
DIREKTOR MARKETINGA<br />
Dunja Filipović<br />
MARKETING<br />
Jelena Božić<br />
Tanja Vićentijević<br />
Katarina Đurić<br />
Monika Ilomanoski<br />
Mirna Memetović<br />
OBRADA I UNOS PODATAKA<br />
Emilija Mitić<br />
FINANSIJE<br />
Jelena Hajduković<br />
Stana Arsenić<br />
IZDAVAČ<br />
Luke Vojvodića 30<br />
11090 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 25 62 004<br />
25 62 005<br />
e-mail: info@infonetgroup.com<br />
www.infonetgroup.com<br />
Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost<br />
i verodostojnost objavljenih oglasa<br />
i promotivnih tekstova<br />
ŠTAMPA<br />
Rotografika d.o.o.<br />
Segedinski put 72<br />
24000 Subotica<br />
ISSN 1452-8495<br />
CIP<br />
Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije<br />
Beograd 624<br />
COBISS.SR-ID 139422220
info<br />
DEVap - nova tehnologija<br />
hlađenja iz NREL-a - uštede<br />
energije preko 50%<br />
Nacionalna laboratorija SAD za obnovljivu<br />
energiju (NREL) razvila je novi proces klimatizacije<br />
za koji tvrdi da ima potencijal da<br />
smanji potrošnju energije za 50-90% u odnosu<br />
na druge efikasne sisteme istog tipa.<br />
DEVap (Desiccant-Enhanced evaporative<br />
air conditioner) koristi tehnologiju<br />
membrana kako bi kombinovao efikasnost<br />
hlađenja prilikom isparavanja i potencijala<br />
sušenja tečnog slanog desikanta (materijala<br />
za sušenje).<br />
NREL planira moguće izdavanje licenci<br />
firmama za korišćenje ovog sistema u svojoj<br />
proizvodnji. Zbog principa na kom radi,<br />
DEVap je podesan za suve klime gde isparavanjem<br />
i isušivanjem vazduha mogu da se<br />
postignu smanjenja temperature.<br />
Krađe solarnih panela u SAD<br />
DEVap<br />
Za samo dve nedelje u maju ove godine lopovi<br />
su udarili na dve škole u oblasti San<br />
Franciska i odneli solarne panele i prateću<br />
opremu u vrednosti od 50.000 dolara. Još<br />
od 2008. godine na tržištu solarnih panela<br />
poznat je ovaj problem, a od tada krađa solarnih<br />
panela sa kuća i javnih zgrada raste<br />
proporcionalno rastu novih instaliranih<br />
megavata.<br />
SolarInsure, nacionalna brokerska firma<br />
koja je specijalizovana za osiguranje sistema<br />
za obnovljive izvore energije protiv krađe,<br />
objavila je da je širom SAD broj zahteva za<br />
odštetu povećan za 17% u 2009. u odnosu<br />
na 2008. godinu. Ara Agopian, predsednik<br />
SolarInsure-a kaže da je firma prestala da<br />
izdaje osiguranja za instalisane sisteme<br />
koji nemaju sprovedene odgovarajuće mere<br />
obezbeđenja od krađe.<br />
Kalifornija ima najveći broj instaliranih<br />
solarnih PV panela, i samim tim, najveći<br />
procenat porasta broja krađa – 26%<br />
u 2009. godini. Naravno, kako industrija<br />
napreduje, poboljšavaju se i sigurnosne<br />
karakteristike. Na primer, firma GridLock<br />
Solar Security nudi proizvod koji povezuje<br />
sve solarne panele u sistemu u jedno<br />
sigurnosno kolo povezano sa centralnom<br />
jedinicom za nadzor. Kada se makar jedan<br />
od panela odvoji iz sistema, kolo se prekida,<br />
oglašava se alarm, i sistem automatski<br />
poziva lokalnu policijsku stanicu.<br />
dok ne stignu fensi<br />
rešenja, može i ovako –<br />
primer zaštite solarnog<br />
panela od krađe<br />
Start-up kompanija Tigo Energy napravila<br />
je dodatak za postojeći solarni sistem koji<br />
služi za monitoring i povećanje efikasnosti<br />
fotonaponskih (PV) panela. Čip koji<br />
se ugrađuje u panel bežično komunicira sa<br />
centralnom kontrolnom jedinicom. Ukoliko<br />
dođe do prekida komunikacije, panel se automatski<br />
deaktivira (prestaje da isporučuje<br />
električnu energiju) i dolazi do alarmiranja.<br />
Deaktivirani panel bez specijalnog sigurnosnog<br />
koda nemoguće je ponovo aktivirati.<br />
Kongresmen iz Kalifornije, Mike Thompson,<br />
pripremio je predlog – Solar Technology Roadmap<br />
Act koji bi trebalo da sačini nacionalni<br />
registar za serijske brojeve solarnih panela<br />
(trenutno je na razmatranju u Senatu).<br />
Univerzitet u Saudijskoj Arabiji<br />
dobitnik LEED sertifikata<br />
Univerzitet za nauku i tehnologiju kralj<br />
Abdul (KAUST), Sudijska Arabija, prvi je<br />
projekat sa LEED Platinum sertifikatom u<br />
toj zemlji, ali i najveći sertifikovani projekat<br />
te vrste u svetu sa svojih 496.000m 2 . O<br />
ovom projektu portal Gradjevinarstvo.rs<br />
pisao je povodom objave nagrade AIA za<br />
10 najboljih primera održive arhitekture<br />
za 2010. godinu – 2010 COTE Top Ten<br />
Green Projects.<br />
KAUST<br />
Ukupno 1.152 solarnih kolektora za zagrevanje<br />
vode zahvata površinu od 4.134m 2<br />
i proizvodiće oko 50GJ energije dnevno.<br />
Površina fotonaponskih panela na monumentalnom<br />
krovu za proizvodnju električne<br />
energije iznosi 16.567m 2 . Ova instalacija<br />
proizvodiće 4MW obnovljive energije što će<br />
smanjiti potrošnju energije za 5,7% od ukupnih<br />
potreba univerzitetskog kompleksa.<br />
Pored toga, 35% energije u kompleksu biće<br />
iz obnovljivih izvora posredstvom distributera<br />
energije. Hlađenje cevima sa plafona i<br />
UFAD tehnologija klimatizacije omogućavaju<br />
uštede od 24,5%. U okviru kompleksa<br />
su i dva solarna tornja po 75m visine. Dva<br />
ventilatora prečnika po 3m izbacuju 95m 3<br />
vazduha u sekundi. Energija sunca stvara<br />
razliku pasivnog pritiska i nastaje lagani<br />
povetarac kroz zasenčena dvorišta. Na ovaj<br />
način postiže se bolji komfor van zgrada<br />
kampusa tokom 75% godine. Sistemi automatske<br />
kontrole uticaj ljudskog faktora na<br />
potrošnju energije svode na minimum.<br />
U planu je instalacija ukupno 900.000m 2<br />
solarnih panela koji će, po završetku radova,<br />
proizvoditi svih 100% potreba za električnom<br />
energijom čime će ceo kampus postati<br />
karbon-neutralan.<br />
Deligradska 14/2, 11000 Beograd<br />
tel: 011 2683 503, 2658 433<br />
fax: 011 3611 573, 3621 781<br />
email: office@botomex.rs<br />
studio@botomex.rs<br />
www.botomex.rs<br />
Airport city Beograd – Isporuka 12600m 2 ker. pločica<br />
i granitne 8 keramike<br />
GTC Avenue – Isporuka i ugradnja 34000m 2 ker. pločica<br />
i granitne keramike i gradjevinske hemije Mapei<br />
Hotel Splendid – Isporuka 45000m 2 ker. pločica<br />
i granitne keramike<br />
Poslovni objekat, blok 26 – Isporuka i ugradnja 8000m 2<br />
ker. pločica i granitne keramike i gradjevinske hemije Mapei
Perrinepod – luksuzna montažna<br />
kuća od prefabrikovanih<br />
armirano-betonskih modula<br />
Perrinepod je proizvođač montažnih kuća<br />
i zgrada luksuznijeg tipa. Reč je o gradnji<br />
prefabrikovanim armirano-betonskim panelima<br />
kojima je dobijena kapsula otporna<br />
i na ekstremne vremenske prilike.<br />
Perrinepod luksuzne kuće najčešće čini nekoliko<br />
spojenih modula, često i različitih<br />
dimenzija kako bi se dobila razigranija forma.<br />
Na sajtu proizvođača tvrdi se da tipična<br />
kuća koju isporučuju na tržište ima dva do<br />
tri modula koji čine do pet različitih kombinacija.<br />
Zbog snage konstrukcije ove kuće se preporučuju<br />
posebno tamo gde je veoma moguće<br />
prisustvo izrazito jakih vetrova ili potresa.<br />
Dakle, Perrinepod modulima mogu se<br />
graditi kuće u agresivnim sredinama (obale<br />
mora, trusna područja), urbane vile,<br />
luksuzna gradska naselja, hoteli, stambene<br />
jedinice u zonama visoke gustine naseljenosti,<br />
itd.<br />
– Perrinepod kuće nisu inferiorna kopija<br />
urbanog stanovanja niti rešenje za udaljenu<br />
kuću koje ljudi prihvataju zbog drugih okolnosti<br />
– kaže se na sajtu proizvođača. Perrinepod<br />
Pty Ltd ima veliko iskustvo na tržištu<br />
nekretnina, ali i kao izvođač i proizvođač.<br />
info<br />
Cena Perrinepod kuće kreće se od 100.000<br />
evra za dvosobnu, dok oko 200.000 evra košta<br />
kuća sa tri spavaće sobe i dva kupatila.<br />
Međutim, dok su termičke karakteristike<br />
tradicionalne kuće od opeke u Australiji<br />
R-1,9, Perrinepod ima R-6,8.<br />
Na portalu www.gradjevinarstvo.rs možete<br />
pronaći više informacija o ovom sistemu<br />
gradnje i pogledati video-klip izgradnje<br />
kuće na sprat Perrinepod armirano-betonskim<br />
prefabrikovanom montažnom konstrukcijom<br />
– za samo tri dana.<br />
O kakvoj homogenoj armirano-betonskoj<br />
strukturi je reč najbolje oslikava podatak da<br />
se istim modulima mogu graditi višespratni<br />
objekti kao što su stambeni blokovi ili hoteli,<br />
a neki od ovih primera već se nalaze u<br />
različitim fazama realizacije.<br />
Kada Perrinepod kaže višespratno – misli<br />
se na standardni model koji je dovoljno<br />
jak da se njime načini objekat visine 30<br />
spratova.<br />
Perrinepod kuća – jedan<br />
od osnovnih modela<br />
Standardni moduli<br />
Perrinepod kuće<br />
dostupni su u tri<br />
veličine:<br />
• 6m x 7,5m<br />
(dvosobne jedinice)<br />
• 9m x 7,5m<br />
(trosobne jedinice<br />
sa jednim kupatilom)<br />
• 12m x 7,5m<br />
(četvorosobne<br />
jedinice sa dva<br />
kupatila)<br />
9
info<br />
Kongresni centar u Kini - 95%<br />
energije od Sunca<br />
Novi kongresni centar izgrađen povodom<br />
4. Konferencije solarnih gradova sveta,<br />
koja će biti održana u septembru 2010.<br />
godine, završen je u decembru 2009. godine.<br />
Iza kongresa stoji organizacija ISCI,<br />
osnovana 2003. godine, koja je posvećena<br />
povezivanju naučnika i političara koji donose<br />
zakonska akta kako bi pospešili razvoj<br />
i implementaciju obnovljivih i čistih<br />
izvora energije.<br />
Obnova Marakane – 393 miliona<br />
Obnova poznatog stadiona Marakana u Rio<br />
de Žaneiru koštaće 393 miliona dolara, objavili<br />
su brazilski zvaničnici. Radovi na rekonstrukciji<br />
najpoznatijeg stadiona na svetu<br />
počeće u avgustu, a završetak se očekuje u<br />
decembru 2012. godine.<br />
Kebony – bio-otpad<br />
za zaštitu prirodnog drveta<br />
Kebony je specijalno obrađeno drvo odličnih<br />
karakteristika modifikovano u procesu<br />
pod nazivom kebonizacija (kebonization).<br />
Ovaj proces smatra se ekološkom procedurom<br />
koja pospešuje karakteristike drveta<br />
uz pomoć bio-otpada industrije šećera.<br />
Kebony je izdržljiva alternativa impregniranim<br />
pločastim fasadnim oblogama i<br />
tropskom drvetu i proizvodi se u istoimenoj<br />
norveškoj firmi.<br />
projekat rekonstrukcije<br />
Marakane<br />
Solarni kongresni centar<br />
U Dezhou, provincija Šandong, na severozapadu<br />
Kine, podignuta je zgrada površine<br />
75.000m 2 na kojoj se nalazi preko 4.500m 2<br />
solarnih panela. Zgrada obuhvata izložbene<br />
prostore, naučno-istraživačke ustanove,<br />
prostorije za sastanke, stručna usavršavanja<br />
i obuke, kao i hotel.<br />
Izolacija krova i zidova je poboljšana u odnosu<br />
na standardna građevinska rešenja, pa<br />
će ova zgrada imati oko 30% bolje energetske<br />
karakteristike od onih propisanih kineskim<br />
standardom. Iako samo za trećinu<br />
energetski efikasnija od standarda, ona će<br />
zahvaljujući velikoj površini solarnih panela<br />
oko 95% svojih potreba za energijom dobiti<br />
od Sunca.<br />
Kapacitet Marakane, koja je izgrađena za<br />
Svetsko prvenstvo 1950. godine, povećaće se<br />
sa sadašnjih 82.238 mesta na 90.000. Novinarima<br />
je rečeno da će Marakana biti spremna<br />
da bude domaćin Kupu Konfederacija<br />
2013. godine.<br />
Džinovska rupa u Gvatemali<br />
"progutala" kuću i zgradu<br />
U glavnom gradu Gvatemale zbog nevremena<br />
je nastala džinovska rupa koja je<br />
progutala jednu kuću i trospratnu zgradu.<br />
Rupa je nastala zbog lošeg sistema odvoda<br />
atmosferskih voda za vreme obilnih kiša<br />
tokom majske oluje Agata, koja je uzrokovala<br />
poplave i brojne odrone.<br />
Slična pojava dogodila se u Gvatemali i<br />
2007. godine kada je nestala cela jedna raskrsnica.<br />
Dubina ovakvih rupa dostiže nekoliko<br />
desetina metara.<br />
Gvatemala, 2010.<br />
Kebony fasada<br />
Proces koji se zasniva na tečnom ekstratu iz<br />
bio-otpada učvršćuje celulozna vlakna u drvetu,<br />
povećava gustinu materijala i proizvod<br />
čini krućim i značajno tvrđim od prirodnog<br />
drveta koje nije tretirano na ovaj način.<br />
Kebonizacijom se postiže da ćelije drveta<br />
budu trajno ukrućene, što umanjuje skupljanja<br />
i uvijanja za oko 50% u poređenju sa običnim<br />
drvetom. Polimer se čvrsto vezuje za ćelijsku<br />
strukturu tako da proces nije povratan.<br />
Pored toga, Kebony ne sadrži nikakve hemikalije<br />
koje mogu dospeti u okruženje i nauditi<br />
čoveku ili okolini. U fazi raspadanja, koja nastupa<br />
od trenutka kada se ovako tretirano drvo<br />
zamenjuje i baca, sa njim se može raditi sve što<br />
i sa običnim drvetom (kompost, iverje, itd).<br />
Kebony se izrađuje od nekoliko vrsta drveta:<br />
bor i žuti bor, smreka, hrast, jasen ili bukva.<br />
Sirovine za preradu nabavljaju se iz šuma<br />
namenjenih za eksploataciju sa strogim nadzorom.<br />
Boja Kebony drvenih panela je zlatno<br />
braon koja vremenom prelazi u sivu. Kada je<br />
izložen suncu i kiši, Kebony dobija zanimljivu<br />
srebrno-sivu patinu.<br />
Beograd 011/347-05-05, 263-32-42, 331-71-66, 341-22-17<br />
N.Sad 021/824-428<br />
Jagodina 035/253-836<br />
Niš 018/4542-790<br />
Palić 024/755-585<br />
018/268-988<br />
Smederevo 026/649-639<br />
Čačak 032/461-063<br />
Šabac 015/375-549 Požarevac 012/531-824<br />
10<br />
Pančevo 011/274-8090 Kragujevac 034/6794-980
info<br />
Kineski zid<br />
Tajna izdržljivosti Kineskog zida<br />
Tajna izdržljivosti Kineskog zida leži u<br />
lepljivom pirinču koji su radnici za vreme<br />
vladavine dinastije Ming upotrebljavali<br />
kao izrazito čvrst malter, otkrili su kineski<br />
naučnici:<br />
– Veliki Kineski zid izgrađen je pre 600<br />
godina, a za izgradnju se koristila mešavina<br />
smese od lepljivog prinča i kreča – objasnio<br />
je Džang Bingđijan, profesor hemije<br />
na Univerzitetu Hangdžu u istočnoj Kini.<br />
Građevinski radnici drevne Kine su koristili<br />
ovu smesu još pre 1.500 godina, naveo je on.<br />
Lepljivi malter od pirinča učvrstio je cigle i<br />
kamene blokove tako snažno da na nekim<br />
mestima još uvek ni korov ne može da raste.<br />
Ovaj drevni malter proizveden je od mešavine<br />
organskih i neorganskih komponenata<br />
– amilopektina i kalcijum-karbonata, kazao<br />
je dr Džang, dodajući da je amilopektin pomogao<br />
u stvaranju kompaktne mikrostrukture<br />
koja je omogućila da Kineski zid bude<br />
stabilniji i da ima veću mehaničku čvrstinu.<br />
Građevinari su koristili pirinač i za izgradnju<br />
grobnica, pagoda i gradskih zidina.<br />
Neke građevine su bile dovoljno čvrste da se<br />
odupru jakim zemljotresima i drugim prirodnim<br />
nepogodama. U vreme izgradnje Velikog<br />
zida, stanovnici južne Kine su se bunili,<br />
jer su vlasti zaplenjivale sav pirinač kako bi<br />
se nahranili radnici i sagradio zid. Kineski<br />
zid je najveća građevina na svetu i proteže<br />
se od stepa srednje Azije do Žutog mora,<br />
dužinom od 2.450 kilometara.<br />
Arhitekte na udaru nove vlade<br />
Nova koaliciona vlada u Velikoj Britaniji<br />
najavila je velika kresanja potrošnje u sektoru<br />
javnih radova i investicija, a pre sudova<br />
i policije, arhitekatama je bilo jasno da će<br />
ova odluka u velikoj meri uticati na njihov<br />
položaj. Naime, već prvog dana nove vlade<br />
zaustavljen je projekat proširenja aerodroma<br />
Hitrou vredan 13 milijardi funti, ali pravi<br />
udar profesiji biće zaustavljanje ulaganja u<br />
okviru programa Gradimo škole za budućnost<br />
– BSF (Building Schools for the Future) vrednog<br />
55 milijardi koji je pokrenula vlada<br />
Brown-a.<br />
Novi ministar za obrazovanje Velike Britanije,<br />
konzervativac Michael Gove prošle<br />
nedelje izjavio je da arhitekte ubiraju kajmak<br />
sa ovog programa. Kraljevsko udruženje arhitekata<br />
– RIBA, kaže da građevinska industrija,<br />
koja u Britaniji čini oko 10% BDP-a,<br />
treba da igra ključnu ulogu u obnovi nakon<br />
ekonomske krize. RIBA je pozvala na akciju<br />
u tri glavne tačke: izvlačenje iz krize na<br />
tržištu nekretnina, održivost i unapređenje<br />
lokalnih samouprava.<br />
11
info<br />
Kako se pravi uvozni<br />
egzotični kamen<br />
Deca od samo šest godina rade 12 sati<br />
dnevno u nekim kamenolomima peščara<br />
u Indiji. Ipak, mnogi uvoznici kamena u<br />
Velikoj Britaniji ne znaju za ovo, ili ne žele<br />
da znaju. Industrija kamena ne razlikuje se<br />
mnogo od modne i tekstilne, ili industrije<br />
hrane, bar sudeći prema eksploataciji dečijeg<br />
rada. Da li je posao uvoznika da garantuje<br />
da je njegov proizvod plod koliko<br />
toliko humanog rada, ili mu je posao samo<br />
da zaradi više<br />
Pre pet godina, direktor nabavke u firmi<br />
Marshalls zadesio se na tribini Indijskog<br />
komiteta Holandije, organizacije koja želi<br />
da podigne svest na Zapadu o ugroženim<br />
grupama na tom potkoninentu. Tada su izneli<br />
mnogo detalja u vezi sa proizvodnjom<br />
kamena peščara, naročito dečijeg rada koji<br />
uključuje ova industrija. Kako njegova firma<br />
Marshalls uvozi velike količine prirodnog<br />
kamena iz Indije, Chris Harrop je otišao u<br />
Indiju da ispita uslove u kamenolomima iz<br />
kojih njegova firma kupuje kamen. Ono što<br />
je tamo video zaprepastilo ga je:<br />
– Morao sam lično da se uverim o dečijem<br />
radu u tim kamenolomima – kaže on<br />
– Unajmio sam vodiča i vozili smo se dva<br />
sata prašnjavim putem do kamenoloma.<br />
Niko nas nije očekivao tako da smo se samo<br />
zaustavili i prošetali okolo. Preda mnom su<br />
bila dva dečaka u papučama koji su radili sa<br />
pneumatskim čekićem. Kasnije sam saznao<br />
da imaju 13 i 15 godina. Njihovi roditelji<br />
rade u drugom kamenolomu. U drugom rudniku<br />
zatekao sam desetinu dece koja rade<br />
na gomili kamena. Razgovarali smo sa dve<br />
devojčice, imale su 8 i 11 godina, kao moje<br />
ćerke. Tada sam zaista bio pogođen.<br />
Danas Marshall sprovodi mere u svojim rudnicima,<br />
ali to ne rade svi...<br />
– Ljudi se prosto ne pitaju o lancima isporuka,<br />
bilo da je reč o ovome ili modi i hrani<br />
– kaže Julia Hawkins, iz Ethnical Trading<br />
Initiative-a.<br />
Ipak, u januaru je član parlamenta Jim Sheridan<br />
pozvao da firme prestanu da uvoze<br />
peščar ovakvog porekla i do sada je taj dokument<br />
potpisalo 58 članova parlamenta.<br />
DECA I ROBOVLASNIŠTVO<br />
Deca rade teške poslove ne samo zbog velikog<br />
siromaštva porodica. Ona su dolazila sa<br />
roditeljima u kamenolome i kada su roditeljima<br />
povećali plate jer nema škola i obdaništa, niti<br />
ko da se stara o njima. Tako opet završavaju<br />
pomažući roditeljima, naravno besplatno.<br />
najjeftinija radna snaga<br />
Postoji i sistem u kom radnik pozajmi novac<br />
od poslodavca i radi za dug. Ukoliko ne uspe<br />
da vrati, dug nasleđuju deca, koja se praktično<br />
rađaju u ropstvu. Iako je ropski rad u Indiji zabranjen<br />
1976. godine, procene su da oko 90%<br />
radnika tamo radi samo zato da otplati neki<br />
početni dug.<br />
Deca su uglavnom zadužena za proizvodnju<br />
kamena oblika opeke koji se prave od otpada<br />
većih komada. Ovaj kamen čini oko 15% proizvodnje.<br />
Ovo rade devojčice i sitnija deca jer<br />
treba manje fi zičke snage. Veliki problem su i<br />
mnogi divlji kamenolomi u kojima su uslovi najgori<br />
i iza kojih ostaje samo gomila nabacanog<br />
šuta na horizontu. Pored industrije kamena,<br />
slično je stanje u proizvodnji opeke i betonskih<br />
blokova (pogledaj fotografi ju) ■<br />
U međuvremenu, zahvaljujući recesiji, sve<br />
više britanskih firmi radi na građevinskom<br />
tržištu Indije. U februaru je nastao projekat<br />
javno-privatnog partnerstva – British–India<br />
Roads Group. Iza te grupe stoji Ministarstvo<br />
za trgovinu i investicije Velike Britanije<br />
i, sa strane privatnih kompanija, Balfour<br />
Beatty, Vinci, Arup i Aggregate Industries.<br />
Tako britanske firme imaju još više prilika<br />
da budu povezane sa materijalima koje su<br />
proizvodila deca.<br />
U Britaniji, peščar iz Indije koristi se kao<br />
zamena za vrstu kamena British York (britanski<br />
jork) koji je korišćen za popločavanje<br />
mnogih javnih površina, uključujući i<br />
poznati londonski Trafalgar skver. Kako<br />
je ovaj kamen postao sve ređi, cena mu je<br />
znatno skočila, i firme su počele da tragaju<br />
za sličnim, ali jeftinijim kamenom.<br />
I tako, indijski ekvivalent košta duplo<br />
manje od York-a. Dobar deo peščara sada<br />
dolazi iz Kota-e, oblasti u Radžastanu.<br />
Mnogo porodica ovde radi na proizvodnji<br />
kamena koji se izvozi upravo u Britaniju.<br />
Većina zarađuje oko 1,79 funti dnevno.<br />
Pored peščara, u Indiji se vadi i krečnjak i<br />
granit koji se koriste za izgradnju puteva u<br />
Indiji. S obzirom da se Indija sprema za izgradnju<br />
i proširenje oko 80.000km auto-puteva,<br />
i da postoji pomenuta formirana grupa<br />
za puteve British-India Roads Group, Britancima<br />
ruke svakako neće biti čiste.<br />
Borba protiv problema<br />
Godine 2007. kompanija Marshall pokrenula<br />
je nevladinu organizaciju Hadoti Hast<br />
Shlip Sansthanthat kako bi pomogla porodicama<br />
koje rade u kamenolomima. Zahvaljujući<br />
tome otvorene su četiri škole i šest<br />
zdravstvenih centara sa besplatnim uslugama.<br />
Naravno, kontrolišu se redovno i uslovi<br />
u kamenolomima. Kao jednostavno rešenje<br />
čini se prosto izbegavanje indijskog kamena,<br />
ali to bi moglo doneti ogromne probleme<br />
tvrdi Harrop. Bilateralni trgovinski sporazum<br />
Britanije i Indije vredan je 12 milijardi<br />
funti godišnje (bez mnogih beneficija).<br />
Projektovanje i izgradnja<br />
termotehničkih instalacija<br />
i instalacija procesne tehnike<br />
(gasne instalacije)<br />
Mite Rakića 29, 11000 Beograd<br />
12 tel/fax: 011 3821 241, 2411 556 • mob: 062 225 474
Međutim, mišljenje je da bi kompanije prosto<br />
bojkotovale bojkot i porasli bi troškovi<br />
projekata u Britaniji. Rešenje je da se novac<br />
troši na odgovarajući način.<br />
KAMEN IZ INDIJE<br />
ONO ŠTO NE ŽELIMO DA ZNAMO:<br />
• 13% dečije populacije na svetu radi<br />
• dete u fabrici prosečno radi 12 sati<br />
dnevno<br />
• Indija ima između 80 i 100 miliona dece<br />
ispod 15 godina koja rade<br />
• procenjuje se da je oko 200.000 dece<br />
zaposleno u industriji peščara u Indiji<br />
• samo Velika Britanija uvozi oko<br />
250.000 tona peščara iz Indije koji<br />
koristi za puteve, staze i popločavanja<br />
• jedan od pet radnika u kamenolomima<br />
u Indiji je dete, od šest godina naviše ■<br />
Kada je jedan uvoznik sa Ostrva upitan<br />
da li kontroliše kamenolome priznao je da<br />
nije posetio svih šesnaest, a da jedan deo<br />
kupuje i od posrednika:<br />
– Nije moj posao da idem i proveravam u 16<br />
rudnika širom Indije.<br />
- Ne možemo samo da okrenemo glavu -<br />
Harrop se ne slaže sa njim – Ako prodaješ<br />
proizvod, tvoja je odgovornost da znaš odakle<br />
potiče. To jeste tvoj posao.<br />
Lafarge i Strabag proizvode<br />
cement za srednju Evropu<br />
Vodeći svetski proizvođač građevinskog materijala<br />
Lafarge i Strabag, najveća građevinska<br />
kompanija u srednjoj i istočnoj Evropi,<br />
potpisale su 25. maja sporazum o osnivanju<br />
kompanije Lafarge Cement CE Holding<br />
čije sedište će biti u Austriji.<br />
Lafarge će u holding uneti svoje cementare<br />
u Manersdorfu i Recnaju u Austriji,<br />
Cížkovice u Češkoj i Trbovlje u Sloveniji,<br />
a Strabag će doprineti fabrikom koju trenutno<br />
gradi u Pečuju, u Mađarskoj. Udeo<br />
kompanije Lafarge u novom preduzeću<br />
biće 70%, a Strabag će biti vlasnik 30%.<br />
U očekivanju odobrenja nadležnih organa<br />
za zaštitu konkurencije, ovo preduzeće bi<br />
trebalo da počne sa radom 1. januara 2011.<br />
godine. U potpunosti će ga konsolidovati<br />
Lafarge, a po osnivačkom kapitalu Strabag.<br />
Lafarge Cement CE Holding imaće kapacitete<br />
za ukupnu godišnju proizvodnju 4,8<br />
miliona tona cementa. Ovaj građevinski<br />
materijal prodavaće se u svim zemljama pod<br />
robnom markom Lafarge.<br />
Udruživanjem aktivnosti na austrijskom, češkom,<br />
slovačkom, slovenačkom i mađarskom<br />
tržištu, ove dve kompanije očekuju znatnu<br />
sinergiju u pogledu ulaganja i troškova.<br />
info<br />
Veliko spremanje na Kapitol Hilu<br />
Krajem juna, skele su obavile prepoznatljivu<br />
belu kupolu Senata Sjedinjenih Američkih<br />
Država na Kapitol Hilu u Vašingtonu<br />
čime je započelo farbanje kupole, osam<br />
godina nakon poslednjeg osveženja boje.<br />
Kapitol Hil<br />
Radovi će biti završeni u novembru i biće<br />
potrošeno oko 1.800 litara boje. Arhitekta<br />
Kapitola, zadužen i za ove radove, izjavio je<br />
da će biti korišćena boja pod imenom Kupola<br />
bela (Dome White). Ovo je specijalno<br />
pripremljena nijansa bele koja je razvijena sa<br />
istoričarima i konzervatorima kako bi se poklapala<br />
sa originalnom bojom zgrade.<br />
Istovremeno sa farbanjem kupole od livenog<br />
gvožđa teške preko 4.000 tona, biće<br />
ispitana eventualna pojava pukotina i drugih<br />
oštećenja kao deo pripreme za projekat<br />
restauracije. Zgrada Senata na Kapitol<br />
Hilu u upotrebi je od 1793. godine.<br />
13
info<br />
Uskoro isti uslovi na tenderima za<br />
građevinske firme iz Srbije i BiH<br />
Sporazum koji bi uskoro trebao biti parafiran<br />
između Srbije i BiH odnosi se na oblast<br />
javnih nabavki. Naime, kompanije iz BiH<br />
koje izvode građevinske radove u Srbiji često<br />
se žale da su prilikom nastupa na javnim<br />
tenderima u našoj zemlji, u startu diskriminisane<br />
u odnosu na firme iz Srbije, koje<br />
prilikom nastupa na tim tenderima imaju<br />
preferencijal od 20%.<br />
Uskoro izgradnja prvog energetski<br />
efikasnog šoping mola<br />
Projektantska kuća Projmetal iz Beograda<br />
predstavila je 2. juna 2010. godine, na<br />
Međunarodnoj konferenciji o arhitekturi<br />
i nekretninama Blok 2010, projekat izgradnje<br />
prvog energetski efikasnog šoping<br />
mola Trošarina u glavnom gradu, koji će<br />
imati 70.787m 2 .<br />
most na Adi<br />
Beograd, jul 2010. godina<br />
Dujko Hasić, ekonomski stručnjak iz Vanjsko<br />
trgovinske komore BiH, kaže da bi se<br />
potpisivanjem ovakvog ugovora stvorili<br />
uslovi da kompanije iz BiH na tenderima u<br />
Srbiji nastupaju pod istim uslovima, što do<br />
sada nije bio slučaj.<br />
Ukidanje preferencijala kojima su do sada<br />
bili favorizovani domaći preduzetnici važiće<br />
i za BiH koja je imala nešto niži preferencijal<br />
za bosanske firme nego što je Srbija.<br />
On ističe da će kompanije iz BiH koje su<br />
radile u Srbiji s ovim dobiti veću šansu za<br />
nove poslove.<br />
Dženana Avdić, sekretar Grupacije građevinara<br />
pri Privrednoj komori FBIH, kaže da<br />
bi osiguranje ravnopravnog nastupa firmi iz<br />
BiH na tenderima u Srbiji i obrnuto, bilo<br />
pozitivno, iako je broj firmi iz BiH koje nastupaju<br />
u Srbiji mali zato što Srbija ima dosta<br />
razvijen građevinski sektor. Osim toga,<br />
nastup je otežan i zbog krize koju je osetio<br />
ovaj sektor.<br />
Ekonomski stručnjaci ističu da će i BiH i<br />
Srbija umesto povlastica na tenderima morati<br />
da pronađu druge načine kako bi podržali<br />
svoje kompanije, između ostalog putem<br />
podsticaja, smanjenja doprinosa na plate i sl.<br />
Srbija je već krenula u tom pravcu. Naime,<br />
Vlada Srbije usvojila je Program podrške<br />
građevinskoj industriji Srbije vredan oko<br />
300 miliona evra, koji će se odvijati kroz<br />
pokretanje građevinskih radova u čitavoj<br />
državi i osiguranje povoljnih kredita građevinskim<br />
kompanijama.<br />
Trošarina – prvi srpski LEED<br />
– Za realizaciju tog projekta nedavno su<br />
dobijene sve potrebne dozvole – izjavila je<br />
predstavnik kompanije Projmetal Marija<br />
Petković dodajući da je ta kompanija projektant<br />
i izvođač radova. Objekat je projektovan<br />
da među prvima u regionu konkuriše<br />
za vodeći međunarodni standard – LEED<br />
sertifikat za energetski efikasne i ekološke<br />
objekte.<br />
Treći po redu šoping mol u glavnom gradu,<br />
čiji je autor arhitekta Milan Dimitrijević,<br />
nalaziće se između ulica Vojvode Stepe i<br />
Beranske.<br />
Šoping mol će zbog blizine Bulevara oslobođenja,<br />
Kumodraške ulice i naselja Banjica<br />
i Jajinci biti na lokaciji od velikog značaja<br />
za revitalizaciju tog dela grada, istakla je<br />
Petkovićeva, na konferenciji u kongresnom<br />
centru Zira. Površina građevinske parcele<br />
kompleksa prostire se na oko 5,18ha, a ta<br />
lokacija udaljena je 5,6km od centralnog<br />
gradskog jezgra.<br />
14
info<br />
BAZEN NA 55. SPRATU<br />
MARINA BAY SANDS U SINGAPURU<br />
Bazen tri puta veći od olimpijskog standarda,<br />
na visini od 55 spratova sa pogledom<br />
na panoramu grada Singapura... Dobrodošli<br />
u luksuzni novootvoreni hotel Marina<br />
Bay Sands koji je privukao pažnju medija<br />
širom planete.<br />
Marina Bay Sands<br />
Marina Bay Sands<br />
pogled iz bazena<br />
A kako i ne bi, kada je u pitanju kompleks od<br />
2.560 soba i apartmana, u čijem sastavu se<br />
nalaze šoping centri, pozorišta, muzej i kazino.<br />
Doduše, ogromni bazen na vrhu zgrade<br />
koji se nalazi na samoj ivici bio je glavna atrakcija<br />
otvaranja hotela na kom su pevale Dajana<br />
Ros i Keli Rouland.<br />
– Marina Bay Sands će biti centralna tačka<br />
oko koje će eksplodirati turizam u Singapuru<br />
– rekao je Šeldon Adelson, predsednik Las<br />
Vegas Sands korporacije koja je izgradila ovaj<br />
velelepni hotel, koji je trebalo da bude otvoren<br />
još 2009. god, ali je to odloženo zbog fi nansijskih<br />
problema.<br />
Predsednik hotela Tomas Arasi kaže da su<br />
očekivanja od Marina Bay Sands-a ogromna:<br />
nadaju se da će ga dnevno posetiti 70 hiljada<br />
ljudi, odnosno 18 miliona godišnje ■<br />
Marina Bay Sands<br />
u toku izgradnje<br />
15
info<br />
Titovo atomsko sklonište<br />
– 4,6 milijarde dolara za<br />
beskorisnu rupu<br />
Grupa balkanskih umetnika planira da pretvori<br />
jedan od najskupljih vojnih objekata<br />
na svetu, tajni bunker bivšeg jugoslovenskog<br />
lidera, u jednu od najprovokativnijih evropskih<br />
likovnih galerija. Plan umetnika je da<br />
pretvore bunker iz vremena hladnog rata –<br />
skriven ispod udaljenog šumovitog brda u<br />
južnoj Bosni – u likovnu galeriju.<br />
Masivni bunker, zakopan duboko ispod<br />
brda nekih četrdesetak kilometara južno od<br />
Sarajeva, završen je 1979. godine da bi udomio<br />
jugoslovenskog vođu Josipa Broza Tita<br />
i 350 njegovih najbližih saradnika u slučaju<br />
nuklearnog rata.<br />
Pre krvavog raspada Jugoslavije samo su četvorica<br />
najviših generala i šačica vojnika zadužena<br />
za održavanje bunkera znali za njega.<br />
Danas bunker čuva i održava vojska Bosne<br />
i Hercegovine iako on nema vojnu namenu.Vojska<br />
BiH i lokalne vlasti u obližnjem<br />
mestašcu Konjic, koje će uskoro preuzeti<br />
vlasništvo nad prostorom od vojske, dozvolili<br />
su umetnicima da ga koriste. U poslednje<br />
vreme, vojnici su organizovali obilaske<br />
bunkera za umetnike, vodeći ih dugim hodnicima<br />
i objašnjavajući im namenu raznih<br />
prostorija, na kratko uključujući agregate.<br />
26 GODINA IZGRADNJE<br />
Da se famozni atomski udar ikada dogodio<br />
(s leva ili sa desna), šačica odabranih<br />
imala bi mogućnost da živi udobno<br />
u bunkeru šest meseci bez izlaska na<br />
površinu.<br />
Izgradnja kompleksa na dubini od 280 metara,<br />
sa sve rezervoarom sveže vode, moćnim<br />
agregatima, ventilacionim sistemom, konferencionim<br />
salama i privatnim odajama potrajala<br />
je 26 godina i koštala je 4,6 milijardi<br />
dolara. Šta bi se dogodilo sa SFRJ da je taj<br />
novac uložen u neke druge projekte, na primer,<br />
puteve ili obrazovanje<br />
– Izgrađen je u iščekivanju katastrofe koja se<br />
nikada nije desila – kaže Branislav Dimitrijević,<br />
umetnik iz Srbije, odabran da bude jedan<br />
od tri selektora prve dvogodišnje izložbe<br />
planirane za maj 2011. godine – Umesto<br />
toga, preživeli smo običan rat koji se vodio<br />
primitivnim puškama i noževima, za koji<br />
nismo bili pripremljeni.<br />
Dimitrijević je opisao bunker kao instalaciju<br />
samu po sebi, nešto što je dato i ne može<br />
da se izmeni, ali sa čim može da se poigra.<br />
Umetnici veruju da će darivanjem novog života<br />
Titovom bunkeru kao likovnoj galeriji<br />
izložiti sudu često apsurdno političko i kulturno<br />
nasleđe dvadesetog veka.<br />
– Planirali su da se sakriju ovde šest meseci,<br />
ali šta onda Šta su mislili da će zateći kada<br />
izađu – šali se Borka Pavićević, iz Beograda,<br />
čiji je Centar za kulturnu dekontaminaciju<br />
jedan od partnera Bijenala – Ovaj<br />
objekat je nastao kao rezultat apsurda... ali<br />
sada ova beskorisna stvar može da postane<br />
veoma korisna kao izraz ljudske sposobnosti<br />
da sanja – dodaje Pavićevićeva.<br />
Budući da većina umetničkih radova ostaje<br />
u bunkeru, on će tako biti preobražen iz<br />
jednog od najskupljih vojnih objekata na<br />
svetu u jednu od najvrednijih likovnih galerija,<br />
galerija za koju se umetnici nadaju da će<br />
pronaći mesto na kulturnoj karti Evrope.<br />
– Ako prevedete količinu novca utrošenu<br />
na izgradnju ovog bunkera u druge projekte<br />
na koje je mogao da se potroši, kao što su<br />
izgradnja škola ili puteva, pada vam na pamet<br />
da se ratovi u bivšoj Jugoslaviji možda<br />
ne bi desili da su prioriteti u investicijama<br />
bili drugačiji – kaže Petar Ćuković, selektor<br />
iz Crne Gore.<br />
<br />
16
info<br />
Danby Dale – pionirski Passivhaus<br />
projekat zvanično sertifikovan<br />
Prva passivhaus kuća na Ostrvu, zidana<br />
u tradicionalnom stilu sa sendvič zidom,<br />
izgrađena je po ceni od 141.000 funti (oko<br />
168.000 evra – više o ceni i drugim detaljima<br />
izgradnje potražiti na internet portalu<br />
Gradjevinarstvo.rs) i troši 90% energije za<br />
zagrevanje manje od prosečne.<br />
Projekat u Zapadnom Jorkširu tokom 12 meseci<br />
izgradnje pratio je sajt Building iz Velike<br />
Britanije. Kuću je gradila kompanija Green<br />
Building i predstavlja pionirski poduhvat<br />
gradnje kuće koja spaja Passivhaus standard<br />
i tradicionalni sendvič zid karakterističan za<br />
ovu oblast Velike Britanije. Pored toga, za<br />
gradnju su korišćena i iskustva lokalnih graditelja<br />
i njima poznati građevinski materijali.<br />
Postoji preko 10.000 sertifikovanih Passivhaus<br />
objekata na svetu. Najvećim delom<br />
građeni su od drvene konstrukcije ili blokovima<br />
sa spoljašnjom termoizolacijom. Sa<br />
druge strane, kuća Denby Dale je građena<br />
sa sendvič zidovima kod kojih je u sredini<br />
izolacija, sa unutrašnje strane betonski blokovi,<br />
a sa spoljašnje zidana kamena fasada.<br />
Važno je bilo dokazati da je moguće, uz lokalne<br />
graditelje koji koriste njima poznate<br />
sisteme gradnje, postići jedan ovako zahtevan<br />
standard energetski efikasne gradnje.<br />
Usvojen Zakon o pomoći<br />
građevinskoj industriji<br />
Zakon o podsticanju građevinske industrije<br />
u uslovima ekonomske krize, koji srpska<br />
gradilišta i firme treba da podigne na noge,<br />
u četvrtak, 1. jula, usvojen je u Parlamentu.<br />
Ovaj dokument treba da omogući da što više<br />
domaćih preduzeća dobija poslove. Vlada<br />
određuje prioritete izgradnje puteva, škola,<br />
obdaništa i drugih objekata. U realizaciji<br />
mogu učestvovati preduzeća čije je sedište<br />
u Srbiji. Mora se koristiti domaći materijal<br />
i to najmanje 70 odsto, ako se oprema istog<br />
kvaliteta proizvodi u našoj zemlji.<br />
– Zakon će predvideti ubrzane procedure za<br />
izbor najpovoljnijeg ponuđača za državne<br />
investicije u oblastima u kojima postoji potreba<br />
za građevinskom operativom – rekao<br />
je Dulić ranije, najavljujući Zakon. On je<br />
tada rekao i da će se ubrzavanjem procesa<br />
javnih nabavki ući u velike investicije u stanogradnji,<br />
putevima, rekonstrukciji, adaptaciji<br />
i izgradnji objekata za državu i da je<br />
jedini način da se građevinarstvo izvuče iz<br />
krize taj da država bude investitor.<br />
Prema ministru Duliću, država nije zakasnila<br />
sa ovim zakonom, koji bi trebalo da<br />
oporavi građevinski sektor, jer je sada jedini<br />
mogući trenutak kada je to moglo da se uradi.<br />
Dulić je rekao da je država spremna da<br />
Za promociju Passivhaus koncepta važno je<br />
i to što su svi ugrađeni materijali dostupni<br />
kod trgovaca u neposrednoj okolini. Takođe,<br />
ovako je ispoštovan i urbanistički zahtev u<br />
ovom delu Jorkšira koji insistira na izgradnji<br />
fasada seoskih kuća od lokalnog kamena.<br />
– Denby Dale dokazuje da je moguće graditi<br />
Passivhaus kuću uz pomoć britanskih<br />
tehnika i materijala, i to po niskoj ceni.<br />
Jednostavan kompaktan dizajn, znanje i pažnja<br />
prilikom izvođenja jesu sve što vam je<br />
potrebno da uspete – rekao je Bill Butcher,<br />
direktor Green Building Store-a<br />
DETALJ<br />
SENDVIČ ZIDA<br />
Dobra izolacija<br />
je preduslov<br />
za postizanje<br />
standarda<br />
Passivhaus<br />
za energetski<br />
efi kasne kuće ■<br />
Kuća će trošiti 90% manje energije za grejanje<br />
od prosečne kuće na Ostrvu (ispod<br />
15kWh/m 2 ) što znači da će cena grejanja<br />
iznositi oko 75 funti godišnje. Passivhaus se<br />
zasniva na dobroj izolaciji i odličnoj zaptivenosti<br />
objekta. Testovi ove kuće izmerili su<br />
zaptivenost od 0,33 izmene vazduha za sat<br />
vremena pri pritisku od 50Pa, što je oko 25<br />
puta bolje od zvaničnih propisa na Ostvru.<br />
uradi potrebne izmene Zakona o planiranju<br />
i izgradnji, kako bi se taj zakon efikasnije<br />
sprovodio, ali da će glavni stubovi zakona<br />
ostati nepromenjeni.<br />
Ministar Dulić je u junu rekao i da je legalizacija<br />
u Srbiji uspela i da tu nema potrebe<br />
za popravkama, dodajući da je 670.000<br />
građana ušlo u proceduru legalizacije i da će<br />
za tri do pet godina u Srbiji svi objekti biti<br />
legalizovani. On je rekao i da je plan da do<br />
2012. godine svi gradovi i opštine u Srbiji<br />
imaju prostorni i regulacioni plan na osnovu<br />
koga može da se izda građevinska dozvola.<br />
Opozicija je najviše zamerala što se ovim<br />
zakonom praktično anulira dokument o<br />
javnim nabavkama.<br />
Trimo nagrade za istraživanje<br />
Kompanija Trimo nagradila je desetoro<br />
srpskih stručnjaka na međunarodnom konkursu<br />
Trimove nagrade za istraživanje. Na<br />
konkursu je ove godine bilo 105 radova. Od<br />
61 rada, koliko je ukupno bilo nagrađenih,<br />
10 radova je iz Srbije. Trimove nagrade<br />
za istraživanje su međunarodni konkurs,<br />
u okviru kog društvo Trimo svake godine<br />
nagrađuje najbolje prijavljene diplomske,<br />
specijalističke i magistarske radove, te doktorske<br />
disertacije sa područja arhitekture,<br />
građevine i mašinstva.<br />
17
promo<br />
KINGSPAN<br />
KROVNI IZOLACIONI<br />
SENDVIČ PANELI<br />
Kingspan je vodeća svetska<br />
kompanija u oblasti dizajna,<br />
proizvodnje i prodaje<br />
izolacionih krovnih i zidnih<br />
visokokvalitetnih sistema<br />
za građevinarstvo.<br />
Pored fasadnih<br />
sistema,<br />
o kojima je bilo reči u ranijim<br />
izdanjima, Kingspan proizvodi i<br />
izolacione sendvič panele za krovne<br />
sisteme objekata<br />
Ponuda Kingspan sendvič panela zasniva<br />
se na četiri tipa ispune panela:<br />
•<br />
kamena vuna<br />
• poliuretan<br />
• IPN<br />
• krovno-svetlosni paneli.<br />
KINGSPAN PONUDA IZOLACIONIH SENDVIČ PANELA ZA OBLAGANJE KROVOVA<br />
KS1000 RW je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem<br />
za nagib krova 4° i više (7%) i postavlja se od slemena do<br />
strehe<br />
KS1000 SX je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem za<br />
nagib krova 4° i više (7%) i postavlja se od slemena do strehe<br />
KS1000 SM je sistem krovnih ploča sa membranom koji koristi<br />
unutrašnju platformu za pričvršćivanje, pričvršćujući direktno za<br />
konstrukciju. Pogodan je za ravne krovove i krovove pri nagibu<br />
od 0,5° i više (1%), kao i za zakrivljene krovove, a paneli se<br />
postavljaju od slemena do strehe<br />
KS1000 RM je sistem krovnih ploča sa membranom koji koristi<br />
unutrašnju platformu za pričvršćivanje, pričvršćujući direktno za<br />
konstrukciju. Pogodan je za ravne krovove i krovove pri nagibu<br />
od 0,5° i više (1%), kao i za zakrivljene krovove, a paneli se<br />
postavljaju od slemena do strehe<br />
KS1000 FF je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem<br />
kada je nagib krova 5° i više (8,5%), gde se paneli postavljaju od<br />
slemena do strehe. Ima povećan nivo vatrootpornosti<br />
U 2008. godini, kompanija Kingspan<br />
d.o.o, na teritoriji Srbije isporučila je<br />
preko 200.000m 2 samo krovnih panela.<br />
Naime, Kingspan raspolaže širokim spektrom<br />
krovnih panela: trapezoidnih i ravnih,<br />
sa različitim tretmanom površinskog sloja i<br />
asortimanom boja i tekstura.<br />
Sendvič panel KS1000 XD<br />
Posebno treba pomenuti sendvič panel tipa<br />
KS1000 XD (X-Dek). To je panel sa Firesafe<br />
IPN jezgrom specijalno dizajniran za<br />
izvođenje ravnih krovova na kojima se nalaze<br />
sve vrste vodootpornih membrana i čiji<br />
su nagibi oko 1° (2%).<br />
Primenljivi su na čeličnim i drugim krovnim<br />
sistemima, pri čemu minimalna temperatura<br />
unutar objekta mora da bude viša<br />
od 5°C. Poseduju odličnu toplotnu izolaciju,<br />
odličnu otpornost na koroziju, kao i dobar<br />
indeks redukcije zvuka.<br />
Ono po čemu se takođe ističu jeste i izuzetno<br />
visoka nosivost pa se mogu ugrađivati<br />
na rasponima koji su za izolacione panele<br />
bili nezamislivi u prošlosti. Poseduju vatrootpornost<br />
NRO klasifikacije, jednostavni su<br />
i brzi za ugradnju (jedna operacija umesto<br />
tri) i garantuju vrhunsku izolaciju ■<br />
KS1000 RW/GRP krovni svetlarnik je fabrički spojeni dvoslojni<br />
element pogodan za korišćenje samo sa KS1000 RW i SX krovnim<br />
panelima, i gde je nagib krova 7° i više (12%), za krovove<br />
gde se paneli postavljaju od slemena do strehe<br />
KS1000 RT crepni panel, tradicionalnog izgleda sa modernom<br />
tehnologijom je krovni sistem koji koristi vidljivo kačeći metod<br />
pričvršćivanja i pogodan je za građevinsku primenu gde je nagib<br />
krova 12° i više (21%), za krovove gde se paneli postavljaju od<br />
slemena do strehe<br />
Detaljnije informacije o svim ovde navedenim, ali i drugim proizvodima kompanije<br />
Kingspan, možete pronaći na sajtu ili se raspitati direktno kod zastupnika i<br />
distributera za tržište Srbije, Crne Gore i Makedonije – Kingspan d.o.o ■<br />
KINGSPAN<br />
Partizanske avijacije 18/I/13<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 11 21 29 837<br />
info@kingspan.co.rs<br />
www.kingspan.co.rs<br />
18 www.build.rs
Gradjevinarstvo.rs je jedinstven internet portal za sve koji imaju potrebu za informacijama iz građevinarstva, kao i<br />
za sve koji žele da pruže informacije svim činiocima građevinske industrije.<br />
Gradjevinarstvo.rs predstavlja izuzetno moćno i nezaobilazno on-line marketinško sredstvo građevinskih kompanija<br />
i svih koji su na bilo koji način vezani za građevinarstvo.<br />
PROFIL FIRME<br />
Vaše preduzeće će biti predstavljeno logotipom,<br />
podacima, proizvodnim programom,<br />
opisom delatnosti, fotografijama....<br />
Biće istaknuto u svim kategorijama i pri<br />
svim pretragama kojima je obuhvaćeno.<br />
Objava profila firme uključuje: logotip,<br />
adresu, brojeve telefona, broj faksa, e-mail,<br />
adresu internet prezentacije, imena kontakt<br />
osoba, spisak svih kategorija (proizvodi<br />
i usluge), opis delatnosti (proizvodnog programa,<br />
reference...), do 6 fotografija, linkove<br />
ka vestima i tekstovima, prioritetno isticanje<br />
Vaše firme u svim kategorijama u<br />
kojima se nalazi<br />
120 EUR/godina<br />
PROMO TEKST<br />
Izuzetan način za predstavljanje<br />
kompanija, proizvoda ili tehnologija.<br />
Promotivni tekstovi mogu sadržati<br />
prateće fotografije i tabele.<br />
Naslov sa linkom ka tekstu se<br />
nalazi na početnoj strani kao i u do<br />
3 tematske kategorije.<br />
Ovi tekstovi ulaze u sistem<br />
pretrage i do njih je jednostavno<br />
doći i pretraživanjem ključnih reči<br />
na portalu, ali i preko internet<br />
pretraživača.<br />
60 EUR/mesec<br />
SPONZORISANI LINK<br />
Ovakav način oglašavanja sastoji se u tome da se oglašivačima<br />
nudi povezivanje odabranih ključnih reči uz naziv firme, brend<br />
ili proizvod čime se doseže maksimalan broj pripadnika ciljnih<br />
grupa.<br />
Ovaj vid kontekstualnog oglašavanja bazira se na sistemu koji<br />
skenira tekst na pojedinoj stranici, pronalazi određene (sponzorisane)<br />
reči zakupljene od oglašivača i vizuelno ih ističe.<br />
Prelazeći mišem preko tako istaknute reči, korisniku se prikazuje<br />
oblačić sa oglasnom porukom oglašivača.<br />
Uz ovaj način oglašavanja na portalu sleduje i prikaz banera<br />
pri unosu izabrane reči u polje “Pretraga” ili klikom na link te reči<br />
(u levom stupcu, na svim stranama). Veličina banera je 468x60<br />
ili 120x600px.<br />
120 EUR/mesec
BANERI<br />
Banere možete objaviti: na celom portalu (na vrhu svih stranica),<br />
u određenim kategorijama i pri unosu neke određene reči<br />
Baneri na celom portalu (na vrhu svih strana)<br />
Ovi baneri pokrivaju sve kategorije i primenjuju se u slučajevima<br />
kada nije potrebno definisati posebnu ciljnu grupu.<br />
Baneri su naizmenični. Najviše 2 banera se mogu smenjivati<br />
pri otvaranju svake stranice portala (verovatnoća prikazivanja<br />
jednog banera je 50%).<br />
H1 (468x60)<br />
300 EUR/mesec<br />
H2 (120x60)<br />
200 EUR/mesec<br />
Baneri (fiksni) na početnoj strani (home page) portala<br />
Najposećenija strana portala. Sadrži najnovije vesti i tekstove,<br />
linkove ka svim kategorijama...<br />
HP (120x160)<br />
180 EUR/mesec<br />
HP (120x60)<br />
110 EUR/mesec<br />
Baneri (fiksni) u kategorijama<br />
(grupama proizvoda i usluga) portala<br />
Oglašavanje u kategorijama omogućava vam da profilišete<br />
posetioce portala kojima će biti prikazan vas oglas.<br />
Primer: proizvođač vrata će se oglasiti u kategoriji “Vrata”,<br />
izvođač radova u kategoriji “Izvođenje građevinskih radova” i sl.<br />
Ovde se ubraja i oglašavanje u rubrici vesti, tekstovi,<br />
promo tekstovi...<br />
K1 (468x60)<br />
90 EUR/mesec<br />
K2 (120x160)<br />
K3 (120x60)<br />
K4 (120x600)<br />
60 EUR/mesec<br />
40 EUR/mesec<br />
100 EUR/mesec<br />
NAPOMENE: za zakup na period od 6 meseci odobrava se popust od 5% • za zakup na period od 12 meseci odobrava se popust od 10%<br />
minimalan period zakupa je 3 meseca • PDV nije uračunat<br />
PAKET 1 meseci puna cena PAKET 2 meseci puna cena<br />
profil firme 12 120 profil firme 12 120<br />
baner K3 6 240 baner K3 12 480<br />
promo tekst 6 360 promo tekst 12 720<br />
ukupno: 720 -40% = 432 ukupno: 1.320 -40% = 792<br />
PAKET 3 meseci puna cena PAKET 4 meseci puna cena<br />
profil firme 12 120 profil firme 12 120<br />
baner K3 12 480 baner HP120x60 12 1320<br />
promo tekst 6 360 promo tekst 12 720<br />
sponzorisani link 6 720 sponzorisani link 12 1440<br />
* Cene su prikazane u EUR, bez PDV-a<br />
Zakupom profila, banera i promo teksta<br />
(na minimalno 6 meseci) ostvaruje se popust od 40%<br />
ukupno: 1.680 -40% = 1.008 ukupno: 3.600 -40% = 2.160
poslovanje<br />
Dovoljno je podsetiti da mi ovde i dalje<br />
razgovaramo o tome da li su penobetonski<br />
blokovi za zidanje („siporeks“) ili staklena<br />
vuna opasni po zdravlje ljudi pa da bude<br />
jasno sa kakvim se neznanjem na tržištu<br />
srećemo (ovome doprinose i mahom negativna<br />
sećanja na srodne proizvode domaće<br />
proizvodnje iz SFRJ koji su po kvalitetu<br />
daleko zaostajali za onim što proizvođači<br />
danas nude).<br />
Sa druge strane, zemlje u kojima su ovi<br />
proizvodi standard (i o čijem se kvalitetu ili<br />
posledicama za zdravlje ljudi ne raspravlja<br />
ni u pabovima), otišle su u drugu krajnost<br />
– toliko ih podrazumevaju da se marketing<br />
zasniva na informacijama koje nisu sasvim<br />
direktno vezane za tehničke odlike kvaliteta<br />
i izvođenja već na zelenim karakteristikama<br />
procesa proizvodnje, kontrole kvaliteta, distribucije<br />
proizvoda i reciklaže, ili pak drugim,<br />
sasvim sporednim osobinama.<br />
MARKETING U GRAĐEVINARSTVU<br />
JEZIK TRŽIŠTA<br />
Pričaj srpski da te u Srbiji<br />
razumemo<br />
Dakle, razvijena tržišta već dugo su<br />
(i u kontinuitetu) zasićena različitim<br />
tipovima građevinskih proizvoda. Svi ovi<br />
proizvodi dobro su poznati kupcima, projektantima,<br />
investitorima, pa se u samoj<br />
marketinškoj kampanji ne gubi puno vremena<br />
za objašnjavanje namene i primene<br />
samog proizvoda.<br />
U skladu sa ovim okolnostima nastaju i<br />
različiti prospekti, proglasi, saopštenja za<br />
štampu i drugi reklamni materijali koji<br />
tamo negde možda imaju težinu u smislu<br />
značaja za raspoznavanje brenda na tržištu<br />
sa većim brojem proizvoda relativno jednakog<br />
kvaliteta.<br />
Međutim, zasnivanje marketinga u Srbiji na<br />
prevodu ovakvih materijala može izgraditi<br />
ime brenda, ali... Koliko će ljudi zapravo<br />
znati šta je proizvod koji iza tog brenda<br />
stoji Koja mu je uloga Kada se i kako primenjuje<br />
Zašto bi trebalo da se primenjuje<br />
taj proizvod a ne neki drugi Šta su prednosti<br />
u odnosu na direktnu konkurenciju<br />
Poslednjih godina ovaj problem srećemo<br />
nebrojeno puta. Čitajući reklamni materijal<br />
na srpskom doslovce preveden sa nekog<br />
stranog jezika lako se može prepoznati<br />
potpis razvijenog tržišta. U ovim slučajevima<br />
prevod često zvuči prenakićeno, može se<br />
reći i nadmeno jer podrazumeva da onaj<br />
kome se obraća o toj vrsti proizvoda već<br />
sve zna pa mu samo nedostaje da čuje ko će<br />
lepše i poetičnije o svom proizvodu pisati pa<br />
da se odluči za određenog proizvođača. Koliko<br />
puta vas neko nakon pročitanog teksta<br />
o proizvodu pita: A za šta se ovo koristi<br />
Uspeh su često postizali oni koji su, umesto<br />
insistiranja na brendiranju kakvo diktira<br />
razvijeno tržište, svojim kupcima ovde<br />
pristupili na neposredniji način, pružajući<br />
im prvo osnovne informacije, a tek zatim<br />
razvijajući priču o prednostima svog proizvoda<br />
u odnosu na druge istog tipa.<br />
Bukvalni i stručni prevodi<br />
Nekoliko je uzroka ovog problema. Česti<br />
su slučajevi da agencije koje nude usluge<br />
prevođenja (za novac) dobijeni materijal<br />
prosleđuju slabo plaćanim honorarcima.<br />
Onda se prevodi prostim kopiranjem teksta<br />
na neki od sajtova sa automatskim prevodiocem<br />
i kasnije se samo doradi (dorada ne<br />
podrazumeva slanje smislenog prevoda).<br />
Build <strong>magazin</strong> je nekoliko puta slao tekstove na<br />
prevod specijalizovanim agencijama i nakon<br />
rada „stručnih“ prevodioca morali smo iznova<br />
prevoditi plaćen tekst – na primer, kada je reč<br />
„construction“ prevedena kao „konstrukcijski“ a<br />
ne „građevinski” (građevinski inženjer), to je<br />
jasan znak da ćete sami, uz malo truda, prevesti<br />
tekst tako da vas neko u Srbiji zaista razume.<br />
Pored ovoga, i dobri prevodioci se često<br />
slabo razumeju u građevinarstvo, a sve i<br />
kad bi pitali nekog stručnjaka iz oblasti<br />
građevinarstva da pregleda njihov prevod<br />
pitanje je koliko bi i njemu bilo jasno o čemu<br />
se tačno u tekstu govori i šta je to zapravo<br />
ključno u njemu. Problem sa stručnim<br />
prevodiocima dublji je, jer, čak i oni prevodioci<br />
koje firme angažuju kao stručne za<br />
polje građevinarstva imaju višedecenijski<br />
jaz ka novoj terminologiji tako da i njihovi<br />
prevodi, naročito na konferencijama i<br />
prezentacijama, često zvuče komično, a neretko<br />
su i potpuno netačni.<br />
34000 Kragujevac<br />
Dragoslava Srejovića 89<br />
tel: 034 336 237,<br />
334 455, 336 234<br />
fax: 034 336 236<br />
e-mail: azma@verat.net www.azma.rs<br />
AZMA a.d. osnovana je 1978. god. za potrebe auto-industrije u izradi antizvučnih i antivibracionih<br />
materijala. U oblasti građevinarstva prisutni smo već 20 god. i napravili smo atraktivne proizvode i za njih<br />
dobili niz značajnih nagrada na sajmovima građevinarstva.<br />
OSNOVNI PROIZVODI SU AZMAFON (A, P I M), AZMA AD PLOČE (obojene i presvučene<br />
tkaninom), AZMA SENDVIČ (Azmafon + bitumenska obloga), AZMAVIB, PODEKS PLOČE<br />
PRIMENA<br />
U mašinstvu se koriste za izolaciju od buke i vibracija AZMAFON,<br />
AZMAVIB i AZMA SENDVIČ.<br />
U građevinarstvu za izolaciju od zvuka, udara (plivajući pod),<br />
za spuštene plafone (AD PLOČE) oblaganje potkrovlja i drugo.<br />
Za akustičku i dekorativnu obradu radijskih i TV studija,<br />
muzičkih studija, bioskopskih, pozorišnih, koncertnih i<br />
svečanih dvorana (AZMAFON A i AD PLOČE).<br />
Za regulisanje i podešavanje vremena reverberacije<br />
(AZMAFON A).<br />
Za termo i zvučnu izolaciju podova (PODEKS PLOČE<br />
dim 50x50cm).<br />
AZMAFON i AD PLOČE izrađuju se od pamučnih vlakana,<br />
otporni su na buđ i glodare, gljivice, ne trule i samogasivi su.<br />
Ekološki su čisti materijali. Za sve karakteristike posedujemo ateste<br />
Instituta u Beogradu.
Tržište građevinskih materijala, kao<br />
i svako drugo, danas je povezano<br />
u svim državama i na svim<br />
kontinentima. Najveći proizvođači<br />
prisutni su sa kraja na kraj planete<br />
pa tako i kod nas. Sa njihovim<br />
proizvodima na naše tržište stiže i<br />
nova terminologija nastala poslednjih<br />
decenija u svetu koja je ovde dobrim<br />
delom i dalje nepoznata. Da li je<br />
jezik razvijenog tržišta razumljiv<br />
kod nas Gde je granica do koje<br />
treba ići u približavanju lokalnim<br />
prilikama Treba li pričati univerzalnu<br />
korporativnu priču i čekati da tržište<br />
samo dođe na vrata To su pitanja<br />
kojima nismo posvetili dovoljno<br />
pažnje u godinama nakon izolacije...<br />
Situacija, naravno, nije nerešiva. Distributer<br />
po prirodi svog posla mora imati mnogo<br />
više informacija o svom proizvodu i lično se<br />
pozabaviti time da tekst kojim ga prestavlja<br />
na tržištu Srbije bude takav da istakne<br />
i objasni ono najvažnije. Ukoliko može<br />
da komunicira sa proizvođačem od kog<br />
uzima robu i prodaje u Srbiji, mora da zna<br />
dovoljno i da napiše skicu teksta ili da pregleda<br />
prevod tako da bude pre svega tačan i<br />
razumljiv potencijalnim klijentima.<br />
U praksi se često dešava da promotivni<br />
materijal ode u štampu ignorisan zbog<br />
zatrpanosti drugim poslovima. Greške se<br />
onda uoče tek kad ih nije moguće popraviti.<br />
Lično angažovanje zaista jeste važno i u<br />
ovom segmentu poslovanja.<br />
Uzmimo za primer hidroizolacioni materijal.<br />
Na našem tržištu postoji veliki izbor<br />
različitih tipova hidroizolacije i proizvoda<br />
različitih proizvođača u okviru jednog tipa.<br />
Često se dešava da dve različite firme rade<br />
sa istim proizvodom za hidroizolaciju. Cene<br />
su naravno veoma bliske. Obe su prevele<br />
isti reklamni materijal proizvođača. Slična<br />
je i cena transporta do mesta izvođenja<br />
(gradilišta). Za koju ćete se odlučiti<br />
Verovatno za onu koja je pričom o materijalu<br />
pokazala da će on uspešno vršiti svoju<br />
ulogu u našim klimatskim uslovima, da će<br />
dobro komunicirati sa našim materijalima<br />
i sistemima gradnje, da će izvođenje vršiti<br />
obučeni majstori... I da, sve ovo piše u katalogu<br />
proizvođača, ali kada se ovo prevede na<br />
srpski više poverenja uliva osnovna informacija<br />
obogaćena povlačenjem paralela sa<br />
iskustvima sa domaćeg tržišta i iz domaće<br />
građevinske prakse.<br />
Sve navedeno važi i za izradu prospekata i<br />
oglasa na srpskom jeziku i za tekst na sajtu i<br />
za prezentacije...<br />
poslovanje<br />
Brend vs. lokalni profit<br />
Međutim, neretko se dešava da upravo<br />
proizvođač, čak i uz jasno obrazložen otpor<br />
distributera i poznavaoca lokalnog tržišta,<br />
insistira na primeni istog obrasca bez obzira<br />
na reakciju tržišta.<br />
Koncept plasmana brenda (proizvoda)<br />
osmišljava se i odobrava u sedištu kompanije<br />
(HQ – head quarter, glavno sedište). Jednom<br />
postavljen, on se jednosmerno prenosi<br />
na sva tržišta gde je ta kompanija prisutna.<br />
Ovakav pristup pojednostavljuje PR cele<br />
kompanije i omogućava joj da iz jednog<br />
centra drži konce brenda na svim lokalnim<br />
tržištima.<br />
Srbija je, kao i toliko njenih suseda, samo<br />
jedno ostrvce, a zacrtani principi i vizuelni<br />
identitet promocije brenda retko se<br />
prilagođavaju i na nivou regionalnih tržišta<br />
( Jugoistočna Evropa, Balkan, Zapadni<br />
Balkan, itd). Zato će često, iako se čini<br />
da ovakav marketing donosi malo koristi<br />
u Srbiji, proizvođač delimično i žrtvovati<br />
neko lokalno tržište (naročito ovako malo)<br />
zarad jedinstvene šire, svetske slike o svom<br />
brendu.<br />
Dobra strana jeste to što je tada proizvođač<br />
uglavnom zadužen i za finansiranje marketinga<br />
pa teret ne pada na distributera<br />
te on iz sopstvenih resursa može dopuniti<br />
marketinšku kampanju.<br />
Ovo naročito važi za tipove oglašavanja<br />
koji ostavljaju više slobode u neposrednom<br />
kontaktu (za razliku od klasičnih oglasnih<br />
stranica i video spotova): promotivni tekstovi,<br />
plaćeni intervjui u štampanim ili elektronskim<br />
medijima, dopuna sopstvenog sajta<br />
ili profila svoje firme na online katalozima<br />
(o čemu smo pisali u prošlom broju), itd.<br />
KOMUNIKACIJA SA TRŽIŠTEM<br />
Tržište ne traži svoje lidere i brendove,<br />
kampanje i prepoznatljiv stil prezentacije...<br />
Iako sve ovo itekako utiče na poslovanje,<br />
to predstavlja prednost uglavnom u igri velikih<br />
brojeva. Zato ne prepustite samo zvaničnom<br />
jeziku kompanije proizvođača da<br />
bude vaš jedini most ka kupcima. Uključite<br />
se aktivno u objašnjavanje i predstavljanje<br />
svih prednosti onoga što nudite – i to na<br />
maternjem jeziku ■<br />
Možda zvuči opravdano reći: pa valjda<br />
oni najbolje znaju. Tačno – znaju, ali za<br />
sebe, za svoj brend. Vi ste ti koji vodite<br />
svoj posao i imate neposrednu komunikaciju<br />
sa svojim kupcima. Možete pričati<br />
isključivo jezikom kompanije, a možete<br />
pokušati nešto više (ili nešto manje) –<br />
pričati ponekad i maternjim jezikom,<br />
svojim i svoga kupca ■<br />
Svetski šampion<br />
u uštedi energije...<br />
energeto ® | prozor svetski prvak,<br />
sa najboljim vrednostima u svojoj klasi<br />
U w<br />
od 0,61 W/m²K<br />
011 30 70 328<br />
www.aluplast.eu<br />
www.build.rs
TEMA broja<br />
Podovi i podne obloge<br />
po prirodi svog položaja<br />
jesu površine u objektima<br />
koje treba da istrpe<br />
najviše nepovoljnih uticaja.<br />
Ovo je osnovni razlog<br />
zašto moraju biti izrađene<br />
od kvalitetnih, zdravih i<br />
dugotrajnih materijala...<br />
PODOVI<br />
I PODNE OBLOGE<br />
Pored opštih uticaja u<br />
enterijeru: sleganje objekta,<br />
vlažnost ili UV-zračenje koje<br />
prodire u objekat, podovi<br />
više od drugih površina trpe i<br />
pokretno opterećenje, habanje,<br />
prljanje, agresivne supstance<br />
(sredstva za higijenu ili ulja iz<br />
motornih vozila u industrijskim<br />
pogonima), itd.<br />
Pored osnovnih funkcionalnih<br />
karakteristika, podovi treba da<br />
poseduju i određene estetske<br />
odlike i u tome leži glavni<br />
problem: kako što duže zadržati<br />
prvobitni izgled površine koja<br />
trpi veoma agresivne uticaje,<br />
a pri tome koristiti zdrave<br />
materijale i završnu obradu<br />
Tehnologija izrade napreduje, materijali<br />
za podove menjaju se, a primena novih rešenja<br />
teče dinamičnije nego što je to slučaj,<br />
na primer, sa završnom obradom zidova.<br />
Ko bi pre petnaest godina rekao da ćemo<br />
parket u stanovima zameniti, ne samo<br />
laminatima, već i takozvanim hladnim<br />
podovima kao što su keramičke pločice ili<br />
kamen Ko bi rekao da ćemo podove industrijskih<br />
hala, umesto od betona, izrađivati<br />
od polimera Upravo to se dogodilo, i<br />
dogodilo se brzo.<br />
Nije u pitanju samo cena (čak nije uvek<br />
niža), razloga je više. Jednostavnost ugradnje<br />
daje prednost laminatima u odnosu na<br />
parkete jer uz osnovno znanje i malo veštine<br />
mnogi se odlučuju da sami ugrade laminat<br />
na čemu postižu dodatne uštede. Laminat je<br />
otporniji na grebanje i prljanje, jednostavniji<br />
je za postavljanje i održavanje, a neki laminati<br />
imaju furnir od prirodnog drveta kao<br />
završnu obradu ili klik sistem.<br />
Samoliveni podovi takođe pojednostavljuju<br />
ugradnju, a materijali od kojih su izrađeni<br />
imaju bolje karakteristike od običnog betona<br />
ili klasične cementne košuljice.<br />
Takođe, ne predstavlja nikakav problem<br />
da savremeni pod liven na licu mesta bude<br />
jarkih boja, kombinacija boja i oblika ili<br />
natpisa.<br />
Danas u samom podu mogu biti iscrtani<br />
pravci kretanja poput ulica na tepihu za dečiju<br />
sobu ili šeme kretanja u javnim objektima.<br />
Ovo nisu površinski crteži i habanje i<br />
poliranje ne dovode do brisanja.<br />
Tako pod dobija novu ulogu: u bolnicama<br />
i javnim zgradama možete pratiti liniju<br />
jedne boje i lako pronaći odeljenje koje<br />
vam treba, u industrijskim pogonima koridor<br />
za prolaz teretnih vozila i kranova<br />
biće dodatno naglašen što povećava bezbednost,<br />
itd. Svako oštećenje ovakvog<br />
poda lako se popravlja tako da ne ostavlja<br />
nikakvog traga.<br />
Nove tehnologije utiču i na trendove pa se<br />
danas podna obloga koja je 1980-ih kod<br />
nas imala status socijalnog poda – linoleum,<br />
smatra praktičnim, kvalitetnim i dobrim<br />
estetskim rešenjem, a mnoge vrste linoleuma,<br />
s razlogom, spadaju u luksuznije obloge.<br />
Ko bi i to rekao I to se dogodilo.
TEMA broja<br />
Čak i kada se ipak opredelite za puno drvo,<br />
danas su dostupne tehnologije obrade drveta<br />
koje u velikoj meri poboljšavaju njegove<br />
karakteristike: dugotrajnija boja, otpornost<br />
na habanje, vlagu i vodu, zaštita sredstvima<br />
neutralnim po zdravlje čoveka i okolinu, itd.<br />
Dodatno, sečenje parketa CNC mašinama<br />
ipak je donekle širem krugu kupaca učinilo<br />
pristupačnijim i mozaik parkete.<br />
Ne treba zaboraviti ni ponude tepisona, tepihe<br />
od recikliranih materijala, ali i posebno<br />
zanimljivog rešenja koje možete postaviti na<br />
terasi i u stanu – veštačku travu.<br />
Međutim, jedno treba imati na umu: potreba<br />
da podovi pomire estetsko (boje i teksture) i<br />
funkcionalno (higijena i habanje) nekada je<br />
iziskivala primenu veoma štetnih supstanci<br />
čija isparenja ugrožavaju zdravlje čoveka.<br />
Ugradnjom cevnih instalacija pod prestaje<br />
da bude prosta obloga međuspratne konstrukcije<br />
i postaje integrisani deo sistema za<br />
grejanje i hlađenje prostora.<br />
Razvoj tehnologije završne obrade podnih<br />
obloga omogućio je da betonski pod izgleda<br />
kao kameni, drveni ili pod od opeke, da<br />
keramičke pločice imaju površinski sloj od<br />
prirodnog kamena u vidu mlevenog praha<br />
ili tankog furnira, itd. Dakle, danas više<br />
nije važno kako želite da vam pod izgleda<br />
i čemu treba da služi. Danas možete dobiti<br />
više, nekada suprotstavljenih, osobina u<br />
jednom proizvodu.<br />
Ponuda proizvoda za podove pruža i druge<br />
mogućnosti: ne morate menjati stari oštećeni<br />
parket ili sklanjati parket ako želite da u jednom<br />
delu prostorije ugradite kuhinju ili kupatilo,<br />
već ga možete prekriti linoleumom sa<br />
šarom parketa ili kamena, ili pak, laminatom.<br />
Ne mora više biti nikakve posebne razlike<br />
poda dnevne sobe i poda terase, oba mogu<br />
biti načinjena od drveta, kamena, keramike,<br />
a granica između spoljašnjeg i unutrašnjeg<br />
prostora postaje transparentnija i vizuelno<br />
potisnuta...<br />
Danas to ne mora biti slučaj iako najčešće i<br />
dalje jeste. Možda bi bilo dobro povesti računa<br />
i tražiti od proizvođača sertifikat koji<br />
tvrdnju o neškodljivosti potvrđuje.<br />
Tehnologija izrade podova, pre nego druge<br />
u građevinarstvu, briše granice prirodnog<br />
i veštačkog, napravljenog i naštampanog,<br />
skupog i povoljnog, održivog i neodgovornog,<br />
unutrašnjeg i spoljašnjeg, starog i novog,<br />
toplog i hladnog...<br />
Vrste podova i osnovne<br />
karakteristike<br />
Podove možemo deliti po materijalu (drveni,<br />
betonski, itd), načinu izvođenja (npr.<br />
samoliveni), obliku elemenata (parket,<br />
brodski pod), ili po raznim drugim osobinama<br />
(topli, higijenski, otporni na habanje,<br />
vodootporni, plivajući, itd).<br />
Kao i svaka podela ni ova ne može biti savršena<br />
pa ćemo, umesto prostog indeksiranja,<br />
kroz osnovnu podelu isključivo po materijalima<br />
podsetiti na osnovne tipove podova i neke<br />
prateće karakteristike primene, postavljanja i<br />
korišćenja, kao i na mnogobrojne mogućnosti<br />
prilagođavanja poda arhitekturi objekta.
TEMA broja<br />
Zvučna izolacija podova<br />
Kao površina predviđena za<br />
kretanje podovi u velikoj meri<br />
utiču na akustični komfor u<br />
zgradama. Pored cevnih instalacija<br />
i spoljašnje buke, prenos zvuka<br />
preko podova najviše doprinosi<br />
buci u nekom prostoru. Iz tog<br />
razloga se primenjuju plivajući<br />
podovi, tj. podovi koji nemaju<br />
direktan kontakt sa samom<br />
konstrukcijom (zidovima ili<br />
međuspratnom tavanicom).<br />
Ispod poda, tj. ispod cementne<br />
košuljice, postavlja se izolacioni<br />
sloj koji apsorbuje udare (korake,<br />
kretanje vozila, vibracije zvučnika<br />
audio uređaja, kućne tehnike,<br />
itd). Takođe, ne dozvoljava se<br />
direktan kontakt košuljice sa<br />
zidovima pa se XPS-om ili drugim<br />
materijalom distancira od zida<br />
već u toku livenja (za oko 1cm).<br />
Ovo rastojanje se zatim „sakriva“<br />
lajsnama.<br />
Nakon relativno rešenih pitanja<br />
termoizolacije i hidroizolacije,<br />
tj. razvijanja pouzdanih sistema<br />
i materijala koji zadovoljavaju<br />
zahteve dugotrajnosti i kvaliteta,<br />
na red je došla zvučna izolacija.<br />
Pred sam početak krize 2007.<br />
godine sve više se pričalo o<br />
akustici kao novom izazovu<br />
građevinarstva, i svakako da će<br />
decenija pred nama biti dobrim<br />
delom obeležena upravo ovim<br />
problemom...<br />
Podovi od drveta<br />
Razvoj tehnologije svakim danom briše<br />
granicu između podova od masivnog prirodnog<br />
drveta i kompozita na bazi drveta<br />
kakvi se proizvode uz pomoć najsavremenijih<br />
tehnologija i čine sintezu najboljih<br />
karakteristika drveta i veštačkih materijala.<br />
Sa druge strane i potpuno prirodno<br />
drvo tretirano je i obrađeno tako da mu se<br />
poboljšaju karakteristike i približe veštačkim<br />
materijalima.<br />
Podove od dasaka (brodski pod) još od 19.<br />
veka počeli su da zamenjuju parketi, čija je<br />
upotreba prevagnula tokom 20. veka. Ovo<br />
se desilo pre svega zahvaljujući potrebama<br />
masovne gradnje: parket se mogao lepiti na<br />
cementnu košuljicu bez dodatne potkonstrukcije<br />
(roštilja) a manje dimenzije nisu<br />
iziskivale drvo posebno visokog kvaliteta.<br />
Dimenzija komada parketa smanjivala se sve<br />
do veličine lamel parketa kakvi su postavljani<br />
u stanovima kod nas 70-ih i 80-ih godina<br />
prošlog veka, da bi se danas trend ponovo<br />
kretao prema većim elementima i kvalitetnijim<br />
vrstama drveta za ovaj tip poda.<br />
Posebno popularni poslednjih godina jesu<br />
parketi od drveta iz tropskih predela, pre<br />
svega od bambusa. Ovi parketi, pored<br />
egzotičnog izgleda i kvaliteta, apsolutno<br />
su konkurentni i sa cenom, a težnja ka primeni<br />
održivih materijala daje im dodatnu<br />
prednost na tržištu. Dovoljno je reći da<br />
je drvetu potrebno oko 30 godina da postigne<br />
punu zrelost, dok za isti taj period<br />
može da se uzgoji šest generacija kvalitetnog<br />
bambusa.<br />
Zanimljivu ponudu parketa predstavljaju<br />
i mozaik-parketi. Kombinacija različitih<br />
vrsta drveta daje podu dve ili više nijansi,<br />
a različitim oblicima elemenata postižu se<br />
zanimljivi estetski efekti u podu. Nekada su<br />
ovakvi parketi bili prisutni samo u javnim<br />
objektima ili najluksuznijim stanovima a<br />
danas su dostupniji većem broju kupaca.<br />
Međutim, veliki udeo tržišta drvenih podova<br />
u poslednjoj dekadi preuzeli su laminatni<br />
podovi načinjeni od drvenih kompozita.<br />
Podovi od drvenih kompozita su u većoj<br />
ili manjoj meri slični prirodnom drvetu.<br />
Laminatni drveni podovi vrlo brzo su preplavili<br />
tržište zahvaljujući jednostavnosti<br />
postavljanja, praktičnosti, težnji ka očuvanju<br />
prirodnih resursa i naravno – ceni.<br />
Brzom prodoru i uspehu laminata na našem<br />
tržištu doprineo je i dugi niz godina u<br />
kojima je praktično nemoguće bilo kupiti<br />
kvalitetan parket (i drvo za druge namene).<br />
Najveći problem je bio taj što su rezerve<br />
osušenog drveta bile iscrpene tokom 1990-<br />
ih godina pa je parket prodavan sa previsokim<br />
procentom vlage. Podovi od ovakvog<br />
parketa praktično su neupotrebljivi i vrlo<br />
brzo bi dolazilo do velikih deformacija (podizanja<br />
ili rasušivanja poda).<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
26 www.build.rs
TEMA broja<br />
Kada se tome doda da je kod nas moguće<br />
sresti izvedene podove od čamovine ili jelovine<br />
na kojima zbog mekoće tih vrsta drveta<br />
ostaje trag potpetice ili nogice nameštaja<br />
onda je jasno zašto je naše tržište izgubilo<br />
poverenje u skupi parket i prihvatilo laminate,<br />
oprostivši im određene mane (pomalo<br />
veštački zvuk i osećaj pri dodiru).<br />
Ipak, čini se danas da njihov početni uspeh<br />
jenjava i da se korisnici sve rađe vraćaju prirodnijim<br />
varijantama u enterijeru.<br />
U Sjedinjenim Američkim Državama uobičajeno<br />
je da se podovi izrađuju i od OSB-a<br />
preko kojih se može (ali ne mora) postaviti<br />
samo podna obloga (tepih, etison, itd). Iako<br />
je ovo ispod uobičajenih standarda kod nas,<br />
pod vikendice, kućice za pecanje ili adaptiranog<br />
potkrovlja možete rešiti na ovaj način<br />
sa svega nekoliko komada ploča.<br />
Prednosti upotrebe OSB ploča za podove<br />
jesu cena, higijena (malo spojnica), brzina<br />
postavljanja i pouzdanost materijala.<br />
Sa druge strane, kompoziti na bazi drveta<br />
rado se koriste za spoljašnje površine: terase,<br />
bašte kafića, palube splavova i brodova.<br />
Kombinacija prirodne sirovine i vezivnih<br />
polimera čini odličnu podnu oblogu kakva<br />
se koristi i na palubama prekookeanskih<br />
jahti gde trpi slanu vodu i ekstremne vremenske<br />
uslove.<br />
Međutim, treba imati u vidu da se u SAD<br />
strogo kontroliše sastav materijala i prisustvo<br />
štetnih supstanci (VOC – isparljive<br />
organske materije).<br />
Iz tog razloga trebalo bi da OSB (ali i drugi<br />
srodni materijali poput iverice) za primenu<br />
u enterijeru ima sertifikate koji potvrđuju<br />
neutralan uticaj na zdravlje ljudi.<br />
www.build.rs<br />
27
TEMA broja<br />
JOŠ O PODOVIMA...<br />
Kao i u drugim oblastima<br />
građevinarstva, ništa nije crno-belo i<br />
trik je pronaći najadekvatnije rešenje.<br />
Bez obzira na održivost bambusa,<br />
pitanje je da li njegov transport<br />
desetinama hiljada kilometara<br />
predstavlja odgovornije rešenje na<br />
tržištu Srbije od primene domaćeg<br />
drveta. Pa opet, šta kupcu garantuje<br />
da parket domaće proizvodnje ima<br />
odgovarajuće osobine Zašto imamo<br />
više poverenja u uvezeni parket,<br />
makar iz Indonezije, nego u domaći<br />
jasenov Zašto lošom pripremom i<br />
izvedbom izuzetan materijal načinimo<br />
neupotrebljivim<br />
Podovi od keramike,<br />
kamena i betona<br />
Ploče, pločice, mozaik... razlika je jedino<br />
u veličini površine pojedinačnog komada.<br />
Podovi od pločastih elemenata mineralnog<br />
porekla druga su najčešća površina<br />
po kojoj hodamo u zgradama. Mogu se<br />
izrađivati od kamena, gline, stakla, keramike,<br />
betona...<br />
Sve su češće i kombinacije: keramičke pločice<br />
sa glazurom od mlevenog kamena, betonske<br />
ploče sa recikliranim staklom kao<br />
agregatom, laminati sa furnirom od prirodnog<br />
kamena ili keramike...<br />
Sve češća primena podnih sistema za grejanje<br />
i hlađenje prostora doprinosi i rasprostranjenoj<br />
upotrebi ovih podova. Cevi<br />
sistema predaju temperaturu cementnoj košuljici,<br />
ona podu, a pod prostoriji.<br />
Ipak, treba imati na umu da će pločice sa<br />
lameliranom završnom obradom ili glazurom<br />
imati kraći rok trajanja od pločica<br />
koje su od homogenih materijala (kamena,<br />
glinena, keramička ploča) jer će ove druge<br />
ostati iste i kada se od upotrebe izliže površinski<br />
sloj.<br />
Od podova livenih na licu mesta od mineralnih<br />
materijala svakako treba pomenuti<br />
teraco – jedan od najrasprostranjenijih podova<br />
prepoznatljiv po kombinaciji crnog i<br />
belog kamenog agregata.<br />
Teraco pod se nakon postavljanja polira specijalnim<br />
mašinama, lako se održava jer čini<br />
homogenu površinu i pogodan je za javne<br />
zgrade, stepeništa, terase, itd.<br />
Samoliveni podovi od betona koriste se u<br />
industrijskim objektima, a nekadašnje mane<br />
danas se u velikoj meri mogu otkloniti uz<br />
Da li je naša industrija sposobna da se<br />
odgovornim ponašanjem prema<br />
tržištu izbori za svoje brendove<br />
Sve dok majstori pristaju da postavljaju<br />
pod od obične jelovine – ne.<br />
Da li je sposobna da primeni specifične<br />
tehnologije kojima se može dobiti<br />
prepoznatljiv proizvod Dok izvozimo<br />
trupce i uvozimo gotove proizvode<br />
na bazi otpadaka drveta – ne. Da li je<br />
naša industrija sposobna da se izbori<br />
za svoje kupce Dok god se bori za<br />
kratkoročne ciljeve – ne.<br />
Mineralni materijali idealni su za ove podove<br />
jer, zahvaljujući svojoj velikoj gustini, kao<br />
i cementna košuljica predstavljaju termalnu<br />
masu koja akumulira toplotnu energiju i na<br />
taj način pozitivno utiče na komfor.<br />
Sa druge strane, drveni pod iznad podnog<br />
grejanja ponaša se kao toplotni izolator<br />
zbog čega bi bila umanjena efikasnost sistema.<br />
Dodatno, neposredan dodir sa izvorom<br />
toplote (cementnom košuljicom u koju su<br />
smeštene cevi) negativno bi uticao na parket<br />
(rasušivanje i razdvajanje spojnica). Prednosti<br />
ovih površina u odnosu na parket, pored<br />
navedenog, jesu i jednostavnije održavanje i<br />
dugotrajnost.<br />
pomoć specijalnih materijala za impregnaciju<br />
koji poboljšavaju vodootpornost i kvalitet<br />
površinskog sloja betona.<br />
Specijalni aditivi pospešuju i reonizaciju<br />
(tečenje) betona, pa je nivelacija prilikom<br />
postavljanja jednostavna kao i kod polimernih<br />
podova.<br />
Jednostavnija je i rekonstrukcija podova<br />
od betona livenih na licu mesta dodatkom<br />
specijalnih betona i epoksida na mestu<br />
oštećenja kao i dodavanjem tankog<br />
površinskog sloja koji na sebe preuzima<br />
negativne uticaje habanja i agresivnih<br />
supstanci.<br />
Blagoja Parovića 15/5<br />
11030 Beograd<br />
tel/fax 011/2547-959<br />
e-mail : rpoint@eunet.rs<br />
www.rpoint.co.rs<br />
PREDUZEĆE ZA PROIZVODNJU INDUSTIJSKIH PODOVA I INŽINJERING<br />
28 www.build.rs
Podovi od polimera<br />
Podove od polimera krase elastičnost i<br />
dugotrajnost, a nemaju ograničenja ni u<br />
pogledu izbora boja i ukupnog vizuelnog<br />
doživljaja poda. Ovi podovi danas ne<br />
predstavljaju samo zaštitni sloj betona koji<br />
čini osnovu poda jer su poslednjih decenija<br />
razvijeni materijali koji odlično trpe sve<br />
negativne uticaje a lakše ih je popravljati u<br />
slučaju oštećenja, i to tako da razlika stare i<br />
nove površine bude neprimetna.<br />
Ovo nije slučaj samo sa livenim podovima<br />
već i sa raznim oblogama koje se mogu ukrojiti<br />
na licu mesta i zalepiti po spojnicama<br />
tako da čine jednu neprekinutu površinu dizajniranu<br />
prema želji projektanta enterijera.<br />
Zbog navedenih karakteristika polimera<br />
koji se primenjuju za izradu podova njihova<br />
primena nema ograničenja.<br />
Teraco podovi, izrađeni od drobljenog kamena<br />
i zatim polirani, mogu se nazvati pretečom<br />
savremenih podova livenih na licu mesta.<br />
Posebno se izdvajaju samoliveni podovi:<br />
jednostavni za održavanje, odličnih<br />
mehaničkih karakteristika, postojanosti<br />
i estetike. Danas se uspešno primenjuju<br />
mnoga rešenja koja poboljšavaju osobine<br />
običnih betonskih podova. Dodavanjem<br />
praškastih materijala na izliveni svež beton<br />
postižu se bolje hidroizolacione karakteristike<br />
betona, to jest produžava se<br />
njegov vek trajanja, beton se može bojiti,<br />
može mu se dodati željena tekstura...<br />
Ostalo o podovima<br />
Naravno, spisak podova ne završava se gorenavedenim<br />
tipovima. Zavisno od želja investitora<br />
i projektanata, podovi mogu biti i od<br />
utabane zemlje, stakla ili metala...<br />
Šara na samom podu može zameniti šaru<br />
podnih obloga. Najpoznatiji primeri su podni<br />
mozaici od parketa ili kamenih ploča koje<br />
se seku CNC mašinama u bilo koji oblik.<br />
Podne obloge<br />
TEMA broja<br />
Pomenuli smo da je veoma teško pomiriti<br />
estetiku i funkciju poda tako da nema<br />
štetnih isparenja zbog prisustva supstanci<br />
koje treba da obezbede željene karakteristike:<br />
boje, lepkovi, aditivi... Iako se sve češće<br />
podne obloge prave od recikliranih materijala,<br />
i dalje je reč o veoma zahtevnim i agresivnim<br />
tehnološkim procesima, a materijali<br />
za podove potencijalni su zagađivači životne<br />
sredine.<br />
Danas je još uvek svetska vest kada neka<br />
podna obloga dobije neki od zelenih sertifikata<br />
i to se neće promeniti ni u narednim<br />
godinama.<br />
Pogodni su za spoljašnju i unutrašnju upotrebu,<br />
za prostore u kojima se zahteva visok<br />
stepen higijenskih uslova, za industrijske i<br />
javne objekte, ali i za stambene prostore.<br />
Podovi liveni na licu mesta<br />
Već smo pomenuli da postoji direktna veza<br />
između broja spojnica i higijene poda. Podovi<br />
liveni na licu mesta otklanjaju bilo<br />
kakvu pojavu spojnica u podu i idealni su<br />
za prostore koji zahtevaju posebne karakteristike<br />
funkcionalnosti i viši stepen higijenskih<br />
uslova: škole, bolnice, prostorije za<br />
pripremanje hrane, objekti prehrambene i<br />
farmaceutske industrije, skladišta...<br />
Pomenuli smo značaj poda u sistemu sa<br />
cevnim instalacijama za grejanje i hlađenje<br />
prostora, ali pod je takođe važan za prirodno<br />
osvetljenje i kvalitet vazduha u prostoriji.<br />
Ukoliko zonu poda ispred prozora<br />
ili zastakljenih vrata ne pokrijemo nekom<br />
tkanom podnom oblogom, lakiran parket ili<br />
keramičke pločice pojačaće odsjaj prirodnog<br />
svetla dalje u prostoriju. Treba pronaći sredinu<br />
između mat površina i previsokog sjaja<br />
koji može biti neprijatan koliko i ugušeno<br />
prirodno svetlo.<br />
Pod može biti rešen i kao prirodni travnjak<br />
ili vodena površina prekrivena staklom na<br />
metalnoj ili drvenoj konstrukciji.<br />
Ipak, industrija podova napreduje a pritisak<br />
propisa i zahteva kupaca sve je veći<br />
na svetskom tržištu. Nema sumnje da će<br />
tako biti i kod nas. Sa druge strane, svakodnevna<br />
otkrića u nauci sve više otkrivaju<br />
mehanizme iz prirode koji se mogu<br />
primeniti u industriji. Sintetizovne prirodne<br />
materije preuzimaju uspešnu formulu<br />
koja je nastala tokom miliona godina<br />
evolucije, i priroda se, kroz tehnološku<br />
interpretaciju, vraća u naše domove, javne<br />
i radne prostore ■<br />
Fotografije korišćene u ovom tekstu<br />
preuzete su sa sajta firme Gerflor ■<br />
www.build.rs 29
TEMA broja<br />
MUREXIN LAKOVI<br />
NA BAZI VODE<br />
Proizvodi neškodljivi po<br />
životnu sredinu<br />
Murexin prati sve najnovije tehničke<br />
standarde i dosledno ih sprovodi u interesu<br />
proizvodnje neškodljive za životnu<br />
okolinu u svim procesima. Proizvodi bez<br />
rastvarača i štetnih emisija pravi su primer<br />
zalaganja za zdravu životnu okolinu.<br />
Murexinovi lakovi na bazi vode čine oslonac<br />
novog programa lakova za parket.<br />
Oni garantuju prvoklasni<br />
rezultat<br />
koji kvalitetom<br />
ispunjava sve zahteve.<br />
Murexinovi<br />
proizvodi na bazi<br />
vode obeleženi su<br />
znakom „aqua“. Na<br />
pakovanju se nalazi<br />
logo koji ukazuje na<br />
proizvodnju neškodljivu<br />
po životnu<br />
okolinu.<br />
Vodeni lak za parket<br />
ispunjava svaki<br />
zahtev!<br />
Murexinovi vodeni proizvodi su neškodljivi<br />
i ne izazivaju neprijatne mirise.<br />
Nove tehnologije i sirovine dovele su do toga<br />
da su vodeni lakovi za parket više nego ravnopravni<br />
sa svojim prethodnicima koji sadrže<br />
rastvarače kada je u pitanju njihova hemijska<br />
i mehanička postojanost. To pokazuje<br />
i tržište. U Evropi su vodeni lakovi za parket<br />
preuzeli vođstvo i imaju tendenciju rasta.<br />
Od osnovnih zahteva u stambenim prostorima,<br />
viših zahteva u kancelarijskim<br />
prostorijama ili veoma visokih zahteva u<br />
školama i ugostiteljskim objektima: sve se<br />
površine mogu premazati Murexinovim<br />
vodenim lakovima za parket.<br />
Do pre nekoliko godina, kod lakiranja veoma<br />
zahtevnih površina uvek se posezalo za<br />
neomiljenim, ali proverenim lakovima koji<br />
sadrže rastvarače. U međuvremenu su za<br />
takve površine razvijeni lakovi za parket na<br />
bazi vode. Uz to primena novih, specijalnih<br />
sirovina u proizvodnji lakova otvara potpuno<br />
nove mogućnosti.<br />
Kako bi se krajnjem korisniku pri aplikaciji<br />
dodatno izašlo u susret pored dvokomponentnih,<br />
razvijena je serija jednokomponentnih<br />
proizvoda.<br />
Komponentom učvršćivača postizana je viša<br />
mehanička postojanost ali sada je najviše<br />
čvrstoće moguće postići i jednokomponentnim<br />
lakom. Njima se izvode tvrde površine<br />
koje ne sakupljaju prašinu, a podjednako su<br />
fleksibilne kao drveni podovi.<br />
Odgovornost prema<br />
životnoj sredini:<br />
upotrebom proizvoda<br />
na bazi vode Murexin se<br />
zalaže za održivi razvoj i<br />
odgovornost prema<br />
budućim generacijama<br />
i to sprovodi u<br />
svakodnevnoj praksi<br />
Standardni sistem sastoji se iz kita za drvo<br />
(mase za štukovanje) koja se meša sa sitnom<br />
piljevinom (ostacima nakon brušenja<br />
parketa), kako bi se dobila identična boja<br />
drveta. Na ovako pripremljenu površinu<br />
nanosi se odgovarajući pretpremaz valjkom.<br />
U Murexinovoj paleti postoje ova dva<br />
proizvoda na vodenoj bazi kao i univerzalni<br />
pretpremaz i masa za štukovanje,<br />
koji se koriste i kod primene poliuretanskih<br />
lakova ■<br />
SPECIJAL PS 90<br />
Izdvajamo jednokomponentni proizvod<br />
Lak na vodenoj bazi Specijal PS 90 koji<br />
je već našao široku primenu na tržištu<br />
Srbije. Dostupan je u dva nivoa sjaja:<br />
99% i 41%, što je takođe inovacija u postizanju<br />
visokog sjaja završne površine<br />
kada je u pitanju lak na bazi vode.<br />
Ovaj proizvod<br />
zadovoljava<br />
klasu čvrstoće<br />
prema EN C 2354<br />
klasa C (75,5mg),<br />
što odgovara<br />
najvišim<br />
zahtevima.<br />
Potrošnja pri radu<br />
valjkom je 1 litar<br />
za 10 do 12m 2 ■<br />
Sistem 12 sati<br />
Normalno opterećenje<br />
Vodena štuko masa AV 10<br />
1-2x nanošenje lopaticom (mogućnost finalnog<br />
brušenja cca. 30-45 min.)<br />
Univerzalna štuko masa LV 15<br />
1-2x nanošenje lopaticom (mogućnost finalnog<br />
brušenja cca. 1 h)<br />
MUREXIN<br />
Vodeni predpremaz AV 20<br />
1x premazati valjkom (cca 1,5h) ili 2x nanošenje<br />
lopaticom (po cca. 20 min.)<br />
Univerzalni predpremaz LV 45<br />
1-2x premazati valjkom (cca 1,5h - 12h zavisi od vrste<br />
drveta) ili 2x nanošenje lopaticom<br />
Radojke Lakić 24<br />
11000 Beograd<br />
tel: +381 11 24 22 133<br />
fax: +381 11 24 13 109<br />
info@murexin.rs<br />
www.murexin.com<br />
Vodeni lak Objekt PO 70<br />
2x premazati valjkom (po cca 4,5h)<br />
Međubrušenje pre zadnjeg radnog koraka!<br />
Vodeni lak Objekt PU 80<br />
2x premazati valjkom (po cca 4,5h)<br />
Međubrušenje pre zadnjeg radnog koraka!<br />
Vodeni lak Special PS 90<br />
2x premazati valjkom (po cca 3,5h)<br />
Međubrušenje pre zadnjeg radnog koraka!<br />
Prednost sistema sa vodenim lakovima je u brzini izvođenja. U slučaju normalnog<br />
opterećenja u stambenim prostorijama prikazani sistem je moguće završiti za 12 sati.<br />
30 www.build.rs
TEMA broja<br />
U periodu intenzivnog razvoja<br />
sporta u Srbiji, kao i sve veće<br />
pažnje koja se obraća na<br />
inicijalno ulaganje u bazne<br />
sportske objekte kao što su<br />
školske sale, multinamenske<br />
sale i fitness centri, jedan od<br />
suštinskih aspekata je odabir<br />
podloge na kojoj se sportske<br />
aktivnosti odvijaju<br />
PVC SPORTSKI PODOVI<br />
ZA NOVE GENERACIJE<br />
SPORTISTA<br />
Tradicionalan izbor sportskog poda koji<br />
se po pravilu vrlo često i danas ponavlja<br />
je parket, koji ima puno opravdanje u tradiciji<br />
i određenom nivou ekskluzivnosti.<br />
Međutim, izbor parketa kao sportskog<br />
poda u školskim i višenamenskim sportskim<br />
salama ima takođe i dug niz nedostataka<br />
poput:<br />
• visoke inicijalne cene materijala<br />
i ugradnje<br />
• složenosti postupka ugradnje<br />
• skupog održavanja i popravki<br />
• kratkog veka trajanja<br />
• visoke osetljivosti na vlagu, koja kroz<br />
eksploataciju ili održavanje<br />
nužno oštećuje podlogu<br />
• nedovoljne apsorbcije udara i nedovoljne<br />
elastičnosti konstrukcije ukoliko<br />
postavka nije izvedena potpuno stručno.<br />
Poslednji navedeni aspekt je, na duži rok<br />
gledano, najznačajniji jer dovodi do trajnog<br />
oštećenja zglobova, kolena i kičme kod generacija<br />
školske dece i mladih sportista.<br />
Sa unapređenjem tehnologije u proizvodnji<br />
PVC proizvoda, nekoliko svetskih kompanija<br />
je razvilo koncept sportskih PVC<br />
podova u rasponu od onih koji se koriste<br />
u elitnim sportskim takmičenjima poput<br />
odbojke, rukometa, malog fudbala, tenisa,<br />
stonog tenisa, pa sve do proizvoda koji su<br />
posebno dizajnirani za školske i multinamenske<br />
sale.<br />
LEVELO<br />
Bulevar Zorana Đinđića 67/14<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 11 31 21 958<br />
31 31 851<br />
podovi@levelo.net<br />
www.levelo.net<br />
KOJE SU PREDNOSTI TARAFLEX<br />
PODOVA<br />
• Izuzetna trajnost proizvoda<br />
• Jednostavno i jeftino održavanje<br />
• Značajno niža cena od sportskog<br />
parketa<br />
• Vrhunske karakteristike po pitanju<br />
elastičnosti, apsorbcije udara, zaštite<br />
dece i takmičara pri doskoku, padu,<br />
proklizavanju i slično<br />
• Potpuna ekološka ispravnost proizvoda,<br />
bez prisustva kancerogenih materija i<br />
teških metala ■<br />
O opravdanosti ovakvog koncepta svedoče<br />
i mnogobrojni podaci, kao na primer taj da<br />
je preko 75% školskih sala u Evropskoj uniji<br />
u poslednjih 10 godina izvedeno u varijanti<br />
sportskog PVC poda.<br />
Velike sportske asocijacije poput FIVB,<br />
CEV, IHF, EHF, ITTF, ETTU, FISU, ATF<br />
uvrstile su ovu vrstu podova u svoj portfolio.<br />
Veliki broj takmičenja koja se organizuju<br />
pod okriljem ovih asocijacija se isključivo<br />
mogu odvijati na sportskoj PVC podlozi.<br />
Apsolutni svetski lider u proizvodnji PVC<br />
sportskih podova je francuska kompanija<br />
Gerflor, sa svojim Taraflex konceptom.<br />
Taraflex koncept obuhvata sledeće proizvode:<br />
• Taraflex Performance Plus, za vrhunska<br />
takmičenja u odbojci, rukometu, tenisu,<br />
stonom tenisu.<br />
• Taraflex Sport M Plus, za višenamenske<br />
i sportske sale<br />
• Taraflex Sport B, za školske i višenamenske<br />
sale<br />
• Taraflex Surface, za sportove na rolerima<br />
i za zaštitu osnovne podloge prilikom održavanja<br />
koncerata, konvencija ili slično.<br />
O širokoj rasprostranjenosti Taraflex podloga<br />
u sportu govore i sledeći podaci:<br />
• preko 70.000 sportskih sala u svetu ima<br />
Taraflex pod<br />
2<br />
• preko 40.000.000m podova je trenutno<br />
u upotrebi<br />
• preko 6.000.000 sportista i dece svakog<br />
dana trenira ili igra na Taraflex podlogama<br />
• na poslednjih 10 Olimpijskih igara, počev<br />
od Montreala 1976. godine pa do narednog<br />
Londona 2012. godine, Taraflex je zvaničan<br />
pod za takmičenja u odbojci, rukometu,<br />
stonom tenisu, tenisu i badmintonu.<br />
Distribuciju i ugradnju Taraflex podova u<br />
Srbiji vrši preduzeće Levelo d.o.o. Beograd.<br />
Stručni tim Levelo nije samo distributer<br />
materijala – sa zadovoljstvom će vam predložiti<br />
najbolja rešenja, pomoći pri odabiru<br />
materijala i rešavanju tehničkih problema ■<br />
32 www.build.rs
OTIRAČI NOVE GENERACIJE<br />
TEMA broja<br />
Prljavština, pesak i voda koje cipelama unosimo u zgradu uzrok su degradacije<br />
enterijera i uzrok potencijalnih opasnih proklizavanja i padova. Tokom godina,<br />
ulazne prostirke i otirači razvijani su za zaštitu poslovnih i industrijskih ulaza u<br />
zgrade od prljavštine i pružanje dobrodošlice na ulazu za posetioce i osoblje<br />
3M Nomad asortiman se kontinuirano razvija<br />
i širi kako bi zadovoljio zdravstvene i<br />
bezbednosne zahteve, nove zahteve arhitekata<br />
i naravno, potrebe krajnjih korisnika.<br />
Na današnjem tržištu, ključni zahtevi su efikasno<br />
rešene ulazne partije koje unapređuju<br />
i štite objekte, smanjuju troškove održavanja<br />
i unapređuju bezbednost, bez kompromisa<br />
sa aspekta dizajna enterijera.<br />
Da bi ovi zahtevi bili ispunjeni razvijen je<br />
širok asortiman efikasnih sistema ulaznih<br />
otirača kako bi bio zadovoljen svaki aspekt<br />
gradnje: lokacija, nivo i vrsta saobraćaja, lokalni<br />
vremenski uslovi i troškovi. Višestrani<br />
sistemi dizajnirani su tako da obave i dodatne<br />
funkcije i brzo se otplate. Efikasno<br />
uklanjaju, hvataju i zadržavaju prljavštinu i<br />
vlagu na jednom mestu, pa u velikoj meri<br />
smanjuju troškove održavanja i čišćenja.<br />
Sistemi se obično sastoje od zone koja hvata<br />
grubu prljavštinu i sekundarne zone koja<br />
upija vlagu. Sistem za struganje uklanja,<br />
prikriva i zadržava prljavštinu, sprečavajući<br />
unošenje nečistoće unutar prostora. Sekundarni<br />
deo skida vlagu i finije čestice prljavštine<br />
i prikriva ih, sprečavajući raznošenje<br />
po zgradi (slika 1).<br />
1. 3M tm Nomad Aqua – tekstilni otirač<br />
2. 3M tm Nomad Optima – otirač u aluprofilu<br />
3. 3M tm Nomad Terra – vinilni otirač<br />
EFIKASNOST OTIRAČA<br />
dužina (m)<br />
zadržana<br />
prljavština (%)<br />
a 1,5 37<br />
b 3 52<br />
c 4,5 71<br />
d 6 86<br />
e 9 100<br />
Sistemi za struganje mogu biti prirodna<br />
vlakna, cut-pile vlakana i namenski sistemi<br />
za struganje. U sekundarnom delu je sloj od<br />
najlona sa odličnom otpornošću na habanje,<br />
lomljenje i grube čestice. Tu je i mešavina<br />
vune koja zadržava postojan izgled ali nudi<br />
ograničenu otpornost ili polipropilen, jeftiniji,<br />
ali sa ograničenim izborom u pogledu<br />
izgleda i nižim nivoom oporavka.<br />
Nomad Aqua Plus<br />
Lider na tržištu 3M nedavno je pokrenuo<br />
inovativni troslojni otirač nove generacije<br />
– Nomad Aqua Plus. On kombinuje gruba<br />
i fina vlakna za uklanjanje prljavštine<br />
i vlage efikasnije od konvencionalnih ulaznih<br />
prostirki. Ima dug vek trajanja, visoke<br />
performanse i niske troškove održavanja.<br />
Gornji sloj čine upijajuća i promočiva patentirana<br />
poliamidska ili polipropilenska<br />
vlakna: veća uklanjaju prljavštinu, manja<br />
upijaju vodu. Srednji sloj upija i zadržava<br />
vodu najbolje u klasi pomoću 3M patentirane<br />
3D-šupljikave strukture (propusna je i<br />
vodootporna da bi se voda odlivala efikasnije).<br />
Treći sloj je drenažno runo otporno na<br />
plesan koje obezbeđuje trajnost i otpornost<br />
na ekstremni pešački saobraćaj (slika 2).<br />
1. taftovano dvostrukim polipropilenskim<br />
vlaknom (uklanja prašinu, zadržava vodu)<br />
2. jedinstveni drenažni sistem – 5,5 lit./m 2<br />
(apsorpcija i zadržavanje vode, dodatna udobnost)<br />
3. poleđina sa smanjenim sadržajem<br />
PVC-a (nepromočan, ne kliza se)<br />
Nomad Aqua Plus može da se pohvali i<br />
besprekornim zelenim – ekološkim akreditivima.<br />
Njegova podloga ima 50%* manje<br />
PVC-a i sadrži 50% recikliranog polimera<br />
(*u odnosu na kompatibilne proizvode na<br />
tržištu, u zavisnosti od veličine i vrste). Lako<br />
i brzo se usisiva, umanjujući učestalost čišćenja,<br />
kao i troškove radne snage i energije.<br />
Bez PVC podloge on je i nepropustiv i neće<br />
ispustiti vlagu posle upijanja vode. Sa zdravstvene<br />
i sigurnosne tačke gledišta, donja<br />
strana otirača sa niskim profilom i otpornošću<br />
na klizanje, prijanja na podlogu tako da<br />
je otirač na ulazu uvek siguran i ne može se<br />
podići/pomeriti prilikom prelaska. Na ovaj<br />
način smanjuje se i trenje u zoni ispod otirača.<br />
Od 1950. do kraja 70-tih, najveći broj ulaznih otirača<br />
bio je cut-pile tipa uglavnom od vlakana kokosovog<br />
oraha. Oni nisu dobro sušili, prljavština je ostajala na<br />
vrhu vlažnog otirača i unosila se u zgradu na obući.<br />
Pored toga, predstavljali su pravo leglo bakterija.<br />
Pravi prodor se desio 80-tih godina pronalaskom<br />
otirača sa dvostrukim vlaknom. Razvijen od strane<br />
naučnika iz kompanije 3M, ovaj revolucionarni proizvod<br />
sa vinilnom omčastom strukturom vlakana,<br />
predstavljen je tržištu pod brendom 3M Nomad. Ova<br />
inovacija rezultirala je dramatičnim poboljšanjem<br />
otpornosti na habanje i efikasnosti tekstilnih otirača<br />
Iznajmiti ili kupiti<br />
Odgovor na pitanje da li iznajmiti ili kupiti<br />
veoma je jednostavan. Tipičan najam prostirki<br />
popularne veličine 0,9x1,5m verovatno<br />
će koštati oko 20 evra po otiraču mesečno,<br />
što je 240 evra na godišnjem nivou.<br />
Kao poređenje, ulazni otirač kao što je 3M<br />
Aqua 8500, koštao bi oko 180 evra za sličnu<br />
veličinu otirača, a trajao oko pet godina, gde<br />
pokazuje uštedu već posle prve godine. Više<br />
informacija na ovu temu možete da dobijete<br />
putem internet sajta: http://www.aquacalcserbia.eu/movie/<br />
3M i Nomad Aqua Plus su zaštićeni znaci<br />
kompanije 3M ■<br />
3M (EAST) AG<br />
predstavništvo Beograd<br />
Bulevar Milutina Milankovića 23<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 11 313 25 50<br />
fax. +381 11 313 25 51<br />
iradisavljevic@mmm.com<br />
www.3m.com/rs<br />
www.build.rs<br />
33
TEMA broja<br />
radovi u toku<br />
mermerni pod<br />
zaštićen pod<br />
Mr Milan Savić, dipl. inž.<br />
OBNOVA, RESTAURACIJA<br />
I DUBINSKA ZAŠTITA<br />
KAMENIH PODOVA<br />
Objekti, enterijeri i eksterijeri, izgrađeni od prirodnog kamena i drugih materijala, sve više<br />
su izloženi agresivnim materijama iz okoline: organske i neorganske nečistoće, atmosferski<br />
nanosi i kisele kiše, fleke od ulja, garež, mineralni nanosi, plesni, alge, lišajevi, farba, grafiti,<br />
rđa, soli, stari premazi, ostaci cementa, maltera, fug-mase, prašine i sve to odjednom.<br />
Lepi kameni podovi su izloženi svemu tome, uz stalno mehaničko oštećivanje, na primer,<br />
peskom sa obuće itd. Sve brže se narušava njihov izgled, dolazi do erozije, degradacije, raznih<br />
manjih ili većih oštećenja, naročito podova unutar i oko javnih objekata i spomenika kulture<br />
Poslednjih 25-30 godina, zbog sve većeg<br />
zagađenja atmosfere i okoline, proces degradacije<br />
se ubrzava i dobija na značaju i<br />
kod novoizgrađenih javnih, ali i stambenih,<br />
objekata. Iz tih razloga sve je izraženija potreba<br />
dugotrajne kvalitetne zaštite, za šta se<br />
koriste iskustva stečena obnovom, restauracijom<br />
i zaštitom spomenika kulture i tehnologije<br />
razvijene za te namene, sa ciljem<br />
sve sa i iz podova ukloniti, a lepe kamene<br />
podove ne oštetiti i dobro ih zaštititi.<br />
Kako su kameni podovi, kao i spomenici<br />
kulture, rađeni od raznih materijala, a postoje<br />
i razne nečistoće, razvijani su postupci<br />
i hemijski preparati za obnovu, čišćenje i<br />
dugotrajnu zaštitu.<br />
U ranijem periodu korištene su razne agresivne<br />
kiseline, sode, razređivači i dr. uglavnom<br />
jače koncentracije, koji su se trajno<br />
zadržavali unutar kamena i dugotrajno delovali<br />
na njegovu devastaciju, najpre u vidu<br />
pojave raznih soli, promene boje pa do raspadanja.<br />
Tako najbrže i najčešće stradaju<br />
podovi u objektima rađenim od poroznijih<br />
materijala kao što su meki krečnjaci, mermeri,<br />
travertini, a kasnije i razni obojeni pa<br />
i crni graniti.<br />
Tradicionalna sredstva za zaštitu su razni<br />
premazi i laštila, sredstva na bazi voskova,<br />
staklena voda, razni polimeri – silani, siloksani,<br />
silikoni, silikonska ulja, laneno ulje<br />
itd. Sva ova sredstva manje-više traju vrlo<br />
kratko, često moraju da se obnavljaju (od tri<br />
meseca najduže do godine). Pri tome, ova<br />
sredstva ne pružaju adekvatnu zaštitu, tj. ne<br />
otklanjaju sve posledice negativnih uticaja<br />
na zaštićene površine i materijal.<br />
Naslage se gomilaju stvarajući skoreli sloj,<br />
moraju se uklanjati, što poskupljuje i komplikuje<br />
održavanje, a oštećenja podova su<br />
sve veća i vidljivija.<br />
Poslednjih godina specijalizovane firme<br />
sa dugogodišnjim iskustvom na obnovi<br />
i zaštiti podova od prirodnih i veštačkih<br />
materijala i objekata u celini, u saradnji sa<br />
svojim specijalizovanim profesionalcima<br />
razvile su tehnologiju, postupke i preparate<br />
koje zaštitu kamenih podova uvode u<br />
novu eru. Tako je postignuta uspešna zaštita<br />
kroz tri osnovna postupka:<br />
• priprema površina, prema stanju i potrebi –<br />
čišćenje, revitalizacija, obnova, restauracija<br />
• dugotrajna dubinska zaštita protiv upijanja<br />
vode, masnoća i dr. nečistoća<br />
• održavanje i nega zaštićenih površina.<br />
Tretiraju se mermer, granit, prirodni kamen,<br />
opeka, koto, klinker, keramika, prirodni i<br />
veštački aglomerati na cementnoj i sintetičkoj<br />
osnovi, granitogres, betonski proizvodi...<br />
Tako su postignuti osnovni zahtevi<br />
kod zaštite: ne narušava se prirodni izgled i<br />
boja, nema ostataka primenjenih preparata<br />
i ne stvaraju se površinski filmovi, ne menjaju<br />
se struktura, obrada (poliran pod ostaje<br />
poliran), ne menjaju se hemijski sastav i<br />
mehaničke osobine materijala, u ukupnom<br />
sprečava se erozija podova od poroznih<br />
građevinskih materijala.<br />
Dubinska, dugotrajna zaštita u vidu penetrata<br />
omogućava i potpunu paropropustljivost,<br />
otpornost na UV zrake, a sprečava nastanak<br />
patine, solnih i mineralnih nanosa, lišajeva,<br />
algi, mahovine, hvatanje materija organskog<br />
porekla (žvaka), raznih grafita...<br />
pokrovne ploče<br />
mermeri, graniti<br />
intarzije u podu<br />
zaštita<br />
spomenika kulture<br />
Zaštićene površine se lako održavaju mekom<br />
četkom, suvom ili vlažnom krpom i<br />
vodom, ili, neutralnim preparatima namenjenim<br />
za održavanje specifičnih zaštićenih<br />
materijala kako njihova zaštita ne<br />
bi ujedno vodila do dalje degradacije ■<br />
3M STONE GROUP<br />
Šalinačka bb; 11300 Smederevo<br />
tel/fax: +381 26 64 00 90: 64 00 99<br />
+381 63 30 44 54<br />
3mstone@nadlanu.com<br />
www.3mexq.rs<br />
kvarciti<br />
zaštita – mokri izgled<br />
škriljci u bojama<br />
zaštita terasa<br />
34 www.build.rs
TEMA broja<br />
TARKETT VIZIJA<br />
PODNIH REŠENJA<br />
U Tarkett-u, oko 8.000 ljudi širom sveta<br />
svakodnevno uslužuje potrošače i klijente,<br />
preko prodajnih organizacija u 100 zemalja<br />
i 29 proizvodnih lokacija, koje svakog<br />
dana proizvode u proseku milion kvadratnih<br />
metara poda.<br />
Tarkett u ponudi proizvoda ima podne<br />
obloge za domaćinstva, među kojima se<br />
ističe višeslojni parket, laminat i vinil, kao<br />
i proizvode za komercijalnu – javnu upotrebu:<br />
homogene i heterogene vinil podne<br />
obloge, prirodni linoleum, laminat i sportske<br />
podove.<br />
Slana bara, Novi Sad<br />
Podne obloge imaju značajan uticaj na<br />
način na koji ljudi doživljavaju prostor u<br />
kome žive, rade, igraju se. Tarkett obezbeđuje<br />
jedinstvene koristi krajnjim korisnicima,<br />
a osećaj udobnosti, dobrostanja i<br />
bezbednosti inspiriše ljude da ostvare bolje<br />
rezultate.<br />
Kao istinski pružalac usluga, Tarkett sarađuje<br />
sa većinom vodećih arhitekata i profesionalaca<br />
iz oblasti građevinarstva, što čini<br />
Tarkett podove sastavnim delom najprestižnijih<br />
arhitektonskih zdanja u svetu.<br />
Asortiman Tarkett<br />
sportskih podova<br />
Izbor prave sportske podne obloge je<br />
ključan faktor za udobnost, sigurnost i<br />
performanse tokom brojnih sportskih aktivnosti.<br />
Tarkett je najveći proizvođač sportskih<br />
podnih obloga u svetu i određuje pravce u<br />
industriji sportskih podova. Ključ uspeha<br />
kompanije jeste trajna posvećenost kvalitetu,<br />
inovacijama i uslugama.<br />
Tarkett nudi širok spektar podnih obloga<br />
i sistema za sve primene: parket, vinil i linoleum<br />
podne obloge za košarku, odbojku,<br />
rukomet, skvoš i višenamenske sportske<br />
objekte. Tarkett takođe nudi proizvode za<br />
zaštitu podnih obloga koje omogućavaju da<br />
se sportske podne obloge koriste i za nesportske<br />
aktivnosti kao što su npr. koncerti.<br />
Kada je reč o sportskim aktivnostima<br />
na otvorenom Tarkett sintetičke trave<br />
i podloge za sportske staze dizajnirane<br />
su da zadovolje zahteve različitih sportova<br />
i takmičenja, od škola do profesionalnog<br />
sporta ■<br />
Tikvara, Bačka Palanka<br />
Futog, Novi Sad<br />
Kristalna dvorana, Zrenjanin<br />
Spens, Novi Sad<br />
TARKETT TRADE<br />
Industrijska zona bb<br />
21400 Bačka Palanka<br />
tel: +381 21 7557 673<br />
fax: +381 21 7557 637<br />
Nebojšina 20<br />
11000 Beograd<br />
tel:+387 11 383 60 53<br />
fax: +387 11 386 17 69<br />
www.tarkett-easterneurope.com<br />
www.build.rs<br />
35
TEMA broja<br />
Podovi predstavljaju važan<br />
segment građevinske industrije<br />
i velika pažnja se polaže na<br />
razvoj tehnologija ovog sektora<br />
industrije. Predstavljamo dva<br />
primera uloge industrije podova u<br />
SAD i tema kojima se oni bave<br />
C2C SERTIFIKACIJA<br />
U KALIFORNIJI<br />
PRAVI PRODOR KONCEPTA<br />
POTPUNE ODRŽIVOSTI<br />
Krajem maja ove godine u<br />
Kaliforniji se dogodio veoma<br />
značajan skup za dalji razvoj<br />
zaštite životne sredine u toj<br />
državi SAD-a, i u njemu je, u<br />
prvom redu, učestvovao i jedan<br />
proizvođač podova<br />
Na događaju koji je upriličen u sedištu<br />
kompanije Google, arhitekta i dizajner<br />
William McDonough, guverner Kalifornije<br />
(poznati glumac) Arnold Schwarzenegger,<br />
i predstavnici iz Shaw Industries<br />
Group (proizvođač podova) zvanično su<br />
pokrenuli Green Products Innovation Institute<br />
– GPII (Institut za inovacije zelenih<br />
proizvoda).<br />
Nova neprofitna institucija posvećena je<br />
transformaciji dizajna i proizvodnje u kompanijama<br />
tako da se ulope u C2C standard<br />
o kom smo pisali u broju 13. GPII planira<br />
da razvije sistem ocenjivanja za C2C sertifikaciju<br />
koju su razvili arhitekta William<br />
McDonough i hemičar Michael Braungart.<br />
Ovim GPII postaje odgovorna za C2C sertifikaciju<br />
proizvoda u SAD.<br />
Kako bi pomogao kompanijama da postignu<br />
ovaj sertifikat GPII planira da održava<br />
treninge i izdaje licence za stručnjake koji će<br />
rukovoditi ovim procesom u kompanijama.<br />
Institut će na sebe preuzeti i blisku saradnju<br />
sa kompanijama omogućujući im pristup<br />
svojoj bazi iz oblasti hemije kako bi supstance<br />
i materijale iz svoje proizvodnje mogli<br />
da zamene apsolutno neškodljivim, i to<br />
bez ikakvog uticaja na kvalitet proizvoda.<br />
GPII takođe podržava i prati kalifornijsku<br />
Inicijativu za zelenu hemiju (Green Chemistry<br />
Initiative) koja se zalaže za potpuno<br />
odstranjivanje opasnih supstanci iz materijala<br />
i proizvodnih procesa za sve proizvodae<br />
koji su na tržištu Kalifornije.<br />
PROIZVODI ĆE BITI RAZMATRANI UZ<br />
POMOĆ PET PRISTUPA:<br />
• material health (zdravlje materijala)<br />
• take-back (reciklaža)<br />
• renewable energy (obnovljiva energija)<br />
• clean water (čista voda)<br />
• social fairness (društvena odgovornost<br />
preduzeća) ■<br />
GPII je osnovana uz pomoć početnog zajma<br />
iz DOEN fondacije koja podržava pionire<br />
koji čine pozitivne napore da umanje<br />
efekte na klimu za koje je odgovoran čovek.<br />
Zajmove je obećao i fond Kaplan.<br />
OTIRAČI ZA<br />
POSLOVNE<br />
OBJEKTE<br />
VAŽAN DEO<br />
IDENTITETA<br />
Sa izgradnjom poslovnih objekata koji<br />
treba da oslikavaju vizuelni identitet<br />
kompanije koja se nalazi i kod nas je<br />
sve aktuelnija tema brendiranja.<br />
Pored akcentiranih boja na fasadi i<br />
detaljima enterijera, veoma važan deo<br />
identiteta objekta i firme predstavlja i<br />
otirač u ulaznom holu zgrade<br />
Otirači u ulaznim holovima javnih i poslovnih<br />
objekata u SAD odavno imaju posebno<br />
važno mesto (entryway track-off ):<br />
• u enterijerskom i simboličkom smislu –<br />
čest je i primer u filmovima da se kadrom<br />
otirača objašnjava koji je objekat u pitanju<br />
• u higijenskom smislu – nečistoće na đonovima<br />
trebalo bi u izvesnoj meri zaustaviti<br />
već na ulazu u zgradu.<br />
Problem sa otiračima je u tome što moraju<br />
biti otporni na vodu, UV zračenje, da imaju<br />
postojanu boju i da trpe habanje. Sve ovo<br />
uglavnom zahteva primenu tehnologija i<br />
veštačkih materijala koji imaju negativan<br />
uticaj na kvalitet vazduha u enterijeru.<br />
Problematikom otirača u javnim objektima<br />
bave se mnoge firme koje su svoje poslovanje<br />
zasnivale na ovom asortimanu, ali poslednjih<br />
godina trpe sve više pritiska od strane<br />
javnosti, klijenata i stručnjaka da pokušaju<br />
da naprave otirač koji će u što manjoj meri<br />
uticati na okolinu i zdravlje ljudi.<br />
Najdalje je u tome stigla kompanija Eco-<br />
Path koja je u junu 2009. godine predstavila<br />
otirač koji ispunjava sve ove uslove (foto<br />
levo). Njegova BioGrip podloga načinjena<br />
je od prirodne gume, sa međuslojem od<br />
filca koji je načinjen 100% od recikliranih<br />
PET boca (post-consumer).<br />
Dodatni sloj EnviroCel sastoji se od poliola<br />
načinjenog od soje i pepela – Celceram.<br />
Izdržljiva površinska vlakna načinjena su od<br />
čistog polipropilena i najlona. Takođe, nakon<br />
prolaska životnog veka, kompanija preuzima<br />
na sebe obavezu recikliranja proizvoda ■<br />
36 www.build.rs
PERFOM – PROTIVKLIZNI<br />
LIMOVI I GAZIŠTA<br />
TEMA broja<br />
Perfom protivklizna gazišta i limovi imaju primenu u industrijskim halama i<br />
poslovnim prostorima, ali vrhunska izrada uz dobar arhitektonski dizajn može<br />
ih smestiti u stambene i javne zgrade, privatne kuće i rezidencije... Svi proizvodi<br />
Perfoma proizvode se u standardnim ili vanstandardnim dimenzijama po zahtevu<br />
Perfom protivklizni limovi i proizvodi<br />
(gazišta, profili, stepenici, polukružni<br />
stepenici, stepenici merdevina...) predstavljaju<br />
kvalitetno i fleksibilno rešenje,<br />
kombinaciju čvrstine i sigurnosti sa sledećim<br />
karakteristikama:<br />
• 360°, bez klizanja, zahvaljujući<br />
poluizvučenim otvorima<br />
• drenažni otvori omogućavaju<br />
odvod tečnosti (voda, ulje...)<br />
• zaštita za štikle – kada je to potrebno<br />
isporučuju se sa otvorima ≤8mm, čime je<br />
onemogućeno zaglavljivanje štikli<br />
• antipanik koeficijent svetle površine je<br />
nizak (5% do 15%), ograničava transparentnost<br />
i pruža osećaj sigurnosti na<br />
većim visinama<br />
• mali koeficijent svetle površine je<br />
pogodan za upotrebu u uslovima<br />
povećanog rizika od požara<br />
(rafinerije, naftne bušotine)<br />
• dobar odnos nosivosti i težine samog<br />
gazišta<br />
• fleksibilnost u pogledu oblikovanja,<br />
dalje obrade, konačnog izgleda i oblika<br />
proizvoda<br />
• fleksibilnost u oblasti projektovanja jer se<br />
radi i u skladu sa vašim potrebama<br />
Perfom ponuda<br />
Standardne vrste lima za proizvodnju su hv<br />
č0146, tv č0361, prohrom i aluminijum, a<br />
standardne debljine lima: 2mm, 2,5mm,<br />
3mm (ostale debljine na upit).<br />
Standardne dimenzija tabli:<br />
• 1.000x2.000mm<br />
• 1.250x2.000mm<br />
• 1.250x2.500mm<br />
• 1.500x3.000mm.<br />
Standardni protivklizni otvori perforacije<br />
dostupne su prema katalogu Perfom-a.<br />
Dodatne operacije su: sečenje, savijanje,<br />
varenje, toplocinkovanje i plastificiranje.<br />
Osim proizvodnje protivkliznih limova u<br />
tablama Perfom nudi i paletu gotovih proizvoda<br />
spremnih za ugradnju:<br />
• protivklizni profili<br />
• protivklizna gazišta i podesti<br />
• protivklizni stepenici<br />
• protivklizni kružni stepenici<br />
• protivklizna gazišta za merdevine<br />
• površinska zaštita po vašem izboru –<br />
bez zaštite, toplocinkovanje, farbanje.<br />
Dizajn i arhitektura<br />
Polje primene ovih proizvoda je veoma široko.<br />
Pored mesta gde je upotreba ovakvih<br />
gazišta i limova obavezna propisima, jednostavnost<br />
i precizna izrada gotovih metalnih<br />
elemenata mogu se lako uklopiti u savremenu<br />
arhitekturu ili enterijere.<br />
Industrijski dizajn, jednostavnost i funkcionalnost<br />
oblika kao vrsta estetike, brza i precizna<br />
montaža elemenata... sve su to samo<br />
neke od prednosti koje arhitekte mogu prepoznati<br />
u Perfom proizvodima.<br />
Za više informacija o protivliznim limovima<br />
i gazištima posetite www.perfom.rs.<br />
Tu možete pronaći najpotpunije informacije<br />
o perforiranim limovima i proizvodima,<br />
ali i besplatno možete preuzeti<br />
kataloge (pdf ) svih Perfom proizvoda.<br />
Za sve dodatne informacije i sugestije<br />
Perfom vam stoji na raspolaganju:<br />
– Mi gradimo partnerski odnos sa našim<br />
klijentima, pružajući im kvalitetnu uslugu<br />
i proizvode, dodatne operacije i finalizaciju,<br />
primenu sopstvenog iskustva i partnersko<br />
ponašanje – kažu u Perfomu ■<br />
PERFOM<br />
Proizvodnja perforiranih<br />
limova i proizvoda<br />
Knjaza Miloša 165<br />
31210 Požega<br />
tel/fax: +381 31 825 051<br />
714 380<br />
mob: + 381 64 612 93 05<br />
office@perfom.rs<br />
www.perfom.rs<br />
www.build.rs<br />
37
TEMA broja<br />
Visokonosivi trapezni profil<br />
TR 80/900 novi je proizvod<br />
u ponudi firme INM iz Arilja.<br />
Zahvaljujući profilaciji koja je<br />
rešena tako da postiže izuzetne<br />
karakteristike nosivosti ovaj<br />
lim može se primenjivati kao<br />
tercijalna konstrukcija krovova sa<br />
blagim nagibom, ali i za izradu<br />
međuspratnih konstrukcija<br />
industrijskih objekata, prohodnih i<br />
neprohodnih ravnih krovova<br />
VISOKONOSIVI TRAPEZNI<br />
PROFIL TR 80/900<br />
JEDNOSTAVNOST<br />
LIVENJA PODOVA<br />
Osnovna odlika novog profila u ponudi<br />
firme INM iz Arilja jeste velika nosivost<br />
što ga čini odličnim rešenjem za sve vrste<br />
industrijskih objekata. Velika nosivost<br />
je karakteristika koja proizilazi iz<br />
visine rebra ovog TR profila – 80mm.<br />
Tako je omogućeno postavljanje profila<br />
na nosače sa većim rasponima što daje<br />
više prostora za funkcionalno rešavanje<br />
osnove objekta.<br />
Ovaj profil je pogodan za krovove sa blagim<br />
nagibom, zatim za izradu ravnih krovova<br />
(prohodnih i neprohodnih), kao i za<br />
izvođenje međuspratnih konstrukcija.<br />
U ulozi jednostavnog krovnog pokrivača<br />
profil TR 80/900 savladaće veće raspone<br />
bez uvijanja i predstavljaće trajno rešenje<br />
nadstrešnice ili otvorene hale.<br />
Isto tako, u sistemu prohodnog krova<br />
ili međuspratne konstrukcije, profil TR<br />
80/900 služiće kao „izgubljena” oplata<br />
za izlivanje betonske ploče ili asfaltnog<br />
poda.<br />
Svojim tehničkim karakteristikama obezbediće<br />
jednostavno izvođenje i trajnu krutost<br />
konstrukcije.<br />
INM – PRVI U SRBIJI<br />
Dodatna prednost ovakve primene profila<br />
TR 80/900 za izradu podnih sistema u<br />
industrijskim objektima jeste to što će sa<br />
donje strane ostati profilisani narebreni<br />
plafon lf od dčeličnog lima.<br />
Profil TR 80/900 može se koristiti za izvođenje<br />
industrijskih objekata i garaža,<br />
skladišnih prostora i pomoćnih objekata ■<br />
Proizvodnja visokonosivog profila TR<br />
80/900 u pogonima fabrike INM u Arilju,<br />
počinje u avgustu 2010. godine. To će biti<br />
prva proizvodnja profi la ovog tipa u našoj<br />
zemlji, a iz INM-a vas pozivaju da ih kontaktirate<br />
za dobijanje detaljnih informacija i<br />
tehničkih specifi kacija za ovaj proizvod ali<br />
i kompletnu ponudu u kojoj smo opširnije<br />
pisali u prethodnim brojevima <strong>magazin</strong>a<br />
Build ■<br />
Kada se koristi kao deo krovnog sistema sa<br />
slojem termoizolacije i završne pokrivke<br />
(pokrivni lim, krovna membrana, itd) koji<br />
se postavljaju na njega, profil TR 80/900<br />
predstavljaće uspešno rešenje takozvane<br />
tercijalne konstrukcije (neposrednog nosača<br />
krovnog pokrivača).<br />
INM<br />
Put Nikole Pašića bb<br />
31230 Arilje<br />
tel: +381 31 894 440<br />
fax: +381 31 894 441<br />
inm@verat.net<br />
inmarilje@nadlanu.com<br />
www.inm-arilje.com<br />
38 www.build.rs
PRILAGODLJIVA PODNOŽJA<br />
BUZON<br />
ZA SVE VRSTE TERASA<br />
I RAVNIH KROVOVA<br />
TEMA broja<br />
Preduzeće Buzon Pedestal<br />
International sa više od 20 godina<br />
iskustva na području gradnje,<br />
nudi ekskluzivni sistem izrađivanja<br />
terasa i ravnih krovova. Sistem<br />
prilagodljivih podnožja omogućava<br />
neuporedivo bržu i jednostavniju<br />
montažu kamenih i drvenih obloga<br />
terasa i tehničkih podiznih podova,<br />
koji se lako mogu dizati radi<br />
eventualne brze i bezbolne izmene<br />
raznih vodova i instalacija<br />
Montažna podnožja su u milimetarskom<br />
hodu idealno prilagodljiva do 850mm visine<br />
i garantuju mogućnost idealno ravnog<br />
poda ili blago zakošenog ako to projekat<br />
ili korisnik postavljaju kao zahtev.<br />
Napravljena su od visokokvalitetnog polipropilena,<br />
a mogu izdržati i opterećenja<br />
preko 1.000kg/podnožje.<br />
Podnožja su predviđena za:<br />
• krovne terase pokrivene kamenim pločama<br />
• terasne vrtove<br />
• drvene i kamene terase<br />
• razne vrste stalnih ili pokretnih podijuma<br />
u jednoj ili različitim visinama (pozorišta,<br />
koncerti, mitinzi...)<br />
• stubove<br />
• tehničke podove koji se mogu lako podizati<br />
i koji imaju svoju primenu u industriji<br />
(hemijskoj, mehaničkoj, naftnoj...) kao i na<br />
televiziji i elektrokomunikacionim salama.<br />
Jedan od delova Buzon podnožja su i umeci,<br />
koji služe za pravljenje fuga između ploča<br />
(od 2 do 10mm).<br />
Osnovne odlike podnožja Buzon su:<br />
• brza i jednostavna montaža i instalacija<br />
• prilagodljivost visine i nagiba<br />
(čak do 8%)<br />
• nesmetano oticanje atmosferske vode<br />
• mogućnost jednostavne demontaže bez<br />
otpadaka (sajmovi, letnje bašte kafića...)<br />
• mogućnost montaže na hidroizolaciju.<br />
Dugi niz godina preduzeće Maramo i u<br />
Sloveniji montira obloge terasa i ravnih<br />
krovova na podnožjima Buzon: – Iskustva<br />
stečena na tim projektima rado ćemo vam<br />
preneti i savetovati vam kako najbolje i<br />
najefikasnije upotrebiti Buzon proizvode –<br />
kažu u firmi Maramo ■<br />
Proizvođač:<br />
BUZON PEDESTAL INTERNATIONAL S.A.<br />
Prolongement de la rue de l'Abbaye, 134<br />
B-4040 Herstal, Belgija<br />
tel: +32 4 248 39 83<br />
fax: +32 0 4 264 82 38<br />
info@buzon-world.com<br />
www.buzon-world.com<br />
Zastupnik za Srbiju:<br />
MARAMO d.o.o.<br />
Dolenjska cesta 242c<br />
1000 LJUBLJANA<br />
tel: +386 1 280 66 50<br />
fax: +386 1 280 66 55<br />
info@maramo.si<br />
www.maramo.si<br />
www.build.rs<br />
39
TEMA broja<br />
Preduzeće Rinol d.o.o. je<br />
specijalizovano, profesionalno<br />
osposobljeno i tehnološki<br />
opremljeno za izradu industrijskih<br />
podova. U širokoj paleti proizvoda<br />
zastupljeno je 35 osnovnih vrsta<br />
industrijskih podova među<br />
kojima su podovi na bazi betona,<br />
magnezita, sintetskih smola i<br />
akrilata. Zahvaljujući širokoj podršci<br />
renomiranih inostranih partnera<br />
Rinol (Nemačka), Rockland<br />
(Francuska), Ashford Formula<br />
(SAD), u ponudi su isključivo<br />
najsavremenije tehnologije<br />
i materijali sa kojima rade<br />
visokoosposobljeni stručnjaci.<br />
Rinol d.o.o. je do sada izradio<br />
na stotine hiljada kvadratnih<br />
metara industrijskih podova<br />
za različite namene. Preduzeće<br />
ne samo da poseduje znanje i<br />
iskustvo (know-how), već je i<br />
odgovarajuće opremljeno da<br />
kompletnom uslugom uspešno<br />
udovolji zahtevima i najizbirljivijeg<br />
investitora.<br />
Izvod iz referenc liste<br />
Iz bogate referenc liste značajnijih objekata<br />
na kojima je preduzeće u poslednjih nekoliko<br />
godina izvodilo podopolagačke radove,<br />
izdvajamo neke od njih:<br />
TRŽNI CENTRI<br />
“Delta City” - Beograd, Podgorica<br />
“Shoping centre Ušće” - Beograd<br />
“Merkur” - Beograd<br />
KOMPLETNA SISTEMSKA<br />
REŠENJA ZA VAŠ POD<br />
HIPERMARKETI<br />
“Tempo”-Beograd, Novi Sad, Niš<br />
“Dis” - Jagodina, Pančevo, Smederevo...<br />
“Metro Cash & Carry” - Krnjača, Zemun, Niš<br />
“Idea” - Novi Beograd<br />
“Nana” - Niš<br />
LOGISTIČKI CENTRI –<br />
VISOKOREGALNA SKLADIŠTA<br />
“Milšped” - Beograd<br />
“Nelt” - Dobanovci<br />
“Agrokor” - Dugopolje, Hrvatska<br />
“ThysennKrupp Materials” - Inđija<br />
PROIZVODNE HALE<br />
“Zastava” - Kragujevac<br />
“Kronošpan” - Lapovo<br />
”Socomak” - Bitolj, Makedonija<br />
”British American Tobacco” - Vranje<br />
“Trimo” - Beograd<br />
“Intercel” - Šabac<br />
PREHRAMBENA INDUSTRIJA<br />
“Polimark” - Beograd<br />
“Banini” - Kikinda<br />
“Florida Bel” - Beograd<br />
“Imlek” - Beograd<br />
“Coca Cola” - Zemun<br />
“Fabrika vode Vujić” - Valjevo<br />
“Fabrika vode Rosa” - Topli Do<br />
“Pons” pekara - Čačak<br />
“Nestle” - Beograd<br />
“Farmina pet foods” - Inđija<br />
FARMACEUTSKA INDUSTRIJA<br />
“Galenika” - Zemun<br />
“Jugoremedija” - Zrenjanin<br />
“Velefarm” - Beograd<br />
AUTO SERVISI<br />
“Honda” - Beograd<br />
“Man” - Beograd<br />
“Citroen” - Beograd<br />
GARAŽE<br />
“Pionirski park” - Beograd<br />
“Univerzitetsko naselje Bellville”<br />
“Zira” - Beograd<br />
“Delta City” - Novi Beograd<br />
“Delta Holding” - Novi Beograd<br />
Hotel “Splendid” - Bečići, Crna Gora<br />
MEDICINSKE USTANOVE<br />
“KBC - Dragiša Mišović” - Beograd<br />
“Dr Crnogorac” - Beograd<br />
EKSKLUZIVNI PROSTORI<br />
“Nitea” - Beograd<br />
“Italian design center” - Beograd<br />
“Fashion&friends” - Beograd<br />
“Plusit” - Beograd<br />
SPORTSKO-REKREATIVNI<br />
OBRAZOVNI OBJEKTI<br />
Skate park “Ušće”- Beograd<br />
III Beogradska gimnazija<br />
O.Š. “Vuk Karadžić” - Kikinda<br />
...kao i mnogi drugi objekti širom Srbije,<br />
Crne Gore i Makedonije ■<br />
40 www.build.rs
fokus<br />
Blok konferencija o arhitekturi i<br />
nekretninama, održana po drugi put u<br />
Beogradu u junu 2010. godine,<br />
donela je i zanimljiv panel<br />
na kome su tek načeti osnovni,<br />
sistemski problemi savremene<br />
srpske arhitekture... Država i<br />
lokalne samouprave, kao najveći<br />
investitori, nisu u obavezi da raspisuju<br />
arhitektonske konkurse što dovoljno<br />
govori o našem doživljaju prostora.<br />
Pobednička rešenja retkih konkursa<br />
prepuštena su na milost i nemilost<br />
razradi projekta koja se poverava<br />
velikim arhitektonskim biroima.<br />
Oni posao razrade dobijaju na<br />
arhitektonskim tenderima koji slede<br />
i na kojima autori praktično nemaju<br />
nikakve šanse. Tako kompletni<br />
projekti/poslovi, završavaju u<br />
nekoliko biroa koji na konkursima<br />
ne moraju da pobede, pa čak ni da<br />
učestvuju, ali im je dato na volju<br />
da izabrana rešenja menjaju.<br />
GDE NAM JE<br />
Sve ovo praćeno je neorganizovanošću<br />
i nezainteresovanošču struke<br />
da nešto promeni. I naravno, na<br />
početku, ili na kraju, krug se završava<br />
nebrigom i nestručnošću političara<br />
da uvide dugoročne probleme ovako<br />
nemarnog pristupa građenoj sredini<br />
Kokoška ili jaje Pojedinac ili sistem<br />
Civilizacija se opredelila za ovo drugo,<br />
kao pouzdanije rešenje. U suprotnom, pre<br />
ili kasnije, sebičnost dolazi do izražaja i<br />
nastaje haos. Tako je u svakoj oblasti pa i<br />
u građevinarstvu, odnosno urbanizmu i<br />
arhitekturi – bez sistema ne postoji red,<br />
pojedinačni primeri su nemoćni da ga<br />
stvore.<br />
Nepostojanje osnovnih pravila gradnje podrazumeva<br />
nepostojanje stilskih i estetskih<br />
kriterijuma. Kada nema kontrole, sankcija,<br />
strukovnih standarda, tada se gradi po<br />
ličnom nahođenju, nema propisane visine,<br />
širine, izgleda fasade, boje, jer, zašto bi svega<br />
toga bilo kada nema ni regulacione linije,<br />
gustine naseljenosti i izgrađenosti parcele,<br />
nema infrastrukture, nema konkursa, nema<br />
idejnih i palirskih planova, kontrole konstrukcije,<br />
toplotne izolovanosti ili kvaliteta<br />
materijala<br />
Naša arhitektura, kao uređeni sistem, a<br />
ne kao skup pojedinačnih, manje ili više<br />
uspešnih ili neuspešnih, rešenja, danas<br />
praktično ne postoji, niti postoje ozbiljni<br />
napori da se nešto u tom smislu promeni.<br />
Neki će reći: ja sam... Nebitno šta si ti, ili<br />
bilo ko. Na svakog takvog koji je, dolaze<br />
hiljade koje nisu. Sistem je ono što je bitno.<br />
Zato Build <strong>magazin</strong> u narednim brojevima<br />
ima nameru da više pažnje posveti<br />
problemima naše arhitekture. Nudimo<br />
prostor za analizu sistemskih ograničenja,<br />
priliku za apel struke udruženjima, komorama<br />
i nadležnima. Na hiljade adresa aktera<br />
građevinske industrije i dalje će, kao<br />
i do sada, i u narednim mesecima, stizati<br />
Build <strong>magazin</strong>. Hoće li u njemu biti glasa<br />
arhitekata, zavisi samo od vas...<br />
42 www.build.rs
fokus<br />
ARHITEKTURA<br />
piše Mladen Bogićević<br />
Odavno smo u začaranom krugu u<br />
kome naša arhitektura gubi svoje<br />
poslednje odraze prepoznatljivosti,<br />
profesionalne etike, smisla...<br />
Sa druge strane, kada se bilo gde,<br />
u kafani, na konferencijama, u<br />
kabinetima i fakultetskim salama,<br />
pokrene priča šta bi trebalo da<br />
se uradi, odgovori su: mi imamo<br />
sve neophodne institucije, imamo<br />
bogatu tradiciju građenja, imamo<br />
visokoškolske ustanove čije diplome<br />
otvaraju vrata svuda u svetu, imamo<br />
svetski poznate primere dobre<br />
arhitekture i uspešnih projekata, naši<br />
biroi imaju ogromno iskustvo i stotine<br />
hiljada kvadrata iza sebe, imamo<br />
urbanističke zavode, procedure,<br />
pravila, propise, važeće zakone,<br />
iskusne sudove i veštake, imamo sve...<br />
U redu, ali... Zašto nam onda gradovi<br />
izgledaju ovako kako izgledaju<br />
Četiri jahača<br />
Koji su uzroci današnjeg stanja u našoj<br />
arhitekturi Čini se da nikada nije imala<br />
manje identiteta nego što je to danas. Često<br />
je veoma teško uočiti razliku između objekata<br />
koje su potpisali arhitekti i onih koji<br />
su nastali bez ikakvog projekta. Izgubili<br />
smo svaki korak sa vremenom i mestom,<br />
potrebama i standardima. Liftovi, drveće,<br />
igrališta, trosobni stanovi... praktično su istrebljeni<br />
iz naših projekata i odavno predstavljaju<br />
ugrožene vrste u našim gradovima.<br />
Ovakve tvrdnje, da je nekada bilo bolje, po<br />
pravilu nisu tačne i zasnivaju se na idealizovanju<br />
neke epohe (usled nedovoljne<br />
obaveštenosti i zadržavanja samo na opštim<br />
mestima vremena koja uspevaju da nam se<br />
predstave svojim najboljim dostignućima,<br />
naravno, uz izvesnu dozu sentimentalnosti).<br />
Zašto onda zaista mislim da naša arhitektura<br />
nikada nije bila na nižim granama nego<br />
danas Pa, 21. je vek. Sto godina ubrzanog<br />
razvitka arhitekture u svetu i kod nas, sto<br />
godina vrtoglavog razvitka materijala, nauke,<br />
sistema izvođenja, sto godina izvanrednih<br />
Zato u Build <strong>magazin</strong>u, podržani i<br />
internet portalom Gradjevinarstvo.rs,<br />
želimo da pokušamo da pokrenemo<br />
priču... Za početak možemo da se<br />
osvrnemo na uzroke današnjeg stanja.<br />
Za sve drugo biće nam potrebna<br />
vaša reakcija. Mi ne možemo da<br />
promenimo ništa, ali možemo da<br />
damo prostor za vaš glas... Javite se...<br />
primera, urbanističkih analiza, promašaja<br />
i popravki koncepata, sto godina univerzitetskog<br />
obrazovanja, stotine generacija<br />
arhitekata... i sve to zašto Da bismo mi, u<br />
Srbiji, danas, gradili ovo što vidimo oko nas.<br />
Zašto nikada nije bilo gore Sporedan,<br />
ali slikovit primer jesu sakralni objekti.<br />
Početkom 20. veka, u doba moderne, zidali<br />
smo i crkve sa pečatom moderne, na primer,<br />
crkvu na Oplencu ili Hram Sv. Save. Danas,<br />
u 21. veku, zidamo crkve parodirajući<br />
moravski srednjovekovni stil fasadnom opekom<br />
i odnosima masa. Negde smo zalutali.<br />
www.build.rs<br />
43
fokus<br />
Ignorisanje zakona<br />
Prvi jahač za naše građevinarstvo bio je<br />
diskontinuitet zakona. Talas nacionalizacije<br />
1945. godine, nelegalni gubitak<br />
imovine (i života), ne samo da je uticao<br />
direktno na sudbine vlasnika zemljišta<br />
i objekata i sudbine njihovih potomaka,<br />
već je pokazao kako to izgleda kada se zver<br />
nelegalnosti jednom probudi.<br />
Tako zasnovana, zajednička imovina pola<br />
veka kasnije postala je veliko igralište za<br />
malverzacije i nepravde svih vrsta: svi<br />
su odvajali za stambeni fond, ali nisu svi<br />
otkupili/dobili stanove, svi su se borili protiv<br />
okupatora, ali nisu svi ubirali tantijeme, svi<br />
su punili budžet od kog su živela društvena<br />
preduzeća, ali nisu svi dobili parcele kada su<br />
ona jednom nestala... Uzeto je nekima da<br />
bude svačije, zatim je dato nekima da bude<br />
njihovo, bez ikakvog pravila, ozbiljnog plana,<br />
doslednosti, pravde... Tako smo počeli.<br />
Ignorisanje okruženja<br />
Drugi jahač bio je diskontinuitet kulture, u<br />
širem smislu, a zatim i kulture građenja. Upliv<br />
ideologije i u građevinarstvo, negiranje<br />
bilo kakvih zastarelih vrednosti i nasleđa, kao<br />
i ubeđenje da ćemo u jednoj generaciji izgraditi<br />
vrli novi svet, doveli su do brutalnosti<br />
u pristupu rešavanju problema. Treba nam<br />
zgrada opštine, robna kuća, dom kulture<br />
Srušite nekoliko straćara u centru grada,<br />
naselja, varošice... Želimo da postanemo<br />
industrijska zemlja Gradićemo naselja za<br />
radničke porodice (one druge porodice ostale<br />
su u napuštenim salonskim stanovima i<br />
vilama u zabranjenim gradovima).<br />
Arhitekti su prigrlili ovakav stav vlasti<br />
uživajući u frekventnosti konkursa, teško<br />
odolevajući prilici da baš njihovih ruku delo,<br />
samodovoljno i nezavisno, postane novi<br />
simbol nekog naselja diljem SFRJ.<br />
I tako, ukrupnjavanje parcela u najužim<br />
centrima gradova dovelo je do razaranja<br />
finog gradskog tkiva i neprepoznatljivih<br />
ambijenata. Neodrživa<br />
gradnja javnih objekata dovela je do desetina<br />
napuštenih i devastiranih zgrada,<br />
mega-planovi budućnosti ignorisali su<br />
trenutne probleme i, onda kada nisu ostvareni,<br />
problemi su postali budućnost.<br />
Sada su već naše juče, danas i sutra.<br />
Kada je pristup velikih zamaha izgubio<br />
dah usled posustale ekonomije i razuzdale<br />
korupcije, nismo imali novca i snage da<br />
završimo započeto, niti da ispravimo greške<br />
nastale u brzini posleratne izgradnje. Te<br />
greške svet je porušio odavno, mnogo pre tih<br />
naših 90-ih od kojih mislimo da je krenulo<br />
nizbrdo. Nije. Tada smo se samo skotrljali<br />
do kraja i razbili o tlo.<br />
Šta nam je ostalo Sećanje na slavne dane<br />
našeg građevinarstva, sistem koji je nekada<br />
funkcionisao, i, naravno – autoriteti. Sve u<br />
svemu, potpuno nerazumevanje današnjeg<br />
pristupa arhitekturi, urbanizmu, poimanju<br />
prostora...<br />
Graditi divlje<br />
Treći jahač bio je logičan sledbenik prva<br />
dva. Masovna stambena divlja gradnja od<br />
80-ih godina 20. veka predstavlja fuziju osnovnih<br />
karakteristika dve prethodne etape:<br />
neobaziranje na bilo kakve zakonske okvire<br />
i apsolutni nemar, pa čak i prezir, prema<br />
okruženju. Kultura grada, kultura gradnje<br />
koju smo gradili decenijama, na prelasku<br />
između dva veka izašla je na videlo: individualno<br />
iznad opšteg, lični ukus iznad estetike<br />
okruženja, moje iznad svega drugog.<br />
Proći će još mnogo decenija dok se posledice<br />
ovog talasa neutrališu. Estetika prozor-vrata,<br />
dvovodnih džinova, giter bloka<br />
i serklaža, spoljašnjih stepenica i naselja<br />
neoromantičnih petospratnica, sve to nije<br />
problem. Estetika nije problem. Ona govori<br />
o nama, kada budemo bolji i ona će biti bolja,<br />
ali... Divlja naselja, predgrađa, podgrađa,<br />
stambene magistrale opteretile su infrastrukturu<br />
i onemogućile njen razvitak. Njima su<br />
se pridružila i planski nastala, legalna naselja,<br />
izgrađena bez konsultacije sa širim planom<br />
grada, saobraćajne i druge infrastrukture.<br />
Zemljište je zauzeto kilometrima oko jezgara<br />
naših gradova i duž puteva, a po jednom<br />
stanovniku takvog naselja uništeno<br />
je desetine kvadratnih metara zemljišta.<br />
Na primeru Beograda to izgleda ovako: da<br />
smo gradili po tom principu novobeogradski<br />
blok 45 bio bi predgrađe Obrenovca,<br />
Zemun bi se prostirao do Fruške Gore,<br />
Konjarnik do Smedereva...<br />
To jeste problem koji će ostati i kada<br />
budemo bolji: obilaznice, kružne gradske<br />
magistrale, ulice propisane širine za<br />
pristup vatrogasnih vozila, gradskih autobusa,<br />
pešaka, đubretara, zatim tranzit,<br />
lokalni saobraćaj, mostovi, autoputevi,<br />
potrošnja energije, toplovodi, gasovodi,<br />
vodovodi, deponije, bezbednost magistralnih<br />
puteva koji su pretvoreni u<br />
lokalne ulice... Estetika nije problem.<br />
Problem su škole, zdravstvene ustanove,<br />
zelene površine, zagađenje iz dimnjaka,<br />
septičkih jama, divljih deponija, problem<br />
je zagađeno zemljište, njegovo neracionalno<br />
korišćenje, gradnja na oranicama...<br />
Estetika je najmanji problem.<br />
Učinili smo napore poslednjih godina i nelegalna<br />
gradnja je zaustavljena, načelno. Ali,<br />
ukoliko na širem planu, kroz obrazovanje<br />
mladih i beskompromisnu odbranu zakona,<br />
ne utičemo dugoročno na opšti stav o urbanoj<br />
životnoj sredini, nema sumnje da će prvom<br />
prilikom divlja gradnja ponovo jahati.<br />
Međutim, divlja gradnja nisu samo objekti<br />
bez dozvola, već svaki objekat zidan bez<br />
ikakvih civilizacijskih i strukovnih načela<br />
i obzira prema okruženju, dakle, po principima<br />
divljine – po pravu bržeg i jačeg.<br />
Ne mora da znači da kršite zakon ako se<br />
ponašate bezrazložno agresivno prema<br />
okolini, ali, govorimo o arhitekturi... Ona<br />
ima svoje kriterijume, ili bi bar trebalo da<br />
je tako.<br />
Ja, moje, meni...<br />
Četvrti jahač još nam je na grbači i nikada sa<br />
nje neće sići... To smo mi. Svi mi. Mi inertni,<br />
džangrizavi, arogantni, bezobrazni, neobrazovani<br />
i neinformisani, mudrijaši, stidljivi,<br />
pohlepni, večito talentovani, bogati, diplomirani,<br />
nadležni, iskusni, borci sa rokovima,<br />
44 www.build.rs
orci za investitore, borci za glasove, borci<br />
za svoju decu, i samo svoju... Svi mi koji tako<br />
često zaboravimo značenje i važnost onog<br />
arhi u našem okruženju, dok se ređaju i<br />
preklapaju rokovi, poslovi, izbori, gradilišta,<br />
palirski planovi, kumovi kumovi...<br />
San nadležnih za mirnom kućom arhitektonska<br />
struka neće poremetiti dok god sanja<br />
samo novog investitora, pa kakvog god.<br />
Politikanski doživljaj efikasnog rešavanja<br />
pitanja, što će reći – kratkoročno i sa što<br />
manje buke i razmišljanja o posledicama,<br />
struka prećutkuje srećna kad pokupi poneku<br />
mrvu. Bez značajnije reakcije svih koji se<br />
bave gradnjom, od arhitekata do pravnika,<br />
država je, nelegalno stečeno, rasprodala bez<br />
ikakve namere da bar pokuša da ispravi deo<br />
nepravdi prema pravim vlasnicima.<br />
Pojedine lokalne vlasti su prodavale parcele<br />
društvenih preduzeća izbeglim licima za<br />
male pare i tako ubirale političke poene.<br />
ULOGA NAJBOLJIH<br />
– DA JE BALAK IGRAO<br />
Naravno, posleratne decenije ostavile su i<br />
neke dobre primere savremene arhitekture.<br />
Dobre arhitekture. Međutim, gradnja koja<br />
je trajala decenijama morala je doneti više<br />
od toga – pojedinačnih primera. Kao i svuda,<br />
nisu preterano važni pojedinci, svetli<br />
primeri, njihov rad i njihov uspeh, važna je<br />
izgradnja sistema, institucija, profesionalnih<br />
etičkih standarda, kulture. Jedan dobar<br />
primer, po definiciji, ne može predstavljati<br />
model po kome će se bilo šta razvijati, niti<br />
je to moguće.<br />
Nemačka reprezentacija na upravo završenom<br />
Svetskom prvenstvu u fudbalu igrala je bez<br />
jedine svoje internacionalne velike zvezde –<br />
Mihaela Balaka. I dogodilo se... šta Pitajte<br />
Engleze i Argentince.<br />
Nastala su naselja bez ikakve infrastrukture,<br />
zatim je ona provlačena ispod, iznad, kroz<br />
kuće poređane bez ikakvog reda i pravila, da<br />
bismo tek zatim došli pred fazu kada treba da<br />
ih ucrtamo u zemljišne knjige. Onda opština<br />
šalje u katastar: samo recite da vam ucrtaju<br />
parcelu... U katastru, naravno, insistiraju na<br />
dokumentu zbog kog bi učinili tako nešto...<br />
U sličnom maniru nebrige, čuvena knjižara<br />
u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu postaće<br />
prodavnica patika ili mobilnih telefona...<br />
Ko je kriv Mi. Niko drugi. Samo svi mi.<br />
Zašto Zato što je ovo naš doživljaj grada.<br />
Zato što mi mislimo da tako može. Zato<br />
što tako (g)radimo već 60 godina. Zato što<br />
u centrima naših gradova postoje desetine<br />
objekata finansiranih iz državnih kasa koji<br />
ne postoje u katastarskim knjigama, podignuti<br />
na parcelama nastalim ukrupnjavanjem,<br />
oduzimanjem, otimanjem, zato što<br />
ništa bolje ponašanje ne možemo očekivati<br />
ni od ostalih kada je moje važnije od svega<br />
drugog, a tako smo naučeni da mislimo.<br />
U izgrađenom sistemu izuzmite zvezde i ostaje<br />
vam tim, kada sistema nema, sa zvezdama<br />
ili bez njih, ne ostaje ništa. Uzmimo za primer<br />
i arhitektonske spomenike naše prestonice:<br />
Muzej savremene umetnosti na Ušću, Sava<br />
centar, Avalski toranj, zgradu Generalštaba,<br />
Zapadnu kapiju Beograda... besmisleno je<br />
reći da te zgrade mogu da budu neposredan<br />
uzor za bilo šta.<br />
One mogu da budu simboli vremena samo<br />
onda kada to vreme ima dovoljno zajedničkih<br />
stremljenja u sebi da i samo predstavlja<br />
simbol. Tih decenija gradili smo identitet<br />
arhitekture na ideji da podižemo novi svet.<br />
Na ona mesta gde on nije podignut preko<br />
starog sada možemo pogledati sa razumevanjem<br />
problema jednog vremena, poleta<br />
i odlučnosti u njihovom rešavanju. Stambeni<br />
blokovi Novog Beograda, na primer,<br />
čine okruženje u kom su se mogli pojaviti<br />
izuzeci.<br />
fokus<br />
Kada kažem naučeni smo, mislim na sve:<br />
arhitekte, investitore, državne službenike,<br />
izvođače, korisnike prostora... To radimo i<br />
danas – Srbija i dalje pokušava da diskontinuitet<br />
ostavi iza sebe i nastavi kao da ga nije<br />
bilo: pre Zakona o restituciji izglasan je Zakon<br />
o planiranju i izgradnji, a pre njega prodali<br />
smo ono što nije bilo naše, po pravilima<br />
koja nam nikako ne odgovaraju, nikome<br />
od nas (čast izuzecima, kupcima). Ne treba<br />
sumnjati da ćemo i ovo plaćati u godinama<br />
koje dolaze, isto kao što ćemo plaćati i ignorisanje<br />
energetske efikasnosti, kvaliteta<br />
gradnje, nedostatak komfora...<br />
Za početak...<br />
Ništa se neće dogoditi ako uspete da napravite<br />
izuzetnu zgradu. Na jednu takvu zgradu mora<br />
doći njih 50 ili 100 koje predstavljaju osnovni<br />
standard kvaliteta, estetike, funkcije. Ona se<br />
mora nalaziti u okruženju koje je uređeno, koje<br />
pruža komfor i sve potrebno za stanovnike<br />
i posetioce. Ona ima smisla, ekonomsku<br />
opravdanost i pun potencijal samo onda kada<br />
se nalazi u smislenom prostoru. U suprotnom,<br />
ona deluje kao da dolazi iz nekog drugog sveta,<br />
kao da je neko slučajno tu postavio, jer, oni koji<br />
žive oko nje ni po čemu ne zaslužuju njeno<br />
prisustvo niti nagoveštavaju da bi ona mogla<br />
biti plod njihovog doživljaja prostora.<br />
Da li imamo dovoljno dobre arhitekte da<br />
sprovedu renesansu koja nam je potrebna<br />
Da. Ili ne Nevažno. Apsolutno nevažno.<br />
Nama treba sistem, osnova pravila igre i oni<br />
koji će ta pravila da poštuju. I kada se neko<br />
izdvoji, dobrim ili lošim, to ne treba da<br />
bude iskakanje iz opštih pravila i principa,<br />
već iz jednog, ipak uređenog, okruženja. Za<br />
početak je potrebno interesovanje struke.<br />
Svaki naredni korak je nemoguć bez ovoga,<br />
pa iskreno, zato sumnjam da će se nešto<br />
promeniti u narednih nekoliko godina.<br />
Struka se neće zainteresovati, zauzeta svojim<br />
problemima. Vredi li reći – za to vreme,<br />
njene probleme niko neće rešavati ■<br />
A danas... Danas ne postoji apsolutno ni jedna<br />
zajednička crta naše visokogradnje, niti pokušaj<br />
da je istkamo. Svaka zgrada je izuzetak<br />
za sebe i najlakše je služiti se doskočicama<br />
i ovo nazvati našim stilom, jer, to nije to, to je<br />
prosto stihija.<br />
Struka mora dati predloge i uporno pozivati na<br />
njihovo prihvatanje od strane vlasti. Političari<br />
imaju sasvim dovoljno tema kojima mogu da<br />
ubiraju poene kod glasača, a arhitekata ipak<br />
nema dovoljno da bi baš njima došli na noge i<br />
obećavali (ono što ionako neće uraditi). Hrvatska<br />
je odličan primer u našem neposrednom<br />
okruženju od čijeg iskustva možemo krenuti.<br />
Arhitektura ima dovoljno specifi čnosti koje je<br />
izdvajaju među ostalim inženjerskim strukama<br />
i mora imati poseban status. Sa druge strane,<br />
takav status niko nema nameru da joj da,<br />
a učiniće to nevoljno i onda kada ona bude<br />
insistirala. Ali, tim putem se mora poći, pa bi<br />
valjalo – što pre ■<br />
www.build.rs<br />
45
promo<br />
FILLI STAHL<br />
VAŠ PARTNER ZA KROV,<br />
FASADU I HIDROIZOLACIJU<br />
Kompanija Filli Stahl osnovana<br />
je 1988. godine, nastavljajući<br />
stogodišnju tradiciju<br />
kompanije Filli&Co.<br />
Zahvaljujući visokim<br />
standardima kvaliteta u<br />
proizvodnji i usmerenju na<br />
pružanje kompletnih rešenja,<br />
tržište je vrlo brzo prepoznalo<br />
i nagradilo pouzdanost<br />
preduzeća, omogućivši brz rast<br />
i razvoj Filli Stahl-a, najpre u<br />
Austriji, a potom i u regionu.<br />
Filli Stahl je od 1997. godine<br />
prisutan u Hrvatskoj, a<br />
od 2007. godine i u Srbiji.<br />
Partneri kompanije na svim<br />
ovim tržištima predstavljaju<br />
renomirane evropske<br />
proizvođače<br />
Filli Stahl kod nas –<br />
nedavno završeni krov<br />
Dedinje, Beograd<br />
Filli Stahl i na srpskom tržištu nudi uslugu<br />
u vidu organizovanog servisa na terenu,<br />
savetovanja i edukacije projektanata,<br />
izvođača i investitora. Upravo ta usluga<br />
čini Filli Stahl kvalitetnim i pouzdanim<br />
partnerom koji će za vas uvek osigurati<br />
najbolji izbor optimalnih rešenja.<br />
Preduzeće je smešteno neposredno uz Batajnički<br />
drum i, pored upravnih prostorija i<br />
magacina, na istom mestu vrše se i uslužno<br />
savijanje limova za opšiv do dužine od sedam<br />
metara.<br />
Sve na jednom mestu za<br />
krovove<br />
Potrebno vam je razrađeno rešenje za falcovane<br />
ili ravne krovove Želite stručni<br />
savet, informaciju o materijalima, cenama,<br />
uslugama Potrebno vam je profilisanje<br />
limova na gradilištu ili isporuka profilisanih<br />
limova iz magacina<br />
Želite da unajmite mašinu za profilisanje i<br />
zatvaranje falceva kao i svu drugu opremu<br />
i prateći alat za vrhunsko izvođenje krovnih<br />
pokrivača Tada je Filli Stahl pravo<br />
mesto za vas!<br />
PARTNERI KOMPANIJE FILLI STAHL<br />
• Prefa (aluminijumski krovovi)<br />
• Villas<br />
• Bauder (PVC i TPO membrane)<br />
• Rockwool<br />
• VM Zink<br />
• Figo Professional<br />
• Heller Snow Stop<br />
• Amonn<br />
• Lehmann<br />
• Enke<br />
• Zambelli<br />
• Battisti<br />
• Stubai ■<br />
U Filli Stahl-u ćete dobiti profesionalnu<br />
uslugu, predloge i proračune uz pomoć<br />
stručnjaka zaposlenih u kompaniji. Iza svih<br />
njih stoji bogato iskustvo, ne samo u prodaji<br />
već i tehničkoj podršci na mnogobrojnim<br />
projektima.<br />
Samo izvođenje krovopokrivačkih radova<br />
nosi veliku odgovornost za konačan uspeh<br />
jednog projekta i Filli Stahl ovom segmentu<br />
pruža posebnu pažnju. Komunikacija sa projektantima<br />
i neposrednim izvođačima odvija<br />
se i u smislu direktne obuke i besplatne edukacije<br />
koju će za izvođača vršiti specijalizovani<br />
limari kompanije.<br />
Za izradu krovova Filli Stahl nudi veliki<br />
izbor kvalitetnih limova i rešenja za falcovanje<br />
i opšive renomiranih proizvođača:<br />
• Prefa, aluminijumski krovovi – aluminijumski<br />
limovi i kompletni sistemi u 15<br />
standardnih boja – 40 godina garancije<br />
• VM Zink – najkvalitetniji titancink u<br />
raznim bojama i sa različitim obradama<br />
površine<br />
• Roofinox – inox lim za falcovane<br />
krovove<br />
• bakreni lim za krovopokrivanje – širok<br />
izbor proverenih dobavljača, specijalne<br />
obrade površine<br />
• obojeni pocinkovani lim – mekani pocinkovani<br />
lim za falcovanje.<br />
FILLI STAHL<br />
Batajnički drum 18a<br />
11080 Beograd-Zemun<br />
tel: +381 11 105 831<br />
tel/fax: +381 31 61 837<br />
46<br />
www.build.rs
TERMOIZOLACIJA<br />
MONTAŽNIH KUĆA<br />
U tipičnoj kući sa drvenom konstrukcijom, kakve su na primer<br />
montažne kuće koje se proizvode u Srbiji, drvena konstrukcija<br />
može da pokriva od 20 do 30% površine zida<br />
Spoljašnji zidovi kuća sa drvenom konstrukcijom<br />
zapravo su sendvič zidovi sa<br />
ispunom od mineralne vune ili EPS-a<br />
(stiropor). Sa unutrašnje strane zid je<br />
obložen gips-kartonskim pločama (direktno<br />
na konstrukciju ili preko OSB-a),<br />
a sa spoljašnje strane OSB-om.<br />
Dodatno, obično se sa spoljašnje strane<br />
postavlja i kontakt fasada (demit fasada) sa<br />
5 ili 8cm izolacije od EPS-a. Ova spoljašnja<br />
dodatna izolacija veoma je važna upravo<br />
zbog toga što drvena konstrukcija čini hladan<br />
(termički) most između unutrašnjeg i<br />
spoljašnjeg prostora.<br />
Koeficijenti toplotne provodljivosti termoizolacionih<br />
materijala bolji su od koeficijenta<br />
za drvo pa ona mesta gde u zidu<br />
stoji konstrukcija predstavljaju slabe tačke<br />
objekta gde temperatura lakše prolazi sa<br />
jedne na drugu stranu zida težeći da se<br />
izjednači. Tuda tokom leta u kuću ulazi izvesna<br />
količina toplote a zimi hladnoće.<br />
Koeficijenti toplotne provodljivosti materijala<br />
koji čine spoljašnje sendvič zidove<br />
fasade kuća sa drvenom konstrukcijom – k<br />
(W/m 2 K):<br />
• drvo od 0,04 od 0,12 – zavisno od vrste<br />
drveta<br />
• mineralna vuna oko 0,03<br />
• EPS (stiropor) od 0,03 do 0,035<br />
• gips-kartonske ploče 0,21.<br />
Zbog skice dajemo i koeficijente toplotne<br />
provodljivosti za još neke materijale: giterblok<br />
0,53; puna opeka 0,76; armirani beton<br />
2,04; čelik 58,5…<br />
Napomena: Iako drvo može imati približne<br />
termičke karakteristike kao i termoizolacioni<br />
materijali, one se znatno razlikuju zavisno<br />
od vrste drveta. U SAD se koristi jedinica<br />
R (termička otpornost, umesto evropske k<br />
vrednosti za termičku konduktivnost).<br />
Tako drvo koje se upotrebljava za konstrukciju<br />
kuća u SAD ima R vrednost od 1,25 po<br />
inču, što je znatno manje od termičke otpornosti<br />
staklene vune koja ima R vrednost<br />
od 3,6 po inču (inč, col - 2,54cm).<br />
Kako popraviti termičke<br />
karakteristike montažne kuće<br />
Različiti proizvođači montažnih kuća<br />
kod nas primenjuju i različite sisteme za<br />
spoljašnje zidove. Nekada su u pitanju<br />
sendvič zidovi sa oblogom od OSB-a i ispunom<br />
od mineralne vune, nekada su to paneli<br />
od EPS-a obostrano obloženi OSB-om.<br />
U svakom slučaju, investitor, naručilac kuće,<br />
trebalo bi da ima izbora prilikom spoljašnje<br />
toplotne obloge zidova. Ovaj izbor ne bi<br />
trebalo da predstavlja problem proizvođaču,<br />
a ukoliko on insistira na svojim standardnim<br />
rešenjima i osnovnoj ponudi - jednostavno<br />
potražite drugog.<br />
Naime, ne postoji nikakva suštinska razlika<br />
između izvođenja demit fasade od EPS-a,<br />
EPS-a poboljšanog ugljenim vlaknima<br />
(sivi stiropor) ili kamene vune. Takođe, ne<br />
postoji posebna razlika u postavljanju termoizolacionog<br />
sloja debljine 5, 8, 10, 15 ili<br />
20cm. Dakle, izvođač ne mora posebno da<br />
se prilagođava ovakvim zahtevima.<br />
TIPLOVI ZA TERMOIZOLACIJU – PLASTIČNI ILI METALNI<br />
U cenu dodatnog materijala treba<br />
uračunati i duže tiplove, naročito ukoliko<br />
želite da stavite izolacioni sloj od 15 ili<br />
20cm kakav je standard u mnogim evropskim<br />
zemljama.<br />
Elem, plastični tiplovi za postavljanje termoizolacije<br />
ovih dimenzija još uvek su<br />
retkost na našem tržištu i ovaj detalj slikovito<br />
opisuje stanje energetske efi kasnosti u Srbiji.<br />
Praktično je nemoguće danas naći tiplove<br />
za veće debljine termoizolacije, čak ni kod<br />
prodavaca i proizvođača koji nude izolaciju<br />
bilo koje debljine, što vam malo znači ako<br />
nemate čime da je pričvrstite na fasadu.<br />
U svakom slučaju, sve i da ste namerni da<br />
platite, nikako ne bi trebalo kao zamenu koristiti<br />
metalne tiplove jer svaki od njih predstavlja<br />
dodatni termički most.<br />
Iako je debljina tiplova relativno mala, na<br />
jednu termoizolacionu ploču ide 5 ili više komada,<br />
pa će na celoj fasadi biti previše takvih<br />
termičkih mostova.<br />
Moguće je da će negativni uticaj metalnih<br />
tiplova za postavljanje termoizolacije biti<br />
takav da poništi centimetar ili više debljine<br />
termoizolacionog sloja koji ste onda džabe<br />
platili ■<br />
48 www.build.rs
SARADNJOM<br />
SA PROIZVOĐAČEM<br />
DO BOLJE IZOLACIJE<br />
Zapravo, četvrtina ili trećina površine zidova nema termoizolaciju<br />
u sendviču spoljašnje i unutrašnje obloge zida već samo drvo koje<br />
predstavlja vrstu hladnog mosta<br />
za bezbedan rad na visini<br />
DEMA<br />
hidraulične radne platforme<br />
za bezbedan rad na visini<br />
064 - 53 43 861<br />
www.dema.rs<br />
Jedina razlika jeste u ceni dodatnog materijala,<br />
eventualno u transportu (ukoliko se<br />
radi o značajno većoj količini izolacije). Na<br />
primer, tražite ponude od više proizvođača<br />
montažnih kuća za gorenavedena tri tipa<br />
termoizolacije, kao i za bar dve različite debljine<br />
termoizolacionog sloja.<br />
EPS OBOGAĆEN UGLJENIKOM<br />
“SIVI STIROPOR”<br />
EPS (ekspandirani polistiren) poznat<br />
je pod imenom koje je tom proizvodu<br />
dala nemačka kompanija BASF koja je<br />
i prva napravila ovaj materijal - stiropor<br />
(Styropor). Pre nekoliko godina ista<br />
kompanija dodala je ovom materijalu<br />
oko 20% ugljenika i time otprilike za isti<br />
procenat poboljšala njegove karakteristike<br />
toplotne provodljivosti ali i trajnosti<br />
(Neopor).<br />
Ova vrsta EPS-a danas je poznata i kao<br />
“sivi stiropor”. Jednostavno, 10cm sivog<br />
EPS-a pruža toplotnu zaštitu kao 12cm<br />
običnog. Međutim, treba uzeti u obzir i da<br />
su mu karakteristike trajnosti bolje. Druga<br />
vrsta termoizolacije u sistemu kontaktne<br />
fasade (demit fasada) o kojoj treba razmisliti<br />
jeste kamena vuna. Ova termoizolacija<br />
ima dodatne karakteristike o kojima se<br />
takođe možete raspitati.<br />
U Srbiji postoji nekoliko proizvođača koji<br />
nude i sivi EPS i kamenu vunu (potražite<br />
više informacija na portalu Gradjevinarstvo.rs)<br />
■<br />
Sve što doplatite predstavlja dugoročnu investiciju<br />
u vaš komfor. Nakon godinu, dve<br />
ili pet, koliko će potrajati dok termoizolacija<br />
otplati sama sebe kroz manju potrošnju za<br />
grejanje zimi i hlađenje leti, svih narednih<br />
godina ona će vam donositi samo dobrobit.<br />
Komfor će trajati od dana kada se uselite.<br />
Naravno, važno je kvalitetno izvesti termoizolacioni<br />
sloj i ceo sistem kontakt fasade,<br />
to jest, tako da ne dolazi do curenja vazduha,<br />
što je glavni razlog toplotnih gubitaka.<br />
Krov - kako rešiti najveće<br />
toplotne gubitke<br />
Ukoliko ste se odlučili da doplatite za bolje<br />
termičke i druge karakteristike spoljašnjih<br />
zidova svoje montažne kuće od drvene<br />
konstrukcije, ne treba da zaboravite da su<br />
najveći toplotni gubici u objektu u zoni<br />
krova/tavanice.<br />
S obzirom da se potkrovni prostor u tipskim<br />
montažnim kućama kakve se nude na našem<br />
tržištu najčešće ne može koristiti (konstruktivno<br />
rešenje je krovna rešetka), jednostavno<br />
je postaviti deblji sloj toplotne izolacije.<br />
Napomena: za sve dodatne informacije<br />
preporučujemo da pretražite internet portal<br />
Gradjevinarstvo.rs (stručne tekstove o materijalima,<br />
načinima ugradnje, itd). Naročito<br />
preporučujemo katalog firmi gde se kod distributera<br />
i proizvođača možete raspitati za<br />
informacije iz prve ruke ■<br />
www.build.rs<br />
49
promo<br />
NEMA LEPE KUĆE BEZ LEPE FASADE<br />
FASADE SA ROCKWOOL KAMENOM VUNOM<br />
DONOSE TRAJNE UŠTEDE U TROŠKOVIMA<br />
GREJANJA I HLAĐENJA<br />
Niskoenergetska<br />
kuća Moja<br />
godišnje će<br />
trošiti<br />
20kW/m 2<br />
za grejanje<br />
i hlađenje,<br />
što je 10 puta<br />
manje od većine<br />
kuća u Srbiji,<br />
koje najčešće<br />
troše oko<br />
200kWh/m 2<br />
godišnje<br />
Za izolaciju fasade<br />
kuće Moja<br />
korišćena je Rockwool<br />
kamena vuna<br />
debljine 14cm<br />
Cene nafte i gasa neprekidno rastu, a troškovi<br />
grejanja i hlađenja spadaju u red<br />
najvećih troškova svakog domaćinstva.<br />
Upravo tu leži najveći potencijal uštede.<br />
Investiranjem u toplotnu izolaciju fasade<br />
danas, već sutra ostvarujemo uštede.<br />
Kako možemo povećati energetsku efikasnost<br />
zgrada i kuća Na tri načina: zamenom<br />
prozora, modernizacijom sistema<br />
Rockwool je na tržište lansirao novu generaciju<br />
izolacije za fasade – Rockwool Frontrock<br />
MAX E sa dva sloja. Donji je elastičan i<br />
izvrsnih je toplotno-izolacionih karakteristika<br />
sa koeficijentom toplotne provodljivosti od<br />
0,036W/mK, dok je gornji izuzetno čvrst i<br />
otporan na mehanička opterećenja.<br />
za grejanje i toplotnom izolacijom fasade.<br />
Upravo je toplotna izolacija fasade jedan od<br />
najefikasnijih načina uštede energije.<br />
Ugodniji i zdraviji život<br />
Pored toga što ćemo toplotno zaštiti<br />
naš dom, primenom fasadnih sistema sa<br />
Rockwool kamenom vunom ostvarujemo<br />
i niz dodatnih pogodnosti.<br />
KAMENA VUNA DVOSLOJNE GUSTINE – JEDINSTVENA NA TRŽIŠTU<br />
Kamena vuna otporna je na temperature<br />
više i od 1.000°C i stoga pruža životno<br />
važnu zaštitu od požara. Sprečava širenje<br />
požara omogućavajući tako vatrogascima<br />
pravovremeno delovanje, ali i dodatno vreme<br />
za spašavanje života i evakuaciju.<br />
Zahvaljujući vlaknastoj strukturi kamena<br />
vuna upija buku i vibracije, i na taj način<br />
osigurava mirniji i zdraviji život. A poznato<br />
je da buka pospešuje stres i negativno<br />
utiče na koncentraciju, kao i na zdravlje<br />
ljudi uopšte.<br />
Kamena vuna je paropropusna i zbog toga<br />
omogućuje nesmetanu difuziju vodene pare<br />
kroz spoljašnje zidove. Time se sprečava pojava<br />
kondenzacije vodene pare unutar konstrukcije,<br />
što pozitivno utiče na vek trajanja<br />
konstrukcije zida.<br />
U poređenju sa standardnim, ploče kamene<br />
vune dvoslojne gustine zadovoljavaju više<br />
toplotne, protivpožarne i mehaničke zahteve.<br />
Pored toga, manje debljine izolacije donose<br />
bitne uštede u izgradnji.<br />
Zbog veće mehaničke otpornosti spoljašnjeg<br />
sloja ugradnja Rockwool Frontrock MAX E<br />
preporučuje se na mestima gde su fasade<br />
izložene potencijalnim mehaničkim opterećenjima<br />
na udar, na primer na školama,<br />
vrtićima ili na objektima u blizini igrališta.<br />
Ugradnjom Frontrock MAX E ploča fasada je<br />
mehanički čvrsta, ima vrhunska toplotno-izolaciona<br />
svojstva. Istovremeno je izgrađena<br />
od ekološki prihvatljive, vatrootporne i paropropusne<br />
Rockwool kamene vune ■<br />
Kamena vuna Rockwool Frontrock<br />
MAX E objedinjuje izvrsna toplo-<br />
tna svojstva fleksibilnog donjeg<br />
sloja sa izuzetno čvrstim i meha-<br />
nički otpornim gornjim slojem<br />
Isto tako, sprečava se pojava plesni na unutrašnjim<br />
površinama zidova usled kondenzacije<br />
vodene pare. Izolacijom spoljnih<br />
zidova sa spoljašnje strane paropropusnim<br />
izolacionim materijalom omogućiće se akumulacija<br />
toplote u masivnim zidovima u<br />
periodu grejanja, dok se u letnjem periodu<br />
sprečava njihovo zagrevanje ■<br />
Prodaja i razvoj u Srbiji<br />
tel: +381 60 101 32 97<br />
info.rs@rockwool.com<br />
www.rockwool.rs<br />
50<br />
www.build.rs
TRESPA TopLab<br />
opLab ECO-FIBRE<br />
promo<br />
Trespa TopLab ECO-FIBRE donosi nove standarde u laboratorijskom nameštaju. Novi<br />
paneli nude visok stepen higijene, otpornost na veliki broj hemijskih supstanci<br />
kao i otpornost na prljavštinu, pružaju mogućnost kreiranja laboratorijskog<br />
prostora koji se lako održava i čisti, koji je trajan i fleksibilan. Zahvaljujući<br />
dubinskom bojenju jezgra panela, Trespa panel TopLab ECO-FIBRE donosi na tržište<br />
potpuno nove estetske mogućnosti projektantima<br />
Trespa International predstavlja Trespa<br />
TopLab ECO-FIBRE , panel koji kombinuje prirodne<br />
estetske vrednosti sa izvanrednim<br />
hemijskim osobinama, istovremeno dajući<br />
značajan doprinos očuvanju prirodnih resursa.<br />
Dizajniran je za upotrebu u svim<br />
tipovima laboratorija. Karakterišu ga transparentna<br />
površina i bojeno jezgro tako da<br />
omogućuje prirodno i atraktivno laboratorijsko<br />
okruženje. Ovaj panel proizveden je<br />
pretvaranjem mekih drvnih vlakana, dobijenih<br />
iz kontrolisanih brzorastućih šuma, u<br />
atraktivne materijale, trajne, vodootporne i<br />
lake za održavanje.<br />
Prirodan izgled – Jedinstvena karakteristika<br />
Trespa TopLab ECO-FIBRE je transparentna<br />
površina i dubinski bojeno jezgro. Pruža<br />
mogućnost dizajnerima da kreiraju potpuno<br />
novo laboratorijsko okruženje korišćenjem<br />
toplih i prirodnih boja. Čak i ukoliko bi površina<br />
panela bila oštećena, panel zadržava<br />
originalnu boju.<br />
Izvanredne osobine – Panel Trespa<br />
TopLab ECO-FIBRE sastoji se od termoaktivnih<br />
smola homogeno armiranih sertifikovanim<br />
drvnim vlaknima iz evropskih šuma, presovanih<br />
pod visokim pritiskom i temperaturom.<br />
Zahvaljujući Electron Beam Curing<br />
(EBC) tehnologiji, razvijenoj u Trespinim<br />
laboratorijama, postignut je transparentni<br />
završni sloj, čija je površina potpuno oslobođena<br />
pora i otporna je na veliki broj agresivnih<br />
hemikalija, habanje i vodu.<br />
Takva površina laka je za manipulaciju, lako<br />
se čisti i dezinfikuje. Trespa TopLab ECO-FIBRE<br />
proizveden je sa ciljem da obezbedi izvanredne<br />
mogućnosti u laboratorijskom opremanju,<br />
gde je higijena ključna. Površina Trespa<br />
TopLab ECO-FIBRE panela je nepropusna za<br />
većinu bakterija, buđi i mikroorganizama.<br />
Otporan je na farbe i organske razređivače,<br />
vodootporan je i lak za čišćenje i dezinfekciju.<br />
Hemijska otpornost – Panel Trespa<br />
TopLab ECO-FIBRE je dizajniran da obezbedi<br />
izvanredne osobine u laboratorijskom okruženju.<br />
Zahvaljujući EBC tenologiji površina<br />
panela je u potpunosti oslobođena pora i predstavlja<br />
zatvoren sistem koji ne propušta, niti na<br />
površini zadržava, materijale koji su u upotrebi<br />
u biohemijskim laboratorijama, kao na primer:<br />
radio-izotope, tragove uzoraka, uzorke krvi,<br />
bakterije, buđ ili mikroorganizme.<br />
Trespa TopLab ECO-FIBRE je otporna na veliki<br />
broj agresivnih hemikalija. One neće ostaviti<br />
traga na površini ukoliko se uklone u roku<br />
od 24 sata. Rezultati mnogobrojnih testova<br />
dostupni su na: http://www.toplabsplus.<br />
com/apac/applications/scientificFurniture/,<br />
kao i tehnički listovi.<br />
Izbor boja – Trespa TopLab ECO-FIBRE je raspoloživ<br />
u dve atraktivne boje:<br />
• Sahara – peščano bež<br />
• Amazon – tamnozeleno sivo.<br />
Ove dve boje kreirane su kombinacijom<br />
prirodnih drvnih vlakana i pigmentisanih<br />
smola. Upotrebom drvnih vlakana dolazi do<br />
prirodnih varijacija u boji u okviru jednog<br />
panela. Prirodni izgled materijala ističe individualnost<br />
dizajna laboratorijskog nameštaja.<br />
Površina panela je glatka što ga čini<br />
izuzetno prikladnim za multifunkcionalne<br />
površine na kojima se mogu obavljati različiti<br />
poslovi, od smeštaja laboratorijske opreme<br />
i kompjutera, do izvođenja specifičnih<br />
analiza i opita kao i za obavljanje administrativnih<br />
poslova. Radne površine i nameštaj<br />
lako se čiste i zadržavaju dobar izgled za<br />
dugi niz godina čak i kada su u neprekidnoj<br />
upotrebi.<br />
Priznanja – Osim Trespa TopLab+ i Trespa<br />
TopLab ECO-FIBRE je prepoznat od strane<br />
mnogobrojnih nacionalnih i internacionalnih<br />
stručnjaka i asocijacija. Trespa<br />
TopLab ECO-FIBRE je sertifikovan od strane<br />
Greenguard ekološkog instituta, sa Indoor<br />
Air Quality Certificate®, (Low Emitting<br />
Products). Trespa TopLab ECO-FIBRE je takođe<br />
sertifikovan za upotrebu u osetljivim<br />
okruženjima u kojima borave deca i novorođenčad,<br />
kao materijal za završne radove u<br />
enterijeru.<br />
Trespa International je bila jedan od prvih<br />
proizvođača građevinskih materijala<br />
koja je u potpunosti isplanirala životni ciklus<br />
svojih proizvoda (life-cycle analysis<br />
– LCA), počev od porekla sirovine pa<br />
do kraja njenog eksploatacionog veka.<br />
Trespa International je takođe jedan od prvih<br />
proizvođača panela koji je sertifikovana<br />
1999. god u skladu sa ISO 14001 po Lloyd –<br />
ovom Registru. ISO 14001 standard opisuje<br />
korake potrebne za pripremu, proizvodnju,<br />
održavanje i unapređenje potpuno integrisanog<br />
ekološkog sistema poslovanja ■<br />
PEFC – Drvna vlakna kao osnovna sirovina<br />
čine Trespa TopLab ECO-FIBRE ekološki ispravnim<br />
rešenjem. U potpunosti je podržan sertifikatima<br />
izdatim od strane PEFC veća. PEFC<br />
(Programme for the Endorsement of Forest<br />
Certification schemes) jeste savetodavno telo,<br />
nezavisna, neprofitna, nevladina organizacija,<br />
koja promoviše očuvanje šumskih dobara, i<br />
kao obnovljivih i kao neobnovljivih prirodnih<br />
resursa. Podržava ga 149 zemalja, što čini<br />
85% svetskih šuma.<br />
Osim toga, Trespa International je preduzela<br />
nove korake u integraciji PEFC mreže nadzora<br />
nad ekološkim poslovanjem velikih sistema.<br />
Njen zadatak je da prati sirovine na bazi drveta,<br />
počev od porekla (vrsta i lokacija šume),<br />
pa do finalnog proizvoda, kao i da obezbeđuje<br />
procenu nezavisnih,<br />
kvalifikovanih i akreditovanih<br />
eksperata, da<br />
drvna sirovina ispunjava<br />
sve uslove iz sertifikacionih<br />
zahteva, tako da<br />
klijent može biti siguran<br />
da je sirovina poreklom<br />
iz sertifikovanih šuma ■<br />
POLYKEM SR<br />
Balkanska 29/III<br />
11000 Beograd<br />
tel: +381 11 36 26 135<br />
a.seferovic@polykemsr.co.rs<br />
www.trespa.com<br />
www.build.rs<br />
51
promo<br />
PROIZVODNJA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA<br />
MARKO TODOROVIĆ<br />
MATOX<br />
Fabrika za proizvodnju građevinskog<br />
materijala Marko Todorović Matox je<br />
porodična kompanija – akcionarsko<br />
društvo, osnovano 1998. godine, i to<br />
kao prva fabrika u Srbiji za proizvodnju<br />
suvih mašinskih maltera na bazi kreča i<br />
cementa. Strateški je locirana u Paraćinu,<br />
pored glavnih saobraćajnica. Fabrika<br />
trenutno zapošljava oko četrdeset<br />
radnika različitih stručnih sprema<br />
Fabrika Matox je strateški locirana u Paraćinu,<br />
pored glavnih saobraćajnica: pored<br />
same fabrike prolazi auto-put Beograd-<br />
Niš i magistralni put Paraćin-Zaječar, što<br />
omogućava kvalitetnu, fleksibilnu i rentabilnu<br />
logistiku.<br />
Osnovna delatnost fabrike je proizvodnja<br />
materijala za završne radove u građevinarstvu,<br />
a svi proizvodi podeljeni su u više grupa.<br />
Praškasti materijali su svrstani pod robnom<br />
markom Matox i tu grupu čine:<br />
• suvi mašinski malteri za unutrašnju i<br />
spoljnu malteraciju<br />
• građevinski lepkovi<br />
• mase za gletovanje<br />
• mase za fugovanje i saniranje.<br />
Proizvodi iz ove grupe su razvijani i dalje<br />
se razvijaju u domaćoj režiji od strane naših<br />
stručnjaka, a ispitani su, odobreni i atestirani<br />
od strane Instituta za ispitivanje materijala<br />
Srbije (IMS Beograd).<br />
Krajem 2003. godine fabrika Marko Todorović<br />
Matox potpisala je ugovor o licencnoj<br />
proizvodnji sa vodećom švedskom kompanijom<br />
za proizvodnju ekoloških boja i lakova<br />
Colorex AB, i na osnovu toga dobila<br />
mogućnost proizvodnje i distribucije u 13<br />
zemalja istočne Evrope.<br />
Dve godine nakon toga završena je izgradnja<br />
modernih proizvodnih postojenja i<br />
startovala je proizvodnja boja i lakova na<br />
vodenoj bazi pod robnom markom Scala.<br />
U tu grupu se ubrajaju sledeći proizvodi:<br />
• boje za zidove i plafone u enterijerima<br />
• boje za spoljne mineralne površine<br />
• boje i lakovi za spoljne drvene površine<br />
• boje i lakovi za podove i parkete<br />
• boje za metalne površine<br />
• dekorativni materijali za zahtevnije obrade<br />
u enterijerima<br />
• pastozni fasadni malteri<br />
• boje i lakovi za industrijsku primenu.<br />
Svi navedeni proizvodi mogu se tonirati po<br />
raznim standardima u preko 5.000 nijansi<br />
korišćenjem Colorex Mix sistema za toniranje<br />
koji je instaliran u preko 60 maloprodajnih<br />
objekata širom cele naše zemlje i u<br />
okolnim zemljama.<br />
Svi proizvodi su kontrolisanog porekla,<br />
počevši od kontrole ulaznih sirovina, kontrole<br />
u toku procesa i na samom kraju završne<br />
kontrole gotovog proizvoda. Kvalitet<br />
se potvrđuje i međunarodnim sertifikatima<br />
ISO 9001:2008 – menadžment kvalitetom<br />
i ISO 14001:2004 – zaštita životne<br />
sredine.<br />
Takođe, proizvodi fabrike Matox su obeleženi<br />
i oznakama Eco Label što na još jedan<br />
način potvrđuje da su potpuno ekološki i<br />
neškodljivi po zdravlje ljudi ili prirodnu sredinu,<br />
jer je nivo organski isparljivih materijala<br />
(VOC) u većini proizvoda sveden na<br />
nulu ili je u granicama propisanog.<br />
Krajem maja meseca 2010. godine svečano<br />
je otvorena i puštena u rad nova<br />
potpuno automatizovana fabrika za proizvodnju<br />
praškastih materijala ukupnog<br />
kapaciteta od 100.000 tona godišnje. Sa<br />
ovim kapacitetom nova fabrika prevazilazi<br />
sve fabrike tog tipa u zemlji, čime je<br />
proizvodnja postala znatno rentabilnija<br />
a samim tim i cena za krajnje korisnike<br />
niža i pristupačnija.<br />
Ukupna investicija u novi pogon iznosi<br />
1.500.000 evra.<br />
Svoje proizvode fabrika građevinskog materijala<br />
Marko Todorović Matox a.d. plasira<br />
na tržište putem šezdeset maloprodajnih<br />
objekata u Srbiji i okolnim zemljama. Takođe,<br />
značajna je i direktna saradnja sa vodećim<br />
građevinskim kompanijama u zemlji,<br />
koje su ponosni, zadovoljni i cenjeni poslovni<br />
partneri ovog preduzeća.<br />
Pored samih proizvoda, FGM Matox a.d.<br />
nudi i varijantu kompletnog izvođenja završnih<br />
radova u građevinarstvu, i to mašinske<br />
malteracije, mašinsko gletovanje i bojenje<br />
kao i kompletno izvođenje fasaderskih radova<br />
na objektima.<br />
– Naročito smo ponosni što svim našim<br />
kupcima nudimo kvalitetnu logističku i<br />
tehničku podršku na terenu, što nas izdvaja<br />
od većine konkurentskih firmi, jer naša ideja<br />
nije samo prodati robu već i imati zadovoljnog<br />
kupca, čime su ambicije našeg Matox<br />
tima ispunjene – poručuju iz ove firme ■<br />
MATOX<br />
Glavički put bb; 35250 Paraćin<br />
tel: +381 35 570 511<br />
fax: +381 35 562 160<br />
www.scala.rs<br />
MATOX Direct<br />
Narodnog Fronta 86v<br />
M.M. Lug; 11050 Beograd<br />
tel: +381 11 304 61 49<br />
34 73 973<br />
34 73 578<br />
direct@matox.rs<br />
Kneza Danila 49-51; 11000 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 322 52 53<br />
www.matox.rs<br />
52<br />
www.build.rs
promo<br />
FIRESTONE<br />
ULTRAPLY TM TPO:<br />
EKOLOŠKA MEMBRANA<br />
Firestone UltraPly TPO je krovna membrana svetle boje koja<br />
reflektuje sunčevu svetlost pre nego što je membrana apsorbuje i<br />
pretvori u toplotnu energiju. Ova osobina membrana svetlih boja,<br />
zajedno sa prednostima koje ćemo navesti, govori da se, naročito u<br />
sunčanim oblastima, Firestone UltraPly membrana može smatrati<br />
ekološkom membranom<br />
Primarni materijali<br />
Firestone UltraPly membrana pravi se spajanjem<br />
etilen-propilen gume u polipropilen<br />
matricu. Ojačanje tkaninom od poliestera,<br />
koja se pravi u Firestone Fibres and Textiles<br />
odeljenju, umeće se između pokrova i<br />
jezgra.<br />
Ovo ojačanje pruža membrani dobar otpor<br />
na bušenje i cepanje i poboljšava trajnost<br />
membrane. Na taj način mogu se dobiti iste<br />
performanse sa tanjom membranom. Upotreba<br />
manje primarnih materijala doprinosi<br />
očuvanju životne sredine.<br />
Bez plastifikatora<br />
Firestone UltraPly TPO membrane ne sadrže<br />
plastifikatore. Tečni plastifikatori će<br />
promeniti mesto ili ispariti u kontaktu sa<br />
hemijskim supstancama, uljem, toplotom i/<br />
ili jednostavno s vremenom. Gubitak plastifikatora<br />
rezultiraće manjom fleksibilnošću i<br />
pucanjem membrane. Pošto TPO membrana<br />
ne sadrži plastifikatore, manje je osetljiva<br />
na vremenske uslove i izdržljivija je.<br />
Postavljanje bašte na vaš krov je odličan način<br />
da iskoristite prostor u gradu, sačuvate životnu<br />
okolinu i uštedite novac na duge staze.<br />
Ovi biljni ili baštenski krovovi postavljaju se<br />
veoma uspešno na krovove širom sveta.<br />
Firestone Ultraply TPO je idealna membrana<br />
za kombinaciju sa sistemima ekstenzivnih zelenih<br />
krovova koristeći laganu vegetaciju koja<br />
ne zahteva mnogo održavanja.<br />
Bez halogena<br />
Firestone UltraPly membrana ne sadrži halogen,<br />
za razliku od nekih krovnih membrana<br />
koje sadrže do 10% usporivača plamena<br />
sa halogenom. Firestone koristi magnezijum-hidroksid<br />
kako bi poboljšao performanse<br />
TPO membrane i ispoštovao današnje<br />
protivpožarne propise. U slučaju vatre<br />
ne ispuštaju se toksični ili korozivni gasovi.<br />
Štaviše, istraživanja su pokazala da usporivači<br />
plamena sa halogenom imaju negativan<br />
efekat na dugoročnu UV stabilnost membrane<br />
i skraćuju predviđeni upotrebni vek.<br />
Proizvodnja<br />
Proces proizvodnje Firestone UltraPly TPO<br />
membrane ima ograničen uticaj na životnu<br />
sredinu. Proizvodnja TPO membrane zahteva<br />
manje energije u poređenju sa drugim<br />
krovnim membranama. Polimeri i aditivi<br />
nisu štetni za čoveka i okolinu, čestice prašine<br />
koje se stvaraju u procesu proizvodnje<br />
ne zagađuju okolinu. Produkti koji nastaju<br />
prilikom hemijskih reakcija su zanemarljivi.<br />
FIRESTONE ULTRAPLY – ZELENI KROVOVI<br />
Ova membrana, koja se može variti toplim<br />
vazduhom i koja je ojačana platnom, uspešno<br />
je prošla FLL test otpornosti na korenje te<br />
stoga može da pruži pouzdane performanse u<br />
zahtevnim uslovima na krovu.<br />
Prednosti kombinovanja<br />
Firestone Ultraply TPO membrane<br />
sa sistemom zelenog krova su brojne:<br />
• povećava upotrebni vek krova<br />
• povećava cenu nekretnine<br />
i poboljšava estetiku<br />
• manja upotreba energije<br />
• laka ugradnja i instalacija<br />
• poboljšan kvalitet vazduha<br />
• smanjenje efekta gradskih<br />
toplotnih ostrva<br />
• omogućava zadržavanje kišnice<br />
• dodatna zvučna i toplotna izolacija<br />
• prirodno stanište za ptice i biljke<br />
Zavarivanje<br />
toplim vazduhom<br />
Zahvaljujući hemijskom sastavu Firestone<br />
UltraPly TPO membrane (kvalitet i kvantitet<br />
antioksidansa i UV stabilizatora kao i<br />
svojstvima i količini usporivača plamena bez<br />
halogena), mesta za zavarivanje ne zahtevaju<br />
posebno čišćenje ili pripremu uz pomoć<br />
čistača na bazi razređivača.<br />
Na ovaj način ne eksploatišu se prirodni resursi<br />
koji su potrebni za proizvodnju takve<br />
tečnosti za čišćenje. Tokom zavarivanja spojeva<br />
ne ispuštaju se štetne materije.<br />
Superiorna trajnost<br />
Firestone proizvodi poliolefin membrane<br />
od ranih devedesetih godina. Godine 2003,<br />
kompanija je odlučila da obustavi proizvodnju<br />
PVC membrana zbog štetnog uticaja<br />
hlora na životnu sredinu. Od tada je prodaja<br />
UltraPly TPO membrana vrtoglavo porasla<br />
i danas iznosi više od 35 miliona m² za godinu<br />
dana.<br />
Firestone UltraPly TPO membrane demonstrirale<br />
su svoje performanse na krovovima<br />
širom sveta. Studije na terenu i u laboratoriji<br />
pokazale su da Firestone UltraPly<br />
TPO membrane ne gube svoje karakteristike<br />
s vremenom. Testiranja su pokazala da<br />
se sastojci ne ispiraju u kontaktu sa vodom<br />
te se stoga kišnica sa krova može skupljati i<br />
koristiti u domaćinstvu.<br />
Lako se reciklira<br />
Danas se otpadni materijal koji se stvori<br />
tokom proizvodnje u potpunosti reciklira<br />
u okviru procesa proizvodnje tako što se<br />
umeša u sloj jezgra membrane. Nedostatak<br />
halogena u membrani pojednostavljuje i<br />
omogućava proces reciklaže membrane i/ili<br />
njeno uništavanje procesom spaljivanja. ■<br />
ALTO GRAĐEVINSKI MATERIJALI<br />
Bulevar Zorana Đinđića 103/8<br />
tel: +381 11 3130 572<br />
prodaja@altogm.rs<br />
54<br />
www.build.rs
promo<br />
SPECIJALISTI ZA<br />
RAD NA VISINI<br />
MUP,<br />
Beograd<br />
Aurora Alpex, preduzeće specijalizovano za rad na visini u građevinarstvu<br />
počelo je sa radom 2000. godine. Za 10 godina rada<br />
uspelo je da odgovori na sve zahteve klijenata zahvaljujući temeljnoj<br />
stručnoj obuci zaposlenih<br />
VMA, Beograd<br />
TO Novi Beograd<br />
Usluge koje preduzeće Aurora Alpex pruža<br />
jesu usko specijalizovane usluge rada na<br />
visini. Prednost rada na visini u odnosu na<br />
standardne građevinske modele je u brzini,<br />
efikasnosti, i što je najvažnije, ceni. Bez angažovanja<br />
teške mehanizacije i postavljanja<br />
građevinskih skela na objektu, postiže se isti<br />
efekat po znatno nižoj ceni.<br />
Samo neki od objekata na kojima su radili<br />
radnici preduzeća Aurora Alpex jesu<br />
VMA u Beogradu, Genex (zapadna kapija<br />
Beograda), Rudo I i II (Istočna kapija Beograda),<br />
Beograđanka, PC Ušće, Beogradske<br />
elektrane, Beogradski sajam, Luk Oil, NIS<br />
Naftagas Novi Sad, Pančevački most i mnogi<br />
drugi.<br />
NIS, Novi Sad<br />
Genex, Beograd<br />
TO Konjarnik, Beograd<br />
SMUP, Beograd<br />
Asortiman usluga je veoma širok i obuhvata<br />
skoro sve vrste radova u građevinarstvu:<br />
• pranje i poliranje fasada<br />
od svih vrsta materijala<br />
• unutrašnje održavanje objekata<br />
• ugradnja i zamena fasadnog stakla<br />
• peskiranje i antikorozivna zaštita<br />
• molersko-farbarski radovi<br />
• limarski radovi<br />
• elektro-instalaterski radovi<br />
• vertikalna i horizontalna hidroizolacija<br />
• montaža svetlećih reklama<br />
• montaža reklama velikih formata<br />
• izrada projektne dokumentacije<br />
za reklame<br />
• snimanje oštećenja objekata<br />
• izrada elaborata sanacije objekata<br />
• montaža telekomunikacione opreme.<br />
U dosadašnjem radu preduzeće je angažovano<br />
na većini objekata visokogradnje u Beogradu<br />
i Srbiji.<br />
DECENIJA BEZ POVREDA NA RADU<br />
S obzirom na visokorizični profil posla,<br />
preduzeće Aurora Alpex može se pohvaliti<br />
perfektnim dosijeom zaštite na<br />
radu:<br />
– Ovo smo postigli procesom obuke radnika<br />
za rad na visini koji je dugotrajan i<br />
sertifikovan – objašnjavaju u preduzeću<br />
ovakav uspeh u radu.<br />
Svi zaposleni su mlađi od 40 godina i fizički<br />
sposobni za ovu vrstu zanimanja (obavljaju<br />
se redovni lekarski pregledi). Oprema<br />
koja se koristi je u skladu sa evropskim CE<br />
standardima i pojedinačno je testirana ■<br />
Više detalja u vezi sa poslovanjem, referencama<br />
i novostima vezanim za preduzeće<br />
Aurora Alpex možete naći na sajtu<br />
www.aurora.rs ■<br />
AURORA ALPEX<br />
Maleška 28a<br />
11040 Beograd<br />
tel: +381 11 2651 899<br />
fax: +381 11 369 00 81<br />
mob: +381 66 840 11 01<br />
office@aurora.rs<br />
www.aurora.rs<br />
56<br />
www.build.rs
GPD BANKOVIĆ<br />
promo<br />
Građevinsko-privredno društvo Banković d.o.o. iz Crne Trave jeste jedno od najvećih<br />
građevinskih preduzeća s juga Srbije. Osnovano je davne 1987. godine,<br />
pod imenom OSGZR Banković M. Boban, kao radnja sa tri zaposlena radnika<br />
hotel Admiral, Budva<br />
Arena, Beograd<br />
Gornji Milanovac<br />
Autobuska stanica Leskovac<br />
Građevinsko-privredno društvo Banković<br />
d.o.o. iz Crne Trave jeste jedno od najvećih<br />
građevinskih preduzeća s juga Srbije.<br />
Osnovano je davne 1987. godine, pod<br />
imenom OSGZR Banković M. Boban,<br />
kao radnja sa tri zaposlena radnika. Od<br />
osnivanja do danas osnovna nit vodilja u<br />
poslovanju je kvalitet izvedenih radova i<br />
poštovanje zahteva investitora.<br />
Kvalitet izvedenih radova je conditio sine qua<br />
non u modernom građevinarstvu, a njega ne<br />
može biti bez upotrebe savremenih materijala<br />
i primene najnovijih naučnih dostignuća.<br />
Stalna saradnja sa Građevinskim fakultetom<br />
u Nišu ubrzava i olakšava put najsavremenijim<br />
materijalima i najnovijim naučnim<br />
dostignućima do gradilišta.<br />
Takav odnos prema poslu je od GPD Banković<br />
načinio, sasvim zasluženo, jedno od<br />
najvećih i najpoznatijih građevinskih preduzeća<br />
s juga Srbije.<br />
Brojni zadovoljni investitori su kapital s<br />
kojim s pravom računaju i ubuduće, rukovodeći<br />
se narodnom poslovicom da se dobar<br />
glas daleko čuje.<br />
pošta, Niš<br />
Mirijevo, Beograd<br />
objekat O3, Vranje<br />
Da je to pravi put, svedoči današnjih više od<br />
70 vrhunski obučenih radnika, uključujući i<br />
inženjere sa ličnim izvođačkim licencama,<br />
sposobnih da svaku želju investitora pretoče<br />
u objekte kojima se jednako ponose i vlasnici<br />
i izvođači.<br />
Primeri takvih objekata su Beogradska<br />
Arena, Podzemna železnička stanica Vukov<br />
spomenik, Gradska autobuska stanica<br />
u Leskovcu, Hram svetog kneza Lazara u<br />
Vladičinom Hanu, Sveti Vrači II faza, hotel<br />
Admiral u Budvi, naselje Podkošljun u<br />
Budvi…<br />
Savremena gradnja je nezamisliva bez moderne<br />
mehanizacije. Preduzeće poseduje<br />
betonsku bazu u Suvoj Moravi pored Vladičinog<br />
Hana, u neposrednoj blizini koridora<br />
10, sa svom potrebnom mehanizacijom za<br />
transport i ugradnju betona, armirački pogon,<br />
bravarsku radionicu, magacin, a u planu<br />
je i pokretanje proizvodnje aluminijumske i<br />
PVC stolarije za domaće tržište i za izvoz.<br />
Obuci radnika poklanja se posebna pažnja,<br />
tako da su zaposleni stalni učesnici stručnih<br />
seminara i programa obuke za primenu<br />
i ugradnju najnovijih materijala. Ipak, to<br />
samo po sebi ne bi bilo dovoljno bez pouzdanog<br />
dobavljača, preduzeća Non Stop iz<br />
Vršca, koje je kroz dugogodišnju saradnju<br />
dokazalo da ne postoji zahtev koji ne mogu<br />
da ispune.<br />
Posvećenost kvalitetu na svim nivoima pokazuju<br />
već uvedeni standardi upravljanja<br />
kvalitetom SPRS ISO 9001:2008 i upravljanja<br />
bezbednošću i zdravljem na radu SRPS<br />
OHSAS 18001:2008, dok je uvođenje standarda<br />
SRPS ISO 14001:2005 u toku.<br />
Preduzeće takođe poseduje velike licence<br />
koje izdaje Ministarstvo zaduženo za poslove<br />
građevinarstva za izvođenje građevinskih<br />
radova na objektima hidroelektrana, kao i za<br />
izvođenje radova na mostovima, tunelima i<br />
autoputevima, za čiju izgradnju odobrenje<br />
izdaju nadležni državni organi.<br />
Sa takvim odnosom prema radu i obavezama<br />
ovo preduzeće sasvim sigurno očekuje<br />
svetla budućnost sa još mnogo zadovoljnih<br />
klijenata ■<br />
BANKOVIĆ<br />
Građevinsko privredno društvo<br />
Milentija Popovića bb<br />
Crna Trava<br />
tel/fax: +381 17 814 208<br />
812 916<br />
www.bankovic.rs<br />
office@bankovic.rs<br />
www.build.rs<br />
57
promo<br />
Fluidtherm program izrađuje se od<br />
sirovine Polypropylene Random<br />
(skraćeno, PP-R) type 3, visoke<br />
molekularne težine. Za proizvodnju<br />
Fluidtherm programa isključivo se<br />
koristi repromaterijal renomiranih<br />
svetskih dobavljača. Proizvodi iz<br />
ove grupe imaju sve sertifikate koji<br />
zadovoljavaju najviše standarde<br />
prema testovima predviđenim<br />
od strane nemačkog Ministarstva<br />
zdravlja i nemačkih standarda<br />
FLUIDTHERM PP-R<br />
PROGRAM<br />
PREZENTOVANJE FLUIDTHERM<br />
PROGRAMA U VAŠEM GRADU<br />
Od marta, kompanija Peštan krenula je<br />
u akciju prezentovanja Fluidtherm programa,<br />
kako bi vodoinstalaterima predstavila<br />
novitete u 2010. godini.<br />
Prezentacije Fluidtherm programa su zakazane<br />
u svim većim gradovima Srbije i u<br />
zemljama u okruženju. Na prezentacijama<br />
ćete imati priliku da se upoznate sa načinom<br />
rada koji Peštan preporučuje za Fluidtherm<br />
program.<br />
Takođe, za učesnike prezentacije, kompanija<br />
Peštan spremila je prigodne poklone.<br />
Da biste prisustvovali prezentaciji kontaktirajte<br />
vašeg prodavca. Očekuju vas ■<br />
Fluidtherm cevi i fiting namenjeni su za<br />
instalacije tople i hladne vode. Ovaj proizvodni<br />
program u potpunosti zamenjuje<br />
pocinkovane cevi za vodu za piće.<br />
Fluidtherm je takođe predviđen za transport<br />
prehrambenih tečnosti, instalacije u<br />
hemijskoj industriji, instalacije za navodnjavanje<br />
plastenika i bašti, instalacije za razvod<br />
vazduha pod pritiskom, vakuum instalacije,<br />
kao i instalacije za slanu morsku vodu, abrazivne<br />
tečnosti i naftu.<br />
Peštan nudi u svom asortimanu cevi prečnika<br />
od Ø20 do Ø110mm.<br />
Prednosti Fluidtherm-a:<br />
• dug vek zahvaljujući<br />
otpornosti na spoljne uticaje,<br />
nema korozije<br />
• niski gubici pritiska zbog glatkih površina<br />
• smanjuje pojavu kondenzacije<br />
na minimum, što je karakteristika<br />
metalne instalacije<br />
• apsolutno netoksični u skladu sa<br />
normama za transport pijaće vode<br />
• otpornost na mraz<br />
• svi navojni umeci koji se ugrađuju u<br />
umetke su urađeni prema EN10226<br />
i garantuju nepropusne spojeve<br />
• visoka zavarljivost, svi delovi<br />
se mogu sastaviti putem<br />
varilice ili električnog mufa<br />
• mala težina (9 puta lakši od čelika)<br />
olak šava transport i manipulaciju.<br />
Kvalitet<br />
Kvalitetom Fluidtherm PP-R programa u<br />
Peštanu se upravlja preko kvaliteta repromaterijala<br />
koji se ugrađuju u proizvod kao<br />
i kroz planski kontrolisano vođenje procesa<br />
proizvodnje, kroz autokontrolu i kontrolu<br />
od strane za to kvalifikovanih lica.<br />
Upotrebljeni repromaterijali su najvišeg, na<br />
nekoliko nivoa proverenog kvaliteta, nabavljeni<br />
od najrenomiranijih svetskih proizvođača.<br />
Upravljanje procesom proizvodnje i kvalitetom<br />
gotovog proizvoda, po propisanim<br />
dokumentima, poštujući sve standarde iz te<br />
oblasti, daje gotov proizvod koji je u potunosti<br />
usaglašen sa postavljenim zahtevima<br />
kvaliteta, čime se garantuje njegova bezbednost<br />
i dug vek eksploatacije.<br />
Garantovani kvalitet potvrđuju sertifikati i<br />
standardi koje Peštan poseduje: ISO 9001,<br />
SKZ, DWGV, MPA i dr, u procesu uvođenja<br />
ISO14001 i ISO 18000, kao i najsavremenije<br />
informacione tehnologije SAP.<br />
R&D<br />
Razvojni sektor kompanije<br />
Komapanija Peštan je u 2009. godini sublimirala<br />
procese razvoja koji su bili podeljeni<br />
u više sektora u novoformirani Sektor<br />
razvoja. U okviru R&D sektora podeljene<br />
su funkcije na nekoliko osnovnih:<br />
• Istraživanije i razvoj novih proizvoda<br />
• Održavanje i unapređenje proizvoda<br />
• Usklađivanje kvaliteta proizvoda<br />
sa standardima koji su propisani<br />
po EN i/ili ISO.<br />
Primarna funkcija sektora je da sprovede<br />
istraživanje novih proizvoda i razvoj novih<br />
rešenja. Da bi bila konkurentna na tržištu,<br />
kompanija Peštan mora kontinuirano da<br />
pronalazi nove načine za tehnološki razvoj<br />
asortimana.<br />
Održavanje i unapređenje proizvoda je najvažnija<br />
sekundarna funkcija R&D sektora.<br />
Ovo pomaže kompaniji da sačuva opseg<br />
proizvoda ispred konkurencije i promeni<br />
životni vek proizvoda.<br />
Postojeće proizvode treba održavati kako bi<br />
i dalje bili u standardu koji je propisan prema<br />
normama za koje su oni namenjeni.<br />
Kvalitet proizvoda i proizvodnih procesa je<br />
glavno pitanje. R&D sektor treba da bude<br />
veoma uključen u kvalitet novih proizvoda<br />
kroz potrebni nivo regulatornih zahteva. U<br />
saradnji sa Sektorom obezbeđenja kvaliteta,<br />
R&D sektor razvija plan kvaliteta za nove<br />
proizvode.<br />
Kada kompanija Peštan prodaje proizvod<br />
na tržištu, trebalo bi da ima sve regulative<br />
u skladu sa zakonskim obavezama. U ovom<br />
sektoru rade inženjeri koji iza sebe imaju<br />
ogromno iskustvo u ovoj industriji. Kompaniji<br />
Peštan će sve gorepomenuto omogućiti<br />
da i u narednom vremenskom periodu ostane<br />
lider u proizvodnji elemenata za vodovod<br />
i kanalizaciju ■<br />
PEŠTAN<br />
34301 Aran]elovac-Bukovik<br />
1300 kaplara 189<br />
tel: +381 34 742 160<br />
742 180<br />
fax: +381 34 742 109<br />
Beograd: +381 11 36 10 353<br />
63 301 832<br />
kontakt osoba: Radovan Grujić<br />
www.pestan.net<br />
58 www.build.rs
promo<br />
KALZIP ® REŠENJA U<br />
ARHITEKTURI<br />
Rich Mix – bogatstvo boja<br />
Zgrada kulturnog centra Rich Mix u Londonu<br />
po projektu biroa Penoyre & Prasad<br />
osvežena je aluminijumskim elementima<br />
na fasadi. Iako je u suštini zadržan originalni<br />
izgled fasade, primenom Kalzip fasadnih<br />
rešenja i boja cela zgrada je dobila<br />
potpuno novo lice.<br />
kulturni centar Rich Mix<br />
London, Velika Britanija<br />
Ovakvo arhitektonsko rešenje rekonstrukcije<br />
fasade sa minimalnim intervencijama na<br />
postojećoj zgradi izabrano je 2007. godine i<br />
za nagradu UK Aluminium Award u kategoriji<br />
javnih zgrada.<br />
Kalzip krov za nultu emisiju CO 2<br />
CO 2<br />
Zero-LiveWork u Bristolu prvi je privatni<br />
stambeni projekat u Velikoj Britaniji<br />
i prva poslovno/stambena zgrada koja je<br />
dobila sertifikat za održive kuće - nivo 5<br />
(Certification at Code for Sustainable Homes<br />
– CSH, Level 5). Objekat se sastoji od<br />
devet pojedinačnih parcela na kojima se<br />
nalazi dupleks apartman iznad poslovnog<br />
prostora u prizemlju.<br />
Investitor i glavni izvođač bila je firma Logic<br />
Construction Project & Design Services.<br />
Biro Brandon Lloyd Architect radio je<br />
razradu projekta i nadzor, a firma Approved<br />
Teamkal Contractor, CDW instalirala je<br />
blago zakrivljeni Kalzip krovni sistem.<br />
Ovaj sistem krovne obloge kombinuje<br />
prednosti dva izolaciona materijala: Kalzip<br />
Insulation Plus (staklena vuna) i Kalzip Insulation<br />
23 (čvrste izolacione table) i postiže<br />
U-vrednost od 0,1 W/m²K.<br />
Različite gustine materijala u dva sloja pružaju<br />
bolje termičke karakteristike od jednoslojne<br />
izolacije od jednog materijala.<br />
CO Zero-LiveWork<br />
2 Bristol, Velika Britanija<br />
Pozorište Agora – grumen zlata<br />
U svojoj standardnoj verziji, tekstura Kalzip<br />
aluminijumskih profilisanih panela disperzno<br />
reflektuje svetlo koje pada na površinu.<br />
Specijalna obrada panela za zaštitu od morske<br />
klime nedaleko od Amsterdama i postojane<br />
boje neograničenog kolorita iskoristili<br />
su arhitekate Caroline Bos i Ben van Berkel<br />
iz biroa UNStudio da pozorištu Agora daju<br />
upečatljivi izgled koji treba da privuče posetioce.<br />
Kalzip stoji na usluzi arhitekturi, ali,<br />
svojim rešenjima donosi i mnoge druge<br />
prednosti: dugotrajnost, ekskluzivnost,<br />
kvalitet, energetska efikasnost... Ovo su<br />
osobine koje je lako pretočiti u ekonomske<br />
prednosti projekta i iz Kalzipa vas pozivaju<br />
da pokušate zajedno ■<br />
ALUMINIJUMSKI KROVNI SISTEMI<br />
Hajduk Veljkova 11 (Master centar)<br />
21112 Novi Sad<br />
tel: +381 21 423 933; 483 06 18<br />
tel/fax: +381 21 483 06 19<br />
aks@eunet.rs; каlzip@eunet.rs; falzinc@eunet.rs<br />
www.falzinc.com; www.kalzip.com; www.corus.com<br />
pozorište Agora<br />
Lelistad, Holandija<br />
Osnovna ideja proizvođača spoljašnjih<br />
obloga mora biti ponuda rešenja<br />
koja ostavljaju potpunu slobodu<br />
oblikovanju. Arhitekta ne mora da<br />
razmišlja o tehničkim detaljima,<br />
dugotrajnosti i kvalitetu izvedenih<br />
radova, a na proizvođaču je da osmisli<br />
svoje proizvode tako da se mogu<br />
implementirati u neograničenom<br />
broju kombinacija, u svakom trenutku<br />
zadržavajući sve osobine dobre i<br />
pouzdane fasadne ili krovne obloge.<br />
Kalzip rešenja za arhitekte<br />
predstavljamo vam kroz tri primera<br />
karakterističnih tipova projekata:<br />
rekonstrukcija fasade, poslovnostambena<br />
zgrada i slobodnostojeći<br />
objekat javnog karaktera<br />
www.build.rs 59
promo<br />
EKOPLAST SISTEMI<br />
VODOVODA I KANALIZACIJE<br />
Preduzeće Ekoplast-mmb<br />
bavi se preradom plastičnih<br />
masa ekstruzionim<br />
namotavanjem – tzv. spiralno<br />
namotavanje. Poseduje alate<br />
za namotavanje cilindara od<br />
Ø300 do Ø2.000 a u pripremi<br />
su i alati do Ø3.000mm<br />
Osnovni i najjednostavniji proizvod Ekolasta<br />
je kaca za fermentaciju voća i povrća.<br />
Pored ovih proizvoda, firma izrađuje i vertikalne<br />
i horizontalne rezervoare zapremine<br />
od 500 do 100.000 litara koji se mogu koristiti<br />
za smeštaj različitih vrsta fluida.<br />
Šahte su termoizolovane stiroporom, sa i<br />
bez dna, u zavisnosti od nivoa podzemnih<br />
voda. Pored vodomernih, Ekoplast izrađuje<br />
i individualne šahte za fekalnu kanalizaciju<br />
pod pritiskom sa i bez armature (pumpe,<br />
el.ormari, itd).<br />
Odgovaraju za smeštaj pijaće vode, fekalne<br />
otpadne vode, ali i kiselina različitih vrsta i<br />
koncentracija (sumporna, hlorovodonočna,<br />
fosforna, vodonik peroksid, itd). Ovi rezervoari<br />
mogu biti nadzemnog tipa – vertikalni<br />
ili se ukopavati – horizontalni.<br />
Od horizontalnih rezervoara, uz određene<br />
modifikacije, Ekoplast izrađuje separatore<br />
masti i ulja, protočne separatore kao i<br />
septičke jame. Paleta pojedinačnih proizvoda<br />
je dopunjena i vodomernim šahtama<br />
koje se izrađuju u dve osnovne dimenzije<br />
Ø500x900 i Ø600x900mm.<br />
Najsloženija grupa proizvoda su cevi<br />
i šahtovi za gravitacionu kanalizaciju<br />
koje se koriste prvenstveno za izgradnju<br />
primarnih kolektora za gradske kanalizacione<br />
sisteme. Cevi za ovu namenu<br />
se izrađuju u prečnicima od Ø300 do<br />
Ø1.600mm, u dužinama od 3 i 6m i u<br />
skladu sa propisanim kvalitetima u klasama<br />
SN2, SN4 i SN8 za šta firma poseduje<br />
i ateste.<br />
Reviziona okna za ovu vrstu kanalizacionih<br />
sistema se izrađuju u prečnicima od Ø800<br />
do Ø2.000mm.<br />
Montažu ovakvih sistema Ekoplast sprovodi<br />
po sistemu ključ u ruke, montirano i ispitano<br />
na vodonepropusnost. Spajanje se vrši<br />
ekstruzionim zavarivanjem koje na terenu<br />
obavljaju atestirani zavarivači plastikom.<br />
Pored ovih radova, Ekoplast vrši i montažu<br />
vodovodnih cevi od Ø90 do Ø250mm.<br />
Za relativno kratko vreme Ekoplast je<br />
imao nekoliko velikih projekata koji su<br />
uspešno realizovani:<br />
• 2006. god. – kanalizacioni kolektor u<br />
Osečini, 850m, Ø500mm, u roku od 22<br />
dana<br />
• 2007/2008. god. – površinski kop Drmno,<br />
Ø400 i Ø500, u ukupnoj dužini od<br />
7,2km<br />
• 2009/2010. god. – gradska kanalizacija<br />
u Bijeljini Ø400 i Ø500mm, u ukupnoj<br />
dužini od 1,8km,<br />
• 2010. god. – kišni kolektor u Zrenjaninu<br />
Ø300, Ø400 i Ø500 u ukupnoj dužini od<br />
1,1km ■<br />
EKOPLAST MMB<br />
Kneza Miloša 38<br />
14253 Osečina<br />
tel: +381 14 451 727<br />
fax: +381 14 452 149<br />
ekolast.mmb@gmail.com<br />
www.ekoplast.osecina.co.rs<br />
60<br />
www.build.rs
promo<br />
MASAŽA ZA<br />
NOVO DOBA<br />
Savremene masažne fotelje omogućavaju<br />
osećaj mentalne i fizičke ugodnosti, nove<br />
dimenzije i dobrobiti masaže: pomažu da se rešite<br />
bolova, unapredite imuni sistem i krvnu sliku,<br />
umanjite probleme koji su povezani sa depresijom<br />
ili nervozom, nesanicom i stresom.<br />
Masiraju gnječenjem, lupkanjem, valjanjem i<br />
kombinovano. Prilagođavaju tip masaže,<br />
intenzitet i poziciju, zagrevaju delove tela.<br />
Masiraju od stopala do vrata, veoma verno<br />
oponašajući pokrete ljudskih ruku, a<br />
mnoge to čine uz opuštajuću muziku...<br />
Arcus je prepoznatljiv internacionalni<br />
brend u domenu masažnih fotelja, masažera,<br />
wellness i relaksacionih programa,<br />
kao i programa za mršavljenje na trenažerima.<br />
Ekskluzivni je uvoznik i distributer<br />
japanske kuće Inada i vlasnik brenda<br />
luksuznog masažnog programa Arcus.<br />
Arcus omogućava da vam kompletan program<br />
vrhunskih proizvoda najrenomiranijih<br />
svetskih proizvođača masažnih fotelja i masažera<br />
bude dostupan u zemljama regiona,<br />
Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Makedoniji.<br />
Pored najbolje masažne fotelje na svetu –<br />
japanske fotelje Inada Sogno, Arcus nudi<br />
izuzetan portfolio vrhunskih masažnih fotelja<br />
(uključujući i komercijalne fotelje) i<br />
raznovrsnu ponudu masažera i trenažera.<br />
Ime Arcus garantuje proizvode i usluge izuzetnog<br />
kvaliteta, stručnu podršku, montažu<br />
i redovnu kontrolu svih naših proizvoda.<br />
Kvalitetna masaža<br />
dostupna svima<br />
Pedeset godina nakon prve masažne fotelje,<br />
danas je masaža prisutna u mnogim<br />
domovima, u biznisu, tržnim centrima,<br />
javnim objektima, hotelima, na aerodromima,<br />
benzinskim pumpama, šoping<br />
centrima, taxi prevozu, luksuznim autobusima,<br />
automobilima, plažama i drugim<br />
javnim mestima...<br />
Komercijalne masažne fotelje najnovije generacije<br />
po veoma pristupačnim cenama nude<br />
vrhunsku direktnu terapeutsko-relaksacionu<br />
uslugu, ali i finansijsku opravdanost<br />
za uključivanje masažne fotelje u ponudu.<br />
Kraljica hotelskog turizma<br />
Luksuzne masažne fotelje postaju standard<br />
u hotelima. Danas se gost rado odlučuje<br />
za apartman koji ima masažnu fotelju, gde<br />
uslugu masaže koristi u privatnosti, na način<br />
koji mu najviše odgovara.<br />
Relaksaciona oaza sa masažnom foteljom<br />
pak, na raspolaganju je svim gostima i posetiocima<br />
hotela u holu recepcije, kongresnom<br />
prostoru, wellness-u...<br />
Ovo je vrlo efektna usluga koja upotpunjuje<br />
hotelsku ponudu, naročito u<br />
segmentu sportskog i kongresnog turizma<br />
gde masaža predstavlja vid redovnog<br />
sportskog treninga ili nudi odličnu terapeutsku<br />
relaksaciju tokom dugih sati sedenja<br />
na kongresima.<br />
Iskustva hotelijera su zadovoljstvo gostiju<br />
novom, kvalitetnom uslugom, velika iskorišćenost<br />
masažnih fotelja i odličan finansijski<br />
rezultat.<br />
Korporativni Wellness<br />
Kompanije u svetu često koriste masažu da<br />
povećaju produktivnost zaposlenih, da ih<br />
oslobode stresa, uvećaju njihovo zadovoljstvo<br />
poslom koji obavljaju i pokažu kako<br />
brinu o dobrobiti zaposlenih (Reebok, Boeing,<br />
Google, itd).<br />
Nov korporativni stil lagano hvata koren<br />
i kod nas. Na izuzetno ekonomičan način,<br />
masažna fotelja će biti na raspolaganju zaposlenima<br />
24 sata, svih dana u godini, kad<br />
god im je to potrebno.<br />
Novi standardi<br />
u opremanju enterijera<br />
Mnogi danas uobičajeni delovi svakodnevnice<br />
(klima uređaji, mobilni telefoni, plazma<br />
televizori...), ne tako davno bili su retkost i<br />
luksuz.<br />
Na korak smo od dana kada će svaka<br />
stambena zgrada nezaobilazno imati relaksacionu<br />
oazu sa savremenom masažnom<br />
foteljom, dok će u novim stambenim kompleksima<br />
masažne fotelje, kao standardna<br />
oprema očekivati nove stanare.<br />
Za Arcus, budućnost je počela. Sada je na<br />
vas red ■<br />
ARCUS<br />
tel: +381 63 608 368<br />
www.arcushealth.com<br />
62 www.build.rs
promo<br />
ROLOMATIK – IZVOĐENJE MONTAŽNIH OBJEKATA<br />
SVE NA JEDNOM MESTU<br />
Prateći trendove u građevinarstvu, preduzeće Rolomatik<br />
projektuje i gradi montažne objekte raznih namena.<br />
Zahvaljujući velikom iskustvu i stručnom inženjerskom<br />
kadru, mogu da odgovore i najkompleksnijim zahtevima.<br />
U izvođenju radova koriste isključivo savremene materijale,<br />
zvanično sertifikovane i proverenog kvaliteta...<br />
Rolomatik ugrađuje samo ono što je najbolje<br />
u industrijskoj gradnji i, pored funkcionalnosti,<br />
garantuje dugotrajnost i pouzdanost<br />
ugrađenih elemenata na svim objektima na<br />
kojima izvodi radove. Tim stručno obučenih<br />
radnika spreman je da izvrši radove po<br />
najzahtevnijim projektima uz maksimalno<br />
poštovanje predviđenih rokova.<br />
Kako bi bili spremni da na vreme odgovore<br />
zahtevima kupaca, poseduju u sopstvenom<br />
vlasništvu više hidrauličnih platformi različitih<br />
tipova za montažne radove na visini.<br />
U saradnji sa firmom Kingspan, Rolomatik<br />
isporučuje i ugrađuje fasadne i krovne<br />
termoizolacione panele. Takođe, u svom<br />
pogonu na savremenim mašinama proizvode<br />
građevinsku limariju.<br />
O kvalitetu izvedenih radova i zadovoljstvu<br />
investitora najviše govori broj izvedenih<br />
objekata u prethodnih nekoliko<br />
godina, jer – najbolje reference su one koje<br />
preporučuju izvođača za nove projekte!<br />
Svi proizvodi iz programa Rolomatik su<br />
atestirani u institutu IMS u Beogradu i Mašinskom<br />
fakultetu u Nišu, a za sve radove<br />
poseduju licence resornog Ministarstva ■<br />
Rolomatik poseduje sertifikate za izvođenje<br />
hidroizolacija ravnih krovova izdate od<br />
strane čuvenog proizvođača iz Švajcarske<br />
– firme Sika. U ponudu spada i ugradnja<br />
krovnih pokrivača od trapezastih limova.<br />
Da bi radovi bili kompletni, značajno mesto<br />
u proizvodnji zauzima i pogon za proizvodnju<br />
čeličnih konstrukcija i građevinske<br />
bravarije.<br />
Rolomatik poseduje i svu<br />
neophodnu mehanizaciju i mašine<br />
za brže i kvalitetnije izvođenje<br />
građevinskih radova<br />
ROLOMATIK<br />
Bušinsko polje 252, PF 14<br />
31250 Bajina Bašta<br />
tel: +381 31 869 007<br />
869 018<br />
869 418<br />
fax: +381 31 869 407<br />
info@rolomatik.com<br />
www.rolomatik.com<br />
64<br />
www.build.rs
promo<br />
DEMAG IDAPSY<br />
NOVA DIMENZIJA ODRŽAVANJA<br />
SISTEMA VERTIKALNOG TRANSPORTA<br />
Godine 2006. Demag je predstavio sistem<br />
IDAPSY (Inspection Diagnosis Application<br />
System) koji omogućava analiziranje<br />
rada sistema i aktivnu primenu koncepta<br />
preventivnog održavanja. Osnova sistema je<br />
baza podataka u kojoj se nalaze svi relevantni<br />
podaci o sistemu, koja je fizički locirana<br />
na serverima Demag-a. Podacima mogu<br />
da pristupaju administratori, inženjeri Demag-a<br />
zaduženi za tehničku pomoć, kao i<br />
ovlašćeni serviseri.<br />
Princip rada je sledeći: Putem USB kabla ili<br />
infra-red porta se podaci sa opreme (krana,<br />
dizalice) prebacuju na računar servisera i preko<br />
odgovarajućeg softvera, snimaju na hard<br />
disk. Prilikom prvog sledećeg povezivanja na<br />
internet podaci se prosleđuju na Demag-ove<br />
servere. Na taj način formira se dvostruka baza<br />
podataka: na računaru servisera i na Demagovim<br />
serverima. Tako uvek postoji sigurnosna<br />
kopija parametara rada sistema kojima se pristupa<br />
uz odgovarajuće korisničko ime i šifru.<br />
Sistem prenosi sve bitne parametre rada: broj<br />
radnih sati, radne cikluse opreme, spektar opterećenja,<br />
itd. Na ovaj način može se aktivno<br />
pratiti stanje opreme i, uz preventivno održavanje,<br />
postići njen do 50% duži životni vek.<br />
Mogu se vršiti planski preventivni pregledi i<br />
servisiranje opreme, što dovodi do skoro 100%<br />
uptime-a opreme, čime jedino Demag, prvi izbor<br />
kada su u pitanju procesni i automatizovani<br />
kranovi i dizalice, može da se pohvali.<br />
Modularnost sistema omogućava vrlo jednostavno<br />
dodavanje dopunske opreme (krajnjih<br />
prekidača za kretanje krana, kolica ili dizalice,<br />
novog krana ili dizalice za tandemski rad). Dovoljno<br />
je postaviti dopunsku opremu, podesiti<br />
parametre rada i sistem je spreman. Bitno je<br />
naglasiti da IDAPSY omogućava podršku za<br />
užetne i lančane dizalice, što je velika komparativna<br />
prednost u odnosu na konkurenciju.<br />
Za povezivanje sistema potreban je prenosni<br />
računar (ili PDA uređaj) sa infracrvenim prijemnikom<br />
ili USB kablom i IDAPSY softver.<br />
Da bi se dizalica konektovala na lokalnu bazu<br />
podataka na računaru, potrebno je uneti korisničko<br />
ime i šifru, i serijski broj opreme.<br />
Nakon uspostavljanja veze, dizalica proverava<br />
da li se uneti korisnički broj slaže sa serijskim<br />
brojem dizalice koji se nalazi na EPROM<br />
modulu. Ukoliko postoji poklapanje podataka,<br />
omogućava se pristup parametrima sistema.<br />
IDAPSY radi u dva osnovna modula. Prvi<br />
modul je normal verzija i namenjena je konektovanju<br />
opreme na prenosne računare. Drugi<br />
modul je Pocket data system – kompaktni sistem<br />
koji omogućava povezivanje PDA uređaja<br />
umesto računara. Prenose se samo najbitniji<br />
podaci i backup-uju na PDA uređaju, što je<br />
idealno za brze intervencije na sistemu.<br />
IDAPSY sistem čine tri korisnička nivoa.<br />
Prvi nivo su read only podaci kojima može<br />
da pristupa korisnik opreme. Korisniku pružaju<br />
osnovne informacije o stanju sistema,<br />
servisnim intervencijama, preventivnim pregledima<br />
i sl. Drugi nivo su servisni podaci,<br />
koji omogućavaju promenu osnovnih radnih<br />
parametara sistema, dodavanje dizalice za<br />
tandemski rad, pri čemu se jedna definiše kao<br />
master a druga kao slave.<br />
U ovom režimu rada moguć je tzv. rad I (kontroliše<br />
samo rad prve dizalice), II (kontroliše<br />
rad druge dizalice) i I+II (režim tandemskog<br />
rada dizalica, kontrolu ima dizalica sa statusom<br />
mastera). Moguće je vršiti update fabričkog<br />
softvera, koji se automatski prebacuje u<br />
sistem prilikom logovanja na internet. Treći<br />
nivo su podaci vezani za detaljan način rada<br />
sistema: programiranje frekventnih kontrolera<br />
i druge opreme, ili promena fabričkih setovanja<br />
sistema.<br />
Jedan od parametara rada koji se podešava iz<br />
IDAPSY-ja jeste i daljinska kontrola dizalica<br />
ili kranova. Definiše se da li se koristi samo<br />
upravljač koji se veša na dizalicu, samo daljinska<br />
kontrola, ili oba uređaja. Moguće je i<br />
definisanje frekventnih opsega rada daljinske<br />
kontrole u specijalnim slučajevima, kada je<br />
potrebno sprečiti interferenciju i dr.<br />
Prednost IDAPSY-ja jeste i modul za preventivno<br />
održavanje – prema FEM grupi/<br />
radnom ciklusu dizalice. Fabrički se definiše<br />
maksimalni broj radnih sati u predviđenom<br />
radnom režimu krana ili dizalice. Sistem obaveštava<br />
koliko je preostalo do ispunjenja ovog<br />
vremena, kako bi se planskim održavanjem izbegao<br />
zastoj i izvršio redovan servis opreme.<br />
Ceo sistem je povezan i sa Demag-ovim komercijalnim<br />
serverom koji omogućava direktno<br />
online naručivanje rezervnih delova. Tako<br />
se smanjuje mogućnost narudžbine neodgovarajućih<br />
rezervnih delova (moguće je naručiti<br />
samo delove koji su zaista ugrađeni u sistem,<br />
što je definisano kroz bazu podataka), kao i<br />
kraće vreme isporuke.<br />
Po prijemu porudžbine, server proverava<br />
dostupnost rezervnih delova, orijentaciono<br />
vreme i troškove isporuke. Posle potvrde<br />
dostupnosti delova, naružbina se direktno<br />
prosleđuje sistemu koji kontroliše automatizovano<br />
visokoregalno skladište u Wetter-u, iz<br />
kog se delovi direktno prebacuju u logističko-distributivni<br />
centar. Tako serviseri manje<br />
vremena provedu u traženju odgovarajućih<br />
rezervnih delova u tehničkoj literaturi (listi<br />
rezervnih delova), čiji obim zavisi od različitih<br />
revizija odgovarajućeg sistema.<br />
Rokovi isporuke su svedeni na svega 24 sata<br />
od slanja porudžbine, te Demag-ovi partneri<br />
ne moraju da formiraju sopstvene magacine<br />
rezervnih delova, što donosi uštedu u ceni i do<br />
30%. Rezervni delovi naručeni online, znatno<br />
su jeftiniji od onih koji se naručuju regularnim<br />
putem, jer manje radnika obrađuje zahteve i<br />
prosleđuje ih odgovarajućim odeljenjima.<br />
Demag je u svetu poznat kao proizvođač najkvalitetnije<br />
opreme za vertikalni transport, a<br />
ujedno i kao najveća kompanija iz ove oblasti.<br />
Uz IDAPSY, Demag je dobio i veliku komparativnu<br />
prednost u postprodaji, koju će konkurencija<br />
u narednom vremenskom periodu<br />
teško moći da dostigne ■<br />
Ovlašćeni zastupnik<br />
Demag Cranes and Components<br />
TECON Sistem<br />
Antifašističke borbe 21b<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 11 301 78 74; 311 66 50<br />
office@demag.rs: www.demag.rs<br />
66 www.build.rs
SIGNUM<br />
ZAOKRUŽEN PROIZVOĐAČ<br />
REKLAMA<br />
promo<br />
Signum nudi potpuno rešenje –<br />
od dizajna i predloga reklame do<br />
montiranog proizvoda u skladu sa<br />
vašom robnom markom. Ponudu čini<br />
proizvodnja svetlećih, klasičnih neonskih,<br />
fluorescentnih i ekoloških LED-reklama<br />
koje poseduju veliku sigurnost u radu i<br />
niske troškove energije. Takođe, Signum<br />
izrađuje profil slova, nerđajuće reklame,<br />
reklame na nosećim stubovima, toteme i<br />
spoljašnje reklamne table. Pored ovoga,<br />
proizvodi i nalepnice i folije za prozore i<br />
vozila, obavlja montažu, popravke, servis<br />
i održavanje svih tipova reklama, obavlja<br />
kontrole funkcionalnosti...<br />
Galerija puna mogućnosti<br />
Zahvaljujući LED diodama danas je moguće<br />
ono što smo ranije mogli samo da sanjamo<br />
– otvorile su nam svet u kojem mašta<br />
postavlja granice. Pronalaskom poluprovodnika<br />
LED diode sa jarkom svetlošću su<br />
postale sve traženije. One imaju duži radni<br />
vek od tradicionalnih izvora svetlosti kao<br />
što su sijalice, neonske i fluorescentne cevi.<br />
Svetleće reklame su danas najčešći način<br />
profilisanja. Savremenim mašinama možemo<br />
stvoriti skoro bilo koji oblik. Reklama<br />
može biti jednostrana ili dvostrana, tradicionalna<br />
kutija ili prilagođena vašim željama.<br />
Neonske reklame, staklene cevi koje se<br />
oblikuju u tekst ili logotipe, predstavljaju<br />
klasičan pogodan način profilisanja u skoro<br />
beskonačnim varijacijama. Vi birate oblik,<br />
veličinu, treperenje, stalnu svetlost itd. Cevi<br />
se pune gasom (neonom ili argonom) da bi<br />
emitovali svetlost različitih boja. Imaju dug<br />
vek trajanja i nisku potrošnju energije.<br />
Totemi odaju snažan utisak sa velike udaljenosti.<br />
Na jakim čeličnim postoljima, ove<br />
reklame se dižu oko dvadesetak metara noseći<br />
poruke i logotipe.<br />
Reljefna slova (3D) jesu varijanta reklame u<br />
kojoj se svako slovo ili simbol pravi posebno,<br />
od providnog akrila ili aluminijuma. Nakon<br />
toga se montiraju na odstojanju, malo izdvojeni<br />
od podloge. Mogu se praviti i reljefi<br />
dodavanjem ivica koje pojačavaju efekat.<br />
Prave se prema gotovim šablonima i veličinama<br />
– tzv. profilima (profil 1, profil 2, itd).<br />
Inox reklame se prave na isti način kao i<br />
profil slova ali od nerđajućeg lima. I njih<br />
možemo da montiramo na odstojanju, da<br />
pravimo reljefe ili da bojimo (profile). Tako<br />
se dobija trajna elegantna sjajna površina.<br />
Dizajn i proizvodnja<br />
Kad odaberete jedan od predloga dizajnerskog<br />
odeljenja, Signum vam predstavlja tačnu<br />
skicu. Tim za pripremu stupa na scenu<br />
programirajući i pripremajući plotere (mašine<br />
za sečenje) za isecanje.<br />
Nakon toga, rad preuzima osoblje u radionici i<br />
ateljeu. Pored savremene opreme, ipak je majstorstvo<br />
to što je presudno za kvalitet proizvoda.<br />
Limovi se savijaju i zavaruju, leme i šrafe.<br />
Folije se laminiraju i postavljaju – proizvodnja<br />
se približava završnom delu. Sve svetleće<br />
reklame Signuma koje napuštaju fabriku<br />
prolaze kroz kontrolu funkcionalnosti i<br />
poseduju CE oznake. Iskusni majstori Signuma<br />
pregledaju, podešavaju i glancaju reklame<br />
pre nego što ih predaju monterima.<br />
Montaža i servis<br />
Prilikom prvog postavljanja reklame, monteri<br />
Signuma rade prema skicama i tačnim<br />
instrukcijama. Između ostalog, na raspolaganju<br />
su im toranjske dizalice, dizalice sa<br />
korpama i buldožeri. Oni brinu o demontaži<br />
i reciklaži starog reklamnog materijala. To<br />
se obavlja prema preporukama iz sertifikata<br />
za životnu sredinu ISO 14001.<br />
Takođe, Signum servisira i održava stare<br />
reklame. Radeći sve moguće popravke<br />
koje su potrebne vašoj reklami, obavlja<br />
kontrole funkcionalnosti, čisti, zamenjuje<br />
fluorescentne i neonske cevi, prekidače<br />
za luminiscenciju, itd. Vremenske prilike,<br />
vetar i soli iz vazduha pogoršavaju vidljivost<br />
i izdržljivost reklame koja se nalazi<br />
napolju.<br />
Čak i ptice i insekti smatraju reklame za<br />
svratište, sklonište i gnezdo. Želite li posedovati<br />
čistu reklamu koja vam ne zadaje<br />
probleme, možda je mudro da potpišete<br />
ugovor o održavanju koji možete potražiti<br />
na sajtu preduzeća. Održavanje ne utiče<br />
samo na bolji izgled reklame, već i produžava<br />
njen vek trajanja.<br />
POTREBNO JE IZBEĆI NIZ ZAMKI:<br />
• izgled logotipa onemogućava željeno rešenje<br />
• zbog odabranog rešenja reklama danju ili noću<br />
nije vidljiva na fasadi<br />
• odabrano rešenje daje drugačiji utisak od onog<br />
koji robna marka želi da prenese<br />
• ne možete dobiti građevinsku dozvolu za<br />
reklamu koju ste zamislili<br />
• boje rasvete se ne uklapaju na isti način kao i<br />
odštampane boje.<br />
Najjednostavniji način da izbegnete sve<br />
zamke jeste da profesionalcima poverite<br />
da vam po fiksnoj ceni odrade kompletan<br />
posao. Nakon što zajedno sa Signumom<br />
dogovorite sva osnovna pitanja, možete<br />
im prepustiti projekat i na miru sačekati konačni<br />
rezultat ■<br />
SIGNUM<br />
Stefana Dečanskog 264; 76300 Bijeljina, BiH<br />
tel: +387 55 22 88 00; 22 88 01<br />
fax:+387 55 22 88 08<br />
www.signum.ba<br />
www.build.rs<br />
67
promo<br />
SISTEMI TEHNIČKE<br />
ZAŠTITE OBJEKATA<br />
Kompanija Securiton d.o.o. već 20 godina bavi se<br />
projektovanjem, ugradnjom i servisiranjem<br />
sistema tehničke zaštite objekata...<br />
Securiton-ovi sistemi automatske dojave<br />
požara baziraju se na najnovijoj tehnologiji,<br />
znanju i iskustvu, što ih čini<br />
nenadmašnim kod složenih zahteva na<br />
objektu.<br />
Ovi sistemi mogu biti prilagođeni svakom<br />
objektu, a najbolji su za okruženja koja ne<br />
dopuštaju upotrebu standardnih sistema<br />
dojave požara.<br />
SECURITON<br />
PROJEKTOVANJE, UGRADNJA I<br />
SERVISIRANJE<br />
• automatska dojava požara<br />
• gašenje požara sprinklerom<br />
i drendžerom<br />
• gašenje požara u kontrolnim sobama<br />
ekološkim sredstvima (NOVEC, FM-<br />
200, inertni gas…)<br />
• detekcija gasa<br />
• dojava provale i prepada<br />
• kontrola pristupa<br />
• perimetarska zaštita<br />
• video nadzor<br />
• softver za integraciju<br />
tehničkih sistema ■<br />
Securiton ugrađuje sisteme za automatsko<br />
gašenje požara raspršenom vodom (sprinkler<br />
i drendžer) u garažama i drugim javnim<br />
objektima.<br />
Takođe, ugrađuje sisteme za gašenje požara<br />
ekološkim sredstvima (FM-200, Novec,<br />
inertni gasovi, Ecaro 25 i drugi) koji se koriste<br />
za kontrolne sobe, arhive, muzeje, bioskope<br />
i slično, kao i sisteme R-102 i Piranha<br />
za gašenje požara u kuhinjama.<br />
Sistemi detekcije opasnih koncentracija zapaljivih<br />
i eksplozivnih gasova u kotlarnicama,<br />
podzemnim garažama, laboratorijama i<br />
industrijskim postrojenjima takođe su deo<br />
Securiton-ovog programa.<br />
Securiton nudi sisteme automatske dojave<br />
provale i prepada, koji pružaju bezbednost<br />
mnogim objektima i ustanovama koje ga<br />
već koriste. Ovi sistemi su ugrađeni tamo<br />
gde postoje vrednosti koje se moraju zaštititi<br />
od provale.<br />
Securiton nudi sisteme kontrole pristupa<br />
za svaku namenu, bez obzira na veličinu<br />
objekta. Sistemi kontrole pristupa omogućuju<br />
zaštitu objekta ili pojedinih delova<br />
u objektu od neovlašćenog ulaska, a<br />
omogućuju i evidenciju ulaska i izlaska iz<br />
štićenog prostora.<br />
Sistemi za video nadzor predstavljaju ključni<br />
instrument u borbi protiv incidenata. Securiton<br />
nudi ove sisteme u različitim stepenima<br />
kompleksnosti i širok raspon primene.<br />
Securiton koristi prednosti najsavremenije<br />
tehnologije video i komunikacijske opreme<br />
i specijalne softvere za analitiku slike.<br />
Perimetarska zaštita predstavlja prvu efikasnu<br />
prepreku za provalnike. Securiton<br />
raspolaže sistemima perimetarske zaštite<br />
sa raznim tehnologijama detekcije. Takvi<br />
sistemi mogu da registruju svaki kontakt<br />
nepoželjnog lica sa ogradom ili zaštitnim<br />
zidom, dok će kod nekih sistema samo prisustvo<br />
nepoželjnog lica u štićenom prostoru<br />
aktivirati alarm.<br />
Securiton-ovi integrisani sistemi zaštite<br />
pokrivaju sva ključna područja monitoringa<br />
i nadzora, bez obzira na veličinu objekta<br />
i zahteve klijenta. Specijalni softveri daju<br />
mogućnost daljinskog nadzora i upravljanja<br />
sa jednim ili više sistema zaštite.<br />
Securiton je uspostavio i primenjuje standard<br />
SRPS ISO 9001:2008 za oblast projektovanja,<br />
inženjeringa i servisiranja sistema<br />
tehničke zaštite.<br />
Securiton proizvodi izrađuju se prema visokim<br />
standardima kvaliteta, što potvrđuju<br />
sertifikati renomiranih svetskih laboratorija.Stručni<br />
kadrovi obučeni kod partnera u<br />
inostranstvu predstavljaju dodatnu garanciju<br />
kvaliteta Securiton-ovim korisnicima ■<br />
SECURITON D.O.O.<br />
Alarm and Security Systems<br />
Danila Lekića Španca 31<br />
11070 Beograd<br />
tel: +381 11 318 70 81<br />
318 70 82<br />
318 50 17<br />
fax: +381 11 228 05 25<br />
office@securiton.rs<br />
www.securiton.rs<br />
A company of the Swiss Securitas Group<br />
68<br />
www.build.rs
Prilikom rekonstrukcije retencione brane<br />
u Srednjem Posavlju primenjeno je<br />
tipično rešenje Tensar tehnologije armirane<br />
zemlje – TensarTech. Ovaj sistem se<br />
koristi za brzu i ekonomičnu rekonstrukciju<br />
brana/nasipa za zaštitu od poplava.<br />
TensarTech podrazumeva rešenje za više<br />
tipova brana i dolazi sa pratećim jednostavnim<br />
uputstvom za primenu u konkretnim<br />
primerima kakvi se sreću na terenu.<br />
Osnovno o TensarTech-u<br />
promo<br />
TENSARTECH – TENSAR TEHNOLOGIJA<br />
REKONSTRUKCIJA BRANE<br />
retenciona brana Srednje Posavlje<br />
(rekonstrukcija 2009. godina)<br />
TensarTech, tehnologija armirane zemlje,<br />
nudi brzo i ekonomično rešenje sa raznovrsnim<br />
tehnikama gradnje novih ili rekonstrukcije<br />
postojećih (urušenih) nasipa sa<br />
postizanjem zadatih kosina. Uz primenu<br />
TensarTech-a, kosine nasipa mogu formirati<br />
i uglove do 70°, i to sa ozelenjenim izgledom.<br />
Zaštita okoline i cena zemljišta povećavaju<br />
zahteve prema inženjerima da potraže<br />
prihvatljiva rešenja koja obavezno uključuju<br />
i materijale za postizanje kohezije svih<br />
komponenti i slojeva. Jedinstvena struktura<br />
Tensarovih jednoosnih geomreža omogućava<br />
prenos opterećenja zemljišta unutar armiranog<br />
bloka.<br />
Kao rezultat, dobija se stabilnost kosine i<br />
cele konstrukcije. Izgradnja je ekonomična<br />
i jednostavna. Po potrebi, niz lice kosine postavlja<br />
se polimerna mreža T-Mat, kao potpora<br />
za uspostavljanje prirodne vegetacije.<br />
Rešenje za rekonstrukciju<br />
Predlog rešenja zasniva se na dobijenim parametarima<br />
od strane projektanta (ugao kosine,<br />
parametri tla, nivo vode, oblik kosine,<br />
visine, itd).<br />
– Ponudili smo rešenje koje je podrazumevalo<br />
ekonomičnost, jednostavnost i<br />
brzinu rekonstruisanja brane koja je već<br />
bila nestabilna. Dali smo više varijanti od<br />
kojih je projektant izabrao najpodesnija<br />
rešenja za njihove konkretne slučajeve –<br />
kažu iz firme Lipex koja je zvanični i ovlašćeni<br />
distributer kompanije Tensar International<br />
za područja Srbije, Crne Gore i<br />
Makedonije.<br />
Kompletan proračun podrazumevao je<br />
obostrano armiranu branu (u zavisnosti od<br />
konkretne situacije na nekim mestima primenjivano<br />
je i samo jednostrano armiranje),<br />
sa kompletnim predmerom materijala i<br />
uputstvima za građevinske radove, a u zavisnosti<br />
od poprečnih preseka (visina, oblika<br />
kosine, itd).<br />
Zaključak<br />
Kad je neophodna izgradnja ili rekonstrukcija<br />
kosina (otklizalih, ili delimično<br />
stanje brane pre rekonstrukcije<br />
porušenih) Tensar Tehnologija omogućava<br />
brzo i ekonomično rešenje. Još jedna<br />
pogodnost primene ove tehnologije jeste<br />
raznovrsnost tehnika i završnih izgleda<br />
kosina, nasipa, brana...<br />
Dodatna prednost primene TensarTech jeste<br />
primena otklizalog materijala pri rekonstrukciji.<br />
Ovim se stvaraju uštede na transportu<br />
materijala za nasipanje jer se može<br />
koristiti onaj sa same lokacije.<br />
Po završetku rekonstrukcije, uz primenu<br />
sistema TensarTech, postalo je moguće<br />
kretanje po vrhu zemljane brane. Omogućeno<br />
je kretanje mehanizacije i kamiona<br />
po vrhu ove konstrukcije, kao i slobodan<br />
pristup gradilištu u toku izvođenja<br />
radova ■<br />
10<br />
TENSARTECH – ŠEMA PRESEKA<br />
I SPECIFIKACIJE<br />
+ 1,059 1. Brana<br />
5<br />
0<br />
2. Zemljište<br />
-5<br />
-5 0 5 10 15 20 25 30<br />
Tlo<br />
c' φ' γ<br />
1 Brana = 0,250 5,0 18,0 18,00<br />
2 Zemljište = 0,250 5,0 18,0 18,00<br />
Specifikacija<br />
Tip mreže<br />
m'<br />
2 No. Tensar type 1 14m 2<br />
2 No. Tensar type G6 18m 2<br />
2 No. Tensar type S 20m 2<br />
LIPEX<br />
Križanićeva 12a<br />
11000 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 26 88 413<br />
26 88 816<br />
mob: +381 63 359 314<br />
359 316<br />
lipex@eunet.rs<br />
tensar@tensar.uk<br />
www.lipex.co.rs<br />
www.tensar-international.com<br />
www.build.rs<br />
69
promo<br />
PLUTAFAS<br />
TERMOIZOLACIONI<br />
MAŠINSKI MALTER<br />
Tema koja je najzastupljenija u svim stručnim časopisima iz oblasti<br />
građevinarstva je svakako ušteda energije ili kako se to popularno<br />
zove „energetska efikasnost“. Konačno je svet sagledao<br />
da je rasipanje energije velika opasnost za održivi razvoj.<br />
Izoteh se pridružuje ovoj borbi ponudom termoizolacionog maltera<br />
PlutaFas koji se nanosi mašinski ili ručno – direktno na zid<br />
SAVRŠENE OSOBINE PLUTAFASA<br />
PlutaFas je termoizolacioni mašinski malter<br />
(naravno, može se nanositi i ručno)<br />
koji ima neverovatne osobine: potpuno<br />
je ekološki (sastav čine pluta, glina, diatonska<br />
zemlja i cement), ima visoku moć<br />
paropropusnosti (koeficijent μ=5) što<br />
omogućava da zid besprekorno diše.<br />
Za čvrst malter ima impresivan koefi cijent<br />
toplotne provodljivosti (λ=0,045W/mK), nezapaljiv<br />
je (klasa 1), odličan je zvučni izolator;<br />
elastičan je što sprečava nastanak<br />
mikropukotina na fasadi; nanosi se brzo i<br />
jednostavno direktno na zid od bloka, cigle<br />
ili betona, bez ikakve dodatne pripreme ■<br />
Razvijene evropske zemlje su još davno<br />
strogim propisima nametnule trend štednje<br />
energije, na primer u Austiji koeficijent prolaza<br />
toplote U (kod nas se još upotrebljava<br />
zastarela oznaka „k“) koji objekat mora da<br />
zadovolji iznosi 0,2W/m 2 K, dok je u Srbiji<br />
još na snazi stari propis po kojem je dovoljno<br />
zadovoljiti uslov da U bude manje od 0,9W/<br />
m 2 K! Dakle 4,5 puta slabija termoizolacija i<br />
isto toliko puta više potrošene energije, odnosno<br />
novca. Tih „0,9“ bi trebalo što pre korigovati<br />
i približiti ga evropskom proseku.<br />
Zdrav i prirodan materijal<br />
Poslednjih godina smo svedoci da se<br />
zaista više ne grade objekti bez termoizolacije.<br />
Najčešće se koriste stiropor i<br />
mineralna vuna jer je njihova ponuda na<br />
tržištu i najveća. Međutim, od sada se na<br />
tržištu Srbije može naći i novi materijal<br />
koji ima toliko vrhunskih osobina da mu<br />
je nemoguće naći manu. Radi se o Pluta-<br />
Fasu, ekološkom termomalteru koji sadrži<br />
samo prirodne sastojke: plutu, diatonsku<br />
zemlju, glinu i cement.<br />
Za plutu svi znaju da je odličan termoizolator,<br />
da se dobija ljuštenjem kore posebne vrste<br />
hrasta (Quercus suber), da ne gori (samogasiva<br />
je), ali diatonska zemlja je potpuna nepoznanica.<br />
Diatonit je mineral koji je nastao<br />
akumulacijom organskih materijala (sipina<br />
kost, alge, biljke itd.) u praistorijskom periodu<br />
na dnu okeana, a čije se naslage mogu<br />
naći na raznim krajevima zemljine kugle.<br />
Visoki stepen poroznosti PlutaFasa (85%)<br />
omogućava apsorpciju tečnosti 1,5 puta<br />
veće težine od njegove sopstvene, a da pri<br />
tome ostane potpuno suv!<br />
Kombinacija ovih plemenitih prirodnih sastojaka<br />
čini PlutaFas savršenim termoizolacionim<br />
materijalom koji se, kada se nanese<br />
na zid, uopšte ne razlikuje od običnog maltera.<br />
Čak je i tvrd kao i svaki omalterisani<br />
zid i ne odaje onaj šupljikavi zvuk kao fasade<br />
sa stiroporom ili mineralnom vunom.<br />
Prednost nad drugim<br />
materijalima<br />
PlutaFas ne menja svoj prvobitni sastav i<br />
karakteristike tokom celog veka trajanja<br />
objekta, što znači da zgrade koje su njime<br />
termoizolovane svojim stanarima pružaju<br />
zdravu i prijatnu klimu.<br />
U slučajevima kada je nemoguće uraditi<br />
spoljašnju termoizolaciju (što je čest slučaj u<br />
zgradama u novobeogradskim blokovima),<br />
PlutaFas se može naneti sa unutrašnje strane<br />
zida.<br />
Zbog nemogućnosti da urade pikovanu fasadu<br />
direktno preko termoizolacije od stiropora<br />
ili kamene vune, projektanti koriste<br />
tzv. sendvič zid. PlutaFas omogućava da se<br />
preko njega direktno uradi pikovana fasada<br />
bez potrebe za teškim zidom od cigala koji<br />
štiti termoizolaciju i nosi cementni sloj koji<br />
se pikuje.<br />
Investitori u tom slučaju najviše dobijaju jer<br />
je zid izolovan PlutaFasom tanji za 15cm<br />
(cigla+malter) tako da po svakom dužnom<br />
metru spoljašnjeg zida ostvaruju korisnu<br />
površinu od 0,15m 2 , što predstavlja desetine<br />
hiljada evra čiste dobiti.<br />
Takođe, samo mašinsko nanošenje bez ikakve<br />
potrebne pripreme ili prajmera omogućava<br />
brz rad sa malim brojem radnika.<br />
Ukoliko građevinska fizika zahteva da se na<br />
fasadni (spoljni) zid nanese, na primer, 6cm<br />
PlutaFasa, moguće je sa spoljašnje strane<br />
zida naneti 4cm, a sa unutrašnje (umesto<br />
običnog malterisanja) preostala 2cm Pluta-<br />
Fasa, čime je zadovoljen proračun građevinske<br />
fizike, a investitoru omogućena znatna<br />
ušeda i u materijalu i u radnoj snazi i u vremenu<br />
(jednom rečju: u novcu).<br />
Ekologija 100%<br />
PlutaFas je ekološki kompozitni materijal<br />
koji pored izuzetnih termičkih svojstava<br />
karakterišu i elastičnost, visok stepen propuštanja<br />
vodene pare (disanje zida), kao i<br />
osobina da eliminiše vlagu.<br />
Nabrojane prednosti preporučuju PlutaFas<br />
kao materijal budućnosti koji je već sada<br />
dostupan i u Srbiji. Proizvođač je DiaSen,<br />
Italija, originalni naziv proizvoda je Diathonite®<br />
Evolution (http://www.diasen.com/<br />
eng/prodotto/86.aspx) a uvoznik i distributer<br />
za Srbiju IzoTeh, Beograd ■<br />
Zgrada u Beogradu<br />
termoizolovana<br />
PlutaFasom<br />
nanošenje<br />
PlutaFasa na<br />
fasadni zid<br />
IZOTEH<br />
Mačvanska 21<br />
11000 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 344 32 69<br />
mob:+381 63 77 10 530<br />
izoteh@eunet.rs<br />
www.izoteh.rs<br />
70 www.build.rs
energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje<br />
pejzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade –<br />
leto 2010<br />
UPRAVLJANJE<br />
OTPADOM<br />
PONOVNA UPOTREBA,<br />
RECIKLAŽA I DEPONIJE<br />
Najčešći prizor otpada, đubreta koje ostavljamo za sobom,<br />
asocira na otpatke pored puta, uz obale reka, divlje deponije u<br />
predgrađima i na obodima gradova (poput ovog sa<br />
fotografije iznad), ali, sve to je zapravo samo kap u moru.<br />
Uzimamo iz prirode, koristimo i odbacujemo mnogo više od<br />
onoga što vidimo i što želimo da vidimo. Građanska dužnost<br />
pojedinca, odgovornost lokalnih samouprava, država,<br />
kompanija, međunarodnih organizacija, svih nas, nije samo da<br />
otpad stigne do pogona za reciklažu ili na predviđenu lokaciju.<br />
Najvažniji stadijum borbe protiv otpada jeste pre svega –<br />
smanjenje potrošnje (eng. – demand)... odbacujemo odeću koja<br />
je u sasvim solidnom stanju, odbacujemo tehničke uređaje i<br />
mašine koje još uvek rade, odbacujemo sve ono što pojedemo<br />
kanalizacijom u reke, iako znamo da resursi nisu beskonačni...<br />
Mladen<br />
Bogićević<br />
živeti u zelenom – zenergija – graditi zeleno<br />
www.build.rs<br />
71
energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />
sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />
Upravljanje otpadom<br />
(waste management) jeste<br />
savremeni pristup čije samo ime<br />
kaže da otpad više ne posmatramo<br />
kao trajno izgubljene resurse,<br />
proizvode, materijale…<br />
Otpad jeste resurs. Dovoljno je<br />
zamisliti koliko stvari zauvek<br />
odbacimo i setiti se da one pred-<br />
stavljaju deo ukupne materije na<br />
planeti koja nije beskonačna.<br />
Sve što odbacimo kao otpad uzeto<br />
je iz prirode ali joj nije vraćeno<br />
jer tehnološki procesi dovode ma-<br />
teriju u stanje koje nije<br />
komplementarno sa prirodom i<br />
neće se u njoj razgraditi<br />
stotinama pa i hiljadama godina<br />
Otpad<br />
smanjenje potreba,<br />
ponovna upotreba<br />
i reciklaža<br />
Mucking Marshes jedna od<br />
najvećih deponija u evropi<br />
Koncept prostog odlaganja otpada, kakav<br />
smo primenjivali od nastanka civilizacije<br />
do danas, jednostavno više nije<br />
dovoljno dobar iz najmanje tri razloga:<br />
• prvi razlog jeste taj što se broj stanovnika<br />
na planeti uvećava usled industrijalizacije<br />
u proizvodnji hrane i relativno uspešne<br />
borbe sa smrtonosnim bolestima<br />
• drugi razlog jeste hiperprodukcija dobara<br />
koja eksponencijalno raste od vremena<br />
industrijske revolucije početkom<br />
XIX veka, kao i naša nezasita potrošačka<br />
kultura koja dovodi do toga da veliki deo<br />
otpada čine proizvodi koji nisu u potpunosti<br />
iskorišćeni (na primer ispravni ali<br />
zastareli tehnički uređaji)<br />
72<br />
• treći razlog jeste sama priroda otpada<br />
– ono što ostavljamo iza sebe više nije<br />
samo organski otpad i neće se razložiti<br />
u prirodi i jednostavno se vratiti u ekosistem<br />
bez negativnih posledica za ekosisteme<br />
za godinu, dve ili pedeset, već za<br />
mnogo više vremena, te na svaki sloj koji<br />
formiramo dodajemo sledeće slojeve pre<br />
nego što se onaj prethodni razgradio.<br />
Ponovna upotreba i<br />
rekliža otpada<br />
Kao i kod zastarelog koncepta odlaganja<br />
otpada, deponije predstavljaju osnovu<br />
sistema upravljanja otpadom. Međutim,<br />
naše viđenje deponija danas i njihove<br />
uloge u celokupnom procesu upravljanja<br />
otpadom izmenilo se. One više nisu<br />
samo komad zemljišta, kog smo se odrekli<br />
za dugo vremena, i gde odnosimo sve<br />
što smo odbacili.<br />
Deponije su sada veštački nastao resurs za<br />
dobijanje energije, a sam proces odnošenja<br />
otpada na nekoliko mesta grana se, pa deo<br />
otpada ostaje na tim čvorištima i vraća se u<br />
upotrebu ili proizvodne procese (reciklaža<br />
i ponovna upotreba), dok sve manji i manji<br />
deo zaista završava na deponiji. Tako proces<br />
obnove materije kakav priroda primenjuje<br />
u biosferi (prirodni ciklusi kruženja<br />
materije), primenjujemo i za tehnosferu<br />
(otpad iz tehnoloških procesa).<br />
0%otpada – Podsetićemo i na program<br />
sertifikacije C2C (Cradle to Cradle<br />
- od kolevke do kolevke), o kom smo<br />
pisali u broju 13. On priznaje samo<br />
proizvode i materijale koji brzim<br />
raspadanjem postaju deo biosfere bez<br />
ikakvih štetnih uticaja na nju, ili one<br />
proizvode i materijale koji se mogu<br />
reciklirati tako da zadrže prvobitne<br />
karakteristike, bez degradacije ostajući<br />
u zoni tehnosfere.<br />
C2C, na primer, traži da plastika koja je<br />
jednom služila kao deo tehničkog uređaja<br />
ne sme biti pretvorena u plastičnu kesu ili<br />
PET ambalažu već mora biti jednakog kvaliteta<br />
da, nakon topljenja i procesa oblikovanja,<br />
ponovo ispunjava iste zahteve<br />
(poznati su primeri reciklaže đonova patika<br />
kompanije Nike, kancelarijskih stolica<br />
Herman Miller, itd).<br />
Treba podestiti da i sva proizvedena dobra<br />
koja se ne prodaju spadaju u otpad: svaki<br />
primerak novina, komad garderobe, tehnički<br />
uređaj, komad nameštaja, tepih... ■<br />
Više ne zadovoljava ni klasičan koncept<br />
deponije u smislu koncentracije raznorodnog<br />
otpada na jednom mestu, jer, razvrstan,<br />
otpad ima daleko veći potencijal:<br />
• građevinski materijal i nameštaj – danas<br />
postoje mašine za reciklažu betona<br />
koje odvajaju armaturu od samog betona<br />
koji zatim služi kao podloga za puteve<br />
i železničke koridore, uređenje tla, izgradnju<br />
nasipa, itd; čelična armatura<br />
ide na topljenje i dalje u proces prerade;<br />
elementi za zidanje, unutrašnja vrata*,<br />
potkonstrukcije i roštilji spuštenih plafona<br />
ili pregradnih zidova suve gradnje<br />
mogu se ponovo koristiti bez bilo kakve<br />
fabričke obrade (eng. reuse – više o ovoj<br />
temi pisali smo u broju 8 - Asocijacija<br />
za ponovnu upotrebu građevinskih materijala<br />
– BMRA); u razvijenim zemljama<br />
uobičajeno je već nekoliko decenija<br />
preuzimati korišćeni nameštaj, a danas<br />
postoje i kompanije koje obezbeđuju<br />
sasvim solidan polovan kancelarisjki<br />
nameštaj za start-up kompanije i manje<br />
biznise po veoma povoljnim cenama<br />
*prozori su jedini proizvod koji programi<br />
za sertifikaciju zelenih zgrada ne boduju<br />
kao prednost jer se računa sa tim da je stari<br />
prozor energetski neefikasan<br />
www.build.rs<br />
• biootpad – pokošena trava, potkresano<br />
drveće i žbunje, ostaci industrijskog<br />
bilja i žitarica… mogu biti važan resurs<br />
za dobijanje biomase od koje dobijamo<br />
biogorivo; biootpad može biti sakupljan<br />
iz poljoprivrede, komunalnog otpada<br />
domaćinstava (bašte, vrtovi, travnjaci), kao<br />
i sa javnih i sportskih površina: travnati tereni,<br />
parkovi, zeleni pojasevi pored puteva,<br />
gradsko zelenilo, drvoredi…<br />
• tehnički otpad – najbrže rastuća količina<br />
otpada oko nas; pored zastarele tehničke<br />
robe (bela tehnika, audio, TV i drugi<br />
uređaji, itd), ovde spada i računarska<br />
oprema od koje dobar deo još uvek može<br />
biti korišćen za manje zahtevne korisnike<br />
(škole, radnje, javni servisi, itd); prva postrojenja<br />
za reciklažu i ponovnu upotrebu<br />
ove vrste otpada otvorena su i kod nas…<br />
• komunalni otpad iz domaćinstava,<br />
procesa prerade i proizvodnje hrane,<br />
itd. – raznorodno klasično smeće izvor<br />
je gasova koji se oslobađaju tokom procesa<br />
raspadanja (u prvom redu metana), a<br />
koji imaju značajan energetski potencijal<br />
kao gorivo za proizvodnju energije;<br />
ambalaža se već u domaćinstvima razvijenih<br />
zemalja razdvaja na papir, metal,<br />
plastiku; ulje i masti iz kuhinja škola,<br />
restorana, bolnica, domaćinstava sakupljaju<br />
se i postaju biogorivo…<br />
Kada se listi dodaju različite vrste industrijskog<br />
otpada, kanalizacioni otpad,<br />
izduvni gasovi i pepeo elektrana (potencijalan<br />
agregat za beton), jasan je značaj<br />
ove teme ■<br />
Biološki medicinski otpad<br />
Biološki medicinski otpad predstavlja još jedan<br />
problem jer, zbog sprečavanja širenja bolesti i<br />
epidemija zaraženim tkivima, ne sme biti ostavljen<br />
u prirodi iako njoj po svom sastavu pripada.<br />
Paljenje ove vrste otpada u pećima zahteva<br />
dodatnu energiju, emituje CO 2<br />
kao i druge gasove<br />
koji nastaju kao nus-proizvod sagorevanja.<br />
Ovi gasovi se mogu filtrirati, ali i dalje ostaje<br />
utrošena energija za spaljivanje otpada.<br />
U zemljama sa najvišom svesti o zagađenju životne sredine<br />
otišlo se toliko daleko da u mnogim drugim neki<br />
sistemi mogu biti ocenjeni kao skandalozni. Švedska,<br />
na primer, energiju koju proizvede u krematorijumima<br />
za spaljivanje biološkog medicinskog otpada, ali i celih<br />
pokojnika, koristi za zagrevanje vode u toplovodu za<br />
lokalne zajednice ■
jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />
šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />
Mega-sistemi upravljanja otpadom<br />
LOS ANĐELES, KALIFORNIJA<br />
Grad Los Anđeles u državi Kalifornija,<br />
SAD, predstavlja jedan od vodećih<br />
primera savremenih mega-sistema za<br />
upravljanje otpadom. Osnova sistema<br />
jeste razvrstavanje komunalnog otpada<br />
u kontejnere za reciklažu gde građani<br />
odlažu metal, staklo, plastiku i<br />
biootpad.<br />
Sve ono što spada primarno u neku od ovih<br />
grupa odvozi se kamionima kao klasičan komunalni<br />
otpad, ali ni tada ne ide direktno na<br />
deponije. U centralnim postrojenjima nastavlja<br />
se dalje odvajanje materijala koji se mogu<br />
reciklirati i konačno odbacivanje neupotrebljivog<br />
otpada.<br />
Tu, na pokretnoj traci, prolazi mešani<br />
otpad koji radnici sa zaštitnom opremom<br />
ručno razvrstavaju, pa se, na<br />
primer, sa kartonske paklice cigareta<br />
skida celofan koji ide na jednu gomilu,<br />
vadi se alu-folija koja ide na drugu i<br />
sam karton koji završava na gomili papira<br />
za reciklažu.<br />
Tek tada, ono što nije moguće reciklirati, ide u<br />
prese i pakuje se na velike kamione koji otpad<br />
odvoze na deponiju (za neke deponije izgrađen<br />
je i poseban železnički koridor koji kreće<br />
od ovih pogona).<br />
Prethodno odvojeni biooptad (stanovništvo<br />
ima na raspolaganju posebne kante za ošišanu<br />
travu i potkresano granje) odvozi se na<br />
gradske deponije i čuva. On će zatim služiti za<br />
prirodno đubrenje sloja zemlje kojim se zaptiva<br />
deponija.<br />
Na kraju, deponija postaje zeleno<br />
brdo, obraslo travom, sitnim rastinjem<br />
i žbunastim biljem, pod kojim<br />
leže milioni tona otpada (vidi<br />
fotografije).<br />
Ipak, ovo brdo nije samo zamaskirana<br />
gomila otpada.<br />
Iz pet velikih deponija Los<br />
Anđelesa gasovi se sakupljaju<br />
i sprovode do elektrana.<br />
To su deponije Palos Verdes,<br />
Puente Hills (faza I), Puente Hills<br />
(faza II), Calabasas i Spandra,<br />
od kojih dve (Palos Verdes<br />
i Puente Hills) predstavljaju i<br />
velike reciklažne centre.<br />
Veoma detaljne informacije i više fotografija<br />
možete pogledati na sajtu LACSD-a (Sanitation<br />
Districts of Los Angeles County - Sanitarna<br />
uprava okruga Los Anđeles) - www.lacsd.org ■<br />
Treba podsetiti i na to da je u SAD sve češća<br />
i upotreba wc-školjki za kompostiranje<br />
fekalija (pretvaranje u đubrivo) i pisora<br />
za izdvajanje koncentrisanih đubriva za<br />
obradivo zemljište (urea).<br />
Takođe, rasprotranjeni su, ne samo individualni<br />
i komunalni sistemi za prečišćavanje<br />
otpadnih voda, već i sistemi u kojima,<br />
nakon jednostavnog tretmana sive vode<br />
(grey water – otpadne vode iz lavaboa, sudopera<br />
i tuš kabina), ona postaje tehnička<br />
voda za vodokotliće, zalivanje, pranje...<br />
Više o svemu ovome možete pronaći na<br />
portalu www.gradjevinarstvo.rs ■<br />
Puente Hills<br />
kao zeleno brdo<br />
na fotografijama su<br />
prikazani panoramski<br />
snimci jedne od pet<br />
velikih deponija<br />
grada los anđelesa<br />
– Puente Hills.<br />
fotografija ispod<br />
nastala je decembra<br />
2005. godine, a na<br />
fotografiji iznad može<br />
se videti kako deponija<br />
postaje zeleno brdo...<br />
Puente Hills<br />
završna faza<br />
jednog dela<br />
deponije<br />
www.build.rs<br />
73
Principi izgradnje i<br />
logistika deponija<br />
Izgradnja deponija<br />
po savremenim<br />
pravilima gradnje<br />
infrastrukture<br />
nije prosto kopanje<br />
velike rupe u zemlji<br />
ili određivanje<br />
parcele na kojoj<br />
će se slagati brdo<br />
otpada<br />
energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />
sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />
Nekoliko ovakvih deponija kod nas trenutno<br />
je u različitim fazama izgradnje.<br />
Na primer, deponija u Kaleniću biće deveta<br />
u Srbiji sa regionalnim karakterom<br />
i opsluživaće 10 opština i grad Valjevo.<br />
Cena izgradnje ove deponije iznosiće oko<br />
22 miliona evra (i zbog visine investicije<br />
jasno je da grešaka prilikom izgradnje<br />
ne sme biti). Strategijom o upravljanju<br />
otpadom, predviđeno je da u republici<br />
u narednih deset godina bude izgrađeno<br />
njih 24 (više na www.gradjevinarstvo.rs).<br />
Međutim, problem sa zbirnim deponijama<br />
jeste transport, pa se mora uraditi detaljan<br />
proračun troškova. Da li je isplativije direktno<br />
sa ulica klasičnim kamionima za<br />
sakupljanje otpada vršiti i transport na deponiju,<br />
ili je bolje rešenje formirati lokalne<br />
centre za razvrstavanje, kompresovanje,<br />
Direktiva o deponijama Saveta EU<br />
Na internetu možete pronaći i Direktivu<br />
Saveta Evropske unije koja daje<br />
definiciju i propise vezane za deponije<br />
(pdf dokument na linku: http://eur-lex.<br />
europa.eu/pri/en/oj/dat/1999/l_182/<br />
l_18219990716en00010019.pdf).<br />
74<br />
Osnove izgradnje<br />
deponija<br />
Deponije moraju biti izgrađene tako da<br />
spreče bilo kakav kontakt odloženog<br />
otpada industrijskog, mineralnog ili organskog<br />
porekla sa zemljištem, to jest,<br />
one moraju biti u potpunosti izolovane.<br />
Zašto<br />
Istina je da mi ne znamo, niti možemo da<br />
pretpostavimo, kakva sve hemijska jedinjenja<br />
i koja količina teških metala može<br />
nastati kada se na jednom mestu nađu<br />
različite vrste otpada: kućna hemija, prehrambena<br />
ambalaža, supstance iz tehničkih<br />
uređaja, bojene tkanine, lepkovi, itd.<br />
Atmosferska voda koja padne na deponiju<br />
ta jedinjenja može sprati i odvesti ih dalje<br />
u zemljište i vode čime negativan uticaj<br />
deponije postaje dugotrajan i nepredvidiv<br />
proces.<br />
Zato se lokacija predviđena za odlaganje<br />
otpada mora u potpunosti izolovati<br />
geomembranama, drenirati i ventilirati<br />
cevima. Izolacija podrazumeva i korito<br />
deponije kao i njen pokrivni sloj nakon<br />
ispunjenja kapaciteta u jednom delu ili na<br />
celoj deponiji.<br />
Pored geomembrana važno je koristiti i<br />
geotekstile koji služe za filtriranje gasova<br />
i fluida koji nastaju u deponiji, to jest za<br />
zaštitu protočnosti cevovoda sistema za<br />
drenažu i ventilaciju.<br />
Naravno, u skladu sa tehničkim karakteristikama<br />
tla, najčešće primenjujemo i geomreže,<br />
naročito u pokrovnom sloju brane.<br />
Njima armiramo tlo da ne bi došlo do<br />
pojave klizišta usled nepredvidivih karakteristika<br />
jezgra deponije. Ovakvi slučajevi<br />
su se dešavali u Evropi i sanacija kolapsa<br />
deponije košta dva i više puta više od njene<br />
valjane izgradnje.<br />
Takođe, dobrom drenažom osnove zemljišta<br />
na lokaciji deponije mora se osigurati<br />
da usled potiska podzemnih voda ne dođe<br />
do pojave klobučenja membrane na dnu<br />
deponije. Više o materijalima za izgradnju<br />
deponija pisali smo u broju 7 u rubrici fokus<br />
- Geosintetika.<br />
Gasove koji nastaju u zapečaćenoj deponiji<br />
možemo sprovesti cevovodima i koristiti<br />
kao dopunsko gorivo u termoelektranama.<br />
Takođe, nakon dve do tri decenije<br />
od trenutka kada je deponija zapečaćena,<br />
zavisno od vrste otpada, ona postaje potencijalni<br />
izvor biogoriva i prava na njeno<br />
korišćenje u ove svrhe plaćaju se po istom<br />
principu kao i prava na eksploataciju rudnika,<br />
kamenoloma i drugih resursa.<br />
Logistika upravljanja<br />
otpadom<br />
Zbog kompleksnog sistema upravljanja<br />
otpadom koji treba da zahvata sve vrste zagađivača,<br />
kao i zbog velikih ulaganja u prateću<br />
infrastrukturu, važno je uraditi dobru<br />
procenu troškova logistike. Kao optimalni<br />
kapacitet jedne deponije uzima se brojka<br />
od oko 300.000 ljudi. S obzirom da većina<br />
naših gradova ne prelazi nekoliko desetina<br />
hiljada stanovnika, u Srbiji se primenjuje i<br />
koncept regionalnih deponija gde se sakuplja<br />
otpad iz većeg broja mesta.<br />
www.build.rs<br />
vraćanje na ponovnu upotrebu ili reciklažu<br />
dela otpada, a zatim ostatak transportovati<br />
većim kamionima, rečnim putem ili železnicom<br />
Transport u velikoj meri utiče na<br />
potrošnju energije i zagađenje životne sredine<br />
(pogledati tekst o uticaju teških metala<br />
u ovom broju), te se u ovom sektoru<br />
upravljanja otpadom dobrim menadžmentom<br />
mogu napraviti značajne uštede.<br />
I na kraju, ili na početku, izvor otpada<br />
– domaćinstva, industrija, privreda, poljoprivreda…<br />
Nemoguće je postići visok<br />
stepen efikasnosti u upravljanju otpadom<br />
(ili resursom) bez široko rasprostranjene<br />
svesti o njegovom značaju, vrstama, mogućnostima…<br />
Relativno je jednostavno<br />
rešiti problem otpada koji dolazi iz sektora<br />
privrede i industrije: zakonima, propisima,<br />
kontrolama, rigoroznim kaznenim<br />
sistemom i efikasnim sudskim procesuiranjem<br />
prekršilaca. Naravno, mi i do tog nivoa<br />
imamo još mnogo da radimo, ali, sve i<br />
kada to postignemo nećemo biti ni na pola<br />
puta ukoliko ne uložimo u obrazovanje.<br />
Nije dovoljno postaviti kontejnere za sakupljanje<br />
jedne ili više vrsta otpada. Ukoliko<br />
stanovništvo nije svesno i nije spremno<br />
da učestvuje u zaštiti resursa iz svog<br />
neposrednog okruženja, države i planete,<br />
kad-tad sistem koji se oslanja na zakonska<br />
ograničenja prestaće da bude efikasan. Najvažnije<br />
ulaganje jeste ulaganje u obrazovanje,<br />
jer, ono što postignemo sa mladim<br />
generacijama danas biće najvažniji resurs<br />
u narednim decenijama. Oni će biti sudije,<br />
inspektori, kontrolori, projektanti, hemičari,<br />
vođe postrojenja… i naravno, učitelji<br />
i primeri narednim generacijama ■
jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />
šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />
TEŠKI METALI<br />
U ZEMLJIŠTU I NJIHOV<br />
UTICAJ NA BILJKE<br />
Hemijske materije koje se mogu naći u prirodi,<br />
sve su brojnije i raznovrsnije. Pored onih koje su po<br />
poreklu prirodni proizvodi, postoji i sve veći broj sintetičkih,<br />
kao i onih koje se dobijaju hemijskom transformacijom<br />
prirodnih proizvoda u našim tehnološkim procesima.<br />
Dugo se ni na koji način nismo obazirali na uticaj koje materije<br />
koje proizvodimo imaju na ekosisteme, ali, danas je jasno da sa<br />
takvim pristupom nećemo moći još dugo da uživamo u prirodnim<br />
resursima. Jedan od najopasnijih zagađivača jesu teški metali...<br />
Zagađenje teškim metalima,<br />
Tar Creek, Tri-State Mining District<br />
piše: Marija Živanović,<br />
dipl. inž. pejzažne arhitekture<br />
Jedna vrsta materija u prirodi su elementi<br />
kojih u zemljištu ima u vrlo malim količinama,<br />
pa se iz tog razloga nazivaju<br />
elementi u tragovima ili mikroelementi.<br />
Neki od njih, u malim količinama učestvuju<br />
u ishrani biljaka i nazvani su mikrohranljivi<br />
elementi.<br />
Oni koji se u zemljištu nalaze u tragovima,<br />
a nisu neophodni biljkama, u većim<br />
količinama mogu biti štetni i opasni za<br />
biljke, čoveka i životinje. Ovu grupu<br />
elemenata čine toksični elementi, a obe<br />
navedene grupe sastoje se uglavnom od<br />
teških metala.<br />
Zagađenost zemljišta teškim metalima nije<br />
lako utvrditi i razlikuje se kod različitih tipova<br />
zemljišta. Prisustvo nekog jedinjenja,<br />
u određenoj količini, ne mora izazvati poremećaj<br />
u biljnoj proizvodnji kod jednog<br />
tipa zemljišta, ali njegovo prisustvo u drugom<br />
tipu zemljišta, može smanjiti kvalitet<br />
i količinu prinosa.<br />
Danas ovih elemenata ima daleko više<br />
u poljoprivrednom zemljištu, iako ih u<br />
matičnom supstratu na kome je zemljište<br />
formirano nije bilo u takvom sadržaju.<br />
Uzrok tome je sve veći broj industrijskih<br />
postrojenja. Sve je više topionica metala i<br />
termoelektrana iz čijih dimnjaka izlaze velike<br />
količine pojedinih metala u vidu gasova,<br />
gari, dima.<br />
Svi oni, najčešće padavinama, dospevaju u<br />
zemljište zagađujući životnu sredinu i uništavajući<br />
vegetaciju.<br />
Pored dospevanja teških metala u zemljište<br />
matičnog supstrata, od koga se ono i<br />
obrazuje tokom pedogeneze, i drugi izvori<br />
njihovog unošenja moraju se imati u vidu.<br />
Industrijska postrojenja zagađuju vazduh<br />
teškim metalima, a samim tim zagađenje<br />
se prenosi na zemljište i vodu. U blizini topionica<br />
za preradu metala i termoelektrana<br />
neretko se primećuju oštećenja biljaka<br />
i zemljišta.<br />
Znatan deo teških metala dospeva u zemljište<br />
primenom hemijskih sredstava u industrijskim<br />
i poljoprivrednim procesima. To<br />
su na primer olovo (Pb), živa (Hg), nikl<br />
(Ni) i arsen (As). Izvori unošenja teških<br />
metala u zemljište mogu da budu i neka<br />
mineralna đubriva i pesticidi. Mnogi teški<br />
metali unose se sredstvima za zaštitu biljaka,<br />
a gradsko smeće (komunalni otpad)<br />
se sve više pominje kao potencijalni izvor<br />
ovih elemenata.<br />
Do danas je u biljnim tkivima utvrđeno<br />
prisustvo oko 70 elemenata. Opravdano je<br />
pretpostaviti da se u njima nalazi svih 88<br />
elemenata koji prema dosadašnjim saznanjima<br />
učestvuju u izgradnji Zemlje. Njihova<br />
zastupljenost u biljkama je različita i<br />
zavisi od unutrašnjih i spoljašnjih činilaca.<br />
www.build.rs<br />
Elementi koji ulaze u sastav biljaka nemaju<br />
isti značaj. Neki su neophodni jer bez<br />
njih biljke ne mogu normalno da završe<br />
svoj životni ciklus, drugi mogu da deluju<br />
stimulativno, dok jedna grupa elemenata,<br />
posebno teški metali, pri većim koncentracijama<br />
deluju toksično na biljke.<br />
Najopasniji<br />
zagađivači<br />
Kadmijum (Cd)<br />
Kod brojnih biljnih vrsta intenzitet transporta<br />
kadmijuma u nadzemnim organima<br />
je u korelaciji sa njegovom koncentracijom<br />
u hranljivoj podlozi. Kadmijum usvojen iz<br />
hranljive podloge uglavnom se zadržava<br />
u korenu. Udeo ovog elementa u stablu i<br />
listovima biljaka je približno isti ali manji<br />
od njegove koncentracije u podzemnom<br />
delu biljke.<br />
Neke biljke (detelina) imaju sposobnost da<br />
akumuliraju kadmijum usvojen iz zemlje.<br />
U semenu žitarica, gajenih na jako kontaminiranim<br />
zemljištima, najčešće ne prelazi<br />
1mg/kg suve materije. Ovaj element najviše<br />
se apsorbuje u paradajzu, salati i spanaću.<br />
Kod pomenutih vrsta, koncentracija<br />
kadmijuma u vegetativnim nadzemnim organima<br />
može iznositi i do 160mg/kg.<br />
75
energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />
sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />
Veće koncentracije u biljkama inhibiraju<br />
metabolizama gvožđa, izazivaju hlorozu i<br />
time smanjuju intenzitet fotosinteze. Isto<br />
tako, visoke koncentracije kadmijuma<br />
inhibiraju disanje i transport elektrona u<br />
procesu oksidativne fosforilacije. Kadmijum<br />
inhibira transpiraciju kao i pokrete<br />
ćelija zatvaračica stominog aparata.<br />
Olovo (Pb) Najveći zagađivači prirode<br />
olovom su motorna vozila. Nakupljanje<br />
olova u biljkama, u blizini autoputeva<br />
zavisi od udaljenosti biljaka od saobraćajnice,<br />
pokrovnosti zemljišta biljkama, dužine<br />
trajanja vegetacije, pravca i intenziteta<br />
vetra. Intenzitet kontaminacije biljaka olovom<br />
smanjuje se njihovom udaljenošću od<br />
velikih saobraćajnica. Biljke olovo u neorganskom<br />
obliku slabo usvajaju i premeštaju<br />
u nadzemne organe, izuzev na kiselim<br />
zemljištima. Organska jedinjenja olova,<br />
veoma se brzo usvajaju i transportuju u<br />
nadzemne delove biljaka. Taloženje olova<br />
kod većine biljaka intenzivnije je u korenu<br />
u odnosu na nadzemne delove.<br />
Koncentracija pri kojoj se uočavaju simptomi<br />
viška žive na biljkama znatno je iznad<br />
onih koji se u normalnim uslovima<br />
nalaze u zemljištu. Sem toga, pristupačnost<br />
žive u zemljištu za biljke je obično<br />
niska. Smatra se da koren predstavlja prepreku<br />
većem nakupljanju žive u izdanku.<br />
Prema ispitivanjima, Beauforda (1970) akumulacija<br />
žive u korenu je dvadeset puta veća<br />
nego u izdanku. Koncentracija žive u biljkama<br />
kreće se u proseku od 10 do 200ng/g<br />
suve materije, a u blizini nalazišta žive od<br />
500 do 3.500ng/g. Kod žita, koncentracija<br />
žive je od 3 do 10 puta niža u zrnu nego u<br />
slami. U zrnu ječma i pšenice, koncentracija<br />
žive se kreće oko 1 do 2ng/g suve materije.<br />
Živa narušava građu biomembrana i menja<br />
aktivnost enzima čime narušava razmenu<br />
materija i inhibira rast i razviće biljaka.<br />
Hrom (Cr) Koncentracija za biljke<br />
pristupačnog hroma u većini zemljišta je<br />
niska, čime se može objasniti njegov mali<br />
udeo u biljkama.<br />
Nikal (Ni)<br />
Prosečan sadržaj nikla u<br />
biljkama iznosi od 0,1 do 5mg/kg suve materije.<br />
Lišće obično ima najveći sadržaj nikla,<br />
mlađi delovi imaju veći sadržaj od starijih,<br />
a seme veći sadržaj od slame. Karvanek<br />
i Bohmova (1966), proučavali su sadržaj nikla<br />
u lišću 44 sorte spanaća i ustanovili da se<br />
kreće od 1,5 do 3mg/kg suve materije. Nikal,<br />
za razliku od olova i kadmijuma, ima<br />
dobru pokretljivost kako u ksilemu tako i<br />
u floemu i u značajnoj količini se nakuplja<br />
u plodovima i semenu. Uočeno je da višak<br />
nikla izaziva hlorozu koja podseća na hlorozu<br />
izazvanu nedostatkom gvožđa. Nikal<br />
nepovoljno utiče ne samo na pokretljivost,<br />
odnosno translokaciju gvožđa, već i na<br />
samo njegovo usvajanje. Nichoelas i Thomas<br />
(1954) ispitali su uticaj nikla na porast<br />
paradajza i ustanovili da koncentracija od<br />
15 do 30 milivala izaziva hlorozu, naročito<br />
kod mladih listova. Kod ovsa dolazi do<br />
nekroze a kod pšenice, suncokreta i kukuruza<br />
do smanjenja rasta. Postoje, međutim,<br />
neke biljke, kao što je Alyssum, koje<br />
za nomalan rast i razviće zahtevaju nikal.<br />
zagađenje oko nas<br />
Skorašnja ispitivanja zemljišta na području<br />
Avale, pokazala su da je koncentracija teških<br />
metala u zemljištu povećana. Pretpostavlja se<br />
da je uzrok tome zagađenje motornim vozilima<br />
tokom gradnje novog tornja, ili su uzrok<br />
ratne okolnosti iz 1999. godine. Kao biljke<br />
koje imaju najveću akumulacionu sposobnost<br />
izdvojene su kopriva, bokvica, maslačak...<br />
Veoma je bitno napomenuti da kopriva i bokvica<br />
spadaju u grupu lekovitih biljaka i da ih ljudi<br />
često beru i koriste za čajeve, sokove ili u druge<br />
svrhe. Lekovite biljke nikada ne treba brati blizu<br />
puteva, ili bilo kog izvora zagađenja. Iz tog<br />
razloga se na Avali, kao i na drugim površinama<br />
gde je zabeležena povećana količina teških<br />
metala u zemljištu, preporučuje redovno košenje<br />
kako biljke ne bi došle u lanac ishrane ■<br />
Velika moć korena u akumulaciji olova<br />
mogla bi da bude i jedan vid zaštite nadzemnog<br />
dela. Olovo u većim koncentracijama<br />
inhibira izdužavanje korena i rast<br />
listova, inhibira proces fotosinteze, utiče<br />
na morfološko-anatomsku građu biljaka...<br />
Smatra se da pšenica i soja imaju relativno<br />
visoku tolerantnost prema olovu. Spanać<br />
se ubraja u osetljive biljke. Kod ove biljne<br />
vrste već pri koncentraciji od 10mg/kg<br />
suve materije, prinos se značajno smanjuje.<br />
Živa (Hg) Sva jedinjenja žive su izuzetno<br />
toksična za biljke i životinje. Fitotoksičnost<br />
žive ne predstavlja veći ekološki<br />
problem.<br />
foto: jedan od projekata sanacije i<br />
dekontaminacije zemljišta specijalizovane<br />
kompanije Ward Environmental Engineering<br />
Koncentracija hroma u suvoj materiji biljaka<br />
u proseku kreće se od 0,2 do 4mg/kg.<br />
Biljke koje uspevaju na serpentinskim zemljištima<br />
mogu da sadrže i do 100mg/kg<br />
(Brooks, 1987). Koncentracija hroma u korenastom<br />
povrću i u većini krmnih biljaka<br />
kreće se od 0,01 do 1mg/kg. U zrnu žita,<br />
utvrđena je koncentracija od 1,7mg/kg,<br />
a u brašnu i hlebu koji su dobijeni od njega,<br />
0,23, odnosno 0,17mg/kg (Pais 1980).<br />
Veće koncentracije hroma deluju toksično<br />
na biljke. Najčešći simptomi viška hroma<br />
su hloroza i zaostajanje u rastu. Veće<br />
koncentracije mogu da utiču i na klijanje<br />
semena, vodni režim, sadržaj elemenata i<br />
pigmenata hloroplasta (Stanković 1992).<br />
Bakar (Cu) Pokretljivost bakra u<br />
biljkama je osrednja. Ascedentni transport<br />
i reutilizacija u velikoj meri zavise od stepena<br />
obezbeđenosti biljaka ovim elementom.<br />
Ako ga nema dovoljno, premeštanje iz korena<br />
u nadzemne organe, kao i iz starijih<br />
listova u mlade, neznatno je. Iz listova pšenice<br />
koja je obilno obezbeđena bakrom u<br />
toku nalivanja zrna, premešta se 70% bakra<br />
u zrnu. Nasuprot tome, iz listova kojima<br />
nedostaje bakra, premeštanje je svega 20%.<br />
Koncentracija bakra u biljkama kreće se<br />
od 5 do 30mg/kg u suvoj materiji. Ukoliko<br />
je njegov udeo u suvoj materiji lista<br />
manji od 4mg/kg, smatra se da biljke nisu<br />
u dovoljnoj meri obezbeđene, sadržaj preko<br />
20 do 100mg/kg ukazuje na veliku koncentraciju<br />
ovog elementa. Osetljivost biljnih<br />
vrsta na njegov nedostatak je različita.<br />
U izrazito osetljive biljke ubrajaju se ovas,<br />
pšenica, ozimi i jari ječam, lucerka, duvan,<br />
spanać. Tipični znaci nedostatka bakra su<br />
venjenje, uvijanje listova, odumiranje mladih<br />
listova, nekroza, hloroza, smanjenje<br />
porasta i prinosa.<br />
76<br />
www.build.rs
jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />
šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />
Do toksičnog dejstva ovog elementa dolazi<br />
ako je njegov ukupan sadržaj u zemljištu<br />
od 25 do 40mg/kg i ako je pri tome pH<br />
vrednost zemljišta ispod 5,5. Može se reći<br />
da se velika količina bakra javlja u kiselim<br />
zemljištima. Bakru, kao ekološkom činiocu,<br />
treba pokloniti odgovarajuću pažnju<br />
imajući u vidu ne samo potrebe biljaka i<br />
životinja za ovim elementom, već i činjenicu<br />
da je u većim koncentracijama veoma<br />
toksičan.<br />
Cink (Zn) Cink spada u grupu elemenata<br />
čija je pokretljivost u biljkama<br />
osrednja. Njegovo premeštanje iz starijih<br />
u mlađe organe naročito je sporo kod nedovoljne<br />
obezbeđenosti cinkom. U slučaju<br />
kada je njegova koncentracija u spoljašnjoj<br />
sredini visoka, taloži se u korenu. Koncentracija<br />
cinka u suvoj materiji biljaka kreće<br />
se od 1 do 10.000mg/kg suve materije,<br />
u proseku 30 do 150mg/kg, najčešće 20<br />
do 50mg/kg. Pri koncentraciji od 10 do<br />
20mg/kg može se računati sa latentnim,<br />
pa čak i akutnim nedostatkom cinka.<br />
Arsen (As) U biljkama koje se koriste<br />
u ishrani sadržaj arsena nalazi se u<br />
granicama normale, osim ako nisu gajene<br />
na kontaminiranom zemljištu. Sadržaj arsena<br />
u biljkama je obično znatno niži nego<br />
u zemljištu. Njegova koncentracija u suvoj<br />
materiji biljaka u proseku se kreće od<br />
1 do 7mg/kg suve materije. U ekstremnim<br />
uslovima zabeležena je koncentracija od<br />
3.460mg/kg suve materije.<br />
Nakupljanje, a samim tim i toksičnost<br />
ovog elementa, veća je na kiselim zemljištima,<br />
posebno ako je pH vrednost zemljišta<br />
manja od 5. Na težim zemljištima ređe<br />
dolazi do njegovog toksičnog dejstva nego<br />
na peskovitim, jer se kod prvih arsen bolje<br />
vezuje. Osetljivost biljaka na visoke koncentracije<br />
arsena je različita. U najosetljivije<br />
vrste spadaju pasulj, lucerka i uopšte<br />
leguminoze, dok su tolerantne vrste krompir,<br />
paradajz i šargarepa. U prirodi se veoma<br />
retko može uočiti fitotoksično dejstvo<br />
visokih koncentracija arsena ili njegovo<br />
nepovoljno dejstvo na prinos biljaka.<br />
Ogromne količine selena inhibiraju rast i<br />
izazivaju hlorozu. Ovaj element se najviše<br />
akumulira u tačkama rasta i semenu. Kod<br />
mnogih biljaka pojava mirisa belog luka<br />
ukazuje na prekomerno nakupljanje selena.<br />
Bor (B) Koncentracija bora u biljkama<br />
veća je nego u zemljištu. U suvoj<br />
materiji biljaka njegovo učešće u proseku<br />
se kreće od 2 do 70mg/kg. Monokotiledone<br />
biljke obično sadrže 2 do<br />
5mg/kg, a dikotiledone 20 do 80mg/kg.<br />
Koncentracija ovog elementa naročito je<br />
visoka u generativnim organima, prašniku,<br />
plodu i žigu, u listovima i to posebno u rubnom<br />
delu lista. Bor se ubraja u elemente koji<br />
su neophodni biljkama. Njegov nedostatak,<br />
naročito kod dikotiledonih biljaka izaziva<br />
velike fiziološke i morfološke promene.<br />
Prevelika količina bora takođe izaziva fiziološke<br />
i morfološke promene kod biljaka.<br />
Otpornost biljaka prema visokim koncentracijama<br />
bora je različita. Najosetljivije su<br />
smokva, breskva, pasulj i vinova loza. Srednje<br />
tolerantne su kukuruz, luk, šargarepa,<br />
paradajz, duvan i krompir, a najtolerantnije<br />
su šećerna repa i pamuk. Od biljaka,<br />
avokado ima najveću koncentraciju bora<br />
7 – 10mg/kg u svežem obliku, zatim stono<br />
voće 1,4-3,5mg/kg, koštičavo i bobičasto<br />
voće 0,3-2,4mg/kg. Žitarice sadrže od<br />
1-5ppm bora. Toksično dejstvo bora ispoljava<br />
se ako je njegovo učešće u suvoj materiji<br />
biljaka veći od 100 do 1.000mg/kg.<br />
Zbog višestruke uloge u razvoju biljaka,<br />
nedostatak cinka izaziva velike promene,<br />
kako u razmeni materija, tako i u morfološkoj<br />
i anatomskoj građi biljaka. Od biljaka,<br />
na nedostatak cinka naročito su osetljivi<br />
kukuruz i jabuka.<br />
Cink se ubraja u umereno toksične metale.<br />
Njegova toksičnost za biljke manja je od<br />
bakra. Znaci velike koncentracije cinka<br />
kod biljaka najčešće se javljaju na kiselim<br />
tresetnim zemljištima, na zemljištma koja<br />
su nastala iz matičnog supstrata bogatog<br />
cinkom, kao i u okolini rudnika i topionica<br />
cinka.<br />
Vidljivi simptomi viška ovog elementa<br />
javljaju se kada njegova koncentracija u<br />
suvoj materiji prelazi 300 do 5.000mg/kg.<br />
U ovim slučajevima, kod biljaka dolazi do<br />
nižeg rasta, smanjenja korenovog sistema,<br />
obrazovanja sitnih listova i nekroze listova.<br />
crne ivice na listovima biljaka pokazuju<br />
verovatno zagađenje zemljišta teškim metalima<br />
Pošto je koncentracija arsena u biljkama<br />
niska, njegovo ulaženje u lanac ishrane<br />
preko biljaka je neznatno.<br />
Selen (Se) Kapacitet nakupljanja<br />
selena kod pojedinih biljaka značajno se<br />
razlikuje. Velikom sposobnošću nakupljanja<br />
selena odlikuju se različite vrste roda<br />
Astralagus (Leguminosae), Conopsis (Compositae),<br />
Stanleya (Cruciferae) i Xylorhiza<br />
(Compositae). Koncentracija selena u njima<br />
kreće se od 10³mg/kg suve materije (Adriano<br />
1986). U drugu grupu biljaka mogu se<br />
ubrajati vrste rodova Aster, Atriplex, Mentizelia<br />
i Sideranthus. Koncentracija selena u<br />
njima iznosi nekoliko stotina mg/kg.<br />
Selen nije neophodan element za više biljke.<br />
Stimulativno dejstvo niskih koncenracija<br />
na rast biljaka se ne isključuje. Njegovo<br />
toksično dejstvo je predmet detaljnijeg<br />
proučavanja.<br />
www.build.rs<br />
Fluor (F) Usvajanje fluora korenom<br />
je pasivan, difuzan proces. Biljke mogu<br />
da ga usvajaju i preko nadzemnih organa.<br />
Usvajanje fluora preko lista proporcionalno<br />
je njegovoj koncentraciji u atmosferi<br />
dužini ekspozicije, a u velikoj meri zavisi i<br />
od vlažnosti vazduha. Sadržaj fluora u suvoj<br />
materiji biljaka kreće se u proseku od 2 do<br />
10mg/kg. Neke biljne vrste sposobne su da<br />
akumuliraju mnogo veće količine. Kamilica<br />
u proseku sadrži oko 100, pa i do 180mg/kg<br />
suve materije. Kod biljaka koje su rasle na<br />
jalovini rudnika, ili su gajene na visokim<br />
koncentracijama fluora u hranljivoj podlozi,<br />
najveći sadržaj ovog elementa utvrđen je<br />
u korenu. Njegova koncentracija u semenu<br />
kod biljaka Festuca rubra i Minuartia verna<br />
bio je čak 4 puta veći nego u listovima.<br />
Raspodela fluora u listovima monokotiledonih<br />
biljaka takođe je specifična. U listovima<br />
trava njegov sadržaj je veći u vršnom delu<br />
nego u osnovi lista. Kamelije su izuzetak<br />
jer mogu akumulirati jedinjenja fluora od<br />
100mg/kg i više. Veće doze izazivaju smanjenje<br />
produkcije organske materije i morfološko-anatomske<br />
promene. Fluor deluje i na<br />
disanje biljaka, stimulativno ili inhibitorno.<br />
Simptomi toksičnog dejstva fluora uočavaju<br />
se na najmlađim listovima, na vrhu ili po ivicama<br />
lista. Oštećeni delovi lista mogu poprimiti<br />
različite boje, žutu, mrku ili ljubičastu ■<br />
77
promo<br />
PRIVREMENE<br />
OGRADE I PLATNA<br />
U GRAĐEVINARSTVU<br />
Privremena ograda<br />
Mreže se mogu koristiti za privremenu<br />
signalizaciju/ograđivanje u saobraćaju<br />
radi blokiranja ili preusmeravanja saobraćaja,<br />
radi obezbeđivanja mesta udesa ili<br />
putnih radova. Mreže su najjednostavnije<br />
i najjeftinije rešenje koje će u potpunosti<br />
ispuniti svoju funkciju.<br />
Sigma Promet je privatno<br />
preduzeće osnovano 1991.<br />
godine u oblasti proizvodnje i<br />
prometa plastičnih mrežastih<br />
proizvoda. Menadžment i<br />
zaposleni u preduzeću imaju<br />
višegodišnje iskustvo u struci i<br />
široke međunarodne poslovne<br />
kontakte.<br />
Tradicionalni i jedinstveno<br />
razvijeni mrežasti i rešetkasti<br />
proizvodi od plastike, koje nudi<br />
Sigma Promet, pružaju rešenja<br />
za uštedu u troškovima,<br />
poboljšanju produktivnosti<br />
i zaštite u poljoprivredi<br />
i pratećim delatnostima.<br />
Posebna pažnja posvećena je<br />
razvijanju korišćenja plastičnih<br />
mreža u građevinarstvu,<br />
arhitekturi, saobraćajnoj<br />
i ambalažnoj tehnici...<br />
Prednosti mreža za ograđivanje<br />
i signalizaciju:<br />
• lako se mogu postaviti na bilo koji<br />
potporni stub<br />
• njihova svetla narandžasta boja je veoma<br />
uočljiva<br />
• lako se uklanja i može biti ponovo<br />
korišćena<br />
• boja: oranž sa UV stabilizatorom<br />
• materijal polietilen<br />
• mogu biti korišćene za obeležavanje<br />
regularnih ili neregularnih radnih mesta.<br />
Platno za metalne<br />
privremene ograde<br />
Ovo platno čini tamnozelena, gusto pletena<br />
mreža sa rupicama za pričvršćivanje,<br />
dodatno je ojačana UV stabilizatorom za<br />
zaštitu od izlaganja sunčevoj svetlosti.<br />
Platno za skele<br />
Za skele se koristi bela gusto pletena mreža<br />
sa mogućnostima štampe. Napravljena<br />
je od UV materijala sa rupicama duž cele<br />
dužine. Dozvoljava prolaz vazduha i svetlosti.<br />
U ponudi je dimenzija 2,50 x 50m.<br />
Kompletna ponuda privremenih ograda<br />
firme Sigma Promet predstavljena je i na<br />
njihovom sajtu u odeljku za građevinarstvo<br />
■<br />
Dimenzije mreža iz ponude Sigma Prometa:<br />
• 1,80 x 50m<br />
• 1,50 x 50m<br />
• 1,20 x 50m<br />
• 1,00 x 50m.<br />
Dužine traka mreže mogu biti proizvoljno<br />
krojene bez rasipanja strukture materijala.<br />
Zbog ovih karakteristika platno je upotrebljivo<br />
više puta.<br />
Dimenzije platna za metalne privremene<br />
ograde:<br />
• 2,00 x 50m<br />
• 1,50 x 50m<br />
• 1,20 x 50m.<br />
SIGMA PROMET<br />
Svetozara Markovića 104<br />
21220 Bečej<br />
tel: +381 21 6914 941<br />
6914 630<br />
mob: +381 63 516 339<br />
sigma@eunet.rs<br />
www.sigmaprom.rs<br />
78 www.build.rs
oglasi<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
IZRADA I UGRADNJA:<br />
sve vrste aluminijumskih roletni • rolo aluminijumski komarnici<br />
garažna aluminijumska rolo vrata • garažna segmentna vrata<br />
S.R.R. Mitrović<br />
Mokranjčeva 6, 11000 Beograd<br />
tel: +381 11 369 22 79 • mob: + 381 64 146 99 59<br />
www.build.rs 79
oglasi<br />
80 www.build.rs
informator<br />
građevinske<br />
industrije<br />
building<br />
construction<br />
directory<br />
naručite<br />
besplatan<br />
primerak<br />
(narudžbenica na sledećoj strani)<br />
www.construction.rs<br />
www.gradjevinarstvo.rs<br />
Infonet Group<br />
Luke Vojvodića 30, Beograd<br />
tel/fax: +381 11 25 62 004<br />
+381 11 25 62 005<br />
info@gradjevinarstvo.rs
Predstavljanje u <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>u<br />
Tržište<br />
Nijedan časopis nema bolju pokrivenost industrije sa najvećim<br />
obrtom kapitala u Srbiji<br />
Izdavač<br />
Renomirani izdavač sa svojom redakcijom garantuje izbor novosti<br />
i tema koje će privući veliki broj redovnih čitalaca<br />
Besplatna distribucija<br />
Izvođači radova, proizvođači materijala, trgovci, projektanti, inženjeri,<br />
preduzetnici...<br />
<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> je jedini časopis o građevinarstvu koji ne čeka da bude<br />
kupljen, on direktno stiže do vašeg potencijalnog komitenta<br />
Internet<br />
Kompletan sadržaj predstavljen je i na www.build.rs<br />
Oglašavanje<br />
<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> vam omogućava najefektnije predstavljanje vaših<br />
proizvoda i usluga na tržištu Srbije, maksimum odnosa cena-kvalitet<br />
Infonet Group, Luke Vojvodića 30, Beograd, tel: +381 (0)11 2562 004, 2562 005 • info@build.rs<br />
(narudžbenicu 14 čitko popuniti i poslati faksom, poštom ili elektronskom poštom)<br />
Preduzeće<br />
Ime i prezime<br />
narudžbenica za naša izdanja<br />
Funkcija<br />
Adresa<br />
Mesto<br />
Telefon<br />
Telefon<br />
Mob. tel.<br />
Fax<br />
E-mail<br />
Web<br />
PIB<br />
Opis<br />
delatnosti<br />
Ulica i broj<br />
Mesto<br />
( )<br />
( )<br />
( )<br />
( )<br />
Mat. br.<br />
Broj zaposlenih<br />
1 do 10<br />
11 do 25<br />
26 do 50<br />
51 do 100<br />
101 do 500<br />
više od 500<br />
Popunite ako želite dostavu na kućnu adresu<br />
DA, možete koristiti ove podatke i slati nam informacije vezane za delatnost<br />
DA, želim da dobijam besplatan primerak poslovnog <strong>magazin</strong>a <strong>BUILD</strong><br />
DA, želim da dobijam besplatan primerak kataloga Građevinarstvo i opremanje*<br />
* samo za preduzeća m.p.<br />
tačnost podataka overava
Besplatni poslovni <strong>magazin</strong><br />
građevinske industrije<br />
Free business construction industry <strong>magazin</strong>e<br />
Topic of the next issue:<br />
SMART HOUSES<br />
/build 15/<br />
Tema narednog broja:<br />
SISTEMI UPRAVLJANJA<br />
U ZGRADAMA<br />
(PAMETNE KUCE)<br />
/build 15/<br />
registrujte se za<br />
BESPLATNE<br />
primerke!<br />
Luke Vojvodica 30, Beograd<br />
tel: 011/2562 004<br />
www.build.rs